UPRAVNO POSTUPOVNO PRAVO 2. kolokvijPRAVNI LIJEKOVI

Pravni lijekovi

Postupovne radnje koje poduzimaju stranke, ali i svi ostali sudionici u postupku s ciljem da neka odluka ili radnja javnopravnog tijela bude stavljena izvan pravne snage, tj. bude ponitena, ukinuta ili izmjenjena zbog postojanja pravnih razloga nezakonitosti i nepravilnosti te odluke, ali iz faktinog razloga to je podnositelj pravnog lijeka odlukom ili radnjom nezadovoljan.

Vrste pravnih lijekova

S obzirom na svoje karakteristike razlikujemo vie vrsta pravnih lijekova i to:

1. Redovni i izvanredni pravni lijekovi,2. Suspenzivni i nesuspenzivni pravni lijekovi,

3. Samostalan i nesamostalan pravni lijek,

4. Univerzalni i partikuparni pravni lijekovi,

5. Devolutivni i remonstrativni pravni lijekovi,6. Jednostrani i dvostrani pravni lijekovi (nismo radili).1. Redovni i izvanredni pravni lijekovi

Redovni pravni lijekovi su oni koji se izjavljuju protiv odluka i radnji koje nisu stekle svojstvo konanosti, a izvanredni su oni pravni lijekovi koji se izjavljuju protiv odluka i radnji koje su najmanje konane.2. Suspenzivni i nesuspenzivni pravni lijekovi

Suspenzivni pravni lijekovi su oni koji odgaaju nastupanje izvrnosti, a nesuspenzivni su oni koji ne odgaaju, tj. nemaju utjecaja na nastupanje izvrnosti. Ako je neki pravni lijek suspenzivan, tada i sam rok za njegovo izjavljivanje odgaa nastupanje izvrnosti bez obzira na injenicu hoe li on ili uope nee biti izjavljen.3. Samostalan i nesamostalan pravni lijek

Samostalni su oni pravni lijekovi koji se izjavljuju samostalno, tj. u zasebnom obliku i protiv konkretne odluke, dok su nesamostalni oni koji se mogu izjavljivati samo u sklopu drugog, tj. samostalnog pravnog lijeka.

Tako npr. protiv itavog niza zakljuaka u upravnom postupku kao proceduralnih odluka ne moe se izjaviti zasebna alba, ali se ti zakljuci mogu osporavati albom protiv rjeenja kojim je rijeen taj upravni postupak.

4. Univerzalni i partikularni pravni lijekovi

Univerzalni pravni lijekovi su oni kojima se odluke ili radnje mogu napadati zbog svih moguih pravnih razloga, a partikularni su oni pravni lijekovi kojima se odluke ili radnje mogu napadati samo zbog odreenih taksativno navedenih pravnih razloga. Sutinski gledano, alba je jedini univerzalni pravni lijek, dok su svi ostali partikularni.5. Devolutivni i remonstrativni pravni lijekovi

Devolutivni pravni lijekovi su oni o kojima odluuje drugostupanjsko tijelo, tj.drugo tijelo koje je hijerarhijski nadreeno onome koje je donijelo spornu odluku (tipian devolutivni alba). Remonstrativni su oni pravni lijekovi o kojima odluuje ono isto tijelo koje je i donijelo spornu odluku (tipian remonstrativan obnova postupka).

Redovni pravni lijekovi su: alba, alba protiv rjeenja je redovan samostalan, u pravilu suspenzivan, univerzalan i devolutivan pravni lijek koji se izjavljuje protiv onih rjeenja u upravnom postupku koja jo nisu stekla svojstvo konanosti.ALBA

alba

Kao osnovni redovni pravni lijek u modernom pravnom poretku predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava, pa je tako pravo na albu protiv prvostupanjskih odluka zajameno i Ustavom Republike Hrvatske.

Pravo na albu se izuzetno moe ograniiti, ali samo u pojedinim upravnim stvarima, te tada mora biti osigurano neko drugo sredstvo pravne zatite, a to u praksi znai da se protiv takvih rjeenja moe neposredno pokrenuti upravni spor.

O albi odluuje drugostupanjsko tijelo, tj. tijelo koje je hijerarhijski nadreeno onome koje je donijelo napadanu odluku (devolutivan pravni lijek). Meutim, zakon izriito pripisuje da se alba izjavljuje drugostupanjskom tijelu, ali se predaje prvostupanjskom tijelu.

alba se izjavljuje drugostupanjskom tijelu, ali se predaje prvostupanjskom tijelu, pa ak i u sluaju da se alba preda drugostupanjskom tijelu, ono e ju vratiti prvostupanjskom tijelu. Ovaj procesni mehanizam prisutan je u svim pravno-zatitnim postupcima u Republici Hrvatskoj i to zbog toga to prvostupanjsko tijelo ima odreene ovlasti po albi koje jo i nazivamo remonstrativne ovlasti prvostupanjskog tijela po albi, to su: albu moe odbaciti zbog formalnih nedostataka (alba nije doputena, protekao je rok, izjavljena je od neovlatene osobe),

albu usvojiti u cijelosti ili djelomino,

albu proslijediti drugostupanjskom tijelu.

Ukoliko se radi o viestranakom kontradiktornom postupku, mora se omoguiti svim strankama u postupku da se izjasne o albi.

Drugostupanjsko tijelo ima sve pravne ovlasti po albi pa tako albu moe odbaciti, odbiti, djelomino ili u cijelosti usvojiti, a kod usvajanja albe i kao posljedica usvajanja, prvostupanjsku odluku moe ukinuti, ponititi ili izmijeniti, ovisno o nezakonitosti ili nepravilnosti koju je naao da sadri prvostupanjska odluka.Beneficium novorum

Institut po kojemu se u albi mogu iznositi nove injenice i novi dokazi koji nisu izneseni u prvostupanjskom postupku, ali se moraju obrazloiti razlozi zbog kojih te nove injenice i novi dokazi nisu iznoeni (spominjani) u postupku.

Zabrana Reformatio in peius (Promjena na loije)

Oznaava da rjeenje po albi, drugostupanjsko rjeenje za stranku nee biti nepovoljnije od prvostupanjskog. Po logici stvari ono nije mogue u kontradiktornim postupcima u kojima dvije ili vie stranaka nisu zadovoljne odlukom pa sve izjavljuju albu.Drugostupanjsko tijelo ima rok od 60 dana za donoenje rjeenja po albi, ali je taj rok instrukcijski. alba se iscrpljuje u jednom pokuaju, tj. protiv drugostupanjske odluke alba nije doputena.PRIGOVOR

Prigovor

Drugi redovan pravni lijek, te je izriito odreeno da se postupovne odredbe koje normiraju albu odnose i na prigovor.

Sutinska razlika je u tome to se alba uvijek izjavljuje protiv odluke javnopravnog tijela dok se prigovor izjavljuje protiv konkretne radnje koju je poduzeo voditelj postupka. Prigovor se izjavljuje elniku javnopravnog tijela, a on o istome treba rijeiti u roku od 8 dana (instrukcijski rok).

Obnova postupka

Obnova postupka moe se pokrenuti na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti protiv rjeenja protiv kojeg se ne moe izjaviti alba u roku od tri godine od dana dostave rjeenja stranci:

a) ako se sazna za nove injenice ili stekne mogunost da se upotrijebe novi dokazi koji bi doveli do

drukijeg rjeenja da su bili upotrijebljeni u prijanjem postupku,

b) ako je rjeenje povoljno za stranku doneseno na temelju njezinih neistinitih navoda zbog kojih je

voditelj postupka doveden u zabludu,

c) ako je rjeenje donijela osoba koja nije bila ovlatena za njegovo donoenje ili je morala biti izuzeta,

d) ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rjeenje nije rjeavalo u propisanom sastavu ili ako za rjeenje

nije glasovala propisana veina,

e) ako stranci nije bila dana mogunost da sudjeluje u postupku,

f) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik,

g) ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogunost da se slui svojim jezikom i

pismom.

Bez vremenskog ogranienja moe se pokrenuti obnova postupka:

1. ako je rjeenje doneseno na temelju lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka ili je posljedica nekog kaznenog djela,

2. ako se rjeenje temelji na presudi donesenoj u sudskom postupku, a ta je presuda pravomona

ukinuta,

3. ako se rjeenje temelji na prethodnom pitanju, a nadleni sud ili javnopravno tijelo je kasnije o tom

pitanju u bitnim tokama drukije rijeilo.

Osim objektivnog roka od tri godine stranka ima na raspolaganju i subjektivni rok od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove postupka ili od kad je stekla mogunost upotrebe novih dokaza. Dravni odvjetnik ili drugo ovlateno dravno tijelo moe zahtijevati obnovu postupka uz jednake uvjete kao i stranka.

Prijedlog za obnovu postupka

predaje se onom tijelu koje je donijelo rjeenje, i u njemu se moraju uiniti vjerojatnim razloge zbog kojih se trai obnova postupka i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.

Prijedlog ne odgaa izvrenje rjeenja po kojem se trai obnova, meutim tijelo koje je ovlateno odluivati o prijedlogu moe rjeenjem odrediti drukije. Tijelo nadleno za rjeavanje o prijedlogu za obnovu postupka je ono javnopravno tijelo koje je donijelo rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba (prema tome obnova postupka je remonstrativan pravni lijek).

