upravno pravo - moja skripta

Download Upravno Pravo - Moja Skripta

Post on 24-Jul-2015

245 views

Category:

Documents

8 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

UPRAVNO PRAVOUPRAVNO PRAVO= skup pravnih pravila (normi) kojima se reguliraju opa pravila vezana za javnu upravu kao to su: organizacija uprave, njeno djelovanje i ovlasti, procedura, postupanja, odgovornost nosilaca upravnih funkcija, njihov poloaj i prava, pravna sredstva koja subjekti mogu koristiti prema upravi i nain njihova koritenja. Bit upravnog prava se vidi u opim propisima, odnosno pravnim pravilima kojima se reguliraju odreena temeljan pitanja vezana za upravu a ta su: - organizacija uprave - funkcioniranje uprave - kontrola nad upravom Pravna norma upravnog prava: Sastavni dijelovi pravne norme su: 1. dispozicija (to je dozvoljeno) 2. hipoteza (uvjeti- kaznit e se...) 3. sankcija Nedostatak bilo kojeg dijela pravne norme govori nam o nesavrenoj- nepotpunoj pravnoj normi LEX IMPERFECTA. Dispozicija pravne norme: a) kategorika (unaprijed odreena) - PERIEVA b) disjunktivna (daje vie mogunosti postupanja) podjela a) prinudne u opreci prema dispozitivima - KRBEKOVA b) kategorike prema disjunktivnima podjela Hipoteza pravne norme ako nema hipoteze, neprimjenjiva je dispozicija pravne norme. Primjer fizika osoba moe dobiti koncesiju kako, koju i pod kojim uvjetima???- Za primjenu dispozicije na konkretan sluaj, potrebne su relevantne injenice (koje se ili kumuliraju ili alterniraju). Sankcija= svaka tetna posljedica koja pogaa adresata dispozicije pravne norme. Postoji: opozivanje i neposredna prisila. Uprava= M. Smrekar je dao jednu od najstarijih definicija uprave u hrv. pravnoj teoriji: promatrajui upravu sa stajalita diobe vlasti, definirao ju je kao treu granu djelatnosti dr. vlasti iji je cilj skrbiti se oko promicanja opih dravnih interesa. Prof. Krbek govori o pojmu uprave u 2 smisla: a) u funkcionalnom uprava kao djelatnost i b) u organizacijskom uprava kao aparat koji provodi tu djelatnost. On je razlikovao upravu u uem i irem smislu: a) u uem smislu- ine ju samo tijela dr. uprave, b) u irem smislu- ine ju drutvene organizacije, pa i pojedinci kada obavljaju javnu slubu. Javna uprava= izvravanje javne politike koju utvruju predstavnika tijela, tj. kao skup javnih slubi koje osiguravaju izvravanje zadataka znaajnih za dravu, a u cilju ostvarivanja javne koristi. Pod javnu upravu se podrazumijevaju i dr. tijela i pravne osobe koje obavljaju upravne poslove. UPRAVNOPRAVNI ODNOS= poseban oblik pravnog odnosa u koji ulaze tijela dravne uprave u obavljanju upravne djelatnosti, te druge pravne osobe kad na osnovi javnih ovlasti obavljaju upravne poslove i kad na temelju normi upravnog prava odluuju o pravima i obvezama odreenih subjekata (fizikih i pravnih osoba). Upravnopravni odnos pokazuje osobitosti u pogledu subjekata: 1. na jednoj strani uvijek je ili tijelo dr. uprave ili druga pravna osoba s javnim ovlastima, 2. na drugoj strani mogu biti: a) druga dravna tijela, tj. druge pravne osobe, b) osobe zaposlene u tim strukturama,

c) graani i njihove asocijacije. Nastanak upravnopravnog odnosa- osnova nastanka upravn. odnosa u pravilu je UPRAVNI AKT. Put donoenja moe biti: 1. nakon postupka pokrenutog po slu. dunosti; 2. nakon postupka pokrenutog na inicijativu stranke; 3. do nastanka moe doi i po SILI ZAKONA. U prva dva sluaja donositelj upravnog akta djeluje samostalno, obvezujui druge subjekte u upravnopravnom odnosu. Prestanak upravnopravnog odnosa- ako se odnos raskida upravnim aktom, onda takav akt ima KONSTITUTIVNI karakter i upravnopravni odnos prestaje postojati tek njegovim stupanjem na snagu a kad prestaje po sili zakona i ako je radi utvrivanja nastanka okolnosti predvienih zakonom potrebno donijeti poseban upravni akt, onda takav akt ima DEKLARATORNI karakter. Razlike izmeu upravnopravnog i graanskog odnosa- oituju se u: 1. subjektima odnosa u upravnopravnom odnosu uvijek je na jednoj strani dr. tijelo ili dr. pravna osoba s javnim ovlastima, dok u gp odnosu subjekti nisu ni sa im determinirani; 2. nainu nastanka odnosa upravnopravni odnos nastaje na osnovi upravnih akta ili na osnovi zakona, a gp odnos nastaje suglasnou volja subjekata; 3. poloaju subjekata u odnosu u upravnopravnom odnosu subjekti su u odnosu subordinacije, dok su u gp odnosu subjekti u koordiniranom poloaju; 4. nainu rjeavanja sporova sporovi iz upravnopravnog odnosa u pravilu se rjeavaju pred sudovima nadlenim za upravne sporove. PRAVNI IZVORI: materijalni < -------------------> formalni stvaralaka snaga kojim se razvija pravo | pisano pravo- pravne norme Izvori upravnog prava (najbitnija 4): 1. Ustav RH 2. .zakoni 3. poslovnici i drugi opi akti Hrvatskog sabora 4. opi akti Predsjednika Republike 5. opi akti Vlade RH i ministara 6. opi akti tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave 7. opi akti pravnih osoba 8. kolektivni ugovori 9. meunarodni ugovori 10. obiajno pravo 11. praksa dravnih organa 12. pravila znanosti 1. Ustav RH Temeljni je zakon drave kojim se uspostavlja politiki i pravni poredak. Prema Ustavu, zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi sa Ustavom i sa zakonima. Naela sadrana u Ustavu podloga su za djelovanje svih dr. tijela, pa i tijela dr. uprave. Za djelovanje tijela uprave, odredbe Ustava mogu biti neposredan (rijetko) ili posredan pr. izvor. 2. Zakoni Na hijerarhijskoj ljestvici pravnih pravila dolaze poslije Ustava. l. 19. Ustava odreuje da pojedinani akti dr. uprave i tijela koja imaju javnu ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. U naem pravnom sustavu mogue je sa stajalita naina donoenja razlikovati 2 vrste zakona: 1. zakoni za ije se donoenje, na osnovi Ustava, trai posebna kvalificirana veina

