upravno pravo skripta 50 str-odlicna je- po njoj uciti za ispit-raso dotjerao

57
UPRAVNO PRAVO IZVORI: 1. Zakon o općem upravnom postupku 2. Zakon o upravnom sporu 3. Zakon o sustavu državne uprave itd. UPRAVNI POSTUPAK Upravni postupak je skup pravnih pravila kojima je uređen način postupanja tijela državne uprave (i drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima) kada ta tijela primjenom materijalnih pravnih propisa na konkretan društveni odnos, donose svoje upravne akte kojima rješavaju o pravima i obvezama određenih subjekata. NAČELA UPRAVNOG POSTUPKA 1) Načelo supsidijarnosti Znači da se u onim upravnim područjima u kojima je zakonom propisan poseban postupak postupa po odredbama tog zakona, a supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku. 2) Načelo zakonitosti Načelo zakonitosti je osnovno načelo našeg pravnog sustava. Načelo zakonitosti znači da tijela državne uprave i druge pravne osobe, koje postupaju u upravnim stvarima, rješavaju na temelju zakona i drugih propisa državnih tijela, općih akata ustanova. Načelo zakonitosti dolazi do izražaja i u slučajevima kad je tijelo ovlašteno da rješava prema slobodnoj ocjeni. U takvom slučaju rješenje mora biti doneseno u granicama ovlaštenja danih zakonom i u skladu sa ciljem u kojem je ovlaštenje dano. 3) Načelo zaštite prava građana i zaštite javnog interesa Znači da su tijela koja rješavaju u upravnim stvarima dužna pri vođenju postupka i rješavanju omogućiti strankama da što lakše zaštite i ostvare svoja prava , vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava drugih osoba ni u suprotnosti sa zakonskim utvrđenim javnim interesom . Kada službena osoba, s obzirom na postojeće činjenično stanje sazna ili ocjeni da određena fizička ili pravna osoba imaju osnovu za ostvarenje nekog prava, treba da ih upozori na to . Ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze, prema njima će primjenjivati one mjere koje su za njih povoljnije , ako se takvim mjerama postiže svrha zakona.

Upload: sinisa-gazivoda

Post on 24-Mar-2015

12.238 views

Category:

Documents


17 download

TRANSCRIPT

Page 1: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

UPRAVNO PRAVO

IZVORI:1. Zakon o općem upravnom postupku2. Zakon o upravnom sporu3. Zakon o sustavu državne uprave itd.

UPRAVNI POSTUPAK

Upravni postupak je skup pravnih pravila kojima je uređen način postupanja tijela državne uprave (i drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima) kada ta tijela primjenom materijalnih pravnih propisa na konkretan društveni odnos, donose svoje upravne akte kojima rješavaju o pravima i obvezama određenih subjekata.

NAČELA UPRAVNOG POSTUPKA

1) Načelo supsidijarnostiZnači da se u onim upravnim područjima u kojima je zakonom propisan poseban postupak postupa po odredbama tog zakona, a supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

2) Načelo zakonitostiNačelo zakonitosti je osnovno načelo našeg pravnog sustava. Načelo zakonitosti znači da tijela državne uprave i druge pravne osobe, koje postupaju u upravnim stvarima, rješavaju na temelju zakona i drugih propisa državnih tijela, općih akata ustanova.Načelo zakonitosti dolazi do izražaja i u slučajevima kad je tijelo ovlašteno da rješava prema slobodnoj ocjeni. U takvom slučaju rješenje mora biti doneseno u granicama ovlaštenja danih zakonom i u skladu sa ciljem u kojem je ovlaštenje dano.

3) Načelo zaštite prava građana i zaštite javnog interesaZnači da su tijela koja rješavaju u upravnim stvarima dužna pri vođenju postupka i rješavanju omogućiti strankama da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava drugih osoba ni u suprotnosti sa zakonskim utvrđenim javnim interesom. Kada službena osoba, s obzirom na postojeće činjenično stanje sazna ili ocjeni da određena fizička ili pravna osoba imaju osnovu za ostvarenje nekog prava , treba da ih upozori na to. Ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze, prema njima će primjenjivati one mjere koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postiže svrha zakona.

4) Načelo efikasnostiNačelo efikasnosti propisuje dužnost tijela državne uprave da kad rješavaju u upravnim stvarima, osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa građana, trgovačkih društava, ustanova i drugih pravnih osoba. 5) Načelo materijalne istineZnači da se u postupku mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitoga i pravilnog rješenja. Dakle, ističe se potreba da postupak koji prethodi donošenju rješenja bude proveden na način koji će osigurati da činjenice prikupljene u toj fazi budu

Page 2: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

takve da se na njihovoj podlozi može utvrditi pravo stanje stvari. Greška u činjeničnom stanju predstavlja poseban slučaj nezakonitosti.

6) Načelo saslušanja strankeNačelo saslušanja stranke znači da se stranci mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja, uz iznimku da se rješenje može donijeti i bez prethodnog izjašnjenja stranke samo u slučajevima kada je to zakonom dopušteno. Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i radi ostvarenja cilja postupka, davati potrebne podatke i braniti svoja prava.

7) Načelo slobodne ocjene dokazaKoje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje ovlaštena službena osoba po svojem uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Pored slobodne ocjene dokaza postoji još i vezana ili zakonska ocjena dokaza prema kojoj je zakonska norma ta koja dozvoljava pojedina dokazna sredstva i koja tim sredstvima priznaje dokaznu snagu.

8) Načelo samostalnosti u rješavanjuZnači da tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenje samostalo u okviru ovlaštenja danih zakonom drugim propisima ili općim aktima.Ovlaštena službena osoba tijela nadležnoga za vođenje postupka samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti, i na podlozi utvrđenih činjenica i okolnosti primjenjuje propise odnosno opće akte na konkretni slučaj.

9) Načelo prava na žalbuNačelo prava na žalbu jedno je od ustavnih načela. Tako se određuje da protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe.

Samo se zakonom može propisati da u pojedinim upravnim stvarima žalba nije dopuštena, i to ako je na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti.

Stranka može, pod uvjetima propisanim zakonom, uložiti žalbu i kad prvostupanjsko tijelo nije u određenom roku donijelo rješenje o njenom zahtjevu.

Ako nema tijela uprave drugog stupnja, žalba protiv prostupanjskog rješenja može se izjaviti samo kad je to zakonom predviđeno. Protiv rješenja donesenog u drugom stupnju žalba nije dopuštena.

10) Načelo ekonomičnostiZnači da ZUP određuje da se postupak ima voditi brzo i sa što manje troškova i gubitka vremena za stranke i druge osobe koje sudjeluju u postupku, ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje zakonitoga i pravilnog rješenja.

11) Načelo pomoći neukoj stranciZnači da se tijelo koje vodi postupak brine da neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na štetu prava što im po zakonu pripadaju.

2

Page 3: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

12) Načelo upotrebe jezika i pismaOpće je pravilo da se upravni postupak vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj upotrebi kod tijela kod kojeg se vodi postupak. ZUP jamči svim pripadnicima nacionalnih manjina da se služe svojim jezikom i pismom u upravnom postupku, pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom.

13) Načelo konačnostiZnači da rješenje protiv kojeg nije dopušten redovni pravni lijek, dakle koje je konačno, može se poništiti ili izmijeniti samo u slučajevima predviđenima zakonom.

14) Načelo pravomoćnostiZnači da rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor, dakle koje je pravomoćno, može se poništiti ili izmijeniti samo u slučajevima predviđenima zakonom.

VAŽENJE ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU

PO ZUP-u SU DUŽNI POSTUPATI· tijela državne uprave i druga državna tijela, te · pravne osobe s javnim ovlastima,

kad u: 1. upravnim stvarima 2. neposredno primjenjujući propise, 3. rješavaju o pravima obvezama ili pravnim interesima građana odnosno

pravnih osoba ili druge stranke.

OPĆI I POSEBNI POSTUPAK

Opći postupak : upravni postupak normiran ZUP-om je opći. To znači da se taj zakon primjenjuje u svim slučajevima kad tijela države uprave i druga državne tijela, primjenom materijalnog propisa na konkretan slučaj rješavaju o pravima i obvezama stranki.

Posebni postupak : za pojedina upravna područja neka pitanja se mogu posebnim zakonom urediti drugačije nego što su uređena ZUP-om. Primjeri posebnih postupaka su osobito u carinskim, deviznim i poreznim stvarima. U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak postupa se po odredbama tog zakona, a ZUP se primjenjuje supsidijarno.

NADLEŽNOST ZA VOĐENJE UPRAVNOG POSTUPKA

Zbog karaktera ZUP-a, kao općeg propisa, njime se pitanja nadležnosti za postupanje u upravnim stvarima primarno ne utvrđuju, već se pitanja stvarne i mjesne nadležnosti utvrđuju primarno posebnim materijalnim propisima.

3

Page 4: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

STVARNA NADLEŽNOST

U svezi s stvarnom nadležnošću ZUP sadrži načelnu odredbu prema kojoj se stvarna nadležnost za rješavanje u upravnom postupku određuje po propisima kojima se određuje upravno područje ili kojima se određuje nadležnost pojedinih tijela. Ako u tim propisima nije određena stvarna nadležnost, nadležna će biti tijela koja obavljaju poslove opće uprave.Npr. Zakonom o sustavu državne uprave propisano je da poslove državne uprave u prvom stupnju obavljaju županijsku uredi, odnosno gradski uredi Grada Zagreba, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.

MJESNA NADLEŽNOSTPravilo je da se mjesna nadležnost određuje prema propisima o organizaciji pojedinih tijela. U tim okvirima mjesna nadležnost, određuje se na slijedeći način:

1. u stvarima koje se odnose na nekretninu – prema mjestu gdje se ona nalazi

2. u starima koje se odnose na djelatnost nekog državnog tijela - prema mjestu njihova sjedišta;

3. u stvarima koje se odnose na vođenje radnje ili na profesionalnu djelatnost - prema sjedištu radnje, odnosno mjestu gdje se djelatnost obavlja;

4. u ostalim stvarima- prema prebivalištu stranke. Kad ima više stranaka, nadležnost se određuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivalište u RH nadležnost se određuje prema mjestu njenog boravišta, a ako nema boravišta – prema mjestu njenog posljednjeg prebivališta odnosno boravišta u RH.

5. ako se mjesna nadležnost ne može odrediti na jedan od opisanih načina ,

onda se određuje prema mjestu gdje je nastao povod za vođenje postupka.

6. U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov ili u kojima je povod za vođenje postupka nastao na brodu ili u zrakoplovu, mjesna nadležnost određuje se prema matičnoj luci broda odnosno matičnom pristaništu zrakoplova.

Ako bi prema ovim odredbama bila istovremeno mjesno nadležna dva ili više tijela, nadležno je ono tijelo koje je prvo pokrenulo postupak, ono zadržava nadležnost i kad u toku postupka nastupe okolnosti prema kojima bi bilo mjesno nadležno drugo tijelo.

MICANJE NADLEŽNOSTI (delegacija nadležnosti)Nijedno tijelo ne može preuzeti određenu upravnu stvar iz nadležnosti drugog tijela i samo je riješiti, osim ako je to zakonom predviđeno i pod uvjetima propisanim tim zakonom. Stvarna i mjesna nadležnost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom tijela i stranaka, ni dogovorom tijela, osim ako je zakonom drugačije određeno (prorogacija nadležnosti nije dopuštena osim ako zakonom nije drukčije propisano).

4

Page 5: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

Svako tijelo pazi po službenoj dužnosti u toku cijelog postupka na svoju stvarnu i mjesnu nadležnost.

PROSTORNO OGRANIČENJE NADLEŽNOSTIU pravilu, svako tijelo obavlja slu ž bene radnju u granicama svog podru č ja . Iznimno, ako postoji opasnost zbog odgode, a službenu bi radnju trebalo izvršiti izvan granica područja tijela, tijelo može izvršiti radnju i izvan granica svojeg područja. On je dužan o tome odmah obavijestiti tijelo na čijem je području tu radnju poduzeo.

SUKOB NADLEŽNOSTISukob nadležnosti nastaje kao posljedica različitog tumačenja normi o nadležnosti. Može biti :Pozitivan sukob potoji kad više tijela smatra da su nadležna za postupanje. Negativan sukob postoji kad više tijela otklanja nadležnost u određenoj upravnoj stvari.

ZUP sadrži detaljne odredbe o rješavanju sukoba nadležnosti :

1. sukob nadležnosti između tijela državne uprave rješava Vlada RH ako je sukob nadležnosti nastao na razini RH, odnosno poglavarstvo jedinice lokalne samouprave, ako je sukob nastao na njihovom području

2. sukob nadležnosti između tijela državne uprave istog upravnog područja ali raznih razina rješava nadležno ministarstvo,

3. sukob nadležnosti između tijela državne uprave i izvršnih tijela rješava Vlada. Sukob nadležnosti između Vlade i ministarstva i drugih tijela državne uprave rješava Hr.sabor

4. sukob nadležnosti između tijela državne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rješava Vlada RH,

5. ostale sukobe nadležnosti rješava Upravni sud RH. Prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti podnosi tijelo koje je posljednje odlučivalo o svojoj nadležnosti, a može ga podnjeti i stranka. Protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti stranka ne može izjaviti žalbu niti voditi upravni spor.

SLUŽBENA OSOBA OVLAŠTENA ZA VOĐENJE POSTUPKA

1) U upravnoj stvari za čije je rješavanje nadležno državno tijelo rješenje u upravnom postupku donosi čelnik tijela. Čelnik državnog tijela može ovlastiti drugu službenu osobu istog tijela za rješavanje i ta osoba može poduzimati sve radnje.

2) U kolegijalnim tijelima rješenje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo. Kolegijalno tijelo može temeljem zakona ovlastiti službenu osobu u tom tijelu da rješava u upravnim stvarima.