Kada nadleno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, ono je duno ispitati je li taj prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlatene osobe te je li okolnost na kojoj se temelji prijedlog uinjena vjerojatnom. Ako to nije ispunjeno, prijedlog se odbacuje rjeenjem. Ako je ispunjeno, nadleno tijelo ispituje mogu li okolnosti ili dokazi navedeni u prijedlogu dovesti do drukijeg rjeenja. Ako ne mogu, prijedlog se odbija rjeenjem.

Ako su svi prethodno navedeni uvjeti ispunjeni, nadleno tijelo donosi rjeenje kojim se doputa obnova postupka i odreuje u kojem opsegu e se postupak obnoviti. Rjeenje kojim se doputa obnova postupka odgaa izvrenje rjeenja protiv kojeg je obnova doputena.

Nakon to je provelo obnovu postupka, nadleno tijelo donosi rjeenje o obnovi postupka (rjeenje o upravnoj stvari koja je bila predmet obnovljenog postupka). Tim rjeenjem nadleno tijelo moe rjeenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rjeenjem u kojem e prijanje rjeenje ili ukinuti ili ponititi.

Protiv rjeenja kojim je odlueno o prijedlogu za obnovu postupka kao i protiv rjeenja donesenog u obnovljenom postupku moe se izjaviti alba samo kad je rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Ako je rjeenje donijelo drugostupanjsko tijelo, protiv tog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor.

Oglaivanje rjeenja nitavim

I dalje egzistira, iako nema svojstvo pravnog lijeka.

Rjeenje e se oglasiti nitavim:

a) ako je doneseno u stvari iz sudske nadlenosti,

b) ako je doneseno u stvari o kojoj se ne moe rjeavati u upravnom postupku,

c) ako njegovo izvrenje nije pravno ili stvarno mogue,

d) ako se njegovim izvrenjem ini kazneno djelo,

e) ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke na koje ona nije naknadno, izriito ili preutno

pristala,

f) ako sadrava nepravilnost koja je po izriitoj zakonskoj odredbi razlog za nitavost rjeenja.

Rjeenje oglaava nitavim javnopravno tijelo koje ga je donijelo ili koje obavlja nadzor nad tijelom koje ga je donijelo, po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke, i to u svako doba. Ako je rjeenje o oglaivanju rjeenja nitavim donijelo prvostupanjsko tijelo, protiv tog rjeenja moe se izjaviti alba, a ako je takvo rjeenje donijelo drugostupanjsko tijelo ili tijelo koje obavlja nadzor nad tijelom koje ga je donijelo, protiv tog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor.

Nitavo rjeenje nema pravni uinak. Kada se ono oglasi nitavim, smatraju se nitavim i pravni uinici tog rjeenja.

Ponitavanje i ukidanje rjeenja

Nezakonito rjeenje moe se ponititi ili ukinuti i nakon isteka roka za albu. Rjeenje kojim je stranka stekla neko pravo moe se ponititi:

a) ako ga je donijelo nenadleno javnopravno tijelo ili je rjeenje doneseno bez zakonom propisane

prethodne suglasnosti, odobrenja ili miljenja drugog javnopravnog tijela,

b) ako je u istoj stvari ve doneseno pravomono rjeenje kojim je ta upravna stvar drukije rijeena.

Ako je dolo do oite povrede materijalnog propisa, rjeenje kojim je stranka stekla neko pravo moe se ponititi ili ukinuti, ovisno o prirodi upravne stvari i posljedicama koje bi nastale ponitavanjem ili ukidanjem. U sluaju kontradiktornog postupka rjeenje se moe ukinuti samo uz pristanak protivne strane.

Zakonito rjeenje kojim je stranka stekla neko pravo moe se ukinuti:

a) ako je ukidanje tog rjeenja doputeno zakonom,

b) ako sadrava pridraj ukidanja, a stranka nije ispunila obvezu iz rjeenja ili je nije ispunila u roku,

c) ako je to potrebno radi otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi i javnu

sigurnost, a ne bi se moglo otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u steena prava (u

tom sluaju stranka ima pravo na naknadu stvarne tete).

Rjeenje moe ponititi ili ukinuti javnopravno tijelo koje ga je donijelo. Kad je rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo, moe ga ponititi ili ukinuti drugostupanjsko tijelo, odnosno ako njega nema, tijelo koje obavlja nadzor nad prvostupanjskim tijelom. Rok u kojem se moe ponititi nezakonito rjeenje je dvije godine, a ukinuti se moe u roku od godine dana od dana kad je rjeenje dostavljeno stranci.

Javnopravno tijelo donosi rjeenje o ponitavanju ili ukidanju rjeenja po slubenoj dunosti, na prijedlog stranke ili ovlatenog dravnog tijela. Protiv rjeenja o ponitavanju ili ukidanju koje je donijelo prvostupanjsko tijelo moe se izjaviti alba, a ako ona nije doputena moe se pokrenuti upravni spor. Protiv rjeenja drugostupanjskog tijela moe se pokrenuti upravni spor.

UPRAVNA OVRHA

Tri karakteristike kojima tei svaki upravni akt:

1. konanost,

2. pravomonost,

3. izvrnost (ovrnost).

Prema Krbeku ovrha znai prinudno provoenje u ivot dispozitiv upravnog akta, poto je stranka propustila to dobrovoljno uiniti. Ne mora nuno uslijediti kao posljednji stadij. Nije doputeno samostalno pristupiti prinudnom izvrenju, nego tek u za to predvienom i propisanom roku (iznimno i prije donoenja upravnog akta kad postoji opasnost od odgode).

Ovrni naslov vs. doputenost ovrhe

Dozvola izvrenja:

a) ovrni naslov je valjan i postao je ovrnim,

b) ne postoje nikakve pravne ili zbiljske zapreke za ovrhu,

c) najblai, ali svrsishodan nain ovrhe.

Dozvola je jedna od pretpostavki da bi se moglo pristupiti izvrenju akta.

Dozvola izvrenja vs. potvrda o ovrnosti

Doputenost ovrhe i nalog da se moe provesti ovrha utvruje se dozvolom (kad je za provoenje ovrhe nadleno prvostupanjsko tijelo), potvrda o ovrnosti izdaje se u svim ostalim sluajevima. Potvrdom o ovrnosti utvruje se i provjerava isto to i sa dozvolom, odreuje se nain izvrenja, tijela su duna dostaviti ovrni naslov tijelu nadlenom za ovrhu zajedno sa potvrdom o ovrnosti kao i prijedlog za nain ovrhe.

Predmet ovrhe mogu biti:

novane (njihovo izvrenje provodi se sudskim putem) i

nenovane obveze (njihovo izvrenje provodi javnopravno tijelo koje je rjeavalo u prvom stupnju, a ako

ono ne moe ili nije zakonom odreeno, onda prvostupanjsko tijelo nadleno za poslove ope

uprave prema prebivalitu, boravitu ili sjeditu izvrenika),

nadomjestive i nenadomjestive obveze, te

strogo osobne obveze i one koje to nisu.

Vrste ovrhe:

upravna ovrha (nju provode upravna tijela) i

sudska ovrha (nju provode sudovi i javni biljenici na temelju ovrnih i vjerodostojnih isprava).

Za upravnu ovrhu vano je naelo srazmjernosti ako je mogue provesti ovrhu na vie naina ili uz primjenu raznih sredstava, ovrha e se provesti na nain i uz primjenu onog sredstva koji je za izvrenika najblai.

Rjeenje doneseno u upravnom postupku izvrava se nakon to postane izvrno.

Prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno:

1) istekom roka za albu ako alba nije izjavljena;

2) dostavom rjeenja stranci da alba nije doputena;

3) dostavom rjeenja stranci da alba ne odgaa ovrhu;

4) dostavom rjeenja stranci da se alba odbija ili odbacuje;

5) odricanjem od prava na albu;

6) dostavom rjeenja o obustavi postupka povodom albe.

Drugostupanjsko rjeenje postaje izvrnim dostavom stranci.

Pravni naslov za izvrenje: rjeenje i zakljuak. Izvrenje se provodi po slubenoj dunosti (kad to nalae javni interes), na prijedlog stranke, ili na temelju nagodbe stranaka. Ako postoji rok za obavljanje radnje, ona se mora obaviti unutar tog roka (ovrha nastupa istekom tog roka) ili se odreuje da se obveza mora odmah ispuniti. Nakon isteka roka od pet godina otkad je rjeenje postalo izvrnim, rjeenje se vie ne moe izvriti, ako zakonom nije drukije propisano.

Rjeenje o izvrenju

donosi se kada izvrenik ne postupi po izvrnom rjeenju. Ono treba sadravati: vrijeme, mjesto i nain izvrenja, opomenu o novanoj kazni i iznos kazne.

Obustava izvrenja

Javnopravno tijelo e obustaviti izvrenje, a izvrene radnje ponititi ako utvrdi:

a) da je obveza izvrena,

b) da izvrenje uope nije bilo doputeno,

c) da je izvrenje zapoeto prema osobi koja nije u obvezi,

d) ako predlagatelj izvrenja odustane od prijedloga,

e) da je rjeenje koje ini osnovu izvrenja oglaeno nitavim, poniteno ili ukinuto.

O obustavi izvrenja donosi se rjeenje.

Odgoda izvrenja

Do odgode izvrenja moe doi na prijedlog stranke, a radi izbjegavanja teko popravljive tete, u ovim sluajevima:

a) kad je u izvrenju obveze doputen poek,

b) ako se umjesto izvrnog privremenog rjeenja donese rjeenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog

rjeenja.

