upravno pravo i upravni postupak (skripta)

Download Upravno Pravo i Upravni Postupak (Skripta)

Post on 04-Jul-2015

2.859 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerzitet u Sarajevu

Upravno pravoParcijalna pitanja i odgovoristudent

Mart, 2010

1. emu slui upravno pravo? Radi ostvarivanja prava graana i zatite javnog poretka znaajno mjesto pripada upravnim postupovnim pravilima koja treba da znae daljnje oslanjanje na proceduralna pravila opceg upravnog postupka kojima se osigurava ostvarivanje prava i izvravanje obaveza svih sudionika u radu organa javne vlasti. To doprinosi, da upravno djelovanje postane standarizovano i predvidivo, to smanjuje neizvjesnost i pravnu nesigurnost graana kao subjekata u njihovim odnosima sa Unijom, kao i odnosima sa dravnim organima u dravama lanicama. 2. Na koliko nivoa se vri odluivanje u upravnom postupku u BiH? Sadanji institucionalni okvir djelovanja javne uprave i njena efikasnost u zatiti prava graana i zatiti javnog interesa nije na zadovoljavajuem nivou. Njega su uslovile promjene politikog i teritorijalno-upravnog sistema u Bosni Hercegovim koje su isparcelisale odluivanje u upravnom postupanju na ak na etiri razliita nivoa (Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brko). 3. Istorijski razvoj upravnog prava? Prva kodifikacija propisa iz domena upravnog prava izvrena je u Austriji 1925. godine, a nakon toga kodifikaciji su pristupile i mnoge druge zemlje. Kodifikaciju pravila upravnog prava Kraljevina Jugoslavija izvrila je 1930. godine kada je donijela Zakon o opem upravnom postupku. Mora se imati u vidu da je dravna administracija, i sva javna uprava, u periodu nakon Drugog svjetskog rata, sve svoje snage angaovala na rjeavanju problema efikasnosti i racionalnosti rada uprave. Takoer, istorija pamti zaetke upravnog prava u Njemakoj ve od druge polovine XIX. stoljea u vrijeme nastanka Hitlerovog III Rajha kada su se javili rudimentarni oblici uprave i upravnog postupka kojim su bila potpuno zanemarena subjektivna javna prava. Mnogo godina nakon Drugog svjetskog rata uprava je nala svoje mjesto u pravnim porecima ehoslovake, Italije, panije, Poljske i drugih evropskih drava. Zakon o opem upravnom postupku prestao se primjenjivati nakon Drugog svjetskog rata, donoenjem Zakona o prestanku vaenja pravnih akata donijetih prije 06. aprila 1941. godine i, narednih deset godina (sve do 1951,. godine), Jugoslavija nije imala regulaciju mnogih pitanja iz oblasti drutvenih odnosa kroz upravno postupanje i rad njenih dravnih organa i organizacija. Godine 1956. donesen je zakon o opem Upravnom postupku SFRJ., a 1974. Izvrena njegova izmjena. Razvoju upravnog prava i daljnjem organizacijskom i funkcionalnom jaanju dravne uprave znatno je doprinio nastanak nove naune dscipline Nauke o upravi koja je bila izdvojena iz upravnog prava. 4. Etimoloko (pojmovno) odreenje upravnog prava? Pojam Upravno pravo usko je vezan za rije "administracija" (lat. administratio), to znai upravljanje, uprava, upravna vlast, vlada, inovnistvo, slubenitvo. Iz toga slijedi, da je njegovo etimoloko odreenje vezano za pravnu normu kojom se ureuje organizacija, krug djelovanja, postupak rada, nain nadzora i odgovornosti onih subjekata koji vre upravne djelatnosti iz razloga to se uprava javlja kao dravna djelatnost namee se zakljuak da je upravo ona ta koja upravno pravo sadrajno odreuje. Postoje dva gledita pojma uprave koja je potrebno meusobno razlikovati, a to su: a) Funkcionalno ili materijalno shvatanje uprave,