3) U upravnim stvarima u kojima rješava pravna osoba s javnim ovlastima rješenje donosi ravnatelj te pravne osobe.

5

Page 6: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

IZUZEĆE SLUŽBENE OSOBEZUP taksativno nabraja uvjete izuzeća službene osobe ili prema njegovoj inicijativi ili na prijedlog stranke. Odlučuje se zaključkom protiv kojega nije dopuštena žalba.Ti uvjeti za izuzeće službene osobe su:

A) Obvezno izuzeće1. ako je u predmetu u kojem se vodi postupak stranka, suovlaštenik

odnosno suobveznik, svjedok, vještak, punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke;

2. ako je sa strankom, zastupnikom ili punomoćnikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno, pa i onda kada je brak prestao;

3. ako je sa strankom, zastupnikom ili punomoćnikom stranke u odnosu skrbnika, posvojitelja, posvojčeta ili hranitelja;

4. ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovala u vođenju postupka ili u donošenju rješenja.

U ovim slučajevima službena osoba koja bi trebala rješavati u upravnoj stvari dužna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadležno za rješavanje o izuzeću.

B) Fakultativno izuzeće Osim navedenih razloga za obvezno izuzeće, ZUP određuje da se službena osoba može izuzeti i kad postoje druge okolnosti koje opravdavaju njezino izuzeće. U ovom slučaju službena osoba obavijestit će o tome tijelo nadležno da odlučuje o izuzeću, ne prekidajući rad.O izuzeću službene osobe tijela odlučuje čelnik tijela, o izuzeću čelnika tijela nadležno izvršno tijelo. O izuzeću člana kolegijalnog tijela, odlučuje predsjednik kolegijalnog tijela, a o njegovu izuzeću, odgovarajuće izvršno tijelo.O izuzeću ravnatelja pravne osobe odlučuje tijelo određeno statutom/općim aktom.

PRAVNA POMOĆRadi ostvarenja načela ekonomičnosti ZUP je predvidio mogućnost da tijelo nadležno za rješavanje u upravnoj stvari može obavljanje pojedine radnje u postupku povjeriti odgovarajuće drugom tijelu ovlaštenom za obavljanje takve radnje ( i izvan granica svoga djelokruga) Državna tijela, ustanove i druge pravne osobe s javnim ovlastima za rješavanje u upravnim stvarima, dužni su jedni drugima ukazivati pravnu pomoć u upravnom postupku. Ta se pomoć traži posebnom molbom – zamolnicom - zamoljeno tijelo dužno je postupiti po zamolnici u granicama svojeg područja djelokruga, bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka molbe. Pravna pomoć za izvršenje pojedinih radnji u postupku može se tražiti od sudova samo u okviru posebnih propisa – dostava spisa, ali samo ako se time ne ometa sudski postupak.Za pravnu pomoć u odnosu s inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora, a ako tih nema primjenjuje se načelo uzajamnosti. Domaća tijela pružaju pravnu pomoć inozemnim tijelima na način predviđen u domaćem zakonu.

6

Page 7: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

STRANKA I NJEZINO ZASTUPANJE

Stranka može biti :· osoba na čiji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka) · osoba protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka), ili · osoba koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo

sudjelovati u postupku (uzgredna stranka ili intervenijent).

Stranka u upravnom postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. Državna tijela, podružnice trgovačkih društava, naselje, grupa osoba koji nemaju svojstvo pravne osobe mogu biti stranke ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rješava u upravnom postupku. Stranka može biti i sindikat, državni odvjetnik i pučki pravobranitelj.

SVOJSTVA STRANKEDa bi neka osoba mogla biti stranka u postupku ona mora imati · stranačku sposobnost - sposobnost biti nosilac prava i obveza· procesnu sposobnost - sposobnost samostalnog obavljanja radnji u

postupku· stranačku legitimaciju - postojanje izvjesne veze s predmetom o kojem se

rješavaZAKONSKI ZASTUPNIKZakonski zastupnici su fizičke, stranački i procesno sposobne osobe koje su ovlaštene da, u ime i za račun stranaka koje nemaju poslovne sposobnosti poduzimaju radnje u postupku. Zakonski zastupnik određuje se zakonom ili aktom nadležnog državnog tijela.

PRIVREMENI ZASTUPNIKPrivremenog zastupnika postavlja tijelo koje vodi postupak u slijedećim slučajevima:1. ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka

radnje mora poduzeti protiv osobe čije je boravište nepoznato,

2. ako ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika ni punomoćnika, ako to traži hitnost predmeta, a postupak se mora provesti;

3. kada se mora izvršiti radnja koja se ne može odložiti a stranku odnosno njenog punomoćnika ili zastupnika nije moguće pravodobno pozvati.

Postavljena osoba dužna je primiti se zastupanja, a zastupanje može odbiti samo iz razloga koji su predviđeni posebnim propisima.

ZAJEDNIČKI PREDSTAVNIKDvije stranke ili više stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajednički. One su u takvu slučaju dužne naznačiti tko će od njih nastupati kao njihov zajednički predstavnik, I u slučaju određivanja zajedničkog predstavnika odnosno punomoćnika svaka stranka zadržava pravo da nastupa kao stranka u postupku, da daje izjave te da samostalno izjavljuje žalbe i druge pravne lijekove.

7

Page 8: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

PUNOMOĆNIKPunomoćnik je osoba koja u ime i za račun stranke, u granicama dobivenih ovlaštenja poduzima procesne radnje kao da ih poduzima sama stranka. I pored punomoćnika, sama stranka može davati izjave, a one se mogu od nje i neposredno tražiti. Stranka koja je prisutna kad njezin punomoćnik daje usmenu izjavu, može neposredno nakon dane izjave izmijeniti ili opozvati izjavu svojeg punomoćnika. Ako postoji nesuglasnost između izjava stranke i njezina punomoćnika, tijelo koje vodi postupak po slobodnoj ocjeni će ocijeniti kojoj izjavi pokloniti vjeru. Punomoćnik može biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvnom. Punomoć se može dati pismeno ili usmeno za cijeli postupak ili samo za pojedine radnje, a može se i vremenski ograničiti. Punomoć ne prestaje smrću stranke, gubitkom njezine procesne sposobnosti ili promjenom njezina zakonskog zastupnika, ali je pravni slijednik može opozvati (odredbe ZPP-a).

Stranci se može dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka dovede stručnu osobu koja će joj davati savjete (stručni pomagač).

PODNESCI

Prema ZUP-u pod podnescima se razumijevaju zahtjevi, obrasci, prijedlozi, prijave, molbe, žalbe, prigovori te druga priopćenja kojima se pojednici ili pravne osobe obraćaju tijelima koja vode postupak.

Podnesci se predaju neposredno, šalju poštom pismeno ili se usmeno priopćavaju na zapisnik.Podnesak se predaje tijelu nadležnom za primitak podneska. Ako tijelo nije nadležno za primitak pismenog podneska, službena osoba tog tijela upozorit će na to podnosioca i uputiti ga tijelu nadležnom za primitak. Ako tijelo nađe da nije nadležno za rad o takvu podnesku, donijet će zaključak kojim će odbaciti podnesak zbog nenadležnosti.

Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati : naziv tijela kojem se upućuje, predmet na koji se odnosi, zahtjev odnosno prijedlog, tko je zastupnik ili punomoćnik, ako ga ima, te ime i prezime i boravište podnosioca, odnosno zastupnika ili punomoćnika. Podnosilac je dužan vlastoručno potpisati podnesak.

POZIVANJE

Tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je prisutnost u postupku potrebna. Poziva se pismenim pozivom - pismenom pozivu označit će se naziv tijela koje poziva, ime i prezime i adresa osobe koja se poziva, mjesto, dan a kad je to moguće i sat dolaska pozvanoga, predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu se poziva, a zatim i koja dokazna sredstva pozvani treba da ponese (pismene dokaze i svjedoke). Pozvani će se upozoriti na posljedice ako se ne odazove pozivu, ili ne izvjesti da je spriječen doći (može biti privedena, a pored toga i novčano kažnjena).

8

Page 9: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

ZAPISNIK

- ZUP određuje da se zapisnik sastavlja o usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku, te o važnijim usmenim izjavama stranaka ili trećih osoba u postupku. Zapisnik je javna isprava.- O manje važnim radnjama i izjavama stranaka neće se u pravilu, sastavljati zapisnik, već će se u samom spisu staviti zabilješka koju potvrđuje službena osoba koja ju je stavila, uz oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim zahtjevima stanke o kojima se odlučuje po skraćenom postupku, a kojima se udovoljava.

U zapisnik se unosi : naziv tijela koje obavlja radnju, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja i predmet u kojem se ona obavlja i imena službenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomoćnika. Zapisnik treba da sadrži točno i kratko tok i sadržaj u postupku izvršene radnje i danih izjava.

U zapisniku se navode sve isprave koje su bilo u koju svrhu upotrijebljene na usmenoj raspravi. Zapisnik se mora voditi uredno i u njemu se ne smije ništa brisati. Prije zaključenja zapisnik će se pročitati saslušanim osobama i ostalim osobama koje sudjeluju u radnji postupka. Zatim će zapisnik potpisati osoba koja je u radnji sudjelovala, a na kraju će ga ovjeriti službena osoba koja je rukovodila radnjom, a i zapisničar ako ga je bilo. Zapisnik je dokaz o toku i sadržaju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je saslušana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni.

Razgledavanje spisa i obavijesti o toku postupkaStranke u postupku imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise. Ove radnje vrše se pod nadzorom određene službene osobe. Stranka kao i svaka druga osoba koja učini vjerojatnim svoj pravni interes, kao i državni odvjetnik, osim ovog prava razgledanja spisa, imaju se pravo obavještavati o tijeku postupka.

DOSTAVLJANJE

Dostavljanje u upravnom postupku predstavlja posebnu procesnu radnju koja ima za svrhu da se pismeno preda osobi kojoj je namijenjeno. Od trenutka pravilne dostave nastaju važne pravne posljedice:

1. upravni akt počinje proizvoditi pravne učinke tek trenutkom dostavljanja.

2. trenutkom dostavljanja stranci rješenja, ono postaje izvršno, ako žalba nije dopuštena ili ne odleže izvršenje.

3. od dana dostavljanja prijepisa odluke računa se rok za žalbu

Pravilo je da se dostava obavlja preko pošte ili je obavlja tijelo preko svoje službene osobe. Dostava se obavlja samo radnim danom i to danju. Dostava se u pravilu obavlja u stanu, u poslovnoj prostoriji gdje je zaposlena osoba kojoj se dostava ima izvršiti.

9

Page 10: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

1 POSREDNU DOSTAVU - kada se osoba kojoj se dostava ima izvršiti ne zatekne u svojem stanu, dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih članova njezina domaćinstva, a ako se ni oni ne zateknu onda kućepazitelju ili susjedu, ako oni na to pristanu. - kada se osoba kojoj se dostava ima izvršiti ne zatekne na radnom mjestu, dostava se može izvršiti osobi koja je na istom mjestu zaposlena, ako ona pristane da primi pismeno. - Ako se dostava ne može izvršiti na opisani način, a nije utvrđeno da je osoba kojoj se dostava ima izvršiti odsutna, dostavljač će predati pismeno nadležnim tijelu općine na čijem se području nalazi boravište osobe kojoj se dostava obavlja. Na vratima stana, poslovne prostorije dostavljač će pribiti pismeno priopćenje gdje se pismeno nalazi. Dostava se smatra izvršenom.

2 OBVEZNA DOSTAVA - Prema pravilima o obveznoj osobnoj dostavi dostava se mora izvrštiti osobno osobi kojoj je pismeno namijenjeno. - Kad se osoba kojoj se dostava ima osobno izvršiti ne zatekne u stanu, poslovnoj prostoriji dostavljač će se obavijestiti kad i na kojem je mjestu može naći, pa će ostaviti pisanu obavijest da u određeni dan i sat bude u svojem stanu odnosno na radnom mjestu radi primanja pismena. Ako i nakon toga dostavljač ne zatekne osobu kojoj se dostava ima izvršiti, dostavljač će postupiti po pravilima za posrednu dostavu i time se smatra da je dostava izvršena.

3 POSEBNI SLUČAJEVI DOSTAVE - kao što su dostava zakonskom zastupniku i punomoćniku, dostava punomoćniku za primanje pismena, dostava državnim tijelima i drugim pravnim osobama i dostava javnim priopćenjem.Punomoćnik za primanje pismena - stranka može ovlastiti određenu osobu kojoj se imaju obavljati sve dostave za nju. O tome je stranka dužna obavijesti tijelo koje vodi postupak Pravila o dostavi javnim priopćenjem - tijelo koje vodi postupak primijenit će je u slučaju ako se radi o većem broju soba koje tijelu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti. Dostava se tada izvršava putem javnog priopćenja na oglasnoj ploči tijela koje je pismeno izdalo. Smatra se da je dostava izvršena nakon isteka 15 dana od dana isticanja priopćenja na oglasnoj ploči.

ODBIJANJE PRIMITKA

Ako osoba kojoj je pismeno upućeno odnosno odrasli član njezina domaćinstva odbije bez zakonskog razloga primiti pismeno dostavljač će pismeno ostaviti u stanu ili prostoriji u kojoj dotična osoba stanuje odnosno gdje je zaposlena, ili će pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije. Dostavljač će na dostavnici zabilježiti dan, sat i razlog odbijanja primitka, a i mjesto gdje je pismeno ostavio i time se smatra da je dostava izvršena. Kada stranka ili njezin zakonski zastupnik u tijeku postupka promjene svoje prebivalište ili stan, dužni su o tome odmah obavijestiti tijelo koje vodi postupak.

