podravkine novine broj 1948

20
LIST DIONIČKOG DRUŠTVA ‘PODRAVKA’ KOPRIVNICA GODINA XLIX, Broj 1948, Petak 15. listopada 2010. U pet godina Kokteli bilježe troznamenkasti rast (6-7) Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje (10) Lino višebojac u Novoj Gradiški i Daruvaru

Upload: podravka-dd

Post on 01-Apr-2016

235 views

Category:

Documents


6 download

DESCRIPTION

 Lino višebojac u Novoj Gradiški i Daruvaru; U pet godina Kokteli bilježe troznamenkasti rast; Dani kruha - dani zahvalnosti za plodove zemlje

TRANSCRIPT

Page 1: Podravkine novine broj 1948

L I S T D I O N I Č K O G D R U Š T VA ‘ P O D R AV K A ’ K O P R I V N I C A

G O D I N A X L I X , B r o j 1 9 4 8 , P e t a k 1 5 . l i s t o p a d a 2 0 1 0 .

U pet godina Kokteli bilježe troznamenkasti rast (6-7)Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje (10)

Lino višebojac u Novoj Gradiški i Daruvaru

Page 2: Podravkine novine broj 1948
Page 3: Podravkine novine broj 1948

PODRAVKA 03

NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKA

PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica

Za izdavača: Dijana Jendrašinkin

Urednica: Ines Banjanin

Redakcija lista: Ines Banjanin, Boris Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Dijana Jendrašinkin, Mladen Pavković

Lektura: Ivana Korošec Vujica

Grafička priprema i dizajn: www.borisbenko.com

Naklada: 8.000 primjeraka

Adresa: Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica

Telefoni: 048/651-220 (urednik) 048/651-505 (novinari)

Faks: 048/621-061

List ‘Podravka’ čitajte i na www.www.podravka.com

Tisak: Kersch Offset

IMPRESSUM

Drage Podravkašice i Podravkaši,ova nam je jesen donijela puno kiše, nešto manje grožđa nego

što smo očekivali, ali još se uvijek mo-žemo veseliti „babljem ljetu“, za mene jednom od najljepših razdoblja u godini. Dok se neki raduju srpanjskom suncu, drugi uživaju u iščekivanju snježnog po-krivača, morate priznati kako ima nešto posebno romantično u ovoj jeseni, koja ne mari za prošlo ljeto, a koloritom toplih boja prkosi bezbojnoj zimi.Iako se neki od čitatelja neće složiti sa mnom, jer ne vide ništa posebno u je-senskim maglama, opalom lišću i nitima paučine koja se vuče po zraku, svaka je jesen bogata mnoštvom događaja. Za-pravo, imam dojam da u našoj kompani-ji, ali i u cjelokupnom okruženju, ima sve više aktivnosti koje neizravno možemo povezati uz ovo godišnje doba.Jesen je vrijeme kada se napune školske klupe, a već dvije školske dvorane do sada je napunio Lino višebojac. Taj doga-đaj često opisujemo kao festival radosti i kreativnosti, a svi koji su se ikada zatekli na Lino višebojcu kao posjetitelji ili po-drška, složit će se da on to doista i jest. Osim što se mogu iskazati u sportu, dje-ca se mogu izraziti kroz kulturno-umjet-nički nastup, družiti se, natjecati, upozna-ti najbolje hrvatske sportaše i naučiti ono najvažnije u sportu, ali i životu – stisnuti ruku boljemu od sebe.Ruku suradnje Podravki je ponudila de-legacija albanske regije Qarkut Fier prili-kom svojeg posjeta kompaniji, o čemu više doznajte na 6. stranici.Na sajmu braniteljskih zadruga predsta-vile su se i zadruge s kojima Podravka

uspješno surađuje na programu proi-zvodnje poljoprivrednih sirovina za po-trebe svoje prerade. Našle su se tu i neke od sirovina ugrađenih u kvalitetne Po-dravkine proizvode, koji će se možda baš ovoga vikenda naći na vašem stolu.U ovom se broju novina prisjećamo i pro-izvoda koje svi volimo poput Kviki grica, štapića ili pereca, proizvoda bez kojih ne možemo zamisliti desert, poput Dolcele, a na neka imamo lijepa sjećanja, poput nezaboravnih Podravkinih kokica s čo-koladom. Svima im je zajedničko mjesto nastanka – tvornica Koktel peciva, koja ove godine bilježi 35 godina postojanja. Na 7. i 8. stranici novina prisjetili smo se početaka rada te tvornice, čija proizvod-nja u posljednjih pet godina bilježi rast za čak 200 posto.

Tradicionalnim su stručnim farmace-utskim skupom u Splitu obilježeni Dani Belupa, o čemu vas izvještava-

mo na 9. stranici. Osim toga, Koprivnica je proteklog vikenda bila domaćin ma-nifestacije Dani kruha, na kojoj je i naša kompanija predstavila svoje proizvode. Nakon svih ovih nabrojanih događanja, morate se složiti kako je ovo, bez obzira na sve, jedna bogata jesen u kojoj treba uživati dokle god traje. Kako bismo od nje dobili još više, preostaje nam uputiti se u šumu pa ako i ne bude sreće s vr-ganjima, za nedjeljni ručak kakvog vam predlažemo na 17. stranici, mogu poslu-žiti Podravkini šampinjoni.Sljedeći broj lista „Podravka“ izlazi 29. listopada, a do tada okušajte sreću u nekoj od nagradnih igara namijenjenih Podravkašima, jer možda je upravo ovo vaša sretna jesen.

UvodnikPiše: Ines Banjanin, glavna urednica

Cjenik oglasnog prostora u listu ‘Podravka’

(1/1)oglasni prostor cijele stranice200 x 275 (+3) mm2.000,00 kn

(1/2)oglasni prostor polovice stranice80 x 231 mm ili 165 x 115 mm1.000,00 kn

(1/3)oglasni prostor na zadnjoj stranici108 x 150 mm700,00 kn

(1/4)oglasni prostor četvrtine stranice80 x 110 mm500,00 kn

Page 4: Podravkine novine broj 1948

LINO VIŠEBOJAC04

Bučno, veselo, razigrano uz najšire dječje osmjehe na svijetu za-počela je nova, peta po redu sezona Lino višebojca. Svečano otvaranje priređeno je u OŠ Ljudevita Gaja iz Nove Gradiške u

kojoj su zabljesnuli danima pripremani žuto- plavi kostimi, mašto-vito iscrtana dječja lica te neobične frizure ukrašene raznobojnim sprejevima i vrpcama. U gledalištu su se ljuljali ogromni dresovi i lutke s plavim perikama te šareni transparenti podrške razrednim predstavnicima. A tek vrisak koji se prolomio kada su predstavlje-ni gosti –proslavljeni vaterpolist Igor Hinić i finalist showa Hrvatska traži zvijezdu Vilibald Kovač! Čulo ga se kilometrima. Učenici OŠ Ljudevita Gaja iz Nove Gradiške, koji su po treći puta mogli osjetiti čaroliju Lino višebojca nadmašili su sami sebe. Potvrdili su da su s pravom odabrani za svečanost otvaranja pete sezone Lino višebo-jca i oduševili goste koji su prisustvovali ovom događanju među kojima je bio i Željko Klarić, ravnatelj Uprave za šport u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Oduševljen priredbom, Željko Klarić, nekada jedan od najboljih svjetskih sudaca vaterpola, pružio je po-

dršku projektu i poželio da netko od talentiranih sportaša iz Nove Gradiške krene stazama vrhunskih hrvatskih sportaša. Dobre želje malim sportašima na kojima počiva budućnost hrvatskog sporta uputili su i Vedran Kelek, direktor Marketinga dječje hrane i Robert Šola, glavni urednik Sportskih novosti. Impresioniran navijačkom atmosferom poruku osnovcima uputio je i Igor Hinić koji je brojnim medaljama nedavno dodao i zlato

Započela peta sezona Lino višebojca u Novoj Gradiški

Čuda se događaju i u stvarnosti

Piše: Jadranka Lakuš, Snimio: Berislav Godek

Page 5: Podravkine novine broj 1948

LINO VIŠEBOJAC 05

- Svaki puta je sve bolje, djeca su sve veselija, natjecatelji spretniji, baš sam uživala i doći ću opet, rekla je Sandra. Na pitanje voditelja što namjerava dalje osvojiti, Sandra je jednostav-no rekla - Nema kraja, uputivši tako najljepšu

poruku višebojcima, posebice pobjednicima Ani Grgić iz petog razreda i Luki Vuku iz šestog razreda koji su s puno ponosa primili pehare iz ruku vrhunske sportašice i započeli sanjati ostvarenje svog sportskog sna.