O odgodi izvrenja donosi se rjeenje.

Izvrenje radi osiguranja

Radi osiguranja izvrenja mogu se na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti obaviti odreene radnje izvrenja i prije nego to je rjeenje postalo izvrno, ako bi izvrenje moglo biti sprijeeno ili znatno oteano. O izvrenju radi osiguranja donosi se privremeno rjeenje o osiguranju.

UPRAVNI UGOVOR

Velika novina novog Zakona o opem upravnom postupku jest da se on na odgovarajui nain primjenjuje i na sklapanje upravnih ugovora, ime su upravni ugovori postali dio javnog prava i stavljeni pod nadlenost Upravnog suda.

Upravni ugovor

dvostrani pravni akt to ga drava ili drugo javnopravno tijelo sklapa s treim, fizikim ili pravnim osobama, a u svrhu ostvarivanja odreenog cilja od ireg drutvenog interesa pod uvjetima utvrenim posebnim propisima. Posebna vrsta upravnih ugovora koje javnopravno tijelo sklapa s nekom osobom, a radi ostvarenja cilja od ireg drutvenog interesa.

Tri bitne karakteristike upravnog ugovora:

a) subjekti ugovora u pravilu je jedna strana uvijek javni subjekt,

b) cilj i svrha ugovora upravni ugovor usmjeren je prema opem interesu,

c) posebni uvjeti za sklapanje i realizaciju (izvrenje) ugovora npr. sklapanju upravnog ugovora najee

prethodi posebni postupak, a to je najee otvaranje javnog natjeaja ili isticanje poziva za stavljanje ponude.

Uvjeti za sklapanje i predmet upravnog ugovora

Stranka i javnopravno tijelo sklopit e upravni ugovor o izvrenju prava i obveza utvrenih u rjeenju kojim je rijeena odreena upravna stvar, ako je zakonom propisano sklapanje upravnog ugovora. Upravni ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku. Ne smije biti u suprotnosti sa izrekom rjeenja, prisilnim propisima, javnom interesu, niti

smije biti na tetu treih osoba. Ako ima pravni uinak na prava treih osoba, smije biti sklopljen samo uz njihov pisani pristanak.

Nitetnost upravnog ugovora

Tri su razloga nitetnosti upravnog ugovora:

1. ako je protivan rjeenju radi izvrenja kojeg je sklopljen,

2. iz razloga nitetnosti propisanih Zakonom o obveznim odnosima,

3. kad je nitetan dio tog ugovora, osim ako bi proizvodio pravne uinke i bez tog dijela.

Nitetnost upravnog ugovora utvruje sud nadlean za upravne sporove, temeljem tube stranke ili javnopravnog tijela. Nitetan upravni ugovor ne proizvodi nikakve pravne uinke.

Izmjena upravnog ugovora zbog promijenjenih okolnosti

Izmjenu upravnog ugovora moe traiti bilo koja strana, i to zbog okolnosti koje su nastale nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora zbog ega je ispunjenje obveze za jednu od ugovornih strana postalo znatno oteano. O tome se ugovorne strane moraju suglasiti.

Raskid upravnog ugovora

Javnopravno tijelo ima pravo jednostrano raskinuti ugovor:

a) kad se ono i stranka ne suglase o izmjeni ugovora ili javnopravno tijelo i tree osobe ukljuene u upravni

ugovor na takvu izmjenu ne pristanu,

b) ako stranka ne ispunjava svoje obveze iz ugovora (ako je time nastala teta javnopravnom tijelu, ima pravo i na naknadu tete),

c) kad je to potrebno radi otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi i javnu sigurnost.

Ugovor se rakida rjeenjem koje mora biti obrazloeno. Protiv tog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor.

Prigovor na upravni ugovor

Stranka ima pravo izjaviti prigovor ako javnopravno tijelo ne ispunjava svoje ugovorne obveze (ako je pretrpjela tetu zbog toga, stranka ima pravo i na naknadu tete). Prigovor se izjavljuje tijelu koje obavlja nadzor nad javnopravnim tijelom s kojim je stranka sklopila upravni ugovor. O prigovoru se odluuje rjeenjem protiv kojeg se moe pokrenuti

upravni spor.

PRAVNA ZATITA OD POSTUPANJA JAVNOPRAVNIH TIJELA

Dunost javnopravnog tijela jest obavijestiti zainteresiranu osobu na njezin zahtjev o uvjetima, nainu i postupku ostvarivanja ili zatite njezinih prava ili pravnih interesa u odreenoj upravnoj stvari, i duno je na zahtjev osobe tu obavijest izdati u pisanom obliku u roku od 15 dana od podnoenja zahtjeva.

Ako javnopravno tijelo odbije izdati obavijest u pisanom obliku, ili u propisanom roku (osam dana) ne izda obavijest, zainteresirana osoba ima pravo izjaviti prigovor. Takoer, ako osoba smatra da joj je nekim drugim postupanjem javnopravnog tijela o kojem se ne donosi rjeenje povrijeeno pravo, obveza ili pravni interes, moe izjaviti prigovor dok traje takvo postupanje ili njegove posljedice.

PRAVNA ZATITA OD POSTUPANJA PRUATELJA JAVNIH USLUGA

Pruatelji javnih usluga su pravne osobe koje obavljaju javne slube, a pod postupanjem pruatelja javnih usluga smatraju se poduzimanje ili proputanje radnji pruatelja javnih usluga koje imaju uinak na prava, obveze ili pravne interese fizikih i pravnih osoba i o kojima se ne rjeava u upravnom postupku.

Ako korisnik javnih usluga smatra da su postupanjem pruatelja javnih usluga povrijeena njegova prava ili pravni interesi, ima pravo izjaviti prigovor tijelu nadlenom za provedbu nadzora nad obavljanjem tih javnih usluga.

Nadleno tijelo duno je ispitati navode korisnika i poduzeti mjere iz svoje nadlenosti, te bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od izjavljivanja prigovora obavijestiti korisnika o poduzetim mjerama u pisanom obliku. Ako korisnik nije zadovoljan poduzetim mjerama, ili u propisanom roku nije obavijeten o njima, ima pravo pokrenuti upravni spor.

UPRAVNI SPOR

Upravni spor

oblik sudske kontrole nad upravom, i to prvenstveno kontrole upravnog (pojedinanog, individualnog) akta, a provodi ga Upravni sud. Upravni spor je fakultativan jer njegovo pokretanja ovisi o volji stranke. Pokree se tubom protiv upravnog tijela koje je donijelo upravni akt koji stranka smatra nezakonitim ili nepravilnim.

Vrste sustava sudske kontrole nad upravom:

a) anglosaksonski ne postoje specijalizirani upravni sudovi, vec djeluju redovni sudovi,

b) francuski postoje specijalizirani upravni sudovi, ali su oni formalno izvan sudbene vlasti,

c) njemaki (germanski) postoje specijalizirani upravni sudovi koji jesu dio sudbene vlasti (tako i nae pravo).

Upravni spor u materijalnom i formalnom smislu

Upravni spor u formalnom smislu

Spor kad se u pojmu upravnog spora polazi s organizacijskog stanita onda se upravni spor predoava u formalnom smislu kao spor za ije je rijeavanje nadlean upravni sud.

Upravni spor u materijalnom smislu (2 formule)prva - koja pri odreivanju pojma polazi od subjekta,

druga - koja za tu svrhu uzima pravne norme to se odnose na predmet spora.

Vrste upravnih sporova:

1. spor o zakonitosti i spor pune jurisdikcije,

2. subjektivni i objektivni upravni spor,

3. prvotni i naknadni.1. Spor o zakonitosti i spor pune jurisdikcije

to je u teoriji najvanija podjela upravnih sporova

osnovna karakteristika te podjele je u distinkciji objekta

Spor o zakonitosti

Pokree se i vodi sa svrhom da se ocjeni je li neki akt (koji je donjela uprava) zasnovan na zakonu ili nije. Predmet spora je egzistencija zakonitosti , a uz to se mogu stupnjevati sudske ovlasti , kad sud ustanovi nezakonitost akta (ovo moe biti samo naknadni upravni spor)

Spor pune jurisdikcije

Sam sud rjeava neki predmet budui da pravnu osnovu spora uvijek predstavlja povreda nekog subjektivnog prava (naelno se moe javiti i kao prvotni i kao naknadni upranvni spor). Cilj voenja spora jest u tome da sud utvrdi, osnuje, modificira ili ukine neku pravnu situaciju, a s time u pravilu vee mogunost suda da meritorno rijeava samu stvar. Ovlasti suda su nesumnjivo ire u toj vrsti spora i one se (za razliku od spora nezakonitosti) pribliavaju ovlastima suda u graanskom sporu.