10

Page 11: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

DOSTAVNICA

Dostavnica je potvrda o izvršenom dostavljanju. Uredno sastavljena dostavnica ima značenje javne isprave. Potvrdu o izvršenoj dostavi potpisuje primalac i dostavljač. Primalac će na dostavnici sam slovima naznačiti dan primitka. Ako dostava nije izvršena osobno dostavljač će na dostavnici naznačiti osobu kojoj je pismeno predano i odnos te osobe prema osobi kojoj se dostava imala izvršiti.

ROKOVI

Rok je vremensko razdoblje unutar kojega se poduzimaju izvjesne procesne radnje u upravnom postupku. Rokovi se računaju na dane, mjesece i godine.

Zakonski rokovi su oni čije je trajanje zakonom određeno, pa ga ni službena osoba, ni stranke ne mogu mijenjati-neproduživi su.Rokovi koje određuje službena osoba su rokovi čije trajanje, na temelju zakonskog ovlaštenja, određuje službena osoba prema svom nahođenju u konkretnom slučaju-produživi

Subjektivni rokovi računaju se od saznanja ovlaštene osobe za događaj koji je relevantan za njihovo računanje. Objektivni rokovi računaju se od nastupanja relevantne činjenice nezavisno od saznanja ovlaštenih osoba za tu činjenicu.

Prekluzivni ili premptorni su rokovi kad propuštanje radnje vezane za rok dovodi do gubitka prava na naknadno poduzimanje te procesne radnje. Takvi su u pravilu svi zakonski rokovi. Dilatorni rokovi su oni kojima se određuje vremensko razdoblje prije čijeg isteka nije dopušteno poduzmati radnju npr. kod šutnje administracije.

Kad je rok određen po danima, dan u koji pada događaj od kojeg treba računati trajanje roka, ne uračunava se u rok, već se za početak roka uzima prvi idući dan. Rok koji je određen po mjesecima odnosno po godinama završava se istekom onog dana, mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je dostava ili priopćenje izvršeno, odnosno danu u koji pada događaj od kojeg se računa trajanje roka. Ako posljednji dan roka pada u nedelju ili na dan državnog praznika, ili u neki drugi dan kad tijelo kod kojega se radnja postupka ima poduzeti ne radi, rok istječe istekom prvoga idućeg radnog dana.

POVRAT U PRIJAŠNJE STANJE

Povrat u prijašnje stanje je procesno pravno sredstvo koje omogućava stranci da od sebe otkloni štetne posljedice koje su nastale zbog toga što je iz opravdanih razloga propustila da u propisanom roku izvrši određenu radnju. ZUP određuje da stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvrši neku radnju postupka, pa je zbog toga propuštanja isključena od

11

Page 12: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

obavljanja te radnje, dopustit će se, na njezin prijedlog, povrat u prijašnje stanje.

Stranka je dužna u prijedlogu za povrat u prijašnje stanje iznijeti okolnosti zbog kojih je bila spriječena da u roku izvrši propuštenu radnju i da te okolnosti učini barem vjerojatnima. Ako se povrat u prijašnje stanje traži zbog toga što je propušteno da se podese kakav podnesak, prijedlogu treba priložiti i taj podnesak !!!!!!!!Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se tijelu kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju, koje o prijedlogu i odlučuje zaključkom.

ROK ZA PODNOŠENJE : prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se u roku od 8 dana od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje, a nakon isteka roka od 3 mjeseca od dana propuštanja ne može se više tražiti povrat.

Nepravodobno podnesen prijedlog odbacit će se bez daljnjeg postupka. Kada je povrat u prijašnje stanje dopušten, postupak se vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije propuštanja, a poništavaju se sva rješenja i zaključci koje je tijelo donijelo u vezi s propuštanjem. Protiv zaključka kojim se dopušta povrat u prijašnje stanje nije dopuštena žalba, osim ako je povrat dopušten na prijedlog koji je nepravodobno podnesen ili je nedopušten.

TROŠKOVI POSTUPKA

Troškove može snositi tijelo koje vodi postupak, stranka ili druga osoba koja sudjeluje u postupku. Tijelo koje vodi postupak snosi troškove postupka ako je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. Isto tako, tijelo koje je pokrenulo postupak snosi troškove stranke uzrokovane postupkom pokrenutim po službenoj dužnosti, a koji stranka odnosno druga osoba u postupku nije izazvala svojim ponašanjem. Svaka stranka snosi u pravilu svoje troškove prouzrokovane postupkom.Kad u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na čiju je štetu postupak okončan, dužna je protivnoj stranci naknaditi opravdane troškove koji su ovoj nastali. Ako je u takvom slučaju koja od stranaka djelomično uspjela sa svojim zahtjevom, onda je dužna nadoknaditi protivnoj stranci troškove razmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela.

Zahtjev za naknadu troškova mora biti stavljen na vrijeme tako da tijelo koje vodi postupak može o njemu odlučiti u rješenju. Tijelo koje donosi rješenje određuje u rješenju kojim se postupak završava tko snosi troškove postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku moraju isplatiti, a ako ne u rješenju onda u posebnom zaključku.Tijelo koje vodi postupak može osloboditi potpuno ili djelomično stranku od obveze plaćanja troškova ako utvrdi da ona ne može podnijeti troškove bez štete za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji.

12

Page 13: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

POKRETANJE POSTUPKAUpravni postupak pokreće nadležno tijelo po službenoj dužnosti ili u povodu zahtjeva stranke. Nadležno tijelo pokrenut će postupak po službenoj dužnosti kad to određuje zakon ili na zakonu utemeljen propis i kad utvrdi ili sazna da treba radi zaštite javnog interesa pokrenuti upravni postupak. Stranka podnosi zahtjev za pokretanje upravnog postupka nadležnom tijelu radi priznavanja određenog prava.

Upravni postupak je pokrenut čim je nadležno tijelo izvršilo ma koju radnju u cilju vođenja postupka.

SPAJANJE VIŠE STVARI U JEDAN POSTUPAKSpajanje dvaju ili više upravnih stvari u jedan postupak jest mogućnost u upravnom postupku koja je predviđena sa svrhom da se ostvari načelo ekonomičnosti i djelotvornosti postupka. O vođenju jednog postupka tijelo će donjet poseban zaključak protiv kojega se može izjaviti žalba.

Tijelo može pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kad se radi o pravima i obvezama više stranaka ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili sličnome činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi, i ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno,

IZMJENA ZAHTJEVAPošto je postupak pokrenut, stranka može do donošenja rješenja u prvom stupnju proširiti stavljeni zahtjev, ili umjesto prijašnjeg zahtjeva staviti drugi uz uvjet da se takav zahtjev temelji na bitno istome činjeničnom stanju. Ako tijelo koje vodi postupak ne dopusti proširenje ili izmjenu zahtjeva donijet će o tome zaključak, protiv kojeg je dopuštena posebna žalba.

ODUSTANAK OD ZAHTJEVAStranka može odustati od svojeg zahtjeva u toku cijelog postupka, a tijelo koje vodi postupak donijet će zaključak kojim se postupak obustavlja, te o tome obavijestiti protivnu stranku. Protiv zaključka dopuštena je posebna žalba.Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu nadležno tijelo produžit će vođenje postupka. Izričiti odustanak - stranka odustaje od svojeg zahtjeva izjavom koju daje tijelu koje vodi postupak Prešutni odustanak - pojedina radnja ili propuštanje stranke može se smatrati njezinim odustankom od zahtjeva samo kad je to zakonom određeno .

Stranka koja je odustala od zahtjeva dužna je snositi sve troškove koji su nastali do obustavljanja postupka, osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

NAGODBA

Nagodba je dipozitivna radnja stranaka putem koje može doći do okončanja upravnog postupka. U upravnom postupku nagodba je moguća samo ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima.

13

Page 14: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

U takvom postupku zakonska je dužnost službene osobe koja vodi postupak da nastoji, u tijeku cijelog postupka, da se stranke nagode, potpuno ili barem u pojedinim spornim točkama. Nagodba mora biti uvijek jasna i određena i ne smije biti na štetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa trećih osoba. Nagodba se upisuje u zapisnik a smatra se zaključenom kad stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u upravnom postupku.

SKRAĆENI POSTUPAK

Tijelo koje vodi postupak može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno:

1. ako je stranka u svojem zahtjevu navela činjenice ili dokaze na podlozi kojih se može utvrditi stanje stvari, ili se stanje može utvrditi na podlozi općepoznatih činjenica ili činjenica koje su tijelu poznate

2. ako se stanje stvari može utvrditi na podlozi službenih podataka kojima tijelo raspolaže

3. ako je propisom predviđeno da se stvar može riješiti na podlozi činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvrđuju

4. ako se radi o poduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu odgađati

POSEBNI ISPITNI POSTUPAK

1) Posebni ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razjašnjenje stvari.

2) Posebni ispitni postupak provodi se kad ne postoje uvjeti za neposredno rješavanje prema skraćenom postupku.

Tijek ispitnog postupka određuje, prema okolnostima pojedinog slučaja, službena osoba koja vodi postupak - tzv. arbitrarni red.

Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i, radi ostvarenje cilja postupka, davati potrebne podatke i braniti svoja prava i interese , službena osoba koja vodi postupak dužna je pružiti mogućnost stranci da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama, o prijedlozima i ponuđenim dokazima, da sudjeluje u izvođenju dokaza.

PRETHODNO PITANJE

Prethodno pitanje je pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a za čije je rješavanje nadležan sud ili koje drugo tijelo, a koje je prema svojoj prirodi takvo da se bez njegova prethodnog rješavanja ne može riješiti konkretna upravna stvar koja je predmet postupka.

U slučaju kad se pojavi preth. pitanje tijelo koje vodi postupak dvije mogućnosti:

14

Page 15: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

1. da sam raspravi to pitanje pod uvjetima iz zakona - u ovom slučaju rješenje takva pitanja ima pravni učinak samo u upr. stvari u kojoj je to pitanje riješeno.

2. da postupak prekine dok nadležni sud ili tijelo to pitanje ne riješi.

Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, na postojanje braka, na utvrđivanje očinstva, ili kad je to zakonom određeno.

Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja tijela nastavlja se nakon što rješenje doneseno o tom pitanju postane konačno.

USMENA RASPRAVA

A. Usmenu raspravu može odrediti službena osoba koja vodi postupak, na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke, kad je to korisno za razjašnjenje stvari.

B. Službena osoba mora odrediti usmenu raspravu:

1. kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više stranaka s protiv. interesima 2. kad se ima izvršiti očevid ili saslušanje svjedoka ili vještaka.

Usmena rasprava je javna. Službena osoba koja vodi postupak može isključiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njezin dio :

1. ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti,2. ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave,3. ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji,4. ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju službenu,

poslovnu, profesionalnu, znanstvenu ili umjetničku tajnu.

Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove punomoćnike i stručne pomagače.

Načelo ekonomičnosti traži da se usmena rasprava održava bez odugovlačenja. Sudionicima u postupku treba ostaviti dovoljno vremena da se pripreme za raspravu i da na nju dođu na vrijeme – poziv se dostavlja 8 dana prije rasprave.

PRETPOSTAVKE ZA ODRŽAVANJE RASPRAVE

Tijek usmene rasprave je u potpunosti u rukama voditelja postupka. Službena osoba koja vodi postupak dužna je na početku usmene rasprave utvrditi koje su od pozvanih osoba prisutne, a u pogledu odsutnih provjeriti jesu li im pozivi pravilno dostavljeni.

Ako na usmenu raspravu ne dođe stranka na čiji je zahtjev pokrenut postupak, to se može tumačiti na dva načina:

1) ili da je stranka povukla prijedlog odnosno odustala od njega :1 ako se za takvu stranku, uredno pozvanu na raspravu, koja nije došla na

usmenu raspravu može pretpostaviti iz cjelokupnog stanja stvari da

15

Page 16: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

je prijedlog povukla, postupak se obustavlja zaključkom. Protiv takvog zaključka je dozvoljena posebna žalba.

1) ili da je ostala kod svog prijedloga. :- ako se ne može pretpostaviti da je stranka povukla prijedlog ili ako se postupak u javnom interesu mora nastaviti prema službenoj dužnosti, službena će osoba, prema okolnostima slučaja provesti raspravu bez te osobe ili će je odgoditi.

Ako na raspravu ne dođe stranka protiv koje je postupak pokrenut ZUP u tom slučaju ostavlja voditelju postupka ili da provede raspravu bez te stranke ili da na njen trošak odgodi usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rješenja stvari.

DOKAZIVANJE

Dokazivanje je procesna radnja koja se provodi radi utvrđivanja pravno relevantnih činjenica za rješenje stvari koja je predmet postupka. Pravno relevantne činjenice utvrđuju se dokazima. Dokaz je procesno sredstvo koje služi za stjecanje pravilne predodžbe o činjenicama koje se utvrđuju, a dokazuju se činjenice koje su sporne i pravno relevantne dok se ne dokazuju činjenice koje zakon pretpostavlja-dopušteno je dokazivati njihovo nepostojanje.

Dokazna sredstva po ZUP-u su : isprave, svjedoci, izjava stranke, vještaci, očevid.

Da li neku činjenicu treba dokazivati ili ne, odlučuje službena osoba koja vodi postupak..

1) ISPRAVE

Isprava je dokazno sredstvo izdano u propisanom obliku kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje određene činjenice ili događaja.

Isprave koje služe kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja tijelo koje vodi postupak.