na europskom prvenstvu. Najbolji ste – rekao im je Igor Hinić, po-željevši da osim u navijanju imaju odlične rezultate i u sportskim nadmetanjima. To je poslušao Toni Prpić koji je natukao čak 160 bodova i premoćno odnio pobjedu. No pravu vatru zapalila je Iskra Alasić koja je pobijedila u konkurenciji djevojčica i koja se okružena brojnim čestitarima jedva uspjela popeti na pobjedničko postolje. Radost pobjede podijelila je i s Larom Josipović koja je napisala naj-

bolji rad na temu „svijet po tvom“ i koja je poželjela da krene Leoni-nim stopama. Mala Leona Kao, literarna pobjednica cijele prošlogo-dišnje sezone višebojca u svojoj je mašti poželjela da joj se dogodi čudo, a zapravo se htjela upoznati s Vilibaldom Kovačom. Želju joj je ispunila Podravka, koja je popularnog mladog pjevača dovela u Novu Gradišku. Vili je Leoni stisnuo ruku i samo za nju pjevao Purple rain. Uz veliki zbor svih učenika škole.

U zemlji snova - Lino višebojac u OŠ Vladimira Nazora u Daruvaru Nakon svečanog otvaranja u Novoj Gra-

diški, medvjedić Lino svoj je višebojac predstavio učenicima OŠ Vladimira

Nazora u Daruvaru. Pruženu ruku prijateljstva mali Daruvarčani iskoristili su za pretvaranje gradske sportske dvorane u zemlju svojih sno-va. Na put ih je povela mala Doroteja Vinković odličnom interpretacijom pjesme „U zemlji snova“ koju je na stihove Zvonimira Goloba uglazbila Nada Konecki. Doroteja je na noge podigla gotovo 900 navijača opremljenih ra-znobojnim transparentima podrške i crveno-bijelim papirnatim kvadratima koji su poslužili za maštovitu scenografiju i zaslužila pozivnicu za finale Lino višebojca. Tako su Daruvarčani imali finalisticu i prije nego su započela sport-ska natjecanja što je dodatno motiviralo ras-položene navijače. Uz odličnu animaciju vo-ditelja Roberta Anića, oni su gotovo dva sata pjevali navijačke pjesme, frenetično pljeskali, slavili svaki osvojeni bod u trčanju, izvođenju sedmeraca i slobodnih bacanja, skoku u dalj, štafetama. Kad su dvije ekipe potezale uže naprežući se do maksimuma, a neizvjesnost pobjede potrajala više od pet minuta, gotovo su poderali glasnice. Bučno su slavili i progla-šenje pobjednice u natječaju na temu „svijet po tvom“ u kojemu se najboljom pokazala učenica trećeg razreda Josipa Slama. Stvorili su atmosferu koja se može ubrojiti u red najboljih, među svim do sada održanim Lino višebojci-ma. Na tome im je čestitala i europska prva-kinja u bacanju diska Sandra Perković kojoj je ovo bio treći višebojac.

Page 6: Podravkine novine broj 1948

Još jedna od Podravkinih tvornica ove godine navršava jubilej kojeg se vrijedi podsjetiti. Riječ je o tvornici Koktel peciva čiji počeci sežu u rujan 1975. godine kada je i započela s radom

sa svega četrdesetak zaposlenih. Tadašnji OOUR Koktel bio je pr-votno zamišljen da postane „Zaštitna radionica“ koja bi zapošljavala dio Podravkinih radnika sa smanjenom radnom sposobnošću. No s proizvodnjom i razvojem ta je prvotna namjena promijenjena i pre-tvorila ju je u jednu od Podravkinih proizvodnih perjanica. Danas ova tvornica radi u tri pogona; u jednom se proizvode snack gric-kalice i ekstrudirane žitarice za doručak, drugi je pogon praškastih proizvoda, a treći pogon granuliranih proizvoda. Najbolji svjedoci tih vremena i početaka su oni koji su ih i stvarali. Jedan od njih je i Franjo Šanta, voditelj proizvodnje u današnjoj tvornici i jedan od prve šestorice radnika na montaži prvih proizvodnih linija.- Početkom srpnja 1975. prešao sam iz održavanja u novu tvornicu gdje sam počeo raditi na montaži nove linije za kikiriki. Tehnologi-ju u tu novu tvornicu uvodio je tim u kojemu su se nalazili Stanko Lauš, Zora Lokotar i Pavao Sabolović. Od drugih proizvoda započela je proizvodnja trajnog peciva: štapići, pereci, dukat, ribice i koktel. U tadašnjem koktelu nalazili su se oblici pijevca, srca i trokutića posi-pani sezamom. Također se pakirala i soda bikarbona. Bila je to tada

najmodernija i najljepša tvornica tog vremena kakva se nije mogla naći nigdje u regiji, prisjeća se Franjo.I drugi Podravkaši s kojima smo razgovarali prisjetili su se kako je to bila prelijepa moderna tvornica u kojoj su svi željeli raditi. Početni asortiman proizvoda ove tvornice bio je asortiman slanog trajnog peciva pod markom „Kviki“. Ubrzo se proizvodnja razvija i tvornica radi maksimalnim kapacitetom tako da u njoj nalazi zaposlenje i preko sto radnika. Nakon nekoliko godina intenzivne proizvodnje umjesto kikirikija uvodi se paleta „Kviki kokica“ čija proizvodnja traje idućih desetak godina. Paralelno nastaje proizvod iz grupe prženog slanog peciva „Kviki gric“ čija proizvodnja traje i danas.- Da, proizvodile su se tu kokice s čokoladom, kakaom, sirom kao i obične slane. Jedno vrijeme smo pakirali i šećer za kavu. Punili smo kratko vrijeme i bočice s Vegetom, a u našoj pripremi tvornice za-počela je i prva priprema Vegete tvist. Među prvima smo krenuli i s pakiranjem peciva u takozvana „blister pakiranja“, prisjeća se Franjo.

Krajem ‘80-ih u pogonu praškastih proizvoda započinju se proizvoditi i praškasti napici pod markom „Poni“. Njihova proi-zvodnja završava 1995. godine, a 1997. uvodi se na tržište nova

marka praškastih proizvoda pod nazivom „Dolcela“ koja obuhvaća mješavine za kolače i kreme, deserte i pripravke za domaćinstvo.

REPORTAŽA06

U pet godina Kokteli bilježe troznamenkasti rast

Piše: Vjekoslav Indir, Snimio: Berislav Godek

Page 7: Podravkine novine broj 1948

Do 2005. veći dio proizvodnje Dolcele radi se u tvornici Sana u Mariboru u Sloveniji, a 2005. godine kompletna proizvodnja pre-lazi u Tvornicu Koktel peciva.- Proizvodnja ekstrudiranih snack grickalica pod markom „Kviki“ započela je 2003. go-dine, a tri godine kasnije počinje proizvod-nja žitarica za doručak pod markom „Lino“. Od 2009. godine pod markom „Lerovita“ započinje proizvodnja instant napitaka u stickovima, a ove je godine započela i proizvodnja instant čajeva u stickovima. Proizvodnja je raznolika i odvija se na pet tehnološki vrlo različitih proizvodnih linija, što zahtijeva široko znanje i vještine svih zaposlenih. Danas tvornica zapošljava 217 radnika. Ovisno o planovima proizvod-nje, nedostatak radne snage nadomješta se zapošljavanjem sezonaca. Od prošlog mjeseca krenuli smo u četverosmjenski rad i doslovno se kod nas strojevi ne gase. Da bismo uspjeli održati takav tempo po-trebna je dobra organizacija i koordinaci-ja svih službi unutar Podravke, od ulaska sirovina do isporuke gotove robe, govori direktorica tvornice Koktel peciva Nataša Tetec te nastavlja:- Proizvodnja nam konstantno iz godine u godinu raste, tako da je u posljednjih pet godina porasla za više od 200 posto. Samo ove godine izašli smo s dvadeset

novih proizvoda. Najveći porast je na pro-gramu praškastih proizvoda pa radimo na planovima investiranja u nove linije većeg kapaciteta kako bi pravovremeno zadovo-ljili potrebe tržišta.- U tih 35 godina tri proizvoda se kon-stantno proizvode i pakiraju u tvornici, a to su soda, štapići i pereci. Kroz te godine tvornicom su upravljali Valent Slajec, Vlado Markota, Branko Rašić, Milisav Manjić do današnje direktorice Nataše Tetec. Ista-knuo bih kako u našoj tvornici nije bilo zapošljavanja izvana, već su nam uvijek dolazili radnici iz drugih sredina u Podrav-ki. Za ilustraciju koliko se danas u tvornici puno radi možda je najbolji podatak kako se svakog tjedna spakira od 1,5 do 1,8 mili-juna vrećica različitih proizvoda, pojašnja-va Franjo.

