upravno pravo pravo 4 - upravno pravo na dodiplomskom pravnom studiju, odnosno dijela kolegija...

Download UPRAVNO PRAVO PRAVO 4 - Upravno pravo na dodiplomskom pravnom studiju, odnosno dijela kolegija Upravno

Post on 31-Aug-2019

6 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • PRAVNI FAKULTET SVEUILITA U SPLITU

    Prof. dr. sc. Damir Aviani

    PREKRAJNO PRAVO

    Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje

    Split, 2009.

  • PREDGOVOR

    Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige Prekrajno pravo svojim sadrajem je, jednako kao i prvo izdnanje, pod naslovom Prekrajno pravo s podnaslovom Upravno kazneno pravo usmjereno upoznavanju kaznenopravne djelatnosti uprave. Motiv za pisanje ove knjige je taj to od donoenja novog Prekrajnog zakona 2007. godine, kojim je promijenjena dotadanja regulativa materije prekraja, studenti nemaju dostatnu literaturu za pripremanje dijela kolegija Upravno pravo na dodiplomskom pravnom studiju, odnosno dijela kolegija Upravno procesno pravo na strunom, upravnom studiju u Hrvatskoj. Iz tog razloga, knjiga je prvenstveno namijenjena studentima pravnih fakulteta ali i studentima svih ostalih visokokolskih institucija na kojima se Upravno pravo, kao jedna od temeljnih pravnih disciplina izuava.

    Osim toga, knjiga sadri i kazalo pojmova, ime se bitno olakava snalaenje u sadraju knjige. Pojmovi se trae prema brojkama na rubu (margini) stranice.

    U Splitu, 1. rujna 2009. godine D.A.

    I

  • K A Z A L O

    I. UVOD

    1. Openito o normiranju prekraja

    2. Razvoj normiranja prekraja u Hrvatskoj

    3. Prekrajno pravo

    II. MATERIJALNO PREKRAJNO PRAVO

    1. Prekrajno zakonodavstvo

    a) Naelo zakonitosti

    b) Obvezna primjena blaeg zakona

    c) Propisivanje prekraja i prekrajnopravnih sankcija

    d) Prostorno (teritorijalno) vaenje propisa o prekrajima

    e) Nemogunost primjene prekrajnog prava

    2. Prekraj

    a) Pojam prekraja

    b) Vrste prekraja

    c) Vrijeme i mjesto poinjenja prekraja

    d) Protupravnost i iskljuenje protupravnosti

    d.a) Nuna obranad.b) Krajnja nudad.c) Sila ili prijetnja

    e) Pokuaj

    f) Sudionitvo

    g) Stjecaj prekraja

    3. Krivnja

    a) Naelo krivnje

    b) Ubrojivost

    c) Namjera i nehaj

    d) Svijest o protupravnosti djela

    4. Prekrajnopravne sankcije

    a) Vrste prekrajnopravnih sancija

    b) Opa svrha prekrajnopravnih sankcija

    c) Kazne

    II

  • c.a) Novana kaznac.b) Kazna zatvora

    d) Mjere upozorenja

    e) Zatitne mjere

    f) Odgojne mjere

    5. Primjena prekrajnopravnih sankcija

    a) Izbor vrste i mjere kazne

    b) Prisilna naplata i zamjena novane kazne

    c) Ublaavanje kazne

    6. Primjena prekrajnog prava prema pravnim osobama i s njom izjednaenim subjektima

    7. Primjena materijalnopravnih odredbi Prekrajnog zakona prema maloljetnim poiniteljima prekraja

    8. Oduzimanje imovinske koristi, rehabilitacija, podaci iz prekrajne evidencije i pravne posljedice osude

    a) Oduzimanje imovinske koristi

    b) Pravne posljedice osude, rehabilitacija i brisanje odluke o prekraju

    c) Podaci iz prekrajne evidencije

    III. PREKRAJNI POSTUPAK

    1. Temeljna svrha postupovnih odredbi

    2. Temeljna naela prekrajnog postupka

    a) Pretpostavka okrivljenikove nedunosti

    b) Pravo okrivljenika na obranu

    c) Prava uhiene ili zadrane osobe

    d) Naelo uporabe hrvatskog jezika i latininog pisma u postupku

    e) Dunost utvrivanja svih vanih injenica

    f) Naelo ekonominosti postupka i sprijeavanje zlouporabe prava iz Prekrajnog zakona