Ako se isprava nalazi kod protivne stranke, a ona neće dobrovoljno da je podnese, službena osoba koja vodi postupak pozvat će stranku da podnese ispravu na raspravi, da bi se druge stranke mogle o njoj izjasniti. Ako stranka ne postupi po pozivu, tijelo koje vodi postupak cijenit će, s obzirom na sve okolnosti slučaja, od kakva je to utjecaja za rješavanje stvari. Ako se isprava nalazi kod državnog tijela ili druge pravne osobe koja ima ovlasti za rješavanje u upravnim stvarima, a stranka koja se pozvala na tu ispravu

16

Page 17: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

nije uspjela da je pribavi, tijelo koje vodi postupak pribavit će tu ispravu po službenoj dužnosti. Ako se isprava nalazi kod treće osobe, a ona neće dobrovoljno da je pokaže tijelo koje vodi postupak pozvat će zaključkom tu osobu da pokaže ispravu na raspravi, da bi se stranke mogle o njoj izjasniti (ako odbije – postupak kao kod uskrate svjedočenja - novčana kazna). Treća osoba može uskratiti pokazivanje isprave iz istih razloga kao i svjedočenje.

A) Javne isprave su one isprave koje je u propisanom obliku izdalo nadležno državno tijelo. Za njih vrijedi presumpcija istinitosti da dokazuju ono što se u njima potvrđuje ili određuje. Javna isprava mora ispunjavati, dakle, tri uvjeta: 1) da je izdana od ovlaštenog tijela 2) da je izdana u propisanoj formi,

3)da je izdana u okviru nadležnosti

B) Privatne isprave su one isprave koje nisu javne. One nemaju presumpciju istinitosti. C) Uvjerenja (certifikati,potvrde i dr.)- kao posebnu vrstu javnih isprava ZUP predviđa uvjerena odnosno druge isprave (certifikate, potvrde i dr.) koje izdaju državna tijela ili pravne osobe u svezi s poslovima o kojima vode službenu evidenciju. Uvjerenja su akti uprave : upravni akti, općenormativni akti i konkretni akti uprave.

Moraju se izdavati u skladu s podacima službene evidencije. Pod službenom evidencijom razumijeva se evidencija koja je ustanovljena propisom odnosno općim aktom ustanove ili druge pravne osobe kojoj su povjerene javne ovlasti. Uvjerenje o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se stranci na usmeni zahtjev, u pravilu, istog dana kad je stranka zatražila izdavanje uvjerenja odnosno druge isprave, a najkasnije u roku od 15 dana.Ako stranka smatra da joj uvjerenje odnosno druga isprava nije izdana u skladu s podacima iz službene evidencije, može zahtijevati izmjenu uvjerenja odnosno druge isprave. Tijelo je dužno izmjeniti odnosno izdati novo uvjerenje u roku 15 dana od podnošenja zahtjeva.

2) SVJEDOCI

Svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna da opazi činjenicu o kojoj ima da svjedoči i koja je sposobna da to svoje opažanje priopći.

Svjedok može uskratiti svjedočenje :2) na pitanja na koja bi odgovorom izložio teškoj sramoti, znatnoj imovinskoj

šteti ili kaznenom progonu sebe, srodnika, bračnog druga 3) na pitanja na koja bi odgovorom povrijedio obvezu odnosno pravo da čuva

poslovnu, profesionalnu, umjetničku ili znanstvenu tajnu;4) o onome što je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoćniku;5) o onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedila svjedoku kao

vjerskom ispovjedniku.6) o pojedinim drugim činjenicama kad iznese za to važne razloge.

17

Page 18: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

Svjedok ne može zbog opasnosti od kakve imovinske štete uskratiti svjedočenje :7) pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao svjedok, 8) radnjama koje je u vezi sa spornim odnosom poduzeo kao pravni

prednik ili zastupnik jedne od stranaka, 9) te o svakoj onoj radnji o kojoj je na temelju posebnih propisa dužan

podnijeti prijavu ili dati izjavu.

Svjedoci se saslušavaju pojedinačno, bez prisutnosti onih svjedoka koji će se kasnije saslušati, a svjedoke čiji se iskazi ne slažu može suočiti. Svjedok će se prethodno upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti. Službena osoba koja vodi postupak poučit će svjeoka na koja pitanja može uskratiti svjedočenje. Nije dopušteno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se trebalo odgovoriti. Svjedok će se uvijek pitati otkuda mu je poznato ono što svjedoči.

Svaka osoba koja se kao svjedok poziva dužna je odazvati se pozivu, a i svjedočiti. Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda, tijelo koje vodi postupak može narediti da se prisilno dovede, a može ga kazniti i novčanom kaznom.

3) IZJAVA STRANKE

Izjava stranke može se uzeti kao dokazno sredstvo samo ako za utvrđivanje određene činjenice ne postoji neposredan dokaz, ili se takva činjenica ne može utvrditi na podlozi drugih dokaznih sredstava. Prije uzimanja izjave stranke službena osoba koja vodi postupak dužna je upozoriti stranku na kaznenu i materijalnu odgovornost za davanje lažne izjave.

4) VJEŠTACI

Vještaci su osobe koje raspolažu određenim stručnim znanjem i njime pomažu tijelu koje vodi postupak kad se u postupku jave takve činjenice za čije je utvrđivanje potrebna posebna stručnost kojom tijelo odnosno službena osoba ne raspolaže.

Izvođenje dokaza vještačenjem određuje službena osoba koja vodi postupak po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke , a kad ocjeni da je vještačenje složeno, može odrediti dva ili više vještaka. Određivanje vještaka : za vještake će se odrediti osobe koje su stručne. U pravilu će se prethodno stranka saslušati o ličnosti vještaka. Za vještaka se ne može odrediti osobu koja ne može biti svjedok. Vještak može uskratiti vještačenje zbog istih razloga zbog kojih svjedok može uskratiti svjedočenje, a može biti izuzet uz odgovarajuću primjenu odredaba o izuzeću službene osobe.

Prije početka vještačenja vještaka treba upozoriti da je dužan predmet vještačenja brižljivo razmotriti i u svojem nalazu točno navesti što zapazi i

18

Page 19: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

nađe, te svoje obrazloženo mišljenje iznijeti nepristrano i u skladu s pravilima znanosti i struke.

Ako nalaz i mišljenje vještaka nisu jasni ili potpuni, ili ako se nalazi i mišljenja vještaka bitno razlikuju, , a ti se nedostaci ne mogu otklnoniti ni ponovnim saslušavanjem vještaka, obnovit će se vještačenje s istim ili drugim vještacima.

Ako vještak koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda , ili dođe pa odbije vještačiti ili ako u određenom roku ne podnese svoj pismeni nalaz i mišljenje može se nov. kazniti.

5) OČEVID

Očevid se vrši kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe koja vodi postupak. Stranke imaju pravo prisustvovati očevidu, a može se izvršiti i uz sudjelovanje vještaka.

OSIGURANJE DOKAZA

Osiguranje dokaza može se provesti po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke odnosno osobe koja ima pravni interes i to ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili da će njegovo izvođenje biti otežano. Nadležnost za osiguranje : za osiguranje dokaza u tijeku postupka nadležno je tijelo koje vodi postupak, a za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno je tijelo na čijem se području nalaze stvari tj. borave osobe koje treba saslušati.

RJEŠENJE O PREDMETU POSTUPKA

Na podlozi činjenica utvrđenih u postupku, tijelo nadležno za rješavanje donosi rješenje o stvari koja je predmet postupka. Svako rješenje mora se kao takvo označiti, iznimno, posebnim propisima može se predvidjeti da se rješenju može dati i drugi naziv. Rješenje se donosi pismeno.

Kad o stvari rješava kolegijalno tijelo, ono može rješavati kad je prisutno više od ½ njegovih članova, a rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova, ako zakonom nije određena druga većina.

Složena rješenja :

- Kad o jednoj stvari rješavaju dva tijela ili više tijela, svako je od njih dužno riješiti o toj stvari. Ta će se tijela sporazumjeti koje će od njih izdati rješenje, a u rješenju mora biti naveden i akt drugog tijela. - Kad rješenje donosi jedno tijelo uz prethodnu suglasnost drugoga, rješenje se donosi nakon što je to drugo tijelo dalo suglasnost. U svakom rješenju mora se navesti akt kojim je drugo tijelo dalo ili odbilo suglasnost.

19

Page 20: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

- Kad rješenje donosi jedno tijelo uz pribavljeno mišljenje drugog tijela, tada se rješenje može donijeti samo nakon što je mišljenje pribavljeno. Tijelo čija se suglasnost ili mišljenje traži dužno je suglasnost ili mišljenje dati u roku 30 dana od dana kad je to od njega zatraženo.

OBLIK I SASTAVNI DIJELOVI RJEŠENJA

2 Uvod rješenja sadrži: naziv tijela koje donosi rješenje, propis o nadležnosti tog tijela, ime stranke i njezina zakonskog zastupnika ili punomoćnika ako ga ima i kratko označenje predmeta postupka.

3 Dispozitivom se rješava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno riješeno. Dispozitiv mora biti kratak i određen.

4 Obrazloženje je obvezni sastavni dio rješenja. U jednostavnim stvarima obrazloženje rješenja može sadržavati samo kratko izlaganje zahtjeva stranke i pozivanje na pravne propise na temelju kojih je stvar riješena. U ostalim stvarima obrazloženje rješenja sadrži: kratko izlaganje zahtjeva stranaka, utvrđeno činjenično stanje, prema potrebi i razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza, razloge zbog kojih nije uvažen koji od zahtjeva stranaka, pravne propise i razloge koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na onakvo rješenje kakvo je dano u dispozitivu. Kad je nadležno tijelo zakonom ili drugim propisom ovlašteno riještiti stvar po slobodnoj ocjeni, dužno je u obrazloženju, navesti taj propis i izložiti razloge kojima se pri donošenju rješenja rukovodio.

5 Uputom o pravnom lijeku stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom.

6 Naziv tijela s brojem i datumom rješenja 7 Potpis službene osobe i pečat tijela.

MOGUĆNOST DONOŠENJA USMENOG RJEŠENJA

U stvarima manjeg značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe, rješenje se može sastojati samo od dispozitiva u obliku zabilješke na spisu. Takvo se rješenje, u pravilu, pripoćava stranci usmeno, a napismeno joj se mora izdati ako ona to traži zahtjevom u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva. Taj se zahtjev može podnijeti u roku od 2 mjeseca od dana donošenja usmenog rješenja.Takvo se rješenje može izdati i na propisanom obrascu.

DJELOMIČNO, DOPUNSKO I PRIVREMENO RJEŠENJE

Djelomično rješenje može se donijeti kad se o jednoj stvari rješava u više točaka, a samo su neke od njih sazrele za rješavanje.Dopunsko rješenje može se donijeti ako se glavnim rješenjem, kojim je predmet postupka riješen, nije odlučilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka. To rješenje donosi se po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke.

20

Page 21: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

Privremeno rješenje donosi se ako je prema okolnostima slučaja nužno da se prije okončanja postupka donese rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi. U takvu rješenju mora bit izričito naznačeno da je privremeno. Rješenjem o glavnoj stvari ukida se privremeno rješenje.

ROK ZA IZDAVANJE RJEŠENJA

Kad prije donošenja rješenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, niti postoje drugi razlozi zbog kojih se ne može donijeti rješenje, nadležno tijelo dužno je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci što prije, a najkasnije u roku od mjesec dana računajući od dana predaje urednog zahtjeva odnosno od dana pokretanja postupka. U ostalim slučajevima nadležno tijelo dužno je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 2 mjeseca.

ZAKLJUČAK

Zaključkom se odlučuje o procesnim pitanjima koja se tiču postupka i o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provođenjem postupka, a koja se ne rješavaju rješenjem.Zaključak donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaključka. Zaključak se priopćuje zainteresiranim osobama usmeno, a napismeno se izdaje na zahtjev osobe koja može protiv zaključka izjaviti posebnu žalbu. Protiv zaključka može se izjaviti posebna žalba samo kad je to zakonom izričito predviđeno.

21

Page 22: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

PRAVNI LIJEKOVI U UPRAVNOM POSTUPKU

REDOVITI PRAVNI LIJEKOVI

ŽALBA

Žalba u upravnom postupku je procesno pravno sredstvo kojim se stranci daje mogućnost da pred drugostupanjskim tijelom pokreće pitanje zakonitosti i pravilnosti prvostupanjskog rješenja. Legitimaciju za podnošenje žalbe u prvom redu imaju stranke, ali se u nekim slučajevima pravo žalbe priznaje i drugima koji imaju pravni interes - npr. državni odvjetnik i druga državna tijela, mogu izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je povrijeđen zakon u korist pojedinca ili pravne osobe, a na štetu društvene zajednice.Protiv prvostupanjskih rješenja ministarstava i drugih tijela državne uprave žalba se može izjaviti samo kad je to zakonom predviđeno. Nikako nije dopuštena žalba protiv rješenja Hrvatskog sabora i Vlade RH ne može se izjaviti žalba. Ako žalba nije dopuštena, neposredno se može pokrenuti upravni spor.

ROK ZA PODNOŠENJE ŽALBE iznosi 15 dana, a računa se od dana dostave rješenja. U pravilu, žalba ima suspenzivno djelovanje, pa se u toku roka za žalbu rješenje ne može izvršiti.

ROK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA O ŽALBI i DOSTAVA ISTOGRješenje o žalbi mora se donijeti i dostaviti stranci čim je to moguće, a najkasnije u roku od 60 dana računajući od dana predaje žalbe. Ako stranka odustane od žalbe, postupak o žalbi obustavlja se zaključkom. Drugostupanjsko tijelo šalje svoje rješenje sa spisima predmeta prvostupanjskom tijelu, koje je dužno rješenje dostaviti strankama u roku od 8 dana od dana primitka spisa.

TKO ODLUČUJE O ŽALBI

- Protiv prvostupanjskih rješenja tijela državne uprave niže razine žalba se može izjaviti nadležnim ministarstvima odnosno drugim nadležnim tijelima državne uprave.