I sami smo se uvjerili prolazeći pogo-nom tvornice da je u njoj nekada bilo puno više prostora nego što ga to ima

danas. Velike količine proizvoda koji se tu danas proizvode svakog dana sve više stvaraju proizvodnu gužvu i možda je upravo danas u prigodi ovakvog jubileja pravo vrijeme za razmišljanje o tvornici na novoj lokaciji. Trideset i pet godina rada i proizvodnje u kojoj se proizvodnja najve-ćim dijelom uvijek odvijala u četiri smjene, ponekad i u vrijeme praznika, to i zaslu-žuje. Zaslužuju čestitke i svi oni koji danas rade u tvornici kao i oni koji su u njoj radili. Upravo tako je i strateška odluka Podravke da krene u biznis s pecivom opstala kroz sve ove godine. Zato smo sigurni kako će u strateškim opredjeljenjima sadašnje Uprave Podravke ova proizvodnja nasta-viti rad u vremenima koja nam predstoje. Opravdanost za to leži u njezinoj uspješnoj trideset i petogodišnjoj povijesti.

REPORTAŽA 07

U pet godina Kokteli bilježe troznamenkasti rast

Direktorica tvornice Koktel peciva Nataša Tetec

Page 8: Podravkine novine broj 1948

Mogućnost budućih poslovnih obli-ka suradnje s albanskom regijom Qarkut Fier, bila je tema razgovora

prilikom susreta delegacije te regije s Po-dravkinim vodstvom u Podravki.Dobrodošlicu su gostima iz Albanije, županu Darku Korenu i njegovim suradnicima poželjeli član uprave Podravke Marin Pucar, pomoćnik direktora sektora Tržište jugoistočne Europe Nediljko Baričić te predstavnici Korporativnih komunikacija Podravke.- Zadovoljstvo je biti domaćinom kompa-nije koja djeluje na pet kontinenata i veliki dio svojih prihoda ostvaruje na tržištu Ju-goistočne Europe. Iznimno me veseli ovaj susret, budući da su naši proizvodi unazad dvije godine prisutni i na albanskom tržištu pa smo otvoreni za sve vaše inicijative koje vode budućim poslovnim oblicima surad-nje na tom tržištu, rekao je Marin Pucar.- Cilj nam je dugoročan proces razvoja percep-cije i potrošnje Podravkinih proizvoda na alban-skom tržištu. U protekle dvije godine Podravka zajedno s partnerom distributerom iz Tirane zajednički radimo na realizaciji tog cilja, rekao je Baričić dodavši kako je Albanija izazov i svakako jedno od perspektivnih tržišta.U nastavku otvorenog dijaloga razgovaralo se o mogućnosti proširenja suradnje i par-tnerskih odnosa, a gosti su pokazali interes za

Nakon prošlogodišnjeg uspješnog Sajma zadruga hrvatskih branitelja u Koprivnici, ove je godine održan jednako uspješan, šesti po redu Sajam zadruga u Virovitici.

Na sajmu je izlagalo 318 braniteljskih zadruga iz cijele Hrvatske među kojima i zadruge s kojima Podravka uspješno surađuje na programu proizvodnje poljoprivrednih sirovina za potrebe svoje prerade. Među izlagačima, predstavile su se i braniteljske zadruge čije su proizvedene sirovine ugrađene u kvalitetne Podravkine proizvode.Uspješnost suradnje Podravke i braniteljskih zadruga na sa-mom je otvorenju u Virovitici predstavila i pohvalila predsjed-nica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor ističući Podravku kao društveno veoma odgovornu kompaniju, posebice kada je u pitanju braniteljska populacija.Od zadruga koje surađuju s Podravkom na sajmu su izlagale Branitelj-ska zadruga Pitomača, Braniteljska zadruga „Domoljub“ iz Križevaca, Braniteljska zadruga Mura iz Murskog Središća, Braniteljska zadruga Doti iz Slatine, Braniteljska zadruga Darđanka iz Darde i Pčelarska za-druga Pčelari Slavonije i Baranje uz čije su povrće, voće i med predstav-ljeni Podravkini proizvodi dobiveni od tih sirovina. Predsjednica Vlade s ministrima je sa zanimanjem obišla izložbene prostore zadrugara i dala podršku nastavku uspješne suradnje s Podravkom. (Z. M.)

pojedine grupe proizvoda iz Podravkinog ši-rokog asortimana, posebice za dječju hranu.- Prilikom potpisivanja sporazuma o suradnji iz-među regije Qarkut Fier i Koprivničko-križevač-ke županije, razgovarali smo i o Podravki. Uvje-rili smo se i sami da je riječ o vrlo respektabilnoj kompaniji s kojom je zadovoljstvo surađivati, rekao je prefekt regije Qarkut Fier Luan Mucaj, pozvavši predstavnike Podravke da obiđu regi-ju i iskoriste otvorenost i pruženu ruku suradnje.Gosti su posjetili pogone Tvornice juha i Vegete,

a osim sastanka u Podravki, tijekom svojeg boravka u našoj županiji, posjetili su Gimna-ziju „Fran Galović“, Opću bolnicu „Dr. Tomislav Bardek“, OPG Zlatka Panića u Miklinovcu, tvrt-ku Rasco d.o.o. u Kalinovcu i Galeriju naivne umjetnosti u Hlebinama.

Suradnja s albanskom regijom Qarkut Fier rezultat je vrlo dobre suradnje Koprivnič-ko-križevačke županije i županijskog Vije-

ća albanske nacionalne manjine, na čiju inicija-tivu je kontakt i uspostavljen. (I. B.)

NOVOSTI08

Suradnja između Podravke i albanske regije Qarkut Fier

Sajam zadruga hrvatskih branitelja

Page 9: Podravkine novine broj 1948

NOVOSTI 09

Belupo je i ove godine okupio stručnu javnost na tradicionalnim, 17. danima Belupa održanima od 30. rujna do 2.

listopada u Splitu. U nazočnosti mnogobroj-nih gostiju, među kojima i članova Nadzor-nog odbora, predstavnika Hrvatske ljekarnič-ke komore, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te Farmaceutsko-biokemijskog fakulte-ta Sveučilišta u Zagrebu održan je niz preda-vanja čija je središnja tema bila „Znanjem do zdravlja“. Upravo je znanje, kako se imalo prilike čuti, ono čega se niti u ovim kriznim vremenima ne treba odricati. Više od tristo farmaceuta i poslovnih partnera Belupa imali su prilike do-znati novosti iz svijeta farmaceutike, a nova saznanja svakako će pridonijeti i njihovom budućem radu s pacijentima s kojima se sva-kodnevno susreću. U nizu uistinu zanimljivih i korisnih predava-nja sudionici su dobili odgovore na mnoga pitanja, nedoumice, a zasigurno i nove spo-znaje. Predavanje na temu „Problem u ljekar-ni dolaskom informiranog, ali ne i educiranog pacijenta“ održala je Milena Kladar, mr.pharm. iz Ljekarni Deltis Pharm. Kako je istaknula, važan je razvoj vlastitih kompetencija u osob-nom pristupu svakom pacijentu jer mu se na taj način daje osjećaj povjerenja, diskrecije i si-gurnosti. Mr sc. Vesna Stepanić, spec. gineko-logije i opstetricije, dugogodišnja, najčitanija suradnica portala zdravobudi.hr predočila je Belupov koncept virtualne ordinacije, koji iz dana u dan bilježi sve veći broj posjetitelja, a prof.dr.sc. Rudika Gmajnić, specijalist obi-teljske medicine govorio je kako vratiti „insti-tuciju“ suradnje i partnerstva između liječ-

nika, ljekarnika i pacijenta. Razlozi okretanja pacijenta virtualnoj ordinaciji te novi izazovi za ljekarnike bila je tema mr.sc. Tanje Purete, specijalistice industrijske i organizacijske psi-hologije. Istaknula je kako je internet dobar sluga, ali loš gospodar, jer na njemu osoba koja ima dobru temeljnu zdravstvenu edu-kaciju može pronaći niz kvalitetnih savjeta, znajući pritom razlučiti korisne od nekorisnih informacija ili, još gore, savjeta koji na različite načine mogu štetno djelovati. Moglo bi se reći da najviše koristi od interneta mogu ima-ti upravo – zdravstveni djelatnici, kojima on može biti važan izvor novih informacija kako bi svojim pacijentima mogli pružiti odgova-rajući savjet.