2

Prema funkcionalnom ili materijalnom shvatanju uprave, upravu trebamo razumijeti u funkcionalnom smislu kao odreenu djelatnost ili aktivnost dravnih organa koja se ispoljava kroz vrenje odreenih upravnih zadataka). Ovaj pojam uprave ispoljava se na dva naina i to kao: a) negativno odreenje uprave i b) pozitivno oredenje uprave. Negativno odreenje uprave je ono koje polazi od uprave kao vrste dravne djelatnosti u sistemu podjele vlasti. Nesporno, po ovom shvatanju uprava je sve ono to ne spada u zakonodavnu i sudsku vlast. Na drugoj strani, pozitivno odreenje uprave polazi od definisanja, zadataka, koje uprava treba obaviti u regulisanju razliitih oblasti drutvenog ivota i rada. Uprava se po ovom gleditu ispoljava kao zasebni organizam ili aparat dravne vlasti koji provodi odreenu upravnu djelatnost koja je strogo odreena. b) Organizacijsko ili formalno shvatanje uprave Organizacijsko ili formalno shvatanje uprave podrazumijeva organizacijski karakter koji ostvaruju dravni organi u sistemu podjele vlasti. Uprava se odreuje u zavisnosti od upravnih funkcija koje vrse dravni organi, kao i od forme kroz koju oni djeluju. 5. ta reguliraju propisi upravnog prava? Predmet upravnog prava kao normativne pravne nauke svakako su pravne norme, kao i odnosi koji iz njih ili povodom njihove primjene proizilaze. Da bi javna uprava mogla izvriti svoj drutveni zadatak i ispuniti ulogu koja joj u sistemu vlasti pripada, ona mora biti ureena nizom propisa kao sto su oni koji obuhvataju: a) organizaciju i nadlenost uprave; Organizaciju i nadlenost javne uprave, obuhvata prva grupa normi koja je vezana za propise kojima se ureuje organizacija javne uprave. Ona obuhvata postupak osnivanja, ustrojavanja i ukidanja organa uprave. U vezi sa organizacijom javne uprave treba istai da se prouavaju propisi (norme) kojima se odreuje nain osnivanja i ukidanja organa, kao i organizacioni oblici javne uprave u naoj zemlji. To su norme koje ustanovljavaju prava, obaveze i funkcije organa uprave i slubenih lica, podjela nadlenosti izmeu pojedinih organizacionih jedinica, ovlaenja organa da izdaju upravne akte. b) djelatnost dravnih i drugih javnih organa kojom se stvaraju, mijenjaju ili ukidaju upravno-pravni odnosi; Druga grupa odreuje formu i nain djelatnosti javne uprave u razliitim oblastima drutvenog zivota i rada. Ovim pravilima reguliu se meusobni odnosi izmedu dravnih i drugih organa javne uprave, kao i odnosi ovih organa prema samostalnim ustanovama, privrednim i drutvenim organizacijama, kao i prema graanima. To su norme koje ustanovljavaju kako prava graana i pravnih lica na zatitu njihovih prava i pravnih interesa, tako i njihove obaveze koje proizilaze iz rada dravnih organa i institucija u vrenju upravne djelatnosti. Kao to vidimo, svakako najznaajnije mjesto u radu javne uprave zauzimaju upravnopravni odnosi. c) organizaciju i postupak u pogledu odgovornosti, zakonitosti i pravilnosti rada slubenih lica u upravi, kao i u pogledu rada organa uprave i drugih drzavnih organa kad vre poslove javne uprave; U treu grupu spadaju norme koje reguliu meusobne odnose izmedu predstavnikih organa i njihovih izvrnih organa, s jedne strane, i organa dravne uprave, s druge strane, kao i odnose izmeu pravosua (sudova) i organa dravne uprave; odnose izmeu javnog tuilastva i organa dravne uprave; i odnose izmeu organa uprave i samostalnih ustanova i organizacija. 6. Koji su to oblici upravnog djelovanja? Postoje dva oblika upravnog djelovanja:

47

a) Neposredno upravno djelovanje znai regulaciju kojom se ostvaruje primjena pravne norme na konkretan sluaj. Ono nastaje nezavisno od volje adresata na kojeg se odnosi. Za njegov nastanak nije vano postojanje spora izmeu njegovih stranaka kao adresata sa suprotnim interesima, niti se zahtijeva posebno iniciranje postupka, odnosno, formalno podnoenje zahtjeva kao to je to sluaj u sudskom djelovanju. Djelatnost uprave se vezuje za adresata kao subjekta upravnog djelovanja nezavisno od njegove volje i manifestira se vrsenjem najrazliitijih aktivnosti upravnog organa, kao to je izdavanje razliitih odobrenja u vidu rjeenja, zabrane i sl, b) Posredno upravno djelovanje predstavlja takav vid drutvene regulacije koja se vri u interesu svih graana. Na taj nain, akt uprave nije usmjeren na neki pojedinani sluaj, nego je njim obuhvaen najvei broj ljudi. Npr., javni poziv za opu vakcinaciju stanovnitva usmjeren je na suzbijanje opasnosti od zaraznih bolesti. Zatim, unutranja organizacija i poloaj dravnih slubenika treba da omogui jednak tretman svim graanima. Takoer, ureivanje pitanja koja se odnose na javnu sigurnost mora biti tako postavljeno da se svi graani u dravi osjeaju sigurno itd. Kao to vidimo, posredno upravno djelovanje moe biti ostvareno aktivnou samo dravnih organa, kada se radi o dravnoj upravi, ali isto tako i aktivnou drugih organa koji postoje radi zadovoljenja opeg ili javnog interesa, kada se radi o upravnoj djelatnosti koja postoji u okviru rada javnih slubi. 7. Koje su to upravne djelatnosti dravnih organa? Upravne djelatnosti dravnih organa su: a) regulativna djelatnost, Organizacija kojom se ostvaruje regulativna djelatnost dravnih organa pretpostavlja postojanje takvog sistema preko kojeg se neki dijelovi cjeline usklauju i usmjeravaju radi postizanja cilja kojem slue. Stoga, sasvim je prihvatljiva definicija prema kojoj "organizacija je sistem regulisanja iji je cilj usmjeravanje veeg broja nosilaca zadataka i njihovog rada na jedan glavni zadatak koji treba rijeiti". Uspostavljanje regulacije preko normativnog sistema zahtjeva svjesni pristup onome to se eli. Zavisno od odnosa koji postoje u politikom sistemu, sistem regulacije u demokratskim dravama mora polaziti od vrijednosti koje su iskustveno potvrene kao kompatibilne ivotnim interesima veine lanova drutva. b) nadzorno-kontrolna djelatnost Ova vrsta djelatnosti podrazumijeva, takvu organizaciju u sistemu regulacije koja obino dolazi do izraaja u zavrnoj fazi postupanja uprave. Preko nadzorno-kontrolne djelatnosti uspostavlja se institucionalna pravna kontrola rada organa javnog poretka tako to kontrolu nad radom organa uprave vre upravni kontrolni organi. Radi se o naknadnoj provjeri pravilnosti ponaanja organa javne uprave, dravnih organa i organizacija koje raspolau javnim ovlatenjima. Upravna kontrola moze biti unutranjeg i vanjskog karaktera. Ako se radi o unutranjoj kontroli uprave, onda se ima u vidu kvalitet upravnog rada slubenog lica koji je vrio neku upravnu djelatnost. S obzirom na inicijativu prema kojoj

Recommended

View more >