skripta - upravno pravo

Download Skripta - Upravno Pravo

Post on 16-Feb-2015

272 views

Category:

Documents

9 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

upravno pravo

TRANSCRIPT

www.nasciturus.comUPRAVNO PRAVO 1. ODREIVANJE POJMA UPRAVE 2. NASTANAK I RAZVOJ UPRAVNOG PRAVA I ZNANOSTI UPRAVNOG PRAVA 3. ODNOS UPRAVNOG PRAVA PREMA DRUGIM PRAVNIM GRANAMA 4. PODVOENJE UPRAVE POD PRAVO I NAELO ZAKONITOSTI UPRAVE 5. PRAVNA VRELA (IZVORI) UPRAVNOG PRAVA 6. KONTROLA NAD UPRAVOM 7. ODGOVORNOST ZA TETU 8. OSOBNI STATUS GRAANSKA STANJA 9. DRAVLJANSTVO 14. ODNOSI DRAVNE UPRAVE 17. UPRAVNI AKT 18. UPRAVNI POSTUPAK 19. UPRAVNI SPOR 20. PREKRAJI 21. UPRAVNO PRAVO S OBZIROM NA STVARI 22. UPRAVNOPRAVNA OGRANIENJA VLASNITVA

1. Odreivanje pojma uprave Pojam uprave predstavlja jedno od najspornijih pitanja upravnog prava. Bit problema svodi se na odreivanje specifinosti u funkcioniranju uprave po kojima se ona razlikuje od dr. dr. tijela i drutvenih asocijacija, kao i specifinosti organizacijske strukture uprave. Pojam uprave odreen je drutveno-politikim ureenjem odreene zemlje; ovisno o promjenama u drutvenopolitikom sustavu, mijenja se i drutveni poloaj i uloga uprave. Skup problema vezanih uz odreivanje pojma uprave poinje ve pri njegovom jezinom odreenju. U naoj literaturi i zakonodavstvu dugo su se upotrebljavali pojmovi uprava i administracija. U novije vrijeme u zakonskim tekstovima izraz administracija zamjenjuje se gotovo uvijek pojmom uprava. Izuzeci su npr.: 1. ZUP koji govori o administrativnom izvrenju, 2. Zakon o lokalnoj i podrunoj samoupravi, 3. Zakon o dr. slubenicima i namjetenicima gdje se spominje obavljanje administrativnih poslova. Pojam administracija upotrebljava se danas vie u smislu strunog aparata to obavlja odreene tehnike operacije. 2 osnovna gledita pojma uprave: 1. organizacijsko ili formalno gledite Ono promatra upravu sa stajalita tijela koja obavljaju upravne funkcije i sa stajalita forme u kojoj se te funkcije obavljaju. Organizacijski pojam uprave mogu je u sustavima koji poivaju na naelu diobe vlasti. Kritika odreivanja pojma uprave s organizacijskog gledita polazi od uoljivih nedostataka. Prigovara se da pojam uprave u organizacijskom smislu ne stvara razlike izmeu biti tog pojma i organizacijskog pojma dr. dr. tijela. Upravnu funkciju, kao povlasticu tijela dr. uprave, obavljaju i dr. dr. tijela; prema hrv. pravu mogue je javnoj ustanovi povjeriti da u sklopu djelatnosti radi koje je osnovana obavlja i odreene poslove, to inae ine bitan dio klasinih funkcija dr. uprave npr. rjeavanje u pojedinanim upravnim stvarima o pravima i obvezama i odgovornosti fizikih i pravnih osoba. 2. funkcionalno ili materijalno gledite Ono upravu promatra sa stajalita sadraja upravne djelatnosti: a) pozitivno stajalite pojam uprave izraen je pravnim aktima koje ona donosi, tj. akcijama koje poduzima (francuska teorija), tj. ciljem koji uprava eli postii (njemaka teorija), b) negativno stajalite uprava je ona djelatnost koja ostaje izvan zakonodavstva i sudstva. Teorija razlikuje tzv.: 1. autoritativnu upravu o njoj je rije kada tijela uprave prema drugim subjektima istupaju s javnim ovlatenjima i autoritetom vlasti i neautoritativnu upravu tijela uprave javljaju se bez autoriteta vlasti 2. posredna uprava postoji kada neposrednu djelatnost uprave obavljaju imbenici izvan upravnog aparata (npr. graani), dok uprava samo nadzire i regulira tu djelatnost neposredna uprava postoji onda kada uprava sama neposredno djeluje Javna uprava definira se kao izvravanje javne politike koju utvruju predstavnika tijela, tj. kao skup javnih slubi koje osiguravaju izvravanje zadataka znaajnih za dravu, a u cilju ostvarivanja javne koristi. Pojam se koristi i za proirenje opeg pojma uprave, tako to se pod javnu upravu podrazumijevaju i dr. tijela i pravne osobe koje obavljaju upravne poslove. Pojam uprave u hrv. teoriji M. Smrekar dao je jednu od najstarijih definicija uprave u hrv. pravnoj teoriji: promatrajui upravu sa stajalita diobe vlasti, definirao ju je kao treu granu djelatnosti dr. vlasti iji je cilj skrbiti se oko promicanja opih dr. interesa. Prof. Krbek govori o pojmu uprave u 2 smisla: a) u funkcionalnom uprava kao djelatnost b) u organizacijskom uprava kao aparat koji provodi tu djelatnost On je razlikovao upravu u uem i irem smislu: a) upravu u uem smislu ine samo tijela dr. uprave, b) upravu u irem smislu ine i drutvene organizacije, pa i pojedinci kada obavljaju javnu slubu.