Dr.sc. Miroslav Herceg, specijalist psihi-jatrije Kliničke bolnice Vrapče prika-zao je putove križanja psihe i boli te

potrebe liječenja kronične boli multidiscipli-narnim pristupom. Kazao je kako se u novije vrijeme sve više naglašava povezanost tijela i psihe u gotovo svim bolestima. O najčešće korištenim oblicima farmakoterapijskih sred-stava u suzbijanju boli izlagao je prof. dr.sc. Tonko Vlak dr.med., a o pravilnom doziranju paracetamola u terapiji boli govorila je dokto-rica Irena Matek iz Belupa te detaljno objasni-la ciljeve u liječenju kronične boli, doziranju te liječenju boli i u starijoj životnoj dobi. Novi oblici ibuprofena u terapiji povišene tjelesne temperature i lokalna tegoba lokomotornog sustava bilo je predavanje Mirjane Šaban, dr.med., u kojem je podsjetila na Belupov, već dobro poznat lijek Ibuprofen te njegovu primjenu kod snižavanja povišene tjelesne temperature, ublažavanja blagih do srednje

jakih bolova različitog podrijetla te liječenju reumatskih bolesti. Sunčica Lacković, dr.med.vet., iz Belupa govorila je o značaju, ulozi i primjeni antibiotika u liječenju kroničnih bolesti te njihovoj podjeli prema spektru dje-lovanja, a doktorica Željana Vegar u svom se predavanju osvrnula na mehanizme i uzroke nastanka vrtoglavice te njenim terapijskim učincima u procesu liječenja, odnosno Belu-povu paletu lijekova za liječenje vrtoglavice. Nevenka Reljić, dr.stom., govorila je o vrstama, uzrocima i liječenju gljivične infekcije nokta, a održala je i predavanje na temu Erektilne dis-funkcije – Kako poboljšati kvalitetu života u kojem je naglasila kako je erektilna disfunkcija razmjerno čest poremećaj kod muškaraca, koji se, što je najvažnije, uspješno liječi. Mr.sc. Vesna Marijanović-Jukić, mr.phar., izvijestila je o zaključcima 46. godišnje konferencije Europskog udruženja industrije lijekova za samoliječenja (AESGP) s krovnom temom – Povezivanje sa samoliječenjem – budućnost samoliječenja u novoj Europi, koja je počet-kom lipnja održana pod visokim pokrovitelj-stvom predsjednika Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ive Josipovića u Dubrovniku. Podsjeti-mo, međunarodni je skup na inicijativu Belu-pa, kao svog dugogodišnjeg člana, za zemlju domaćina odabrao Hrvatsku i Dubrovnik, privukavši rekordan broj od čak 400 sudioni-ka – uglavnom predstavnika svjetskih farma-ceutskih tvrtki te legislativnih tijela. Posljednje u nizu predavanja održala je mr.pharm. Katica Vugrinčić-Tomičić, glavna tajnica Hrvatske lje-karničke komore, a govorila je o „Pravilniku o mjerilima za razvrstavanje lijekova te propisi-vanju i izdavanju lijekova“ .

Piše: Dijana Jendrašinkin, Snimio: Berislav Godek

Uz Belupo - znanjem do zdravlja

> Dani Belupa tradicionalno privukli mnogobrojne farmaceute i liječnike

Page 10: Podravkine novine broj 1948

NAGRADNA IGRA10

Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje

U Koprivničkim Bregima uz potporu Podravke predstavljene mjesne delicije

Izložba likovne sekcije „Podravka 72“ u Bakovčicama „Dani kruha“

Koprivnica je prošle nedjelje bila doma-ćin manifestacije Dani kruha – dani za-hvalnosti za plodove zemlje 2010. na

kojoj je svoj proizvodni asortiman pekarskih i mlinskih proizvoda predstavila i Podravka.Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje obilježavaju se svake godine tijekom listopada u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima, ustanovama za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju te ograncima i gra-nama Udruge Lijepa naša. Svečanostima Dana kruha, uz molitvu, blagoslov i simbo-lično blagovanje kruha zahvaljuje se Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine bili podareni. Lijep, sunčan, jesenji dan izma-mio je veliki broj Koprivničanaca da proše-ću središnjim gradskim trgom i razgledaju štandove više od 70 osnovnih i srednjih škola s područja cijele Hrvatske te gostiju iz BiH i Vojvodine. Predstavnici škola u zavičajnim narodnim nošnjama na unikatnim ručno vezenim stol-njacima izložili su krušne proizvode i plodo-ve zemlje svoje županije, a predstavili su i go-tovo zaboravljena jela, recepte, ljekovito bilje

i pripravke. Također su pokazali zastupljenost određenih žitarica u prehrani, zastupljenost tradicionalnih poljoprivrednih kultura te stare alate svojega kraja. Trg su krasile i dvije krušne peći te kameni mlin na kojem su uče-nici naizmjence mljeli kukuruz. Svoj proizvodni asortiman pekarskih i mlin-skih proizvoda predstavila je i Podravka koja je za svu djecu sudionike ovogodišnje smo-tre u Koprivnici osigurala i poklon pakete njihovih omiljenih proizvoda pod markom Kviki, Lino i Studena.U ime domaćina posjetiteljima se obratio gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić, a manifestaciji su prisustvovali i zamjenik žu-pana Koprivničko-križevačke županije Ivica Pal, predsjednik Udruge Lijepa naša dr. Ante Kutle te ravnatelj agencije za odgoj i obrazo-vanje Vinko Filipović. Organizator smotre je Ministarstvo znano-sti, obrazovanja i športa, Agencija za odgoj i obrazovanje i Udruga Lijepa naša, a 19. po redu Dane kruha u ime njezina pokrovitelja predsjednika Sabora RH Luke Bebića, otvorio je saborski zastupnik dr. Stjepan Milinković. Na trgu je upriličena i sveta misa koju je vo-dio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Svake godine tijekom listopada pod nazivom „Dani kruha“ obilježava se blagovanje kruha, kao zahvala na svim plodovima, uspjesima i darovi-ma kojima smo tijekom godine kao narod i pojedinci bili darovani. Tom prigodom u Područnoj školi u Bakovčicama likovna sekcija „Podravka

72“ priredila je izložbu slika na temu kruha. Podravkini likovnjaci izložili su 23 umjetnička djela. U sklopu obilježavanja Dana zahvalnosti, po-zdrava jeseni i izložbi održan je i književni susret s Mladenom Kušecom. Pokrovitelj izložbe i književnog susreta je Grad Koprivnica. (A. V.)

Zelje je vrlo zdravo povrće, pogodno za pripremu raznovrsnih jela. To su vrlo zorno pokazali mještani Koprivničkih Brega na 13. po redu Danima zelja, koji su potporu svojoj tradicionalnoj manife-staciji osim u Ministarstvu, poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Koprivničko-križevačkoj županiji i svojoj Općini našli i u Podravki. Promotori kulinarstva Po-dravke pomogli su marljivim članicama Udruge prijatelja kulture Vlado Dolenec u pripremi sarme i krpica sa zeljem te još jedne popularne delicije – bregovske pite. Maxi pitu sačinjavalo je čak 980 koc-ki ispečenih po originalnom receptu koji se u Koprivničkim Bregima prenosi s ko-ljena na koljeno. Način pripreme prika-zan je na mjesnom narječju, a zadovoljni posjetitelji u slast su „smazali“ bregovski specijalitet. Podravkini promotori kuli-narstva Zlatko Sedlanić i Branko Takač pohvalili su ovu autohtonu slasticu koju su do sada uspješno prezentirali širom svijeta, primjerice na Olimpijskim igra-ma u Ateni i Pekingu. Na Danima zelja i bregovske pite priređen je i zanimljiv kul-turno-umjetnički program te atraktivne igre sa zeljem koje su do suza nasmijale brojne posjetitelje. Najmlađi izvođači nagrađeni su Čokolino napitkom, a naj-spretniji sudionici igara primili su nagra-de Mesne industrije Danica. (J. L.)