Razlika u nainu odreivanja izmeu ova dva spora:

SPOROVI O ZAKONITOSTI

u pravilu se odreuju generalnom klauzulom s negativnom enumeracijom

spor o nezakonitosti upr.akta je glavni oblik upravnog spora

ovaj spor je mogue u naelu voditi protiv svakog upravnog akta, dok se sluajevi u kojima se spor o zakonitosti u pojedinim stvarima ne moe voditi izriito nabrajaju u pravnoj normi (negativna enumeracija)

SPOROVI PUNE JURISDIKCIJE

u pravilu se odreuju enumerativno, to znai da se pravnom normom posebno utvruje kada sud moe sam meritorno rijeiti neki predmet

kada sud u sporu zakonitosti utvrdi povredu materijalnog ili formalnog prava u procesu donoenja upravnog akta koji se tubom pred njim pobija, svojom odlukom stavlja takav akt IZVAN SNAGE. Pravni uinak takve sudske odluke djeluje prema svima (erga omnes)

kod spora pune jurisdikcije pravni uinci sudske odluke nastaju meu strankama (inter partes)

2. Subjektivni i objektivni upravni spor

Kriterij razlikovanja ova dva spora je cilj spora, prema tome:

a) Objektivni spor - onaj spor kojemu je svrha prvenstveno zatita objektivne zakonitosti, tj. objektivnog pravnog

poretka. Ovaj se spor moe pokrenuti i protiv openormativnog akta.

b) Subjektivni spor - onaj kojem bi cilj bio zatita subjektivnih prava pojedinaca. Ovaj se spor pokree i vodi protiv

individualnog upravnog akta.

Povezanost subjektivnog i objektivnog prava zapravo iskljuuje mogunost zatite jednog od tih prava bez istovremene zatite drugoga

3. Prvotni i naknadni upravni spor

Razlika izmeu ova dva spora polazi od trenutka kada je mogue pokrenuti i voditi upravni spor:

1) Prvotni upravni spor - spor se pokree i vodi prije nego to je donesen upravni akt, dakle prije nego je uprava

autoritativnim putem i pojedinanim aktom odluila o pravima i obvezama pojedinanog

subjekta. Ovaj rok esto nastaje ba kao posljedica proputanja uprave da odlui o

konkretnoj upravnoj stvari.

2) Naknadni upravni spor - javlja se kao spor u kojem se odluuje o upravnom aktu donesenom u konkretnoj

upravnoj stvari. Ovim oblikom spora sud naknadno, nakon to je uprava ve djelovala,

ocjenjuje zakonitost njezine akcije u formalnom i materijalnom smislu.UPRAVNI SPOR PREMA ZAKONU O UPRAVNIM SPOROVIMA (ZUS)

Upravni spor vodi se prema izricitoj odredbi ZUS-a, i to prvenstveno protiv upravnih akata. Oblikom sudske kontrole ostvaruje se dvostruki cilj:

a) zatita prava fizikih i pravnih osoba,

b) zatita, odnosno osiguranje objektivne zakonitosti.

Tijelo koje rjeava upravne sporove je Upravni sud Hrvatske. U upravnim sporovima on odlcuje u vijeu od trojice sudaca (na zatvorenim sjednicama), ako zakonom nije odreeno da o nekom pravnom sredstvu protiv odluka donesenih u upravnom sporu odluuje sud u irem sastavu.

Cilj/svrha upravnog spora

Osigurati sudsku zatitu prava i pravnih interesa fizikih i pravnih osoba i drugih stranaka povrijeenih pojedinanim odlukama ili postupanjem javnopravnih tijela. Javnopravnim tijelom smatra se tijelo dravne uprave i drugo dravno tijelo, tijelo jedinice lokalne i regionalne samouprave, pravna osoba koja ima javu ovlast i pravna osoba koja obavlja javnu slubu (pruatelj javnih usluga).

Predmet upravnog spora

ocjena zakonitosti pojedinane odluke kojom je javnopravno tijelo odluilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije doputeno izjaviti redoviti pravni lijek (zakonska definicija upravnog akta),

ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz podruja upravnog prava kojim je povrijeeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije doputeno izjaviti redoviti pravni lijek,

ocjena zakonitosti proputanja javnopravnog tijela iz podruja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odlui o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu,

ocjena zakonitosti sklapanja, raskida i izvravanja upravnog ugovora.

Predmet upravnog spora je i ocjena zakonitosti opeg akta jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravne osobe koja ima javu ovlast i pravne osobe koja obavlja javnu slubu.

Sustav atribucije i sustav ope zaporke (l.4. ZUS) Iznimke od voenja upravnog spora

Upravni spor ne moe se voditi u stvarima u kojima je sudska zatita osigurana izvan upravnog spora. Ne moe se voditi o pravilnosti pojedinane odluke donesene primjenom slobodne ocjene javnopravnog tijela, ali se moe voditi o zakonitosti takve odluke, granicama ovlasti i svrsi radi koje je ovlast dana.

Upravni spor ne moe se voditi protiv postupovne odluke javnopravnog tijela, ve se takva odluka moe pobijati tubom protiv odluke o glavnoj stvari, ako zakonom nije drukije propisano.

Razlozi zbog kojih se upravni akt moe pobijati:

a) u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis utemeljen na zakonu ili drugi zakonito donesen

propis ili samoupravni opi akt,

b) akt je donijelo nenadleno tijelo,

c) u postupku koji je prethodio aktu nije se postupilo prema pravilima postupka, a osobito to injenino stanje

nije pravilno utvreno ili to je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u svezi sa injeninim

stanjem.

Ako je nadleni organ rjeavao po diskrecijskoj ocjeni na temelju i u granicama ovlatenja koje mu je dano pravnim propisima, nema nepravilne primjene propisa.

NAELA

Naela Zakona o upravnom sporovima:

1. Naelo zakonitosti,

2. Naelo izjanjavanja stranke,

3. Naelo usmene rasprave,

4. Naelo uinkovitosti,

5. Naelo pomoi neukoj stranci,

6. Obveznost sudskih odluka,

7. Slubena uporaba jezika i pisma.

1. Naelo zakonitosti

U upravnom sporu sud odluuje na temelju Ustava i zakona.

2. Naelo izjanjavanja stranke

Prije donoenja presude sud e svakoj stranci dati mogunost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka

te o svim injenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Sud moe odluiti u upravnom sporu

bez davanja stranci mogunosti da se izjasni samo u sluajevima propisanim zakonom.

3. Naelo usmene rasprave

U upravnom sporu sud odluuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave. Sud moe odluiti u upravnom

sporu bez odravanja rasprave samo u sluajevima propisanimovim Zakonom.

4. Naelo uinkovitosti

Sud e upravni spor provesti brzo i bez odugovlaenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i trokova, onemoguit

e zloporabu prava stranaka i drugih sudionika u sporu te e odluku donijeti u razumnom roku.

5. Naelo pomoi neukoj stranci

Sud e voditi brigu o tome da neznanje i neukost stranke i drugih sudionika u upravnom sporu ne bude na tetu

prava koja imaju na temelju zakona.

6. Obveznost sudskih odluka

Pravomona presuda suda obvezna je za stranke u upravnom sporu i njihove pravne sljednike. Pravomona

presuda suda kojom se odluuje o zakonitosti opeg akta obvezna je za sve.

7. Slubena uporaba jezika i pisma

Upravni spor vodi se na hrvatskom jeziku i latininom pismu. Stranke i drugi sudionici u upravnom sporu imaju

pravo pred sudom upotrebljavati svoj jezik uz ovlatenog prevoditelja. Te se stranek mogu odrei prava na

prevoenje ako izjave da znaju hrvatski jezik. Trokovi prevoenja terete stranku na koju se odnose, ako

zakonom nije drukije propisano.NADLENOST I SASTAV SUDA

Nadlenost

Upravne sporove rjeavaju upravni sudovi i visoki upravni sud Republike Hrvatske.

Upravni sudovi odluuju:

a) o tubama protiv pojedinanih odluka javnopravnih tijela,

b) o tubama protiv postupanja javnopravnih tijela,

c) o tubama zbog proputanja donoenja pojedinane odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku,

d) o tubama protiv upravnih ugovora i izvravanja upravnih ugovora,

e) u drugim zakonom propisanom sluajevima.

Visoki upravni sud odluuje:

a) o albama protiv presuda upravnih sudova i rjeenja upravnih sudova protiv kojih je doputena alba,

b) o zakonitosti opih akata,

c) o sukobu nadlenosti izmeu upravnih sudova,

d) u drugim zakonom propisanim sluajevima.

Mjesna nadlenost

Za rjeavanje u sporu mjesno je nadlean onaj sud na podruju kojeg tuitelj ima prebivalite, odnosno sjedite, ako zakonom nije drugaije propisano. Ako tuitelj nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na podruju kojeg tuitelj ima boravite.

Ako tuitelj nema boravite, boravite ili sjedite u Republici Hrvatskoj, mjesno nadlean je upravni sud na podruju kojeg javnopravno tijelo koje je donijelo odluku u prvom stupnju ili je postupilo ima sjedite.

U sporovima koji se odnose na nekretninu ili na pravno pitanje koje je povezano s nekim mjestom, mjesno je nadlean upravni sud na podruju kojeg se nalazi ta nekretnina ili mjesto s kojim je povezano to pravno pitanje.

U sporovima koji se odnose na upravne ugovore mjesno je nadlean upravni sud na podruju kojeg se nalazi sjedite javnopravnog tijela koje je stranka ugovorila.

U sporovima koji se odnose na brodove i zrakoplove hrvatske dravne pripadnosti ili u stvarima u kojima je povod za voenje spora nastao na brodu ili zrakoplovu hrvatske dravne pripadnosti mjesno je nadlean upravni sud prema matinoj luci broda ili zrakoplova.

Sukob mjesne nadlenosti izmeu upravnih sudova na prijedlog stranke ili suda bez odgode rjeava Visoki upravni sud. U sluaju sprijeenosti nadlenog upravnog suda za rjeavanje odreenog upravnog spora Visoki upravni sud e na prijedlog stranke ili suda odrediti koji e sud preuzeti rjeavanje spora.