22

Page 23: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

- O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove ili pravne osobe, donesenoga u vršenju javnih ovlasti, rješava tijelo uprave ili tijelo određeno statutom - Ako tijelo koje će odlučivati o žalbi nije određen na jedan od ova dva načina o žalbi će rješavati upravno tijelo nadležno za odgovarajuću upravnu oblast.

SASTAV ŽALBE

U žalbi se mora navesti: rješenje koje se pobija, naziv tijela koje ga je donijelo, te broj i datum rješenja. Dovoljno je da žalitelj izloži u žalbi u kojem je pogledu nezadovoljan rješenjem, ali žalbu ne mora posebno obrazložiti. U žalbi se mogu iznosti nove činjenice i novi dokazi, ali je žalitelj dužan obrazložiti zbog čega ih nije iznio u prvostupanjskom postupku (beneficium novorum) - žalbi se prilaže još i onoliko prijepisa koliko u postupku ima stranaka sa suprotnim interesima. U takvu slučaju tijelo dostavlja svakoj stranci prijepis žalbe i ostavlja joj rok 8-15 dana da se o novim činjenicama i dokazima izjasni.

ŽALBENI RAZLOZI

Prvostupanjsko se rješenje žalbom može pobijati zato:1) što je doneseno od nenadležnog tijela2) što je pogrešno primijenjen materijalni propis na osnovi kojeg je stvar

rješena3) što se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi mogla

biti od utjecaja na rješavanje stvari4) što su činjenice pogrešno ili nepotpuno utvrđene5) što je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključakšto je u postupku učinjena nepravilnost koja rješenje čini ništetnim

RAD PRVOSTUPANJSKOG TIJELA PO ŽALBI

Žalba se izjavljuje II° tijelu, ali se podnosi tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje. Ako bi ju stranka odmah izravno podnijela drugostupanjskom, ono će ju vratiti prvostupanjskom tijelu.Prvostupanjsko tijelo ispituje da li je žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. 1) I stupanjsko tijelo odbacit će svojim rješenjem ako nađe da je žalba nedopuštena, nepravodobna ili izjavljena od neovlaštene osobe 2) I stupanjsko tijelo može stvar riješiti drugačije i novim rješenjem rješenje koje se žalbom pobija AKO nađe da je žalba opravdana, a nije potrebno provoditi nov ispitni postupak. Protiv novog rješenja stranka ima pravo žalbe. 3) I stupanjsko tijelo može upotpuniti postupak i rješiti stvar drugačije AKO žalitelj u žalbi iznese činjenice i dokaze koji bi mogli utjecati na drugačije rješenje stvari, AKO žalitelju nije dana mogućnost da sudjeluje u postupku ili je to propustio učiniti iz opravdanih razloga .

23

Page 24: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

4) Ako I° tijelo ne odbaci žalbu, a nije novim rješenjem zamijenilo rješenje koje se žalbom pobija, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka žalbe, poslati žalbu tijelu nadležnome za rješavanje o žalbi. Uz žalbu je dužno priložiti sve spise koje se odnose na predmet.

RJEŠAVANJE DRUGOSTUPANJSKOG TIJELA O ŽALBI

Drugostupanjsko tijelo rješavajući o žalbi, žalbu može:

1) Drugostupanjsko tijelo odbacit će žalbu ako je žalba nedopuštena, nepravodobna ili izjavljena od neovlaštene osobe, a prvostupanjsko tijelo je propustilo da je zbog toga odbaci.2) Drugostupanjsko tijelo odbit će žalbu kao neosnovanu ako utvrdi da je:6) I° postupak pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu

osnovano a žalba neosnovana 7) kao i kad nađe da je u I° postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da

nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

3) Rješavajući o žalbi drugostupanjsko će tijelo uvažiti žalbu kad ustanovi da je prvostupanjsko tijelo, rješavajući o stvari, povrijedio pravila procesnog ili materijalnog prava pa je njegovo rješenje nezakonito.

1) II stup. tijelo će proglasit rješenje ništavim ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena nepravilnost koja čini rješenje ništavim.

2) II stup. tijelo će poništit će to rješenje po službenoj dužnosti i dostaviti predmet nadležnom tijelu na rješavanje ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo .

3) II stup. tijelo će upotpuniti postupak kad utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene . U ovom slučaju može :

8 svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i sam riješiti stvar ako nađe da se na temelju činjenica utvrđenih u upotpunjenom postupku stvar mora riješiti drugačije nego što je riješena prvostupanjskim rješenjem.

9 svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak ako nađe da će nedostatke prvostupanjskog postupka brže i ekonomičnije otkloniti prvostupanjsko tijelo.

U tom slučaju drugostupanjsko tijelo će svojim rješenjem ukazati prvostupanjskom tijelu u kojem pogledu treba upotpuniti postupak , a prvostupanjsko tijelo dužno je u svemu postupiti po drugostupanjskom rješenju u roku 30 dana. Protiv novog rješenja stranka ima pravo žalbe.

4) II stup. tijelo će poništiti prvostupanjsko rješenje i samo riješiti stvar ako nađe da su u prvostupanjskom rješenju pogrešno ocijenjeni dokazi ili da

24

Page 25: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak ili pogrešno primjenjen propis.

REFORMATIO IN MELIUS - u cilju pravilnog rješenja stvari drugostupanjsko tijelo može izmjeniti ožalbeno rješenje u korist žalitelja i mimo zahtjeva postavljenoga u žalbi ako se time ne vrijeđa pravo druge osobe.

REFORMATIO IN PEJUS - u istom cilju drugostupanjsko tijelo može ožalbeno rješenje izmjeniti na štetu žalitelja , ali samo ako postoji neko od razloga zbog kojega se konačno rješenje može:

1) poništiti ili ukinuti prema pravu nadzora, 2) izvanredno ukinuti 3) proglasiti ništavim.

ŽALBA KAD PRVOSTUPANJSKO RJEŠENJE UOPĆE NIJE DONESENO – ŠUTNJA ADMINISTRACIJE

- Ako nadležno tijelo ne donese rješenje u roku 30 ili 60 dana , stranka ima pravo žalbe kao da je njezin zahtjev odbijen.

- Ako je žalbu izjavila stranka o čijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje, drugostupanjsko tijelo tražit će da mu prvostupanjsko tijelo priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku. Ako rješenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga ili zbog krivnje stranke, odredit će prvostupanjskom tijelu rok za donošenje rješenja, koji ne može biti duži od jednog mjeseca. Ako rješenje nije doneseno u roku zbog neopravdanih razloga drugostupanjsko će tijelo tražiti da mu prvostupanjsko tijelo pošalje spise predmeta, pa će ako može riješiti stvar prema spisima predmeta odmah donijet svoje rješenje, a ako ne može, samo će provesti postupak i riješiti stvar svojim rješenjem.

Takvo rješenje je konačno.

IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

4) obnovu postupka; (konačno rješenje)

25

Page 26: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

5) mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom; (konačno rješenje)6) poništavanje i ukidanje po pravu nadzora; (konačno rješenje)7) ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke;

(pravomoćno)8) izvanredno ukidanje; (izvršno)9) proglašavanje rješenja ništavim. (konačno rješenje)10) zahtjev za zaštitom zakonitosti (pravomoćno)

1 OBNOVA POSTUPKA

Obnova postupka je izvanredni pravni lijek koji omogućava da se pod određenim uvjetima obnovi okončan postupak (donošenjem rješenja ili zaključka protiv kojega više nema mogućnosti ulaganja žalbekao redovnog pravnog lijeka)

Razlozi za obnovu postupkaPostupak okončan u upravnom postupku obnovit će se ako stranka u prijedlogu učini vjerovatnim okolnosti na kojima temelji prijedlog. Te okolnosti su :

1. ako se sazna za nove činjenice, ili se stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi

2. ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave , iskaza svjedoka ili vještaka ili stranke u njenu korist, ikakva kaznenog djela;

3. ako je rješenje doneseno na temelju presude donesene u kaznenom postupku ili u postupku o privrednom prijestupu, a ta je presuda pravomoćno ukinuta;

4. ako je rješenje doneseno na temelju prethodnog pitanja, a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješilo u bitnim točkama drugačije;

5. ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta ; ako je rješenje donijela službena osoba koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje;

6. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u propisanom sastavu ili nije glasala propisana većina;

7. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku;

8. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom.

9. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik;

OBNOVU POSTUPKA MOŽE TRAŽITI : stranka, ali i tijelo koje je donijelo konačno rješenje po službenoj dužnosti, državni odvjetnik .

ROK ZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA : prijedlog za obnovu postupka može se tražitiu subjektivnom roku od mjesec dana od trenutka kada je došla u mogućnost da se koristi kojim od razloga obnove. Objektivni rok iznosi 5 godina računajući od trenutka dostavljanja rješenja stranci.

26

Page 27: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

Samo u iznimnim slučajevima i nakon roka od pet godina obnova se može pokrenuti ako se rješenje temelji: 1) na kakvom kaznenom djelu, 2) ili na pravomoćno ukinutoj kazn. presudi 3) na prethodnom pitanju koje je kasnije drugačije riješeno.

NADLEŽNOST : za rješavanje o obnovi postupka nadležno je tijelo koje je donijelo konačno rješenje. U pravilu to će biti drugostupanjsko tijelo, ali to može biti i prvostupanjsko tijelo.

POSTUPANJE PO PRIMITKU PRIJEDLOGA : tijelo koje je nadležno dužno je ispitati da li je prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe i da li je učinjena vjertovatnom okolnost na kojoj se prijedlog temelji.

1) Nadležno tijelo odbacit će prijedlog zaključkom ako ustanovi da je prijedlog nepravodoban, izjavljen od neovlaštene osobe i kad ustanovi da okolnost na kojoj se prijedlog zasniva nije učinjena vjerojatnom.

2) Nadležno tijelo odbit će prijedlog rješenjem kad ustanovi da okolnosti i dokazi koje se iznose kao razlog za obnovu nisu takvi da bi mogli dovesti do drugačijeg rješenja.

3) Ako nadležno tijelo ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu postupka, donijet će zaključak da se obnova postupka dopušta i odredit će u kojem će se opsegu postupak obnoviti.

Na podlozi podataka pribavljenih u prijašnjem i obnovljenom postupku, nadležno tijelo donosi rješenje kojim će prijašnje rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim, u kom slučaju, tijelo može prijašnje rješenje poništiti ili ukinuti.

ŽALBA PROTIV DONESENOG ZAKLJUČKA i DONESENOG RJEŠENJA : može se izjaviti žalba samo kad je taj zaključak odnosno rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Ako je zaključak ili rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo, može se neposredno pokrenuti upravni spor.

2.MIJENJANJE I PONIŠTAVANJE RJEŠENJA U VEZI S UPRAVNIM SPOROM

Tijelo protiv čijeg je rješenja pokrenut upravni spor može do okončanja spora, ako uvažava sve zahtjeve upr. tužbe, poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz onih razloga iz kojih bi Upravni sud mogao poništiti takvo rješenje.

Sud u upravnom sporu može poništiti rješenje iz razloga: 1. što nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, 2. što je rješenje donijelo nenadležno tijelo, 3. što se nije postupilo prema pravilima postupka,

27

Page 28: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

4. što je činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, 5. što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak.

3.PONIŠTAVANJE I UKIDANJE PO PRAVU NADZORA

Kod vršenja upravnog nadzora ZUP je predvidio mogućnost upotrebe ovog izvanrednog pravnog lijeka kad prilikom rješavanja upravne stvari dolazi do određenih povreda odredaba o postupku ili do težih povreda materijalnog zakona.

Rješenje po pravu nadzora može ukinuti ili poništiti:1) drugostupanjsko tijelo2) ako ga nema, tijelo određeno zakonom3) ako nije određeno, onda ministarstvo ili nadležno tijelo.4) ako se ne zna nadležnost, onda Vlada RH

Razlozi za poništitavanje po pravu nadzora :1 ako je rješenje donijelo stvarno nenadležno tijelo, 2 ako je rješenje donjelo mjesno nenadležno tijelo3 ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez potrebne suglasnosti, potvrde ili

mišljenja drugog tijela4 ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta

stvar drugačije riješena;5 ako je rješenje doneseno prisilom, iznudom, ucjenom ili druge nedopuštene

radnje.

Rješenje o poništavanju prema pravu nadzora nadležno tijelo donosi po službenoj dužnosti, na zahtjev stranke, državnog odvjetnika ili pučkog pravobranitelja.

ROK : rješenje o poništavanju prema pravu nadzora može se donijeti u roku 5 godina od dana kad je rješenje postalo konačno u upravnom postupku, osim u slučaju kada je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo kada rok iznosi godinu dana, a ako do poništavanja po pravu nadzora dođe iz razloga postojanja prisile, iznude, ucjene ili druge nedopuštene radnje, tada se rješenje o poništavanju može donijeti bez obzira na spomenute rokove.

4.UKIDANJE I MIJENJANJE PRAVOMOĆNOG RJEŠENJA UZ PRISTANAK ILI NA ZAHTJEV STRANKE

Kad je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo , a tijelo koje je donijelo to rješenje smatra da je u tom rješenju nepravilno primjenjen materijalni zakon, može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom samo ako stranka na to pristane i ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe.

28

Page 29: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

Ako je pravomoćnim rješenjem stranka stekla obvezu, pod istim uvjetima, a na zahtjev stranke upućen tijelu koje je donjelo pravomoćno rješenje, može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku.

Rješenje o takvom ukidanju ili mijenjaju donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rješenje. Izmjena rješenja, kao i njegovo ukidanje, djeluje samo ubuduće.

Žalba protiv novog rješenja dopuštena je samo ako je to rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Ako je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo, odnosno ako je rješenje prvostupanjskog tijela konačno, može se pokrenuti upravni spor.