Piše: Vjekoslav Indir, Snimio: Damir Katinčić

Page 11: Podravkine novine broj 1948

Više od milijun kilometara za volanom automobila

ZAPOSLENICI 11

Jeste li se ikada zapitali kako je to biti profesionalni vozač i svakodnevno na cesti prelaziti stotine kilometara? Zasigurno jeste, no ono u što ste sigurni jest činjenica da je taj posao

iznimno dinamičan, a kako kaže naš sugovornik, Podravkin pro-fesionalni vozač Ivan Barić i nadasve zanimljiv. Vjerujte, isprva će vam reći kako je to posao baš poput ostalih, no jednako tako i specifičan sa svim svojim vrlinama i manama. Kako je 24. rujna obilježen Dan vozača i automehaničara, sjetili smo se svih onih koji su tu kada nam trebaju kako bismo što bezbrižnije i sigurni-je stigli do odredišta. Naše vozače svakodnevno susrećemo na prometnicama diljem Lijepe naše, ali i u većini europskih zemalja. Prepuni su raznih dogodovština koje ih uvijek podsjećaju kako je najvažnije ipak stići sretno do odredišta. Nerijetko je naime, upra-vo vrijeme ono što naši vozači moraju sustići. Posebice ako vozite predsjednika Uprave, a on uvijek mora na zakazani sastanak stići na vrijeme. Dan vozača, ali i znatiželja što taj posao krije, bio je

povod za razgovor s najdugovječnijim Podravkinim vozačem Iva-nom Barićem….. Kako ste postali profesionalni vozač?- Završio sam školu za automehaničara i najprije sam se zaposlio u Čazmatransu. Tamo sam uz rad nastavio obrazovanje za profesio-nalnog vozača u školi u Đurđevcu. Završetkom škole, točnije 1985. godine počinjem raditi posao koji i volim, postajem profesionalni vozač i tako sve do danas. Prije dvadeset godina zaposlio sam se u Podravki od kada i vozim Podravkine službene automobile.Većina nas misli kako je to lijep posao…- Svaki je posao na svoj način težak pa tako i naš. Uvijek smo na ce-sti, uvijek moramo biti potpuno koncentrirani, dobro raspoloženi, sve u cilju sigurnosti onih koje vozimo, ali isto tako da stignemo na vrijeme i na pravo mjesto. Naš posao ne poznaje klasično rad-no vrijeme, jer se često moramo ujutro ustati puno prije drugih, a puno puta dolazimo kući u kasne noćne sate. Ali bez obzira na sve to, ja volim svoj posao i nikada mi nije teško. Uz njega sam upoznao cijelu Europu, a o našoj zemlji da i ne govorim. Vozio sam se po Bugarskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Njemačkoj, Italiji, Francu-skoj... Nekada smo se na putovanjima koristili samo autokartama, danas imamo satelitske navigacije koje nam olakšavaju dolaske na odredišta. Za svoju vožnju dosada nisam imao prigovora, što me raduje jer naš posao je s ljudima i kada su oni zadovoljni i mi smo. Kako sam puno vremena za volanom službenih automobila, kad sjednem za svoj događa mi se često da zaboravim da on nije automatik pa mi trokira pa se ulovim u smiješnim situacijama, ali to je dio naše profesije.Koje ste sve marke službenih auta vozili i koliku kilometražu prevalili?- Kada sam došao u Podravku ‘90-ih godina prvo sam vozio Ladu Samaru. Zatim sam zadužio Opelov Senator. Uslijedio je bijeli Mercedes te Audi A6 poslije kojeg sam sve do danas za volanom samo Mercedesa. Ukupno sam prevalio više od 1.300.000 kilome-tara. A od te kilometraže više od milijun je prevaljen u vozačkom sjedalu Mercedesa. Vozili ste i mnogo poznatih osoba...- Vozio sam mnoge poznate osobe… spomenut ću samo neke: Krunoslava Kiću Slabinca, Borisa Babarovića, Severinu, Blanku Vla-šić i mnoge druge sportaše. Jednostavno, vozio sam puno dragih i dobrih ljudi. Gdje god sam bio, ljudi vole Podravku i to me se uvi-jek dojmilo. Podravka im je poznata i nešto za njih znači, a i često mi govore „čuvajte Podravku“. Ivan je na kraju iskoristio priliku s malim zakašnjenjem čestitati svim kolegama Dan vozača i poželjeti im sigurnu i ugodnu vožnju, a mi se pridružujemo lijepim željama za koje nikada nije kasno.

> Razgovor: Ivan Barić, vozač motornog vozila

Piše: Vjekoslav Indir, Snimio: Berislav Godek

Page 12: Podravkine novine broj 1948
Page 13: Podravkine novine broj 1948

DOGAĐAJI 13

Mješoviti pjevački zbor „Podrav-ka“ nakon pauze od godinu dana uspio je izboriti nastup

na sudjelovanju 16 najboljih mješovitih pjevačkih zborova na državnoj razini. To je 43. po redu takav događaj koji se već tradicionalno održava u Novigradu - Ci-ttanova u Istri. Uz zbor „Podravka“ iz naše je županije pravo sudjelovanja prvi puta ostvario i zbor „Kalnik“ iz Križevaca. Sve to govori o visokoj kvaliteti zbornog pjevanja u na-šoj županiji, a ne zaboravimo da se radi o amaterima. Visoku kvalitetu potvrdili su i ostali sudionici, a ove je godine nastupi-lo čak 800 pjevača i zaista je bila čast naći se među zborovima koji imaju i stoljetnu tradiciju pjevanja.

Umjetnička voditeljica Podravkinog zbo-ra prof. Darija Kivač vrlo je zadovoljna nastupom, a prilikom proglašenja naj-uspješnijih i sam je organizator izjavio: „radi se o najboljima od najboljih“. Tako je najbolji dojam ostavio Mješovi-ti pjevački zbor Sveučilišta u Splitu „Vox Animae“ (svi odreda studenti glazbe), drugi je bio Mješoviti pjevački zbor „Ron-do Histriae“ iz Pule, a treće mjesto osvo-jio je Ženski zbor Crkvenog pjevačkog društva „Mir“ iz Belišća.

Pokrovitelj događaja bilo je Ministar-stvo kulture Organizacija Hrvatskog sabora kulture bila je za svaku po-

hvalu, a naše sudjelovanje potpomogla je Koprivničko-križevačka županija, na čemu zahvaljujemo.

UBIUDR Podravke dodijelila Zlatnu plaketu Ankici Tuđman

Podravkin pjevački zbor nastupio u Istri

Najbolja knjiga iz Domovinskog rata „Ranjeni pejzaž“ Vladimira MičetićaNa natječaju za najbolju knjigu na temu hrvatskog Domovinskog rata “Bili su prvi kad je tre-balo” za 2010. godinu proglašena je knjiga Vladimira Mičetića “Ranjeni pejzaž” (objavljena u nakladi Spiritus movens d.o.o. iz Kutine). Natječaj već jedanaestu godinu za redom organizira Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR), a odluku je donio Prosudbeni sud u sastavu: Mladen Pavković, dr. Hrvoje Šošić, Fabijan Lovrić, Mirjana Bahić i Jo-sip Nakić-Alfirević. U ovom romanu autor koji živi i radi u Kutini, opisuje i rasvjetljava događaje u vrijeme Domovinskog rata na području zapadnoslavonske bojišnice, u kojima je i sam su-djelovao kao zapovjednik saniteta 56. kutinske samostalne bojne i to kao liječnik-dragovoljac. Knjiga je posvećena običnim, samozatajnim i jednostavnim ljudima koji su dragovoljno stavili svoje živote u obranu domovine. Ove je godine na natječaj pristiglo 17 naslova vezanih uz Domovinski rat, a Prosudbeni sud osobito je pohvalio i knjige Nevenke Nekić “Burik” te Nena-da Marinca “I nebo je plakalo za tobom”. Nagrada se sastoji od “Velike zlatne plakete UBIUDR” i bit će svečano uručena dr. Vladimiru Mičetiću sredinom listopada u Kutini. Prošle godine na-gradu je primila Gordana Turić za knjigu “U viteza krunica”, a UBIUDR Podravke tradicionalno dodjeljuje ovo priznanje u želji da potakne što veći broj autora na pisanje o povijesti, odnosno stvaranju hrvatske države, sve pod motom – da se ne zaboravi. (M. P.)