Sastav suda

U upravnim sporovima pred upravnim sudovima odluuje sudac pojedinac. Visoki upravni sud odluuje u vijeu od tri suca, osim o zakonitosti opih akata kada odluuje u vijeu od pet sudaca.

Izuzee

Sudac ne moe odluivati niti sudjelovati u sporu:

1. ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili opunomoenik stranke ili ako je sa strankom u odnosu suovlatenika ili suobveznika,

2. ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili opunomoenik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobonoj do etvrtog stupnja, ili mu je brani drug, izvanbrani drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije,

3. ako je skrbnik, posvojitelj ili posvojenik stranke, njezina zakonskog zastupnika ili opunomoenika,

4. ako je u istom predmetu sudjelovao u donoenju odluke u upravnom postupku ili prvostupanjskom upravnom sporu,

5. ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.

im sudac sazna da postoji koji od razloga za izuzee, prekinut e svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda, koji e rjeenjem odluiti o izuzeu suca i odrediti drugog suca. Izuzee suca moe traiti i stranka.STRANKE U UPRAVNOM SPORU

Stranke u sporu:

1. tuitelj,

2. tuenik,

3. zainteresirana osoba.

1. Tuitelj

Fizika ili pravna osoba koja smatra da su joj prava i pravni interesi povrijeeni pojedinanom odlukom , postupanjem javnopravnog tijela, odnosno proputanjem donoenja pojedinane odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku ili sklapanjem, raskidom ili izvravanjem upravnog ugovora.

Moe biti osoba koja nema pravne osobnosti ili skupina osoba ako su pojedinanom odlukom ili postupanjem javnopravnog tijela povrijeena njihova prava i pravni interesi. Tuitelj moe biti jvanopravno tijelo koje je sudjelovalo ili je trebalo sudjelovati u donoenju odluke, postupanju ili sklapanju upravnog ugovora. Moe biti i dravno tijelo ovlateno zakonom.

2. Tuenik

Javnopravno tijelo koje je donijelo ili propustilo donijeti pojedinanu odluku, postupilo ili propustilo postupiti, odnosno koje je stranka upravnog ugovora.

3. Zainteresirana osoba

Svaka osoba kojoj bi ponitavanje, izmjena ili donoenje pojedinane odluke, postupanje ili proputanje postupanja javnopravnog tijela, odnosno sklapanje, raskid ili izvravanje upravnog ugovora povrijedilo nejzino pravo ili pravni interes. To je i javnopravno tijelo koje smatra da sudska odluka moe imati uinak na prava i pravne interese koje to javnopravno tijelo titi na temelju zakona.

Sud e po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke pozvati zainteresiranu osobu da sudjeluje u sporu. Zainteresirana osoba moe se ukljuiti u spor u svakom trenutku. Sud e bez odgode obavijestiti sve stranke o ukljuivanju zainteresirane osobe u spor.

Poduzimanje radnji u upravnom sporu

tuitelj i zainteresirana osoba mogu poduzimati radnje u sporu ako su potpuno poslovno sposobni, odnosno u granicama svoje poslovne sposobnosti.

za tuitelja ili zainteresiranu osobu radnje u sporu moe poduzimati osoba ovlatena za zastupanje, zajedniki predstavnik i zajedniki opunomoenik skupine osoba.

za tuenika radnje u sporu moe poduzimati slubena osoba javnopravnog tijela koja je donijela ili propustila donijeti odluku, postupila ili propustila postupiti te druga osoba odreena propisima o unutarnjem ustrojstvu javnopravnog tijela. Za poduzimanje radnji u sporu elnik tuenika moe ovlastiti drugu slubenu osobu javnopravnog tijela. Tijela dravne uprave i druga dravna tijela po punomoi elnika moe zastupati dravno odvjetnitvo.

radnja u sporu koju poduzima osoba ovlatena za zastupanje ima isti pravni uinak kao da je poduzima i sama stranka.

sud moe, kada to smatra korisnim za razrjeenje spora, pozvati tuitelja ili zainteresiranu osobu koje zastupa osoba ovlatena za zastupanje da se osobno odazovu i izjasne o odreenim injenicama.

na poslovnu sposobnost fizike osobe na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe kojima je ureena poslovna sposobnost fizike osobe u parninom postupku.

Zastupanje tuitelja i zainteresirane osobe

Oosoba ovlatena za zastupanje tuitelja i zainteresirane osobe u sporu je zakonski zastupnik, zajedniki predstavnik i opunomoenik. Osoba ovlatena za zastupanje duna je pri prvoj radnji u sporu podnijeti dokaz o ovlasti za zastupanje stranke.

PODNOENJE TUBE

Pokretanje upravnog spora

Spor se pokree tubom.

Tubom se moe zahtijevati:

1. ponitavanje ili oglaivanje nitavom pojedinane odluke,

2. donoenje pojedinane odluke koja nije donesena u propisanom roku,

3. postupanje koje je tuenik sukladno propisima ili pojedinanoj odluci obvezan izvriti,

4. oglaivanje nitetnim upravnog ugovora ili izvravanje obveze iz upravnog ugovora.

Tubom se moe zahtijevati da sud odlui o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke. Uz glavni zahtjev tubom se moe zahtijevati povrat stvari i naknada tete koju je poinio tuenik. Spor se moe pokrenuti nakon to je iscrpljena svaka druga zakonom propisana pravna zatita. Spor se smatra pokrenutim danom predaje tube sudu.

Sadraj tube

Tuba mora biti razumljiva i obvezno mora sadravati:

1. naziv suda kojem se podnosi,

2. osobno ime, odnosno naziv i adresu tuitelja,

3. naziv tuenika,

4. oznaku osporavane pojedinane odluke ili upravnog ugovora, odnosno opis postupanja ili obveze izvrenje

kojih se zahtijeva,

5. tubeni zahtjev,

6. opseg osporavanja pojedinane odluke, postupanja ili upravnog ugovora,

7. razloge za pokretanje spora glede glavne stvari i sporednih traenja,

8. injenice i dokaze na kojima tuitelj temelji tubeni zahtjev,

9. potpis tuitelja.

Ako se u sporu trai povrat stvari ili naknada tete, zahtjev u svezi sa stvarima i visinom pretrpljene tete mora biti sadran u tubi. Ako tuitelj nema prebivalite, odnosno boravite ili sjedite u Republici Hrvatskoj, u tubi je obvezan naznaiti opunomoenika ili opunomoenika za primanje pismena. Tubi treba priloiti izvornik ili presliku osporene pojedinane odluke, upravnog ugovora ili dokaz o postupanju.

Pri pokretanju spora zbog proputanja donoenja pojedinane odluke ili postupanja u propisanom roku, tubi treba priloiti i dokaz o trenutku pokretanja upravnog postupka, odnosno podnoenja zahtjeva za postupanjem. Uz tubu se podnosi prijepis tube i priloga za tuenika i, ako ih ima, za svaku zainteresiranu osobu.

Rok za podnoenje tube

Tuba se podnosi sudu u roku od 30 dana od dostave osporene pojedinane odluke ili odluke o prigovoru na osporeno postupanje. Pri pokretanju spora zbog proputanja donoenja pojedinane odluke ili proputanja postupanja u propisanom roku tuba se sudu podnosi najranije osam dana nakon proteka propisanog roka.

Ako pojedinana odluka nije dostavljena stranci sukladno propisanim pravilima o dostavi, tuba se moe podnijeti u roku od 90 dana od dana kad je stranka saznala ili je mogla saznati za odluku. Ako pojedinana odluka u uputi o pravnom lijeku sadrava dulji rok za pokretanje spora od roka propisanog zakonom, tuba se moe podnijeti u roku navedenom u uputi o pravnom lijeku.

Ako pojedinana odluka sadrava uputu o pravnom lijeku u kojoj je pogreno navedeno da tuba nije doputena, tuba se moe podnijeti u roku od 90 dana od dana kad je stranka saznala ili mogla saznati za mogunost podnoenja tube.

Predaja tube

Tuba se predaje nadlenom sudu neposredno u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili se alje potom, odnosno dostavlja elektroniki. Kad je tuba upuena potom preporueno ili predana ovlatenom pruatelju potanskih usluga, dan predaje poti, odnosno ovlatenom pruatelju potanskih usluga smatra se danom predaje sudu.

Tuba dostavljena elektroniki smatra se predanom u trenutku kad je zabiljeena na posluitelju za slanje elektronikih poruka. Takva tuba treba biti ovjerena elektronikim potpisom sukladno zakonu. Sud e bez odgode elektronikim putem poiljatelju potvrditi primitak tube. Smatra se da je tuba podnesena u roku i kad je u roku predana nenadlenom sudu ili tueniku.

Odgodni uinak tube

Tuba nema odgodni uinak, osim kad je to zakonom propisano. Sud moe odluiti da tuba ima odgodni uinak ako bi se izvrenjem pojedinane odluke ili upravnog ugovora tuitelju nanijela teta koja bi se teko mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da alba ne odgaa izvrenje pojedinane odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

POSTUPANJE SUDA PO TUBI

Postupanje suda nakon primitka tube

Nakon primitka tube sud e ispitati:

1. nadlenost za postupanje po tubi,

2. urednost tube, te

3. postojanje pretpostavki za voenje spora.