1. IZVANREDNO UKIDANJE

Izvanredno ukidanje je izvanredni pravni lijek koji se može koristiti protiv izvršnih rješenja koja su u skladu s pravnim poretkom, pri čijem donošenju nije povrijeđen ni formalni ni materijalni zakon, ali čije bi izvršenje dovelo u neposrednu opasnost određena dobra, opća ili pojedinačna.

Prema ZUP-u izvršno rješenje može se izvanredno ukinuti ako je to potrebno u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral. Rješenje se može ukinuti i samo djelomično.Protiv rješenja kojim se prijašnje rješenje ukida dopuštena je žalba samo kad je to rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. U protivnom se može neposredno pokrenuti upravni spor.

2. PROGLAŠAVANJE RJEŠENJA NIŠTAVIM

Proglašavanje rješenja ništavim predviđen je za one slučajeve u kojima je rješenje doneseno u upravnom postupku opterećeno takvom greškom da ga treba eliminirati na posebno djelotvoran način. Ništavo rješenje sadrži takvu grubu povredu zbog koje ne može konvalidirati ni postati pravomoćno.

Ništavo je rješenje koje :1. koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadležnosti ili u

stvari o kojoj se uopće ne može rješavati u upravnom postupku; 2. koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zak. odred. predviđena

kao razlog ništavosti;3. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke, 4. čije bi izvršenjem moglo uzrokovati kazneno djelo5. čije izvršenje nije moguće;6. čije bi izvršenje bilo protivno osnovnim načelima pravnog poretka.

Rješenje se može u svako doba proglasiti ništavim po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ili državnog odvjetnika u cijelosti ili djelomično.

29

Page 30: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

O prijedlogu za proglašenje rješenja ništavim rješava tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo, a ako drugostupanjskog tijela nema – onda tijelo koje je ovlašteno da obavlja nadzor nad radom tijela koje je donijelo rješenje.

Protiv rješenja kojim se neko rješenje proglašava ništavim ili se odbija prijedlog stranke ili državnog odvjetnika za proglašavanje rješenja ništavim dopuštena je žalba. Ako nema tijela koje rješava o žalbi, protiv takvog rješenja može se neposredno pokrenuti upravni spor.

7. ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI

Zahtjev za zaštitu zakonitosti je izvanredni pravni lijek koji se može izjaviti protiv pravomoćnog rješenja donesenog u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor, a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora.

Zahtjev može podignuti državni odvjetnik u roku mjesec dana od kada mu je rješenje dostavljeno, a ako mu nije dostavljeno tada u roku šest mjeseci od dana dostave stranci.

O zahtjevu rješava nadležno drugostupanjsko tijelo a ako ga nema onda Vlada RH. U povodu zahtjeva nadležno tijelo može pobijano rješenje ukinuti ili će odbiti zahtjev.

KONAČNOST I PRAVOMOĆNOST RJEŠENJA

Konačno rješenje u upravnom postupku je rješenje protiv kojega nema redovnog pravnog lijeka te koje se može pobijati izvanrednim pravnim lijekovima i protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor.

Pravomoćno rješenje je rješenje protiv kojega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor, ali mogu se izjaviti neki izvanredni pravni lijekovi (ZZZZ i ukidanje i mijenjanje uz pristanak stranke)

IZVRŠENJE

Izvršenje je posljednja faza upravnog postupka. Rješenje/zaključak doneseno u upravnom postupku izvršava se kada postane izvršno. Provodi se po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke .

Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno : 1 istekom roka za žalbu, ako žalba nije izjavljena2 dostavom stranci ako žalba nije dopuštena ili ne odgađa izvršenje, 3 dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija.

30

Page 31: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kada se dostavi stranci.

Zaključak donesen u upravnom postupku izvršava se nakon što postane izvršan. Zaključak protiv koga se ne može izjaviti žalba kao i onaj protiv koga se može izjaviti posebna žalba koja ne odgađa izvršenje zaključka, postaje izvršan priopćavanjem, odnosno dostavljanjem stranci.

Zastara izvršenja : nakon isteka roka od 5 godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje.

Vrste izvršenja

Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvršenje) ili sudskim putem (sudsko izvršenje).

1) ADMINISTRATIVNO IZVRŠENJE provodi se radi ispunjenja nenovčanih obveza izvršenika. Administrativno izvršenje provode nadležna tijela uprave. Ona donose zaključak o dozvoli izvršenja kojim se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje se način izvršenja. Administrativno izvršenje može se provesti :

A) Preko drugih osoba u slučaju kad se obveza izvršenika sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba, a sam izvršenik je ne izvrši uopće ili je ne izvrši u cijelosti. U takvu slučaju tijelo koje provodi izvršenje može zaključkom naložiti izvršeniku da unaprijed položi iznos koji je potreban za podmirenje troškova izvršenja, a da se obračun naknadno izvrši. B) Putem prisile u slučaju kad se obveza izvršenika sastoji u dopuštanju ili trpljenju, pa postupa protivno toj obvezi, ili ako obvezu izvršenika ne može izvršiti i druga osoba.

Tijelo koje provodi izvršenje najprije će zaprijetiti izvršeniku primjenom prisilnog sredstva ako svoju obvezu ne izvrši u ostavljenom roku.

Administrativno izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti : 1) ako se utvrdi da je obveza izvršena, 2) da izvršenje nije bilo uopće dopušteno, 3) da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi, ili ako tražilac izvršenja odustane od svojeg zahtjeva.

Administrativno izvršenje će se odgoditi ako se utvrdi da je u pogledu izvršenja obveze dopušten poček. Odgodu izvršenja odobrava tijelo koje je donijelo zaključak o dozvoli izvršenja.

2) SUDSKO IZVRŠENJE provodi se radi ispunjenja novčanih obveza. Sudsko izvršenje provodi nadležni sud po propisima koji važe za ovrhu.

Izvršenje radi osiguranja i privremeni zaključak o osiguranju

31

Page 32: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

Radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti izvršenje i prije nego što je ono postalo izvršno, ako bi bez toga izvršenje moglo biti spriječeno ili znatno otežano .Ako se radi o obvezama koje se prisilno izvršavaju samo na prijedlog stranke, predlagač mora opasnost od sprječavanja ili otežavanja ispunjenja učiniti vjerojatnom, a tijelo može uvjetovati izvršenje i davanjem osiguranja. O prijedlogu se odlučuje zaključkom. Izvršenje radi osiguranja može se provoditi sudskim ili administrativnim putem.

UPRAVNI SPOR

Upravni spor je oblik sudske kontrole nad upravom i to prvenstveno kontrole upravnog akta i to zakonitosti upravnog akta.Upravni akt je akt kojim tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima u upravnim stvarima rješavaju o pravima i obvezama pojedinaca i pravnih osoba.Upravni sud u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državna tijela i pravne osobe koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim stvarima. U upravnim sporovima sud odlučuje u vijećima sastavljenim od trojice sudaca.

VRSTE UPRAVNIH SPOROVA

1) SPOR O ZAKONITOSTI I SPOR PUNE JURISDIKCIJE

Spor o zakonitosti pokreće se i vodi sa svrhom da se ocijeni je li neki akt kojeg je donijelo tijelo uprave zasnovan na zakonu ili nije. Sporovi o zakonitosti određuju se, generalnom klauzulom s negativnom enumeracijom tj. Nabrajaju se slučajevi u kojima se ne može voditi upr. spor ( ako je pružena druga zaštita).Učinak sudske odluke u sporu o zakonitosti je širi jer djeluje erga omnes - prema svima

Kod spora pune jurisdikcije, sam sud rješava neki predmet, budući da pravnu osnovu spora uvijek predstavlja povreda nekog subjektivnog prava. Cilj vođenja spora jest u tome da sud utvrdi, osnuje, ili ukine neku pravnu situaciju. Sporovi pune jurisdikcije određuju enumerativno. Pravni učinci sudske odluke nastaju među strankama – inter partes.

2) SUBJEKTIVNI I OBJEKTIVNI SPOR

32

Page 33: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

Objektivni spor je onaj spor kojemu je svrha prvenstveno zaštita objektivne zakonitosti, a kao subjektivni onaj spor kome bi cilj bio zaštita subjektivnih prava pojedinaca. Može se pokrenuti i protiv općenormativnog akta.Subjektivni spor je onaj spor kojemu je cilj zaštita subjektivnih prava pojedinaca. Pokreće se i vodi protiv individualnog upravnog akta.

3) PRVOTNI I NAKNADNI SPOR

Prvotni upravnoi spor se pokreće i vodi prije nego što je donesen upravni akt. Prvotni spor često nastaje baš kao posljedica propuštanja uprave da odluči o konkretnoj upravnoj stvari – šutnja administracije.Naknadni upravni spor javlja se kao spor u kojem se odlučuje o upravnom aktu donesenom u konkretnoj upravnoj stvari.

PREDMET UPRAVNOG SPORA

Predmet upravnog spora jest ocjena zakonitosti upravnog akta. Upravni spor u pravilu može se voditi protiv svakog upravnog akta - ta odredba predstavlja generalnu klauzulu .Sustavu generalne klauzule dodaje se kao korekcija negativna enumeracija koja znači taksativno nabrajanje slučajeva u kojima se upravni spor ne može voditi.

Prema ZUS-u upravni akt je akt kojim državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima rješavaju o stanovitom pravu ili obvezi određenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari.

Upravni spor može se pokrenuti protiv :1) drugostupanjskog upravnog akta2) prvostupanjskog upravnog akta protiv kojeg nema mjesta žalbi 3) kad se radi o šutnji administracije - kad nadležno tijelo o zahtjevu,

odnosno o žalbi stranke nije donio odgovarajući upravni akt

RAZLOZI ZBOG KOJIH SE UPRAVNI AKT MOŽE POBIJATI U UPRAVNOM SPORU

Razlozi za pobijanje upr. akta :

1. ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon2. ako je akt donesen od nenadležnog tijela;3. ako se u postupku koji je aktu prethodio nije postupilo prema pravilima

postupka, 4. ako činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, 5. što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak

Nema nepravilne primjene propisa kad je nadležno tijelo rješavalo po slobodnoj ocjeni na temelju i u granicama ovlaštenja koje mu je dano pravnim propisim

STRANKE U UPRAVNOM SPORU

33

Page 34: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

Tužitelj u upravnom sporu može biti pojedinac, pravna osoba, skupina osoba, naselje i sl., koje smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. Tužena strana u upravnom sporu jest tijelo čiji se akt osporava. Treća osoba je osoba kojoj bi poništaj osporenoga upravnog akta neposredno bio na štetu.

POKRETANJE UPRAVNOG SPORA

- Upravni spor se pokreće tužbom u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koja je podnosi. Ovaj rok vrijedi i za tijelo ovlašteno za podnošenje tužbe ako mu je upravni akt dostavljen. Ako mu akt nije dostavljen, može podnijeti tužbu u roku od 60 dana od dana dostave upravnog akta stranci u čiju je korist akt donesen. Tužba se predaje sudu neposredno ili mu se šalje poštom.

- Stranka može pokrenuti upravni spor kao da je žalba odbijena Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana ili ako je određen tada u kraćem roku donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja - šutnje administracije !!!!!!

- Na ovaj način stranka može postupiti i kad na njezin zahtjev nije donijelo rješenje prvostupanjsko tijelo protiv čijeg akta nema mjesta žalbiAko prvostupanjsko tijelo protiv čijeg akta ima mjesta žalbi nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku donio nikakvo rješenje o zahtjevu, stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu. Ako drugostupanjsko tijelo, kao što je prethodno navedeno, u roku ne donese rješenje o žalbi stranka može pokrenuti upravni spor. SADRŽAJ TUŽBE

1) ime i prezime, zanimanje i mjesto stanovanja, odnosno naziv i sjedište tužitelja,

2) upravni akt protiv kojega je tužba upravljena (navesti i priložiti)3) kratko izlaganje zbog čega se tuži, te u kojem pravcu i opsegu

predlaže poništavanje upravnog akta4) potpis podnosioca.

Ako se tužbom traži povrat stvari ili naknada štete, mora se staviti i određen zahtjev u vezi sa stvarima ili visinom pretrpljene štete.

SUSPENZIVNI UČINAK TUŽBE

- Tužba, u pravilu, ne spriječava izvršenje upravnog akta protiv kojega je podnesena, dakle, nema automatsko suspenzivno djelovanje. - Tek na zahtjev tužitelja tijelo koje je nadležno za izvršenje odgodit će pravne učinke rješenja do konačne sudske odluke, ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti ili odgoda nije protivna javnom interesu, odgađanjem se ne bi nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci (obvezno odlaganje izvršenja).

34

Page 35: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

Izvršenje se može odgoditi i iz drugih razloga do konačne sudske odluke, ako to javni interes dopušta (fakultativno odlaganje izvršenja).

POSTUPAK PO TUŽBI

Kada sudu stigne tužba onda mu glede načina rješavanja ostaju sljedeće mogućnosti: 1) da rješenjem tužbu odbaci, 2) da poništi upravni akt bez dostavljanja tužbe na odgovor, 3) da tužbu rješava provođenjem redovnog postupka, 4) da rješenjem obustavi postupak ako je tužitelj odustao od tužbe.

1) Može rješenjem tužbu odbacitiAko je tužba nepotpuna, nerazumljiva, predsjednik vijeća pozvat će tužitelja da u ostavljenom roku otkoni nedostatke tužbe, a ako on ne postupi po traženju suda sud će rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu, ako ne nađe da je osporeni uprani akt ništav.

Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi: 1. da je tužba podnesena nepravodobno;2. da akt koji se tužbom osprava nije upravni akt, 3. da je očito da se osporavanim upravnim aktom ne dira u pravo tužitelja

4. da se protiv upravnog akta koje se tužbom osporava mogla podnijeti žalba5. da je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora;6. da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu u istoj

stvari.