Zlatnu plaketu Ankici Tuđman za javni rad, nesebičnu brigu i skrb djece poginulih, nestalih i umrlih

branitelja te za humanitarni rad Zaklade „Za djecu Hrvatske“ dodijelio je predsjed-nik UBIUDR-a Mladen Pavković.Na svečanosti u Zlatnoj dvorani hrvat-skog instituta za povijest u Zagrebu, sudjelovali su mnogobrojni uzvanici iz javnoga, kulturnog i političkog života kako bi odali poštovanje i izrazili zahval-nost i podršku supruzi prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Mladen Pavković naglasio je kako su i ostale udru-ge hrvatskih branitelja odmah prihvatile inicijativu UBIUDR-a za dodjelu Zlatne plakete ženi koja se posvetila radu za sa-mostalnu hrvatsku državu.O djelatnosti spomenute zaklade “Za djecu hrvatske” govorila je Marija Bo-ras, podsjećajući kako Zaklada djeluje 19 godina i do sada je isplatila više od 170 milijuna kuna za pomoć djeci hr-vatskih branitelja, a sveukupni iznos pomoći za djecu o kojoj skrbi Zaklada je više od178 milijuna kuna. Danas mjesečnu pomoć prima oko 1200 djece iz svih županija, od čega su tri četvrtine djeca hrvatskih branitelja. Pohvalu humanitarnom radu Ankice Tuđman izrekao je i ministar obitelji, bra-nitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić, koji je kazao kako je rad Zaklade “Za djecu Hrvatske” društvo pre-poznalo kao izniman doprinos za skrb o djeci poginulih hrvatskih branitelja.Bivši predsjednik Vlade RH Franjo Gregu-rić te predsjednik Uprave PZB Mijo Jukić također su dali svoj osvrt na djelovanje i javni rad Akice Tuđman. U glazbenom di-jelu programa nastupila je klapa “Nostal-gija”, dok je voditelj programa bio Vojo Šiljak. (N. Z. L.)

Pripremila: Dubravka Nevjestić, predsjednica MPZ-a „Podravka“

Page 14: Podravkine novine broj 1948

Na slici Nedeljka Bahića: s predstavljanja knjiga Mladena Pavkovića u Hlebinama

DOGAĐAJI I OBAVIJESTI14

Predstavljena knjiga o Domovinskome ratu

Turnir u pikadu

U Galeriji naivne umjetnosti u Hlebina-ma, u povodu Dana neovisnosti pred-stavljena je knjiga Mladena Pavkovića

“Bili smo prvi kad je trebalo” – sjećanje na hr-vatski Domovinski rat, u organizaciji Općine Hlebine i Hrvatskog srca iz ovog mjesta.U prigodnom su programu, uz autora, sudjelo-vali i Miralem Alečković, jedan od prvih hrvat-skih dragovoljaca, saborski zastupnik i načelnik Općine Gola dr. Stjepan Milinković, načelnik Općine Hlebina Hrvoje Gaži, viši kustos Mu-

zeja Grada Koprivnice prof. Dražen Ernečić, Božica Trnski i Tamburaški orkestar Područne škole “Josip Generalić”, pod vodstvom prof. Jo-sipa Ružića. Bila je to prigoda da se još jednom podsjeti i na doprinos hrvatskih branitelja iz ovoga kraja u stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države. Za iznimne zasluge u Domovinskom ratu Mladen Pavković, pred-sjednik UBIUDR Podravke, uručio je Miralemu Alečkoviću i Zahvalnicu ove Udruge za sve što je učinio i čini za Hrvatsku i Podravinu. (M. P.)

Članovi Pikado kluba UBIUDR Podravka, u povodu Dana neovisnosti, organizirali su protekle subote turnir u pika-du. Nastupilo je dvadesetak natjecatelja, a najbolji su bili

Vedran Kolar i Pero Kopornić te kod žena Anita Lalić.- Nije to bio samo turnir, već i druženje hrvatskih branitelja. Svi koji se žele učlaniti u ovaj klub mogu to učiniti i – dobro su došli, rekao je Marijan Lisjak.Uskoro će članovi ovoga kluba sudjelovati i na nekim natjecanji-ma izvan Koprivnice, a zanimanje za ovaj sport sve je veće. (M. P.)

Odjel prigodne prodaje za radnike Podravke organizira prodaju deterdženata proi-zvođača SAPONIA - Osijek, uz mogućnost plaćanja na 3 rate putem ustega na plaći i to:

• Deterdžent FAKS aquamarine, pakiranje 10 kg po cijeni od 103,32 kn/pakiranje

• Deterdžent RUBEL, pakiranje 10 kg po cijeni od 86,10 kn/pakiranje

• Omekšivač Ornel Romance, pakiranje 5 litara po cijeni od 35,67 kn/pakiranje

• Ornel 4 x concentrat Calming, pakiranje 5 litara po cijeni od 59,04 kn/pakiranje

• Tipso extra, pakiranje 5 litara po cijeni od 38,75 kn/pakiranje

• Likvi automat tabs 4u1 (32 kom), pakiranje po cijeni 44,46 kn/pakiranje

Zainteresirani radnici mogu se predbilježiti najkasnije do 21.10. na tel. 651 781 ili 651 954 te na e-mail: [email protected]

Napomena: Podjela deterdžen-ta odvijat će se 27.10. od 13.30 do 15.30 sati u dvorištu Galant-pleta, Kolodvorska 1.

Prodajne izložbe knjiga u PodravkiNakon prodajne izložbe knjiga kuće IDDL-Book održane proteklog tjedna u Po-dravki, donosimo raspored ostalih lokacija u Podravki na kojima će se odvijati pro-dajne izložbe: Vegeta - 14.10. od 7 do 18 sati; Lino - 15.10. od 7 do 14 sati; Belupo - 18. i 19.10. od 7 do 14 sati; Danica - 20.10. od 7 do 14 sati

Obavijest o prodaji deterdženta

Page 15: Podravkine novine broj 1948

U Poljskoj je održan VII. MTC Prama Symposium, na kojemu je sudjelo-valo 100 stručnjaka iz farmaceutske

industrije te proizvođača ambalaže iz 12 europskih zemalja. Tijekom dvodnevnog skupa raspravljali su o temama od zajed-ničkog interesa poput globalnih trendova u pakiranju generičkih lijekova i principima izbora ambalaže za lijekove, kontroli tiskane ambalaže pomoću digitalnih sustava...Predstavljeni su i novi trendovi u primjeni flek-sibilne ambalaže te nove generacije barijer-nih materijala namijenjenih blister pakiranju s osvrtom na troškove koji se pojavljuju tijekom proizvodnih procesa.Mr. sc. Ivan Berljak iz Belupa d. d. u svojem je predavanju govorio o zaštiti lijekova od krivo-tvorenja: Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, krivotvoreni lijek je lijek koji je proizveden s ciljem prijevare pacijenata, krivo označen s obzirom na identitet i/ili podrijetlo. Krivotvoreni mogu biti originalni ili generički lijekovi koji mogu imati identičan izgled i/ili sastav kao originalni; drugačiji sastav (odsut-nost djelatne tvari, premala ili prevelika doza djelatne tvari, prisutnost štetnih sastojaka); lažno pakovanje (krivotvorena ambalaža, kri-votvoreni podaci – produljenje roka valjanosti za lijekove kojima je istekao rok valjanosti).