2

Prof. Pusi je takoer razlikovao 2 znaenja uprave: uprava kao upravna organizacija i uprava kao upravljanje. Danas se pojam dr. uprave ograniava na upravu u uem smislu; uprava se definira kao skup dr. tijela koja su pozitivnim normama odreena kao upravna, ija se djelatnost posebno oituje u neposrednoj provedbi zakona, rjeavanju u upravnim stvarima, provedbi upravnog nadzora, obavljanju materijalnih radnji, obavljanju dr. upravnih i strunih poslova koji su joj stavljeni u nadlenost. I.P. Pojam uprave u zakonodavstvu (prema Zakonu o sustavu dr.uprave) Pojam uprave u zakonodavstvu Pod upravom u zakonskim tekstovima oznaavaju se odreeni organizacijski oblici, vrsta tijela koja obavljaju izvjesne funkcije. Ustav RH govori o dr. upravi. Sadri odredbe o Vladi RH kao tijelu koje obavlja izvrnu vlast. Zakon o sustavu dr. uprave utvruje tijela dr. uprave: 1. ministarstva, 2. sredinji dravni uredi Vlade RH, 3. dr. upravne organizacije, 4. uredi dr. uprave u upanijama. Za obavljanje odreenih poslova dr. uprave iz nadlenosti sredinjih tijela dr. uprave mogu se u upaniji, gradu i opini osnivati podrune jedinice. Za obavljanje odreenih poslova dr. uprave iz nadlenosti ureda dr. uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave mogu se u gradu, tj. opini osnivati ispostave. Zakon o lokalnoj i podrunoj samoupravi propisuje da se za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i podrune samouprave, te poslova dr. uprave prenesenih na te jedinice ustrojavaju upravni odjeli i slube. Poslovi dr. uprave su: 1. neposredna provedba zakona, 2. donoenje propisa za njihovu provedbu, 3. obavljanje upravnog nadzora, 4. dr. upravni i struni poslovi. Poslovi dr. uprave ureuju se zakonom. I.P. Objasniti institut javne slube (vrsta pojma javna sluba, naela na kojima poiva voenje javne slube, nain na koji se neka sluba proglaava javnom slubom) Javna sluba Pojam javna sluba nastao je krajem 19. st. u praksi francuskog Dravnog savjeta, koji javnu slubu oznaava kao aktivnost uprave prema naelima javnog prava. Prema Duguitu, koji je formirao posebnu tzv. kolu javne slube, itava drava je skup javnih slubi (njezini sljedbenici: Jeze, Bonnard, Rolland). Kao osnovni element u sadraju javne slube uzima se zadovoljenje opeg interesa. 2 pojma javne slube: a) formalni pojam javne slube polazi od nositelja javne slube; bitno je da javnu slubu obavlja neka javnopravna osoba. b) materijalni pojam javne slube teite stavlja na prirodu slube, tj. sadraj njezine djelatnosti. Bitno je da odreena sluba ima posebnu vanost za ostvarenje odreenih interesa drutvene zajednice, pa da joj se prizna karakter javne slube.