zastupnika (u ustavnom pravu nazivaju ih organski zakoni) i to su zakoni koje Hrv. sabor donosi 2/3 veinom zastupnika (zakoni kojima se ureuju prava nacionalnih manjina), te zakoni koje Hrv. sabor donosi veinom glasova svih zastupnika, a kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune samouprave; 2. zakoni to se donose prema uobiajenoj proceduri i natpolovinom veinom glasova zastupnika nazonih na sjednici. 3. Opi akti Vlade RH i ministara Od podzakonskih openormativnih akata najvaniji izvori upravnog prava su akti Vlade. Posebnu vanost imaju uredbe koje Vlada moe donositi na osnovi posebne ovlasti koje joj, prema l. 87. Ustava dodjeljuje Hrv. sabor. Tim uredbama Vlada moe ureivati pojedina pitanja iz djelokruga Hrv. sabora, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih sloboda i prava ovjeka i graanina, nacionalna prava, izborni ustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dr. tijela i lokalne samouprave. Ostalim uredbama koje Vlada donosi u skladu s Ustavom i zakonom propisuje se unutarnje ustrojstvo ministarstava, ureuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela dr. uprave i drugo. Prema Zakonu o Vladi RH iz 1998. Vlada donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom. Vlada donosi poslovnik kojim, sukladno zakonu, ureuje ustrojstvo i nain rada i odluivanja Vlade. Vlada donosi i odluke, rjeenja i zakljuke o pitanjima koja se ne ureuju uredbama. Ministri, dr. tajnici sredinjih dr. ureda i ravnatelji dr. upr. organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provoenje zakona i drugih propisa kad su za donoenje tih akata izriito ovlateni. PRAVILNIKOM = potanje razrauju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. NAREDBOM = nareuje ili zabranjuje odreeno postupanje. NAPUTKOM = propisuje nain rada u tijelima dr. uprave, tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Objavljuju se u NN i stupaju na snagu najranije 8 dana od objave, osim ako zbog naroito vanih razloga stupaju na snagu danom objave. 4. Opi akti tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi, dok su jedinice podrune samouprave upanije. Te jedinice imaju statut kojim se podrobnije ureuju njihova samoupravna obiljeja, javna priznanja, ustrojstvo ovlasti i nain rada tijela, nain obavljanja poslova, oblici suradnje jedinica lokalne i podrune samouprave, te dr. pitanja vana za ostvarivanje njihovih prava i obveza. Donosi se veinom glasova svih lanova predstavnikog tijela. Predstavnika tijela lokalne i podrune samouprave donose poslovnik kojim ureuju svoje unutarnje ustrojstvo i nain rada. Ta tijela donose i odluke, tj. druge ope akte kojima ureuju pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i podrune samouprave. Opi akti - opi akti (pr. zakon, ustav, podzakonski opi akti) su akti kojima se unaprijed reguliraju drutveni odnosi na apstraktan nain, a odnose se na neodreen broj sluajeva i osoba. U njima se na opi nain propisuje pravilo ponaanja. Pojedinani akti - (pr. presuda, rjeenje) reguliraju tono odreeni, konkretni sluaj i vrijede za tu odreenu situaciju i odreene subjekte koji su individualno odreeni. PODZAKONSKI OPENORMATIVNI AKTI (POA):

Razliita podruja reguliraju se nuno i drugim pravnim pravilima, niim po svojem rangu od zakona, a koja esto donose druga dravna tijela to su tzv. PODZAKONSKI OPENORMATIVNI AKTI. Vrste POA: 1. POA prema posebnoj ovlasti, 2. POA za provedbu zakona, 3. POA koji dopunjuju i zamjenjuju zakon, 4. spontani POA (donosi ih Predsjednik Republike). Ratifikacija POA institiut kojim predstavniko tijelo naknadno potvruje POA koje su donjela druga dravna tijela. Tijelo koje je donijelo openormativni akt to obvezno podlijee ratifikaciji duno ga je u roku koji mu je odreen podnijeti na ratifikaciju. Uskraivanje ratifikacije dovodi do nemogunosti daljnje primjene podzakonskog openormativnog akta (postie se uinak kao kod ukidanja s djelovanjem ex nunc). Ista sudbina stie i podzakonski openormativni akt ako njegov donositelj propusti rok za podnoenje na ratifikaciju. Nemogunost daljnje primjene takvog akta nastupila bi od trenutka proteka roka predvienog za podnoenje na ratifikaciju. Prema svom obujmu, ratifikacija moe obuhvatiti: 1. itav podzakonski openormativni akt POTPUNA ratifikacija ili 2. samo neke