1. Ocjenjivanje nadlenosti

Sud ocjenjuje nadlenost prema podacima iz tube i injenicama koje su mu poznate. Ako sud utvrdi da je nadlean drugi sud, rjeenjem e se oglasiti nenadlenim, ustupit e tubu nadlenom sudu i o tome obavijestiti podnositelja. Ako se tijekom spora promijene okolnosti na kojima je utemeljena nadlenost suda, sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube zadrava nadlenost za voenje spora.

2. Ocjenjivanje urednosti tube

Ako tuba ne sadrava propisane dijelove ili je nerazumljiva, pozvat e se tuitelj da u odreenom roku otkloni nedostatke tube i upozorit e se na posljedice koje e nastati ako ne postupi po traenju suda. Ako tuitelj u ostavljenom roku ne otkloni naznaene nedostatke tube, a oni su takvi da sprjeavaju rad suda, sud e rjeenjem odbaciti tubu kao neurednu, ako ne nae da je osporena pojedinana odluka nitava ili upravni ugovor nitetan. Protiv tog rjeenja doputena je alba.

3. Ocjenjivanje pretpostavki za voenje upravnog spora

Sud e rjeenjem odbaciti tubu, jer ne postoje pretpostavke za voenje spora, ako utvrdi:

1. da je tuba podnesena nepravodobno ili prijevremeno,

2. da se pojedinanom odlukom, postupanjem ili upravnim ugovorom ne dira u pravo ili pravni interes tuitelja,

3. da protiv pojedinane odluke, postupanja ili upravnog ugovora nije iskoriten redovit pravni lijek,

4. da je sudska zatita osigurana izvan upravnog spora,

5. da ve postoji pravomona odluka donesena u upravnom sporu u istoj stvari,

6. da je tuba podnesena protiv postupovne odluke, osim ako zakonom nije drukije propisano.

Rjeavanje o tubenom zahtjevu

Sud odluuje u granicama tubenog zahtjeva, ali nije vezan razlozima tube. Na razloge nitavosti pojedinane odluke i nitetnosti upravnog ugovora sud pazi po slubenoj dunosti.Dostava tube

Sud tubu sa svim prilozima dostavlja na odgovor tueniku i zainteresiranim osobama. Sud odreuje rok za odgovor na tubu prema okolnostima sluaja koji ne moe biti krai od osam niti dulji od 30 dana. U odgovoru na tubu tuenik se treba izjasniti o zahtjevima i navodima tube te predloiti dokaze kojima potkrepljuje svoje navode. Uz odgovor na tubu tuenik je duan priloiti sve dokaze kojima raspolae.

Odgovor na tubu predaje se prema pravilima o predaji podnesaka. Uz odgovor na tubu tuenik je duan sudu dostaviti sve spise koji se odnose na predmet spora. Ako tuenik ne dostavi sve spise predmeta ili izjavi da ih ne moe dostaviti, sud moe rijeiti spor i bez spisa predmeta.

Utvrivanje injeninog stanja i dokazi

Sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvruje injenice. Uzima u obzir injenice utvrene u postupku donoenja osporene odluke, kojima nije vezan, i injenice koje je sam utvrdio. Stranke mogu predlagati koje injenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima. Dokazi su isprave, sasluanje stranaka, iskaz svjedoka, miljenje i nalaz vjetaka, oevid i druga dokazna sredstva. Sud izvodi dokaze prema pravilima kojima je ureeno dokazivanje u parninom postupku.Prava i obveze stranaka u upravnom postupku

stranke su obvezne u tubi i odgovoru na tubu iznijeti sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predloiti dokaze potrebne za njihovo utvrivanje i izjasniti se o injeninim navodima i dokaznim prijedlozima drugih stranaka.

sud moe od stranke zatraiti izjanjenje o odreenim pitanjima koja se odnose na injenice te predlaganje dokaza koji podupiru njezine tvrdnje. U tu joj svrhu sud moe odrediti primjereni rok.

sud moe od stranke zatraiti da u primjerenom roku dopuni i obrazloi svoje podneske, dostavi isprave i druge dokaze koji se mogu koristiti u sporu. Ako stranka u odreenom roku ne dostavi sudu traena dokazna sredstva, sud ih moe pribaviti prema pravilima kojima je ureeno pribavljanje dokaza u parninom postupku.

Obveza dostave isprava kojima raspolau javnopravna tijela

Na zahtjev suda javnopravna tijela dostavit e isprave kojima raspolau. Javnopravna tijela navest e koje se isprave ili dijelovi isprava smatraju tajnom prema zakonima o zatiti i tajnosti podataka te u njih stranke ne mogu imati uvid.

Rjeavanje upravnog spora bez rasprave

Sud moe presudom rijeiti spor bez rasprave:

1. ako je tuenik priznao tubeni zahtjev u cijelosti,

2. u predmetu u kojem se rjeava na temelju pravomone presude donesene u oglednom sporu,

3. ako utvrdi da pojedinana odluka, postupanje ili upravni ugovor sadrava nedostatke koji sprjeavaju ocjenu

njihove zakonitosti,

4. ako tuitelj osporava samo primjenu materijalnog prava, injenice su nesporne, a stranke u tubi ili u odgovoru

na tubu izriito ne zahtijevaju odravanje rasprave.

RASPRAVA

Zakazivanje rasprave

Roite za raspravu zakazuje predsjednik vijea ili sudac pojedinac. Predsjednik vijea ili sudac pojedinac na roite poziva stranke te svjedoke i vjetake. U pozivu e se navesti da se presuda moe donijeti i bez nazonosti stranke u raspravi. Strankama se poziv mora uruiti najkasnije osam dana prije odravanja roita na koje su pozvane.

Javnost rasprave

Rasprava je javna. Ako to zahtijevaju razlozi zatite privatnosti, tajnosti podataka i drugi zakonom propisani razlozi sud e iskljuiti javnost za cijelu raspravu ili njezin dio. O iskljuenju javnosti odluuje se rjeenjem.

Tijek rasprave

Predsjednik vijea ili sudac pojedinac otvara raspravu i objavljuje predmet raspravljanja. Predsjednik vijea ili sudac pojedinac utvruje jesu li dole sve pozvane osobe, a ako nisu, provjerava jesu li uredno pozvane i jesu li opravdale svoj izostanak.

Ako stranka ili drugi sudionik spora bez opravdanog razloga ne dou na roite, rasprava se moe odrati i bez njihove prisutnosti. Predsjednik vijea ili sudac pojedinac rukovodi raspravom. Kada sud ocijeni da je o predmetu raspravljeno dovoljno da se moe donijeti presuda, rasprava se zakljuuje, a vijee povlai na vijeanje i glasovanje. Rasprava se moe ponovo otvoriti ako je to potrebno radi razjanjenja pojedinih vanih pitanja. O raspravi se vodi zapisnik.

RADNJE U UPRAVNOM SPORU

Proirenje tubenog zahtjeva

Tuitelj moe proiriti tubeni zahtjev do zakljuenja rasprave, a kad se rasprava ne vodi, do donoenja odluke suda. Proirenje tubenog zahtjeva mora biti u okviru istoga predmeta spora. Kad dopusti proirenje tubenog zahtjeva, sud e odrediti vrijeme potrebno za pripremu tuenika i zainteresiranih osoba za raspravu.

Povlaenje tube

tuitelj moe povui tubu sve do zakljuenja rasprave, a kad se rasprava ne vodi, do donoenja odluke suda. Povlaenje tube ne moe se opozvati.

ako tuitelj u roku koji mu je za to odreen ne postupi po zahtjevu suda, pri emu je pouen o pravnim posljedicama proputanja, tuba se smatra povuenom.

pri povlaenju tube sud e obustaviti spor.

Priznanje tubenog zahtjeva

Ako tuenik u odgovoru na tubu ili tijekom spora prizna tubeni zahtjev u cijelosti, sud e presudom rijeiti spor. Ako tuenik u odgovoru na tubu ili tijekom spora prizna tubeni zahtjev u jednom dijelu, sud e nastaviti voditi spor samo o spornim dijelovima tubenog zahtjeva.

Postupanje prema tubenom zahtjevu u tijeku upravnog spora

Ako tuenik u tijeku spora u cijelosti postupi prema tubenom zahtjevu, sud e obustaviti spor. Ako tuenik u tijeku spora djelomino postupi prema tubenom zahtjevu, sud e o preostalom dijelu zahtjeva nastaviti voditi spor.

Prethodno pitanje

kad odluka suda u sporu ovisi o pravnom pitanju koje ini samostalnu pravnu cjelinu, a o kojem drugi sud ili nadleno javnopravno tijelo nije odluilo (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje, ako zakonom nije drukije propisano, ili prekinuti spor do donoenja odluke o prethodnom pitanju.

odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni uinak samo u upravnom sporu u kojem je to pitanje rijeeno.

Prekid upravnog spora

Sud e rjeenjem prekinuti spor:

1. do pravomonosti presude donesene u oglednom sporu,

2. kad je to propisano zakonom.

Sud rjeenjem moe prekinuti spor:

1. dok se ne odlui o prethodnom pitanju ako je postupak o prethodnom pitanju pokrenut pred sudom ili

nadlenim javnopravnim tijelom,

2. dok Visoki upravni sud ne odlui o zakonitosti opeg akta koji se u konkretnom sluaju primjenjuje,

3. kad je to propisano zakonom.