2) Može poništiti upravni akt i bez dostave tužbe na odgovorAko sud ne odbaci tužbu, a nađe da osporeni upravni akt sadrži takve bitne nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti akta, može iz tog razloga presudom poništiti akt i bez dostave tužbe na odgovor.

3) Može rješavati o tužbi provođenjem redovnog postupka Ako tužbu ne odbaci odmah rješenjem, niti poništi akt, sud će po jedan prijepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim osobama. Odgovor se daje u roku 8-15 dana . Nakon čega će provesti redovni postupak.

4) Može rješenjem obustaviti postupakTužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda, u kom slučaju sud rješenjem obustavlja postupak. Ako tijelo čiji se akt osporava za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim se mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojega je upravni spor pokrenut to će tijelo, osim tužitelja, istovremeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. Sud će u tom slučaju pozvati tužitelja da u roku od 15 dana izjavi je li naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ostaje pri tužbi. Ako tužitelj izjavi da je naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku, sud će donijeti rješenje o obustavi postupka .

35

Page 36: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

USMENA RASPRAVA

U upravnim sporovima sud rješava u nejavnoj sjednici. Zbog složenosti sporne stvari, ili ako inače nađe da je to potrebno radi boljeg razjašnjenja stanja stvari, sud može odlučiti da se održi usmena rasprava, a to može iz istih razloga predložiti i stranka. Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. O raspravi se vodi zapisnik, u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti te dispozitiv odluke. Izostanak stranke s usmene rasprave ne zadržava rad suda, a zbog izostanka stranaka ne može se uzeti da su one odustale od svojih zahtjeva. Ako na raspravu ne dođe ni tužitelj, ni tužena strana, a rasprava se ne odgodi, sud, će raspraviti spor i bez prisutnosti stranaka. Na raspravi najprije dobiva riječ član vijeća koji je izvjestitelj. Izvjestitelj izlaže stanje i bit spora. Nakon toga daje se riječ tužitelju da obrazloži tužbu, pa zastupniku tužene strane i zainteresiranim osobama da obrazlože svoja gledišta.

GRANICE ISPITIVANJA

Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe, ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. Na ništavost upravnog akta sud pazi po službenoj dužnosti.

SUDSKE ODLUKE

U upravnom sporu sud donosi dvije vrste odluka: presudu i rješenje.

36

Page 37: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

Upravni sud može akt samo poništiti.

1) Presudom sud rješava spor na način da se tužba uvažava, u kom slučaju se poništava upravni akt, ili da se tužba odbija kao neosnovana. 2) Rješenje sud donosi kada odbacuje tužbu ili obustavlja postupak.

Sud donosi presudu, odnosno rješenje većinom glasova.

SADRŽAJ ODLUKE :1 UVOD - oznaku suda, ime i prezime predsjednika vijeća i članova

vijeća, zapisničara, oznaku stranaka i njihovih zastupnika, kratko izlaganje predmeta spora i dan kad je presuda, odnosno rješenje izrečeno i objavljeno,

2 DISPOZITIV mora biti odvojen od obrazloženja3 OBRAZLOŽENJE4 POUKA O ŽALBI, ako je žalba dopuštena.

Razlozi zbog kojih sud poništava osporeni upravni aktSud rješava spor, u pravilu, na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku.

1 Ako nađe da se spor ne može raspraviti na podlozi činjenica utvrđenih u upravnom postupku sud će osporeni upravni akt poništiti presudom i vratiti predmet na ponovno rješavanje. U takvu slučaju nadležno tijelo dužno je postupiti onako kako je u presudi određeno i donijeti nov upravni akt.

2 Ako bi poništenje osporenog upravnog akta i ponovno vođenje upravnog postupka kod nadležnog tijela izazvalo za tužitelja štetu koja bi se teško mogla popraviti, ili ako je na temelju javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta očito da je činjenično stanje drugačije od onoga utvrđenog u upravnom postupku, ili ako je u istom sporu već jednom poništen upravni akt, a nadležno tijelo nije u potpunosti postupilo po presudi , sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na podlozi tako utvrđenog činjeničnog stanja sam donijeti presudu, odnosno rješenje.=> spor pune

SPOR PUNE JURISDIKCIJE - kad sud nađe da se osporeni upravni akt ima poništiti , ako priroda stvari to dopušta i ako podaci postupka daju pouzdanu osnovu za to(tj. ponovno vođenje upravnog postupka bi izazvalo za tužitelja štetu, već jednom poništen upravni akt, očito da je činjenično stanje drugačije od onoga utvrđenog u upravnom postupku), može sam presudom riješiti upravnu stvar. Takva presuda u svemu zamjenjuje poništeni akt.

Sud će upravni akt poništiti:1) ako ga je donijelo nenadležno tijelo2) ako nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon3) ako se pri donošenju akta nije vodilo računa o pravilima postupka4) ako je pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje5) ako je iz činjenica izveden pogrešan zaključak

37

Page 38: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

OBVEZATNOST SUDSKIH PRESUDA

Kad sud poništi akt protiv kojega je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojemu se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen ,što znači da nadležno tijelo čiji je akt poništen, umjesto poništenog upravnog akta treba donijeti drugi. Nadležno tijelo je dužno donijeti ga bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave presude. Nadležno je tijelo pri tome vezano pravnim shvaćanjem suda i primjedbama suda u vezi s postupkom.

Ako nadležno tijelo nakon poništenja upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvaćanju suda, pa tužitelj podnese novu tužbu, sud će poništiti osporeni akt i u pravilu, sam riješiti stvar presudom. Takva presuda u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela. O takvu slučaju sud izvještava tijelo koje obavlja nadzor.

Ako nadležno tijelo nakon poništenja upravnog akta, novi akt ne donese u roku 30 dana stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takva akta. Ako nadležno tijelo ne donese akt ni za sedam dana od toga traženja, stranka može tražiti donošenje takva akta od suda koji je donio presudu u prvom stupnju. U vezi s takvim zahtjevom sud će zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih upravni akt nije donio. Nadležno tijelo dužno je dati tu obavijest odmah a najkasnije u roku 7 dana. Ako on to ne učini, ili ako dana obavijest, prema mišljenju suda, ne opravdava neizvršenje sudske presude, sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela.

PRAVNI LIJEKOVIIZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI U UPRAVNOM SPORU

Pravilo je da u upravnom sporu žalba načelno nije dopuštena što je dovelo do porasta vrijednosti izvanrednih pravnih lijekova : zahtjev za zaštitu zakonitosti, ponavljanje postupka.

1 ZAHTJEV ZA ZAŠTITOM ZAKONITOSTI

Zahtjev za zaštitu zakonitosti može podnijeti državni odvjetnik protiv odluke upravnog suda ako je tom odlukom povrijeđen zakon, drugi propis ili opći akt. O zahtjevu odlučuje Vrhovni sud RH u vijeću sastavljenom od 5 sudaca.

38

Page 39: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

Zahtjev za zaštitu zakonitosti predaje se Upravnom sudu u roku od 3 mjeseca od dana kad je strankama dostavljena odluka protiv koje se zahtjev podnosi, a on ga prosljeđuje Vrhovnom sudu.Zahtjev za zaštitu zakonitosti sadrži oznaku sudske odluke protiv koje se zahtjev podiže, razloge zbog kojih se sudska odluka pobija i oznaku podnositelja zahtjeva.

Nepravodoban zahtjev ili zahtjev koji je podnijela neovlaštena osoba sud će odbaciti rješenjem. U protivnom će ga dostaviti na odgovor protivnoj strani. Upravni sud protiv čije je odluke podnesen zahtjev i tuženo tijelo dužni su bez odlaganja dostaviti Vrhovnom sudu na njegov zahtjev sve spise.

Vrhovni sud u pravilu u nejavnoj sjednici pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. Vrhovni sud može presudom odbiti zahtjev ili ga uvažiti, te presudu u tom slučaju ukinuti ili preinačiti sudsku odluku protiv koje je zahtjev podnesen.

2 PONAVLJANJE POSTUPKA

Postupak dovršen presudom ili rješenjem ponoviti na prijedlog stranke :1. ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi

nove dokaze, a stranka ih bez svoje krivnje nije bila u stanju iznijeti u prijašnjem postupku;

2. ako je odluka utemeljena na kaznenom djelu suca ili službenika u sudu, ili prijevarnoj radnji zastupnika ili punomoćnika stranke, njegova protivnika ili protivnikova zastupnika ili punomoćnika

3. ako je odluka utemeljena na presudi donesenoj u kaznenoj ili građanskoj stvari, a ta je presuda kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom;

4. ako je odluka utemeljena na lažnoj ispravi te lažnom iskazu svjedoka, vještaka ili stranke pri saslušanju ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom postupku, a stranka nije bila u stanju iznijeti tu odluku u prijašnjem postupku.

Ponavljanje postupka može se tražiti najkasnije u subjektivnom roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Nakon proteka objektivnog roka od 5 godina od pravomoćnosti ponavljanje se ne može tražiti. Iznimno, i poslije roka od 5 godina ponavljanje se može tražit zbog toga što je do odluke došlo zbog određenih kaznenih djela.

O prijedlogu za ponavljanje postupka rješava Upravni sud u vijeću sastavljenom od 5 sudaca.

Sud će odbaciti prijedlog rješnjem ako utvrdi da je prijedlog podnijela neovlaštena osoba ili da prijedlog nije pravodoban ili da stranka nije učinila bar vjerojatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje. Ako sud ne odbaci prijedlog dostavit će ga protivnoj stranci te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na prijedlog.

Upravni sud presudom rješava o prijedlogu za ponavljanje postupka. Ako se ponavljanje dopusti, stavit će se izvan snage prijašnja odluka u cjelini ili

39

Page 40: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

djelomično. Presudom kojom se ponavljanje dopušta odlučit će se i o glavnoj stvari.

POSEBNE VRSTE SPOROVA

SPOR PUNE JURISDIKCIJE (Već obrađen na 40-toj stranici) i

TUŽBA ZBOG NEZAKONITE RADNJE (kvaziupravni spor)

je procesna radnja kojom se pokreće postupak za zaštitu ustavom zajamčenoga prava i slobode čovjeka i građanina, ukoliko su takva sloboda ili prava povrijeđeni nezakonitom radnjom službene osobe u tijelima državne uprave, ako nije osigurana druga sudska zaštita.Tužba za zaštitu zbog nezakonite radnje treba sadržavati oznaku suda, oznaku stranaka sa prebivalištem, odnosno sjedištem stranka, oznaku nezakonite radnje (mjesto, vrijeme i po mogućnosti počinitelj radnje), dokaze o učinjenoj radnji i tužbeni zahtjev, može se podnijeti sve dok radnja traje. Ako osoba prema kojoj je poduzeta radnja ne može sama podnijeti tužbu za zaštitu zbog nezakonite radnje, tužbu može podnijeti i njezin bračni drug, dijete, roditelj ili drugi bliski srodnik. O tužbi za zaštitu od nezakonite radnje odlučuje Županijski sud na čijem je području radnja učinjena u vijeću sastavljenom od tri suca. Županijski sud postupa prema tužbi hitno. Sud o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučuje presudom. Presudom kojom prihvaća tužbeni zahtjev, sud će zabraniti daljnje vršenje nezakonite radnje i prema potrebi naložiti uspostavu stanja kakvo je bilo prije vršenja nezakonite radnje. Protiv odluke suda kojim odlučuje o tužbi za zaštitu od nezakonite radnje stranke mogu podnijeti žalbu ŽS u roku od tri dana od dana dostave odluke, koji je prosljeđuje VSRH.

UPRAVNI AKT

Prema ZUS upravni akt je akt kojim državno tijelo ili pravna osoba u vršenju javni ovlasti, rješava o stanovitom pravu ili obvezi određenog pojedinca ili pravne osobe u kakvoj upravnoj stvari.

Elementi koji čine jedan upravni akt da bi bio upravni akt su dakle:5. autoritativnost i jednostranost – drž. tijela i pravne osobe s javnim

ovlastima autoritativnim putem kroz oblik upravnog akta mogu odlučivati o stanovitom pravu ili obvezi određenih fizičkih ili pravnih osoba. Upravni akt je uvijek jednostran jer njegov sadržaj utvrđuje isključivo njegov donositelj .

6. konkretnost –takvim aktom se odlučuje o stanovitom pravu ili obvezi određenog subjekta tj. odnosi se na konkretan slučaj;

7. upravna stvar – predmet akta mora biti upravna stvar;

8. pravno djelovanje – jedan pravni odnos se mora uspostavljati, ukidati, mijenjeti ili deklarirati;

40

Page 41: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

9. pravna vezanost – upravni akt donosi se na temelju zakona ili drugog pravnog propisa.

Slobodna (diskrecijska) ocjena

Slobodna ocjena postoji onda kada zakonodavac, umjesto da predvidi točan način postupanja u konkretnoj situaciji , predvidi disjunktivnom (alternativnom) pravnom normom nekoliko alternativa, ovlašćujući ujedno primjenjivača da se slobodno opredijeli za neku od njih rukovodeći se općim interesom.

Objekti diskrecionog odlučivanja su materijalnopravna pitanja u aktu, ali je moguće da se diskrecijski odluči i o izvjesnim pitanjima procesnopravne prirode.

Predmet slobodnog odlučivanja nikako ne mogu biti : 1) nadležnost, 2)procedura 3) način utvrđivanja činjeničnog stanja, 4) forma i oblik akta.

Upravni akti u kojima je sadržana diskrecijska ocjena mogu se podvrći samo kontroli zakonitosti, ali ne i kontroli svrsishodnosti ili oportuniteta. Kontrolu pravilnog diskrecijskog ocjenjivanja mogu obavljati ona tijela koja imaju ovlaštenje da obavljaju nadzor nad oportunošću upravnih akta, a to su obično tijela koja odlučuju u povodu žalbe u drugostupanjskom postupku.