3

Vano je pitanje tko daje nekoj slubi karakter javne, zbog ega i na koji nain se neka sluba proglaava javnom? Odreenoj djelatnosti karakter javne slube priznaje drutvena zajednica i to prvenstveno zbog shvaanja izuzetne vanosti to ta sluba i njezino normalno obavljanje imaju za opi interes. Tu je najee odluujui element ope koristi. Naela javne slube: a) Naelo kontinuiteta = sluba mora funkcionirati neprekidno b) Naelo prilagodljivosti = sluba se mora prilagoavati promjenljivim potrebama javnog prava c) Naelo primata = javne slube u odnosu na privatnu iz ega proizlazi njezin diferencijalni pravni reim d) Naelo nemerkantilnosti = financijski moment ne smije biti odluan, tj. javna sluba se ne smije osnivati radi stjecanja koristi. Karakter javne slube podjeljuje se opim aktom, rjee pravnom normom (PN). Postojanje javne slube uvjetuju 2 elementa: 1. djelatnost koja mora biti prijeko potrebna za zadovoljenje opih drutvenih potreba i 2. PN koja takvu djelatnost izdvaja kao posebnu javnu slubu dajui joj poseban drutveni tretman I.P. Razjasnite kako se pojam javne slube odreuje u zakonodavstvu Pojam javne slube u zakonodavstvu Pojam javne slube iroko je prisutan i u zakonskim tekstovima. Posebno se iroko tim pojmom koristio bivi jug. zakonodavac proglaavajui u vremenu od 1952. u ex Yu. itav niz djelatnosti proglaen javnim slubama, ali bez preciznih kriterija pomou kojih bi se mogao utvrditi njihov pravni reim. Nakon 1963. pojam javnih slubi zamijenjen je pojmom radna organizacija. Ustavima iz 1974. uveden je pojam djelatnosti, tj. poslovi od posebnog drutvenog interesa. Ustav RH iz 1990. ponovno uvodi pojam javnih slubi. Meutim, Ustav je prepustio zakonu da poblie definira ustrojstvo i funkcioniranje ovih slubi. Ustav sadri samo 2 odredbe izravno vezane za javne slube: 1. svaki graanin ima pravo pod jednakim uvjetima biti primljen u javnu slubu, 2. zakonom se moe ograniiti pravo na trajk u javnim slubama. Posebni zakoni definiraju pojedine djelatnosti kao javnu slubu i utvrujui ujedno bitne elemente njezinog ustrojstva i djelovanja. Npr: a) Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi, b) Zakon o visokim uilitima, c) Zakon o zdravstvenoj zatiti. Najvei broj javnih slubi u matererijalnom smislu ostvaruje se kroz organizacijski oblik ustanove. I.P. Objasni pojam i vrste ustanova Ustanove Ustanova kao institucija ima 2 izraza: 1. organizacijski izraz ustanove izraen je organizacijskim oblikom stvorenim radi ostvarivanja sadraja funkcije zbog koje se ustanova osniva, npr. kole, fakulteti, bolnice i dr. 2. sadrajni (funkcionalni) ustanove izraen je ukupnou djelatnosti koje ustanova preko ustrojenog organizacijskog oblika ostvaruje, npr. djelatnosti odgoja, znanosti, zdravstva i dr. Razlikujemo: 1. samostalne i nesamostalne ustanove ovisno o tome ima li javna ustanova znaenje pravne osobe; 2. obvezne i fakultativne slube ovisno o obveznosti njihovog koritenja; 3. naplatnu i besplatnu slubu. Pojam javne ustanove najee se vee uz materijalni pojam javne slube. Naela za obavljanje djelatnosti ustanova 1. naelo samo