Tržište krivotvorenih lijekova naglo raste i postaje globalni problem. Prema poda-cima Svjetske zdravstvene organizacije, 10% svih lijekova dostupnih na tržištu je krivotvoreno. Krivotvorenje lijekova po-sebno je izraženo u zemljama u razvoju, gdje su izraženi čimbenici koji pogoduju krivotvorenju:• Manjkavi zakoni i neprimjenjivanje pro-pisa u prometu i uvozu lijekova.• Nepostojanje socijalne zaštite i visoke ci-jene lijekova pa se traži pristup jeftinijim lijekovima.• Korupcija i sukob interesa.Brzim razvojem tehnologije razvijena su mno-ga tehnička rješenja koja se mogu koristiti u postupcima zaštite lijekova od krivotvorenja. U posljednje vrijeme posebna pozornost po-svećuje se tehnici serijalizacije lijekova. Oče-kuje se da će serijalizacija u godinama koje dolaze zauzeti posebno mjesto u sferi zaštite lijekova od krivotvorenja te će postati osnovni alat za detektiranje krivotvorina na legalnom tržištu lijekova.Apsolutne zaštite lijekova od krivotvorenja nema zbog činjenice da su raspoloživa teh-nološka rješenja opće dostupna. Također, krivotvoritelji u ostvarivanju nelegalnih za-rada ne biraju sredstva. Navedenih činjeni-

ca svjesna su regulatorna tijela, proizvođači lijekova i sudionici legalnih distribucijskih lanaca. Velika opasnost zbog nepostojanja nadzora i kontrole prijeti s crnog tržišta i iz otvorenog lanca prodaje lijekova putem in-terneta. U slučaju dobave putem interneta nikad se ne može biti siguran iz kojih izvo-ra će lijek biti dostavljen, da li je to legalan lanac i tko stoji iza njega. Zbog opasnosti kojima se korisnici tako dobavljenih lijeko-va izlažu potrebno je provesti široku akciju edukacije i osvješćivanja korisnika. U toj akciji glavnu ulogu trebaju odigrati farma-ceuti na terenu te zakonodavac zajedno s proizvođačima lijekova putem medija.

Sedmi MTC simpozij farmaceutske in-dustrije završio je stručnim posjetom pogonima tvrtke MTC Poljska. Tije-

kom posjeta stručnjaci tvornice prezenti-rali su najmoderniju opremu i tehnologije namijenjene proizvodnji fleksibilnih ma-terijala (folija) za pakiranje farmaceutskih i prehrambenih proizvoda.Po završetku simpozija može se zaključiti da je i ovogodišnji simpozij ispunio svoj osnovni cilj – potaknuti farmaceutsku industriju, proizvo-đače ambalaže i opreme da sjednu za zajed-nički stol i analiziraju stanje u kojem se nalaze i da nastoje prepoznati buduće trendove.

DOGAĐAJI 15

7. MTC simpozij farmaceutske industrije

mr. sc. Ivan Berljak, Belupo

d. d., Razvoj ambalaže

> U Poljskoj je održan VII. MTC Prama Symposium, na kojemu je sudjelovalo 100 stručnjaka iz farmaceutske industrije te proizvođača ambalaže iz 12 europskih zemalja

Page 16: Podravkine novine broj 1948

COOLINARIKA16

Prije prvog odlaska u šumu treba pripaziti na mnogo stvari. Od mi-tova i legendi do ozbiljnog znan-

stvenog pristupa. Ako mislite da su glji-ve samo besplatan ručak ili laka zarada, bolje se okanite gljivarenja. Gljive su sta-rije od profita i znaju biti osvetoljubive.Na početku kupite neki dobar gljivarski vodič. Ustvari, najmanje dva, tri. Mora-te uspoređivati literaturu. I knjige nose opasnost. Redovito su ispunjene foto-grafijama, što je dvosjekli mač. Fotogra-fija je zabilježila trenutak u životu jedne posebne gljive. Vaša gljiva uvijek će biti drugačija. Fotografija ovisi o svjetlu, fil-mu koji je upotrijebljen, a i boje se mogu razlikovati. Crteži i naslikane gljive neus-poredivo su bolje od fotografije.Učlanite se u neko gljivarsko društvo, razgovarajte, posjećujte izložbe gljiva, a tek onda, u pratnji iskusnog gljivara, krenite u lov.Kupite pletenu košaru jer plastične su vrećice opasne - topli i vlažni dani će gljive u vrećici pretvoriti u kašu. Pokušaj-te gljive ne miješati. Svaku gljivu koju ne

poznajete stavite u posebni papir. Tra-žite uvijek posebnu vrstu jestivih gljiva. Kad se gljive u košari pomiješaju i polo-me, teško da će i stručnjak znati reći koji je komadić jestiv, a koji nije. Iako u šumi ne volim razgovarati sa slučajnim gljiva-rima, stotine sam im puta izvrnuo košaru da se ne otruju.Ima ljudi koji trpaju u košare sve što vide, a “onda bu im sused rekel koja je dobra, a koja loša”. Ti su ljudi na dobrom putu da iskuse trovanje gljivama koje im, ako prežive, može potpuno promijeniti ži-vot.Gljivarska oprema i bontonPokušajte se ne izgubiti u šumi. Ako ste loši u orijentaciji, kupite kompas, nosite zviždaljku ili mobitel.Pokušajte savladati barem malo latin-skog jer iste gljive u različitim krajevima nose različita imena. A u skromnoj povi-jesti gljivarstva u Hrvata, puno gljiva kod različitih autora dobiva različita imena.Pravi gljivar ima dobar nož kojim će glji-vu očistiti na licu mjesta. Možete izabrati ‘’Švicarca’’, ali pravi će gljivar-šminker

ipak kupiti jeftiniji francuski “Opinel” nož s drvenom drškom. Preporučio bih čak i ‘’Opinel’’ s crvenom drškom jer ćete ga lakše naći ukoliko ga izgubite.U šumi budite pristojni, nemojte zaviri-vati u tuđe košare, nemojte pitati druge gdje su našli gljivu, ali pitajte kako je izgledalo stanište. Vidite li nekoga kako kopa po odlagalištima građevinskog otpada, ne pitajte ga ništa. To je lovac na smrčke. To su posebni ljudi koji ne vole pitanja. Nisu zločesti kao tartufari, koji jedni drugima pokušavaju hranom ometati pse, ali ipak se pazite lovaca na smrčke. Ja sam jedan od njih.

Eto, to su mali savjeti za početnike. Ako se još nečega sjetim, napisat ću to drugi put. Sretan vam ulazak

u čudesni svijet gljiva!“Idite u gljive što je češće moguće. Sva-ki dan, svaki drugi dan, barem jednom tjedno.”, napisao je John Cage, najveći skladatelj 20. stoljeća. Ali, David Aro-ra, autor najboljeg gljivarskog vodiča “Mushrooms Demystified”, upozorava: “Ne lovite na mom teritoriju!”

Odlučili ste napokon ući u čudesni svijet gljiva. Pazite,

početak nije lak

Izvor:www.coolinarica.comAutor: Željko Šatović

Prvi put među gljivama

Page 17: Podravkine novine broj 1948

COOLINARIKA 17

Biftek s raguom od šampinjona, repom i batatom

Nikolina Lončar, šefica kuhinje restorana “Zlatan”

Lentu “Zlatnog kuhara” 2006. godine zasluženo je ponio Miroslav Dolovčak iz zagrebačkog hotela “The Westin”. Na pitanje uredništva Coolinarike

je li to njegov najveći kuharski uspjeh, odgovorio je:

- Ovo je svakako jedno od najvećih priznanja koje sam dobio.

Kada i kako ste se odlučili za kuharski poziv?

- Pa ne znam ni sam više, bilo je to davno... Tamo neg-dje u sedmom, osmom razredu osnovne rekao sam roditeljima da hoću biti kuhar. Ostali su malo zatečeni, ali su me podržali. Izgleda da nisam pogriješio, jer s ljubavlju radim ovaj posao.

Koja vam se svjetska kuhinja najviše sviđa ili je sma-trate najzanimljivijom?

- Svaka je kuhinja zanimljiva na svoj način, tu se ne bih mogao odlučiti za jednu. Svatko nešto voli, a nešto ne voli. Ne znači da svi imamo isti ukus i nećemo uvijek svi isto izabrati. A mi kuhari smo tu da zadovoljimo ukus svakog gosta.

Kada pogledate unatrag 10-ak godina, traži li se nešto drugo na jelovniku i je li nešto posebno u trendu?

- Kuharstvo se mijenja kao i moda. I u svijetu i u Hrvat-skoj je trend laganija hrana što je povezano s današ-njim načinom života. Sve je više sjedilačkih poslova, ljudi se manje kreću i traže nešto manje kalorično, a opet ukusno. Traži se piletina, puretina, riba, povrće, sve na žaru. Popularni su i vegetarijanski i makrobio-tički jelovnici. Ponovno se u modu vraćaju umaci.

Može neka vaša mala kuharska tajna s kojom će jelo uspjeti?