Protiv rjeenja o prekidu spora moe se podnijeti alba. Za trajanja prekida spora prestaju tei svi rokovi odreeni za obavljanje radnji u sporu te sud ne moe poduzimati nikakve radnje. im prestanu razlozi prekida, sud e donijeti rjeenje o nastavku spora na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti. Rokovi koji su zbog prekida spora prestali tei poinju iznova tei od dostave rjeenja o nastavku spora.

Obustava upravnog spora

Sud e rjeenjem obustaviti spor i odluiti o trokovima spora:

1. kad tuitelj umre ili prestane postojati u sporu o pravima koja ne prelaze na njegove nasljednike, odnosno

pravne sljednike,

2. kad nastupe razlozi za povlaenje tube, zatim postupanja prema tubenom zahtjevu u tijeku upravnog spora,

odricanja od albe i povlaenja albe ili obustava postupka.

Rjeenje o obustavi spora sud e dostaviti svim strankama u sporu te nasljednicima odnosno pravnim sljednicima tuitelja koji je umro ili prestao postojati, nakon to oni budu utvreni. Sud e nasljednicima umrlog tuitelja, na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti, postaviti privremenog zastupnika kojemu e dostaviti rjeenje o obustavi spora, ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao dulje trajati.

Kad je pravna osoba prestala postojati, sud e rjeenje o obustavi spora dostaviti drugim strankama i pravnom sljedniku tuitelja nakon to on bude utvren. Protiv rjeenja o obustavi spora stranka moe podnijeti albu. Dok se postupak po albi o obustavi spora ne zavri, na rokove za poduzimanje radnji te na prava stranaka na odgovarajui nain primijenit e se pravila o prekidu spora.

Privremene mjere

Sud moe na prijedlog stranke izdati privremenu mjeru ako je to nuno kako bi se izbjegla teka i nepopravljiva teta. O privremenoj mjeri sud odluuje rjeenjem. Protiv rjeenja o privremenoj mjeri moe se uloiti alba.

Ogledni spor

ako je u deset ili vie prvostupanjskih upravnih sporova predmet tube iste pravne i injenine prirode, sud moe rjeenjem odluiti koji e predmet rijeiti u oglednom sporu. U ostalim predmetima sud e rjeenjem prekinuti spor.

nakon pravomonosti presude donesene u oglednom sporu sud e nastaviti voditi prekinute sporove uz primjenu dokaza koji su provedeni u oglednom sporu.

na temelju pravomone presude donesene u oglednom sporu sud moe rijeiti spor pokrenut nakon pravomonosti te presude bez voenja rasprave, ali nakon omoguivanja strankama da se o tome izjasne.

Podnesci

Podnesci se dostavljaju u pisanom ili elektronikom obliku. Podnesak mora biti razumljiv te sadravati sve to je potrebno da bi se u svezi s njim moglo postupiti, osobito oznaku suda, osobno ime, odnosno naziv i adresu stranke i osoba ovlatenih za zastupanje, predmet spora, sadraj izjave te potpis. Podnesak dostavljen elektroniki treba biti ovjeren elektronikim potpisom sukladno zakonu.Ako podnesak nije razumljiv ili ne sadrava sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud e podnositelju naloiti da podnesak ispravi, odnosno dopuni i za to mu odrediti primjereni rok. Ako se nedostaci u roku ne otklone, a po podnesku se ne moe postupiti, smatrat e se da podnesak nije niti podnesen.

Podnesak dostavljen elektronikim putem smatra se predanim sudu u trenutku kad je zabiljeen na posluitelju za slanje takvih poruka. Sud e bez odgode elektronikim putem poiljatelju potvrditi primitak podneska. Ako sud iz tehnikih razloga ne moe proitati podnesak u elektronikom obliku, o tome e obavijestiti poiljatelja i pozvati ga da u roku koji je za to odreen poalje podnesak u ispravnom elektronikom obliku ili da ga dostavi na drugi nain.

Ako poiljatelj to ne uini u roku, smatrat e se da podnesak nije niti podnesen. Izjava koja se daje podneskom moe se sudu dati i usmeno na zapisnik.

Dostava

Dostava se obavlja prema pravilima kojima je ureena dostava u opem upravnom postupku. Dostava elektronikim putem obavit e se samo na zahtjev ili uz izriit pristanak stranke ili drugog sudionika spora. Dostava elektronikim putem smatra se obavljenom u trenutku kad je odluka ili drugi akt suda zabiljeen na posluitelju za primanje takvih poruka. Dostava osobi ovlatenoj za zastupanje ili opunomoeniku za primanje pismena smatra se dostavom stranci.

Rokovi

Ako rokovi nisu propisani ovim Zakonom, odreuje ih sud prema okolnostima sluaja. Sud rokove odreuje na dane ili odreenim datumom. Kad je rok odreen na dane, dan kada je dostava izvrena odnosno dan u koji pada dogaaj od kojega se rauna trajanje roka ne uraunava se u rok, ve se poetak roka rauna od sljedeeg dana. Nedjelje, blagdani i neradni dani ne utjeu na poetak i tijek roka. Kad zadnji dan roka pada u nedjelju, na blagdan ili drugi dan kada sud ne radi, rok istjee prvog sljedeeg radnog dana.

Povrat u prijanje stanje

Ako stranka propusti roite ili rok za poduzimanje neke radnje u sporu i zbog toga izgubi pravo poduzeti tu radnju, sud e toj stranci na njezin prijedlog dopustiti naknadno obavljanje radnje samo ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za proputanje.

Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu kod kojeg je trebalo obaviti proputenu radnju u roku od 15 dana od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje, od dana kad je za to saznala. Nakon proteka 90 dana od proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje.

Ako se povrat u prijanje stanje trai zbog proputanja roka za poduzimanje radnje, predlagatelj je duan istodobno s podnoenjem prijedloga obaviti i proputenu radnju.

O prijedlogu za povrat u prijanje stanje sud odluuje rjeenjem, a ako prijedlog usvoji, spor se vraa u ono stanje u kojem se nalazio prije proputanja te se ponitavaju sve odluke koje je sud zbog proputanja donio.

Nee se dopustiti povrat u prijanje stanje ako je proputen rok za podnoenje prijedloga za povrat u prijanje stanje ili ako je proputeno roite odreeno u povodu prijedloga za povrat u prijanje stanje.

Razgledavanje spisa predmeta

Stranke imaju pravo obavijestiti se o tijeku spora i razgledati spis te o svom troku umnoiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijeanju i glasovanju i drugih akata koji su oznaeni odreenim stupnjem tajnosti. Nacrti sudskih odluka i pripremni tekstovi izraeni tijekom rada na predmetu nisu sastavni dio spisa.

Pristup dijelovima spisa predmeta moe se uskratiti ako je to nuno radi zatite javnog interesa, interesa jedne od stranaka ili interesa treih osoba.

Razgledavanje spisa predmeta odobrava predsjednik vijea, odnosno sudac pojedinac.

Pristup elektronikom spisu moe se odobriti i elektronikim putem.

Odravanje reda

Predsjednik vijea ili sudac pojedinac brine se o odravanju reda tijekom spora. Osobi koja sudjeluje u sporu te u podnesku ili na raspravi vrijea sud, stranku ili drugog sudionika spora, ometa rad suda ili ne postupa po uputama suda za odravanje reda, sud moe izrei, opomenu, novanu kaznu ili udaljenje s rasprave prema pravilima kojima su ureene zatita suda, stranaka i drugih sudionika od uvredljivih podnesaka i odravanje reda na glavnoj raspravi u parninom postupku.

SUDSKE ODLUKE

Presuda

O tubenom zahtjevu koji se odnosi na glavnu stvar i sporedna traenja sud odluuje presudom. Presuda se donosi i objavljuje u ime Republike Hrvatske. Sud presudu donosi prema slobodnom uvjerenju te na temelju razmatranja svih pravnih i injeninih pitanja. Presuda se moe temeljiti samo na injenicama i dokazima o kojima je strankama dana mogunost izjanjavanja.

Donoenje presude

Vijee donosi presudu veinom glasova.

vijeanju i glasovanju vodi se poseban zapisnik koji potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar.

Odbijanje tubenog zahtjeva

sud e odbiti tubeni zahtjev ako utvrdi da je neosnovan.

sud e odbiti tubeni zahtjev kao neosnovan i kada utvrdi da je u postupku koji je prethodio donoenju pojedinane odluke bilo nedostataka, ali nisu utjecali na rjeavanje predmeta postupka te ako utvrdi da je pojedinana odluka zasnovana na zakonu, ali zbog drugih razloga od onih navedenih u odluci.

Usvajanje tubenog zahtjeva

a) Ako sud utvrdi da je pojedinana odluka javnopravnog tijela nezakonita, presudom e usvojiti tubeni zahtjev, ponititi pobijanu odluku i sam rijeiti stvar, osim kada to ne moe uiniti s obzirom na prirodu stvari ili je tuenik rjeavao po slobodnoj ocjeni.

b) Ako sud utvrdi da je pojedinana odluka javnopravnog tijela nitava, presudom e usvojiti tubeni zahtjev i oglasiti odluku nitavom.

c) Ako sud utvrdi da javnopravno tijelo nije u propisanom roku donijelo pojedinanu odluku koju je prema propisima trebalo donijeti, presudom e usvojiti tubeni zahtjev i sam rijeiti stvar, osim kada to ne moe uiniti s obzirom na prirodu stvari ili je tuenik rjeavao po slobodnoj ocjeni. Tada e tueniku narediti donoenje odluke i za to mu odrediti primjereni rok.

d) Ako sud utvrdi da tuenik nije postupio sukladno propisima, pojedinanoj odluci ili upravnom ugovoru, presudom e usvojiti tubeni zahtjev i narediti postupanje u primjerenom roku.

e) Ako sud utvrdi da je upravni ugovor nitetan, presudom e usvojiti tubeni zahtjev i ugovor oglasiti nitetnim.

f) Ako sud utvrdi da je javnopravno tijelo nezakonito raskinulo upravni ugovor, presudom e usvojiti tubeni zahtjev i ponititi odluku o raskidu upravnog ugovora.