    g) Naelo nezakonitosti dokaza

    h) Naelo pouke o pravima u postupku

    3. Prethodno pitanje

    4. Nadlenost sudova i tijela dravne uprave

    a) Stvarna nadlenost

    b) Mjesna nadlenost

    III

  • c) Prijenos (delegacija) nadlenosti

    d) Nenadlenost i sukob nadlenosti

    5. Izuzee

    6. Subjekti prekrajnog postupka

    a) Stranke i sudionici u postupku

    b) Ovlateni tuitelj

    b.a) Dravni odvjetnik

    b.b) Tijelo dravne uprave i pravna osoba s javnim ovlastima

    b.c) Oteenik tuitelj

    c) Okrivljenik

    d) Branitelj

    7. Podnesci, zapisnici, razgledavanje spisa i dostava

    a) Podnesci

    b) Zapisnici

    c) Razgledavanje spisa

    d) Dostava

    8. Rokovi i povrat u prijanje stanje

    9. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog postupka

    a) Pozivanje

    b) Dovoenje

    c) Mjere opreza

    d) Jamstvo

    e) Uhienje

    f) Zadravanje

    g) Potraga i tjeralica

    10. Trokovi prekrajnog postupka

    a) Sadraj trokova postupka

    b) Obveznik plaanja trokova postupka

    c) Odluivanje o trokovima

    11. Izvidi pekraja i prikupljanje dokaza u provoenju nadzora

    12. Prekrajni postupak u prvom stupnju

    a) Pokretanje prekrajnog postupka i pripreme za glavnu raspravu

    IV

  • a.a) Sadraj optunog prijedloga

    a.b) Ispitivanje optunog prijedloga

    13. Tijek postupka

    a) Odreivanje glavne rasprave

    b) Javnost glavne rasprave

    c) Poetak glavne rasprave i red izvoenja dokaza

    d) Pravo predlaganja dokaza i zavrni govor stranaka

    e) Imovinskopravni zahtjevi

    f) Odluke u prekrajnom postupku

    14. Presuda

    a) Presuda kojom se tuba odbija

    b) Presuda kojom se okrivljenik oslobaa od optube

    c) Presuda kojom se okrivljenik proglaava krivim

    d) Izrada i dostava pisane presude

    e) Sadraj presude

    15. Prekrajni postupak pred tijelima dravne uprave

    a) Primjena propisa o voenju postupka

    b) Pokretanje prekrajnog postupka

    c) Voenje postupka

    d) Odluke o prekraju

    16. alba

    a) Ovlatenici za podnoenje albe

    b) Rok za albu

    c) Sadraj albe

    d) albene osnove

    e) Rad prvostupanjskog suda ili tijela dravne uprave u povodu albe

    f) Rad drugostupanjskog suda u povodu albe

    17. Izvanredni pravni lijekovi

    a) Obnova postupka

    b) Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne

    c) Zahtjev za zatitu zakonitosti

    18. Posebni postupci

    a) urni postupak

    V

  • b) Postupak prema maloljetnim poiniteljima prekraja

    19. Prekrajni nalog

    a) Opi uvjeti izdavanja prekrajnog naloga

    b) Ovlatenici za izdavanje prekrajnog naloga

    c) Sadraj prekrajnog naloga

    d) Prigovor protiv prekrajnog naloga

    20. Obvezni prekrajni nalog

    a) Prigovor protiv obveznog prekrajnog naloga

    b) Prethodni postupak po prigovoru i odluivanje o prigovoru

    21. Naplata novane kazne na mjestu poinjenja prekraja

    22. Izvrenje odluka o prekraju i izvrenje zatitnih mjera,

    a) Postupak za izvrenje kazne zatvora

    b) Postupak za izvrenje novane kazne

    KAZALO POJMOVA