- Treba voljeti posao koji radite, u kulinarstvu to znači da jelo treba pripremiti s ljubavlju i onda se to osjeti. Ostalo dolazi eksperimentiranjem i iskustvom.

Ukoliko želite sami isprobati nagrađene recepte, oku-šajte se u pripremi nekog od recepata Miroslava Do-lovčaka na njegovim korisničkim stranicama - http://mdolovcak.coolinarika.com/.

12345

Biftek narežemo, posolimo i vežemo špagom da zadrži lijepi oblik.

Krumpir naribamo, dodamo sol, papar i maslac, te pečemo u tavi kao pogačice (rösti).

Batat i repu narežemo na štapiće, na pola proku-hamo u slanoj vodi, ocijedimo i ohladimo.

Na masnoći prepržimo sitno kosani luk, dodamo šampinjone, sol, papar i vrhnje.

Biftek ispečemo na roštilju.

Priprema: Miroslav Dolovčak

Zlatni kuhar 2006.

Sastojci (za 4 osobe):

720 g bifteka sol200 g krumpira papar50 g maslaca50 ml ulja150 g batata150 g repe80 g luka150 g šampinjona Podravka150 g vrhnja za kuhanje

Posluživanje: Na tanjur stavimo pogačicu od krumpira, preko nje ragu od šampinjona, a batat i repu sotiramo na maslacu.

Page 18: Podravkine novine broj 1948

U dvorani Podravskog sunca u Ko-privnici, mjesta gdje su se okupili mnogobrojni prijatelji i ljubitelji

pisane riječi, Kristina Mandić održala je svoju promociju pjesama pod nazivom “Sanjalica”. Kristina je članica Likovne i Literarne sekcije Podravke, a ovo joj prva objavljena zbirka pjesama. Rođena je u Bugojnu gdje se i školovala, a s obitelji živi u Koprivnici već duži niz godina. Voditelj programa bio je Mladen Levak, a u predstavljanju su sudjelovali člano-

vi Literarne i Likovne sekcije Podravke: Branimir Dolenec, Melinda Sokač i Elza Herceg te gosti iz likovnog udruženja Međimurja, predsjednica Milena Petko-vić i Adrijana Ribič iz Đurđevca. Knjigu je ilustrirala sama autorica, a izdana je u na-kladi udruge “Vendi”. Za muzičku kulisu pobrinuo se mladi koprivnički glazbenik Goran Pintarić. Na kraju predstavljanja publici se obratila dogradonačelnica Ve-sna Želježnjak koja je dala potpunu po-dršku takvim manifestacijama. (N. Z. L.)

Prvijenac Kristine Mandić

KULTURA18

Nedavno je iz tiska izašla Antologija XXI. stoljeća – hrvatskog urbanog pjesništva. Najnovija je to knjiga Milenka Ćorića - Mike koja je svojevrsna retrospektiva izabranih pjesama hrvatskih pje-snika i njima pridruženih pjesnika hrvatske nacionalnosti iz čita-vog svijeta. U toj antologiji sasvim opravdano svoje zasluženo mjesto pronašle su i tri Podravkašice. Božica Gašparić, Snježana

Behin i Sanja Damjan našle su se tako u društvu najboljih hr-vatskih pisaca današnjice. Kako je i u uvodu knjige naglašeno, želja autora bila je da zaustavi vrijeme i oslika događaje i ljude, a upravo su tako prikazane i ove tri naše spisateljice. Radi se o knjizi koju valja pročitati i tako se upoznati s današnjim najrepre-zentativnijim hrvatskim piscima urbanog pjesništva. (V. I.)

U Galeriji Koprivnica protekle je subote za Eneriku Bijač, književnicu i slikaricu, predsjednicu Podravsko-prigor-skog ogranka DHK Koprivnica, bilo posebno svečano i

slavljenički u obilježavanju njezinog 70. rođendana i 30 godina književnog i likovnog stvaralaštva. S obzirom na Enerikin kozmo-plitski entuzijazam i nesebičnu energiju kojom uvelike doprinosi kulturnom razvoju našega grada te profinjenoj simbiozi po peru i kistu, u svoje je stvaralaštvo uspjela utkati bezvremenske ljepo-te dviju beskrajnih rijeka Drave i Neretve. Na književnoj tribini uz naša recentna poznata književna imena Boži-

ce Jelušić, Lade Žigo, Đure Vidmarovića, Paje Kanižaja, potpredsjed-nika DHK Božidara Petrača, povjesničari umjetnosti Draženke Jalšić Ernečić, Stanka Špoljara, književnih kritičara Vanese Begić, Julijane Matanović, nazočni su bili i gradonačelnik Zvonimir Mršić i Ivan Pal iz Županije. Stihove iz najnovije i okrunjene zbirke „ Riječ do riječi“ inter-pretirala je dramska umjetnica Vlasta Knezović. Voditelj tribine bio je Darko Pero Pernjak. Daljnje druženje poznatih umjetnika nastavljeno je na slikovitim brežuljcima Frana Galovića – Starigradu.Božica Gašparić, član suradnik DHK, ogranak Podravsko-prigorski Koprivnica

Antologija XXI. stoljeća – hrvatskog urbanog pjesništva

U stvaralaštvu ljubav teče – kao dvije beskrajne rijeke

Humanitarni koncert „Tamburaši svome gradu“Uoči Dana zahvalnosti u Sportskoj dvorani srednjoškolskog centra u Koprivnici održan je humanitarni koncert „Tamburaši svome gradu“ na kojem je sudjelovao i tamburaški or-kestar KUD-a „Podravka“.Tamburaši Podravke pod ravnanjem Kreše Lukačića otvorili su koncert pjesmom „Koprivnica“ te odsvirali još dvije skladbe za što su nagrađeni bur-nim pljeskom publike. Na koncertu, koji je postao tradicionalan, sudjelo-vali su brojni domaći izvođači tambu-raške glazbe sjedinjeni u cilju pomoći talentiranim glazbenicima u pomoći oko školovanja za što je namijenjen prihod od prodaje ulaznica. (A. V.)

Page 19: Podravkine novine broj 1948
Page 20: Podravkine novine broj 1948

Podravkin restoranJelovnik zalistopad

CRTA

: Ivan

Har

amija

- H

ans

Na nagradnu igru Podravka juha „5 vre-ćica srećica“ pristigao je iznimno velik broj pošiljki, njih više od 18.000, izme-

đu kojih je izvučena prva dobitna koverta. Čast da izvuče prvu dobitnu kuvertu u ovoj velikoj nagradnoj igri pripala je dugogodišnjoj uzornoj i marljivoj radnici Željkici Martinec, majstorici s finalizacije proizvodnje u Tvornici juha i Vegete. Njezina je ruka bila sretna za Ivanu Erjavac iz Ravne Gore, koja je u prvom uvodnom izvlačenju osvojila 15.000,00 kuna na Diners Club potrošačkoj kartici. Svi potrošači Podravkinih juha koji su u protekla dva tjedna, od kada je započela

nagradna igra, pohitali u trgovine i kupili pet vrećica Podravka juha te ih poslali na na-gradnu igru „5 vrećica srećica“, sudjelovali su u prvom uvodnom izvlačenju 1. listopada. Ostale pristigle kuverte ulaze u završno iz-vlačenje koje će se održati 23. studenog ove godine, u kojem sudionici uz glavnu nagra-du 100.000 kuna na Diners Club potrošačkoj kartici, mogu osvojiti Electrolux ReallifeTM ugradbene perilice posuđa i poklon pakete Podravke. No, prije glavnog izvlačenja još ćemo doznati imena dvoje dobitnika 15.000 kn na Diners Club potrošačkoj kartici i to 20. listopada i 5. studenoga. (V. I.)

Veliki odaziv potrošača u nagradnoj igri Podravka juha

18. 10. ponedjeljak Varivo grah s kiselim zeljem, hamburger

25. 10. ponedjeljak Varivo grah vojnički, salata

20. 10. srijeda Pečenje štefani, krumpir dinstani, salata

27. 10. srijeda Pečena svinjetina, krpice sa zeljem, salata

22. 10. petak Špek fileki, pire krumpir, salata

29. 10. petak Mađarski gulaš, kolač

19. 10. utorak Svinjetina u saftu, riža sa šampinjonima, salata

26. 10. utorak Junetina u saftu, pirjana riža, salata

21.10. četvrtak Pureći paprikaš, tijesto, salata

28. 10. četvrtak Pečena piletina, mlinci, salata