Naknada tete i povrat stvari

Sud e u okviru tubenog zahtjeva odluiti i o naknadi tete te povratu stvari. Kad sud utvrdi da je upravni ugovor nezakonito raskinut ili nitetan, odluit e i o naknadi tete. Sud e odbiti tubeni zahtjev glede naknade tete i povrata stvari ako utvrdi da je tuitelj svojim postupanjem prouzroio tetu ili pridonio nastanku takve tete.

Sadraj presude

Presuda mora sadravati uvod, izreku, obrazloenje i uputu o pravnom lijeku.

Uvod sadrava:

1. naznaku da se odluka izrie u ime Republike Hrvatske,

2. naziv suda,

3. ime i prezime predsjednika i lanova sudskog vijea, odnosno suca pojedinca i zapisniara,

4. ime i prezime ili naziv te adresu stranaka i osoba ovlatenih za zastupanje,

5. kratku oznaku predmeta spora,

6. datum odluke.

Izreka sadrava odluku suda. U obrazloenju sud izlae zahtjeve stranaka, injenice koje su iznijele i dokaze koje su predloile, koje je injenice sud utvrivao, zato i kada ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i kako ih je ocijenio. Sud e posebno navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio odluujui u sporu i izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora.

Uputom o pravnom lijeku stranka se obavjeuje moe li protiv presude podnijeti albu, kojem sudu, u kojem roku i na koji nain. Izvornik presude potpisuje predsjednik vijea, odnosno sudac pojedinac.

Objava presude

Presuda se objavljuje na roitu na kojem je rasprava zakljuena. Presudu objavljuje predsjednik vijea, odnosno sudac pojedinac. Predsjednik vijea, odnosno sudac pojedinac javno e proitati izreku i ukratko obrazloiti presudu. Pri objavi presude sud moe obavijestiti stranke da e o trokovima odluiti naknadno. Ako zbog sloenosti predmeta spora sud ne moe odluiti odmah nakon zakljuenja rasprave, objava presude moe se odgoditi najvie osam dana od dana zakljuenja rasprave. Datum objave presude odredit e se odmah.

Dostava presude

Presuda se dostavlja svim strankama u sporu. Kad je u sporu odrana rasprava, presuda e se strankama otpremiti u roku od 15 dana od dana objave.

Pravomonost presude

Prvostupanjska presuda postaje pravomona protekom roka za albu, ako alba nije podnesena. Drugostupanjska presuda postaje pravomona danom donoenja.

Ispravljanje pogreaka u presudi

Pogreke u imenima i brojevima, oite pogreke u pisanju i raunanju te druge oite pogreke sud moe rjeenjem ispraviti u svako doba. O ispravljanju presude sud moe odluiti bez izjanjavanja stranaka.

Rjeenje o ispravku prilae se izvorniku i ovjerenim prijepisima presude.

Ako je presuda pohranjena u elektronikom obliku, rjeenje o ispravku pohranjuje se kao zasebna elektronika isprava.

Protiv rjeenja o ispravku moe se podnijeti alba.

Rjeenje

O postupovnim pitanjima sud odluuje rjeenjem. Rjeenja koja se donose na raspravi objavljuje predsjednik vijea, odnosno sudac pojedinac. Rjeenje objavljeno na raspravi prema strankama ima uinak od trenutka objave. Rjeenje doneseno izvan rasprave sud e strankama dostaviti pisanim ili elektronikim putem. Rjeenje u pisanom ili elektronikom obliku prema strankama ima uinak od trenutka uredne dostave.

Pisani otpravak rjeenja sadrava uvod i izreku. Rjeenje mora biti obrazloeno ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rjeava o suprotnim prijedlozima stranaka, a moe biti obrazloeno kad sud to smatra potrebnim. Ako je protiv rjeenja doputena alba, pisani otpravak rjeenja mora sadravati i uputu o pravnom lijeku.

PRAVNI LIJEKOVI - ALBA

alba protiv presude

Protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti albu zbog:

1. bitne povrede pravila sudskog postupka,

2. pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja u sporu,

3. pogrene primjene materijalnog prava.

alba se moe podnijeti kada je upravni sud presudom sam odluio o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke (reformacijska odluka). Bitna povreda pravila sudskog postupka postoji kad upravni sud u tijeku spora nije primijenio ili je nepravilno primijenio odredbe ovoga Zakona, a to je utjecalo na donoenje zakonite i pravilne presude.

Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje u sporu postoji kad je upravni sud kakvu odlunu injenicu pogreno utvrdio ili je nije utvrdio ili je o injeninom stanju izveo pogrean zakljuak. Pogrena primjena materijalnog prava postoji kad upravni sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

alba ne odgaa izvrenje pobijane presude. Na prijedlog alitelja Visoki upravni sud moe odgoditi izvrenje pobijane presude.

alba protiv rjeenja

Protiv rjeenja upravnog suda alba se moe podnijeti samo kad je to propisano ovim Zakonom. Protiv rjeenja Visokog upravnog suda alba nije doputena.

alba protiv rjeenja ne odgaa izvrenje rjeenja.

U odluivanju o albi protiv rjeenja Visoki upravni sud ponitit e nezakonito rjeenje. Na podnoenje i druga pitanja odluivanja o albi protiv rjeenja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o podnoenju i odluivanju o albi protiv presude.

Odricanje od albe i povlaenje od albe

Stranka se moe odrei prava na albu od objave presude, a ako presuda nije objavljena, od dostave prijepisa presude do isteka roka za podnoenje albe. Stranka moe povui albu do donoenja drugostupanjske presude. U tom sluaju sud obustavlja spor. Odricanje od albe i povlaenje albe mora biti izriito i ne moe se opozvati.

Sadraj albe

alba treba sadravati:

1. oznaku presude protiv koje se podnosi,

2. opseg osporavane presude,

3. razloge zbog kojih se alba podnosi,

4. mora biti razumljiv te sadravati sve to je potrebno da bi se u svezi s njim moglo postupiti, osobito oznaku

suda, osobno ime, odnosno naziv i adresu stranke i osoba ovlatenih za zastupanje, predmet spora, sadraj

izjave te potpis.

Razlozi zbog kojih se alba podnosi moraju biti detaljno obrazloeni. U albi se ne mogu iznositi nove injenice.

Podnoenje albe

alba se podnosi upravnom sudu koji je donio presudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. alba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu. Na predaju albe odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka 25. stavka 1. do 3. ovoga Zakona.

Postupanje upravnog suda po albi

Nepravodobnu albu ili albu podnesenu od neovlatene osobe upravni sud e odbaciti rjeenjem u roku od 15 dana od njezina primitka. Ako je alba neuredna, upravni sud e u roku od 15 dana od primitka albe rjeenjem pozvati alitelja da dopuni ili ispravi albu i za to mu odrediti primjereni rok. Ako alitelj u roku ne postupi po traenju suda, sud e albu rjeenjem odbaciti kao neurednu.

Primjerak uredne albe upravni sud e u roku od osam dana dostaviti sa svim spisima Visokom upravnom sudu na odluivanje.Postupanje Visokog upravnog suda po albi

Visoki upravni sud rjeenjem e odbaciti nepravodobnu albu, albu podnesenu od neovlatene osobe, odnosno neurednu albu ako je to propustio uiniti upravni sud.

Visoki upravni sud rjeenjem e odbaciti albu kao nedoputenu ako ne postoji osnova za podnoenje albe

Visoki upravni sud dostavit e albu svim strankama u sporu te zatraiti od njih da se u roku od osam dana oituju odgovorom na albu.

Odgovor na albu predaje se sukladno pravilima o predaji podnesaka.

Odgovor na albu Visoki upravni sud bez odgode e dostaviti alitelju.

Razmatranje albe

Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana albom i u granicama razloga navedenih u albi. Na razloge nitavosti pojedinane odluke i nitetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po slubenoj dunosti. Visoki upravni sud o albi odluuje na sjednici vijea, bez odravanja rasprave.

Visoki upravni sud moe odrati raspravu ako to smatra potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim upravnim sudom na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu moe se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije dola jedna stranka ili nisu dole obje uredno pozvane stranke.

Ovlasti Visokog upravnog suda u odluivanju po albi

Visoki upravni sud presudom e odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija ili da oni ne utjeu na donoenje drukije odluke.

Visoki upravni sud ponitit e prvostupanjsku presudu te e sam otkloniti nedostatke i presudom rijeiti stvar ako utvrdi da je upravni sud poinio bitnu povredu pravila sudskog postupka, da je pogreno ili nepotpuno utvrdio injenino stanje ili da je pogreno primijenio materijalno pravo.

Drugostupanjska presuda

Na sadraj presude Visokog upravnog suda odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o sadraju presude. U obrazloenju presude Visoki upravni sud treba ocijeniti albene navode koji su od odlunog znaenja te navesti razloge koje je uzeo u obzir pri donoenju odluke. Visoki upravni sud presudu dostavlja strankama.