    PREGLED VANIJE LITERATURE I PRAVNIH IZVORA

    VI

  • I. UVOD

    1. OPENITO O NORMIRANJU PREKRAJA

    1. Prekraji su povrede javnog poretka, drutvene discipline ili druge drutvene vrijednosti koje nisu zatiene Kaznenim zakonom ili drugim zakonima kojima se propisuju kaznena djela. U tom smislu, prekraji su, prvo, povrede odreenih pravnih normi kojima se zabranjuje ili nalae odreeno ponaanje. Prekraji su ujedno i povrede dutvene discipline ili drugih drutvenih vrijednosti. Propisivanje odreene povrede drutvene discipline ili drugih vrijednosti kao prekraj ima za svrhu otklanjanja mogunosti ugroavanja sigurnosti ljudi i imovine, nesmetano obavljanje gospodarskih, kulturnih i drugih drutvenih djelatnosti, miran suivot. Obveza potivanja drutvene discipline i drugih drutvenih vrijednosti jest obveza koja se mora ispunjavati u civiliziranom i na pravu zasnovanom drutvu. Za takva protupravna ponaanja propisuju se i prekrajnopravne sankcije koje se, pod odreenim uvjetima izriu poiniteljima prekraja.

    Prekraj je vrsta protupravnog i kanjivog djela koje se razlikuje od ostalih protupravnih i kanjivih dijela, poglavito od kaznenog djela. Premda takva konstatacija u teoriji nije sporna, ipak je bilo teorijskih prijepora o tome u emu je razlika izmeu ta dva kanjiva djela. U kaznenopravnoj literaturi, osobito u starijoj njemakoj teoriji, bilo je pokuaja da se utvrdi materijalna (kvalitativna) razlika. Tvrdilo se, primjerice, da kazneno djelo znai povredu naroito vrijednog pravnog dobra, a da je prekraj samo delikt neposlunosti, protupropisno postupanje.1 Kvalitativno razlikovanje prekraja i kaznenog djela odgovaralo je potrebama starog policijskog prava, gdje se naelno kanjavala svaka neposlunost autoritarnom propisu i gdje u prekrajnom pravu nije vailo naelo nullum crimen nulla poena sine lege.

    Prihvaanje naela zakonitosti u prekrajnom pravu, tj. naela da se za prekraj moe kazniti samo za djelo unaprijed predvieno pravnom normom kao prekraj i samo sankcijom koja je unaprijed propisana za odreeni prekraj, rezultiralo je posljedicom da je razlika izmeu kaznenih djela i prekraja samo formalna (kvantitativna). injenica je da su prekraji blae povrede odreenih drutvenih vrijednosti od kaznenih djela i da ih prati blaa drutvena osuda (tj. blaa sankcija). nego kod kaznenog djela. Zbog toga se pravi razlika u propisima kojima se mogu propisivati ta kanjiva djela, u tijelima koja provede postupke, u procesnim pravilima, sankcijama koje se izriu, u nainu izvrenja sankcija i sl.

    Razgranienje izmeu kaznenog djela i prekraja ini u modernim pravnim dravama zakonodavac odreujui koja djela su kaznena djela a koja, pak, prekraji. Drugim rijeima, zakonodavac odreuje koje drutvene vrijednosti e titi kaznenim pravom, a koje prekrajnim pravom. Zbog razliitih momenata svrhovitosti, kojih se dri zakonodavac u pojedinom momentu, mogue je da doe do promjene u odreivanju koje kanjivo djelo je kazneno djelo a koje prekraj.

    1 Materijalno razlikovanje kaznenog djela i prekraja svojedobno u Njemakoj, tvrdi Krbek, imalo vee znaenje zbog izriitog normiranja Pruskog opezemaljskog prava da kriminalni deli