ZAKON O SUSTAVU DRŽAVNE UPRAVEPOSLOVI DRŽAVNE UPRAVE, KAKO SE ODREĐUJU i TKO IH OBAVLJA

TIJELA DRŽAVNE UPRAVE SU : 1) ministarstva, 2) središnji državni uredi Vlade, 3) državne upravne organizacije – uprave, zavodi i ravnateljstva i 4) uredi državne uprave u županijama kao prvostupanjska tijela državne uprave u županijama.

POSLOVI DRŽAVNE UPRAVE SU : 10.neposredna provedba zakona, 11.donošenje propisa za njihovu provedbu,12.obavljanje upravnog nadzora 13.drugi upravni i stručni poslovi.

Poslovi državne uprave određuju se zakonom. Poslove državne uprave obavljaju tijela državne uprave. Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti.

1) NEPOSREDNA PROVEDBA ZAKONATijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlast neposredno primjenjujući zakone i drugi propise, rješavaju u upravnim stvarima, vode propisane očevidnike, izdaju uvjerenja i druge potvrde te obavljaju i druge upravne stručne poslove.

41

Page 42: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

2) DONOŠENJE PROVEDBENIH PROPISAMinistri, državni tajnici središnjih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija su dužnosnici RH. Oni donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa. Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje.Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave.

3) PROVEDBA UPRAVNOG NADZORAU provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne samouprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave. U provedbi upravnog nadzora, tijela državne uprave nadziru osobito : 1. zakonitost rada i postupanja, 2. rješavanje u upravnim stvarima, 3. djelotvornost, ekonomičnost rada 4. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika 5. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama.

ZAKON O NAKNADI ZA IMOVINU ODUZETU ZA VRIJEME JUG.-KOMUNIST. VLADAVINE

ZAKONOM O NAKNADI UREĐUJU SE :uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, državno ili društveno , zadružno vlasništvo.Naknada za imovinu oduzetu prijašnjim vlasnicima (fizičkim i pravnim osobama i njihovim nasljednicima i pravnim sljednicima) u načelu je isplata u novcu ili vrijednosnim papirima, a iznimno u naravi.

PROPISI NA TEMELJU KOJIH JE ODUZIMANA IMOVINA :Prijašnjem vlasniku utvrđuje se pravo na naknadu za imovinu oduzetu na teritoriju Republike Hrvatske na temelju propisa kao što su npr.:

1 Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije, 2 Osnovni zakon o eksproprijaciji 3 Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća 4 Zakon o građevinskom zemljištu 5 Zakon o poljoprivrednom zemljištu 6 Zakon o oduzimanju ratne dobiti, stečene za vrijeme neprijateljske

okupacije7 Zakon o suzbijanju nedopuštene trgovine, nedopuštene špekulacije i

privredne sabotaže, Prijašnjem vlasniku utvrđuje se pravo na naknadu i za imovinu oduzetu presudama, odlukama, rješenjima i drugim aktima što su ih izdala vojna ili civilna tijela od 15. svibnja 1945. godine. Odredbe Zakona ne odnose se na imovinu koja je u društveno vlasništvo prenesena na temelju Zakona o eksproprijaciji.

OVLAŠTENICI I OBVEZNICI NAKNADE :

42

Page 43: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

Ovlaštenici naknade su fizičkoe osobe - prijašnjem vlasniku, odnosno njegovim zakonskim nasljednicima prvoga nasljednoga reda, koji na dan donošenja ovoga Zakona imaju hrvatsko državljanstvo.Obveznik naknade u naravi je fizička ili pravna osoba u čijoj imovini se nalazi imovina koja se na temelju Zakona daje prijašnjem vlasniku. Obveznik naknade u dionicama, odnosno udjelima je Hrvatski fond za privatizaciju, glede naknade za oduzeta poduzeća. Obveznik naknade u novcu i obveznicama Republike Hrvatske je Fond za naknadu oduzete imovine, glede ostale oduzete imovine.

PREDMET NAKNADE MOŽE BITI : 1) neizgrađeno građevinsko zemljište, 2) poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište, 3) stambene i poslovne zgrade, 4) brodovi i brodice 5) poduzeća 6) pokretnine

ZAKON O IZVLAŠTENJU

KADA SE NEKRETNINA MOŽE IZVLASTITI :Nekretnina se može izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, kada je to potrebno radi izgradnje objekata ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske i kada se ocijeni da će se korištenjem nekretnine, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način.

UTVRĐIVANJE INTERESA RHOdluku da je izgradnja objekta ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog korisnika izvlaštenja, po prethodno pribavljenom mišljenju skupštine županije na čijem se području namjerava graditi ili izvoditi radove.

U ČIJU KORIST SE PROVODI IZVLAŠTENJE :Izvlaštenje se može provesti u korist fizičke ili pravne osobe korisnika izvlaštenja. Izvlaštenjem korisnik izvlaštenja stječe pravo koristiti nekretninu u svrhu radi koje je izvlaštenje izvršeno.

VRSTE IZVLAŠTENJA :

1 Potpunim izvlaštenjem nekretnina postaje vlasništvo korisnika izvlašenja. Potpunim izvlaštenjem prestaju prava vlasništva prijašnjeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini (uključujući i hipoteke, služnosti i druga stvarna prava). Ako je na toj nekretnini postojala hipoteka, plodouživanje tada je korisnik izvlaštenja dužan položiti određen iznos novca kod banke.

2 Nepotpunim izvlaštenjem ograničava se pravo vlasništva na nekretnini (služnost i zakup). Služnost se može ustanoviti na zemljištu ili na zgradi. Zakup se može ustanoviti samo u slučaju kad se zemljište ima koristiti ograničeno vrijeme, a najviše do 5 godina u svrhu istraživanja rudnog i drugog blaga, korištenja kamenoloma, vađenja gline, pijeska i šljunka i sl.

PRIVREMENO UZIMANJE U POSJEDSusjedno zemljište koje je potrebito za smještaj radnika, materijala, strojeva i drugog radi izgradnje objekata ili izvođenja radova od interesa za Republiku

43

Page 44: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

može se privremeno uzeti u posjed. Privremeno uzimanje u posjed ukinut će se čim prestane potreba zbog koje je određeno. Naknada za izvlaštenu nekretninuNaknada za izvlaštenu nekretninu određuje se, u pravilu, davanjem na ime naknade druge odgovarajuće nekretnine koja odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje. Pravni Lijekovi kod izvalštenjaO izvlaštenju u prvom stupnju odlučuje ured državne uprave na za imovinsko-pravne poslove, a u drugom stupnju ministarstvo pravosuđa. Protiv drugostupanjskog rješenja može se podnijeti tužba nadležnom Županijskom sudu u roku 30 dana. Primjenjuju se odredbe ZUS-a. Žalba protiv I° , tužba protiv II°

Formalna pravomoćnost djeluje prema strankama na način što im onemogućava pobijanje pravomoćnog akta redovnim pravnim lijekovima (tužbom ili žalbom).

Materijalna pravomoćnost djeluje prema donosiocu upravnog akta na način da mu onemogućava opozivanje, mijenjanje ili stavljanje izvan snage akta kojim je stvar konačno riješena. Ona slijedi nakon formalne.

KONCESIJA je dozvola za obavljanje neke djelatnosti uvjetovana posebnim odobrenjem.

EKSCEPCIJA NEZAKONITOSTI Je oblik kontrole prema općim upravnim aktima preko koje državno tijelo u pravilu sud, odbija konkretnu primjenu podzakonskog akta kad se utvrdi da je u suprotnosti s višom pravnom normom-zakonom.Taj se akt čija je primjena odbijena ne stavlja izvan snage već se samo utvrđuje njegova nezakonitost u tom konkretnom slučaju, pa se on može i dalje primjenjivati u drugim slučajevima dok ga nadležno tijelo ne stavi izvan snage.Imamo je u ustavnom zakonu o Ustavnom sudu:

-3 ako sud nađe da je neki propis u suprotnosti s zakonom i Ustavom tada će na taj slučaj neposredno primijeniti zakon, a Ustavnom će sudu podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti tog propisa.

NEPOTPUNA UPUTA O PRAVNOM LIJEKUO njoj govorimo kada u rješenju upoće nije dana uputa o pravnom lijeku ili kada je uputa nepotpuna (npr. nije označen rok). Stranka u tom slučaju može postupiti na jedan od slijedećih načina:

1) može postupiti sukladno važećim propisima (ukoliko su joj poznati) i u propisanom roku podnijeti pravni lijek

44

Page 45: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

2) može tražiti dopunu rješenja od donositelja i to u roku od 3 mjeseca. U ovom slučaju će rok za ulaganje pravnog lijeka teći od dana dostave dopunskog rješenja

ŠUTNJA ADMINISTRACIJE

PRVOSTUPANJSKAKad prije donošenja rješenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, niti postaje neki drugi razlozi zbog kojih se rješenje ne može donijeti bez odgode (npr. rješavanje prethodnog pitanja i sl.) nadležno je tijelo dužno donijeti rješenje što prije, a najkasnije u roku od mjesec dana računajući od dana predaje urednog zahtjeva, ako posebnim propisom nije određen drugi rok.

U ostalim slučajevima nadležno je tijelo dužno donijeti rješenje najkasnije u roku od dva mjeseca ako posebnim propisom nije određen neki drugi rok.

Ako nadležno tijelo protiv čijeg je rješenja dopuštena žalba ne donese rješenje u tim rokovima, stranka ima pravo žalbe II°tijelu kao da je njezin zahtjev odbijen. A ako je riječ o rješenju protiv kojeg nije dopuštena žalba onda može neposredno pokrenuti upravni spor.U tom slučaju II° tijelo zatražit će od I°tijela da mu priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku. Ako utvrdi da su razlozi zbog kojih rješenje nije doneseno opravdani ili ono nije doneseno krivnjom same stranke, odredit će prvostupanjskom tijelu rok za donošenje rješenja, koji ne može biti duži od jednog mjeseca.Ako razlozi zbog kojih rješenje nije doneseno u roku nisu opravdani, drugostupanjsko će tijelo tražiti da mu prvostupanjsko tijelo pošalje spise predmeta.Ako drugostupanjsko tijelo može riješiti stvar prema spisima predmeta, donijet će svoje rješenje, a ako ne može samo će provesti postupak i riješiti stvar. Takvo rješenje je konačno.

DRUGOSTUPANJSKA – kod upravnog spora -> kad se ne donese rješenje o žalbiupravni se spor može pokrenuti i kad nadležno tijelo nije o zahtjevu odnosno o žalbi stranke donijelo upravni akt. II° tijelo o žalbi dužno odlučiti u roku 60 dana (2 mjeseca).Ako II° tijelo nije u roku 60 dana (2 mjeseca) ili ako je određen tada u kraćem roku donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja, stranka može pokrenuti upravni spor kao da je žalba odbijena.Stranka mora pričekati da prođu ti rokovi (60 dana i 7 dana) kako bi mogla podnijeti tužbu Upravnom sudu, ali kad jednom oni prođu tada tužitelj može podizati tužbu pred Upravnim sudom bez obzira na rok od 30 dana za njezino podnošenje, jer se on računa od dana dostave, a kako je nije bilo… dakle ne može zakasniti već može samo uraniti.

45

Page 46: Upravno Pravo Skripta 50 Str-odlicna Je- Po Njoj Uciti Za Ispit-raso Dotjerao

Kada upravni sud utvrdi da je tužba podnesena zbog šutnje administracije osnovana, on će presudom uvažiti tužbu i odrediti u kojem je smislu nadležno tijelo dužno donijeti rješenje.Nadležno tijelo je dužno donijeti ga bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave presude.Ako nadležno tijelo u izvršenju presude novi akt ne donese odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave presude, stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takva akta. Ako nadležno tijelo ne donese akt ni za 7 dana od toga traženja, stranka može tražiti donošenje takva akta od suda koji je donio presudu u prvom stupnju.U vezi s takvim zahtjevom Upravni sud će zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih upravni akt nije donio.

Nadležno tijelo dužno je dati tu obavijest odmah, a najkasnije u roku od 7 dana. Ako ono to ne učini, ili ako dana obavijest prema mišljenju suda ne opravdava neizvršenje sudske presude, sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela.O takvu slučaju sud izvještava tijelo koje obavlja nadzor.

Ako nadležno tijelo nakon poništenja upravnog akta donese upravni akt protivno pravno shvaćanju suda, pa tužitelj podnese novu tužbu, sud će poništiti sporeni akt i u pravilu sam riješiti stvar presudom. Takva presuda u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela.O takvu slučaju sud izvještava tijelo koje obavlja nadzor.

KVAZIUPRAVNI SPOR(Zahtjev za zaštitu Ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina)prema čl. 66. ZUS-a ako je kakva Ustavom zajamčena sloboda ili pravo povrijeđeno konačnim pojedinačnim aktom, a nije osigurana druga sudska zašita, odlučuje sud nadležan za upravne sporove odgovarajućom primjenom tog zakona.Taj zakonski propis ne precizira tko može biti donositelj takva akta. Nije riječ o upravnom aktu, jer bi u tom slučaju postojala mogućnost vođenja upravnog spora.Radi se dakle o pojedinačnom aktu protiv kojeg nema mogućnosti traženja sudske zaštite ni u kaznenom, ni u parničnom, ni u upravno-sudskom postupku, tj. u klasičnom upravnom sporu.Ovim se putem ne može ostvarivati zaštita protiv upravnih akata protiv kojih se može voditi upravni spor, zatim protiv akata poslovanja s obzirom na to da su za te sporove s tim aktima u vezi nadležni sudovi opće nadležnosti ili trgovački sudovi, protiv sudskih odluka i sl.Kao primjer za takav akt Jurić Knežević je na predavanju navela npr. akt o imenovanju sudaca – može se pobijati tvz. Kvaziupravnim sporom.

46