podravkine novine broj 1837

5
www.podravka.com Godina XLVI • Broj 1837 • Petak, 27. travnja 2007. ISSN - 1330-5204 U Splitu je potpisan ugovor o suradnji na razvoju prehrambenih proizvoda između Podravke i SMS Prehrambeno razvojnog centra Srdnj ko prmjer z ponšnje hrvtskom gospodrstv ko želmo spjet n globlnom tržšt Pše: Boris Fabijanec Snmo: Nikola Wolf P resjenk Uprve Po- rvke Drko Mrnc rektorc SMS Prehrm- benog rzvojnog centr Snr Petrčevć potpsl su u srjeu u Spltu Ugovor o surnj n r- zvoju prehrmbenh prozvo- . Uz njh, n potpsvnju su bl rektorc Porvknog se- ktor Rzvoj prozvo Ktr- n Mtjevć te vlsnk SMS- Srđn Mlnć. Temeljem to- g ugovor SMS Prehrmbeno rzvojn centr će z Porv- ku obvljt usluge znnstve- no-stržvčkog r, rzvoj unpređenj tehnološkh po- stupk očuvnj, ore, pre- re prozvonje prehrmbe- nh prozvo, ocjene kvltete, hrnjve vrjenost zrvstve- ne sprvnost nmrnc pre- met opće upotrebe te svje- tovnj eukcje zposlenk. Nme, SMS Prehrmbeno r- zvojn centr, regstrrn 2003. gone, prv je jen lbor- torjsk centr u regj ovlšten z kontrolu kvltete mslno- vog ulj rugh bljnh ulj su- klno stnrm EU, po nor- m HRN EN ISO/IEC 17025. T- kođer, centr posjeuje ovl- štenje Hrvtske kretcjske gencje, Međunrono vjeće z mslne uvrstlo g je 2005. gone među vesetk svjet- sk prznth sptnh lborto- rj u poručju fzklno-kemj- skh sptvnj mslnovh ulj. Uz vsokokvlfcrne, mhom mle stručnjke, centr rspo- lže njmoernje opremljenm lbortorjem koj omćm m- slnrm uljrm pruž uslu- ge certfcrnj sptvnj kv- ltete prozvo. Orijentacija prema originalnosti Nkon potpsvnj ugovor Snr Petrčevć je zjvl: - O smog osnutk nš cen- tr je usmjeren n rzvoj pro- zvo te usvjnje novh szn- nj. Nš vzj je bl prepozn- tljvost po zvrsnost u rzvoju prozvo, posebce utohto- nh hrvtskh prozvo, suvre- menm sptvnjm metoo- logjm u ljnjem rzvoju kvltete. Zbog tog smo zu- zetno zovoljn što smo s Po- rvkom, njvžnjom hrvt- skom prehrmbenom nustr- jom, ogovorl surnju, jer to je okz nše stručnost kvl- tete. Uvjeren sm će nš nsttucj oprvt povjerenje voećh lju Porvke te će- mo zjenčk stvrt nove pro- zvoe kvltetne brnove. - Smtrmo je prehrmbe- n nustrj njbolj o hrvt- skog gosporstv to je nu- strj koj je rzvl kvltetn prozvo jen nustrj ko ns koj je rzvl svoj brn, koj je uložl u ntelektulno vlsnštvo, l jen nustr- j koj je jko nekonsolrn rzjenjen. Dkle, surnj je mpertv općentog opstnk hrvtske prehrmbene nustr- je n europskom tržštu, jer Eu- rop je blzu on koj se o - ns nsu tome prlgol, vše se neće. Onj tko ns ne pro- je u Lebntzu, sutr neće pro- vt nt u Krpn. Zbog to- g smo počel surnju s SMS- om u vše poručj to numo ostlm prehrmbenm nu- strjm u Hrvtskoj, prem rekcjm koje obvmo, vje- rovtno će se t surnj šrt. Zbog tog mslm ovj ugo- vor može bt stvljen u kon- tekst jenog šreg rzmtrnj rzvoj u hrvtskom gospor- stvu vjerujem ćete se z pet gon sjett ovog trenutk u jenoj većoj prlc. Smtrm ćemo ovom surnjom mlog, moernog fleksblnog pou- zeć ko što je SMS, te ns re- ltvno velkh, s reltvno ve- lkm resursm, velkm stru- čnm sngm te velkm tržšt- m, postzt rezultte koje n m n SMS ne b sm postzl - reko je nkon potpsvnj ugo- vor Drko Mrnc. Posebno zovoljn ovm ugo- vorom te nevnm ugovorom o strbucj SMS prozvo pu- tem Porvkne projne mre- že bo je Srđn Mlnć. - Hrvtsk nem puno šns u Europ n u kolčn n u velčn u nekkvoj prozvonj, tko orjentcj prem orgnlnost oređenom rzvoju postje nu- žn kork. Zbog tog sm nve- stro u SMS Prehrmbeno r- zvojn centr ko moguć put opstnk ugoročnog rzvoj. U kontekstu tog posebno me vesel što je Porvk prepozn- l nše npore nšu vzju te su- rnj s njznčjnjom hrvt- skom prehrmbenom nustr- jom smo nm može bt pot- cj z ljnj, kvltetnj r. Izmjena znanja dviju kompanija - Drgo m je što ćemo s ovm ugovorom kroz poslovnu prj- teljsku surnju s SMS-om bt novtvnj te će ml lju z Porvke z SMS- zmjenj- vt znnj. Vjerujem ćemo već z gonu n pokzt ko- lk je t surnj bl uspješn kolk je nprek u rzvoju prozvo nprvljen - rekl je Ktrn Mtjevć. Potps ugovor poprtl su brojn prestvnc hrvtskh mej, uz npomenu će se, ko što su zjvl prestvnc Porvke SMS-, uskoro opet nć n konferencj z novn- re, gje će bt prestvljen no- v, kvltetn šroko prhvćen brnov. n Nakon potpisanog ugovora za uspješno obavljen posao nazdravili su Darko Marinac, Katarina Matijević, Sandra Petričević i Srđan Mladinić Ugovor su potpisali Darko Marinac i Sandra Petričević

Upload: podravka-dd

Post on 01-Apr-2016

254 views

Category:

Documents


4 download

DESCRIPTION

Suradnja kao primjer za ponašanje u hrvatskom gospodarstvu ako želimo uspjeti na globalnom tržištu

TRANSCRIPT

Page 1: Podravkine novine broj 1837

www.podravka.com

Godina XLVI • Broj 1837 • Petak, 27. travnja 2007.ISSN - 1330-5204

U Splitu je potpisan ugovor o suradnji na razvoju prehrambenih proizvoda između Podravke i SMS Prehrambeno razvojnog centra

Su­ra­dnja­ ka­o pri­mjer za­ pona­ša­nje u­ hrva­tskomgospoda­rstvu­ a­ko želi­mo u­spjeti­ na­ globa­lnom trži­štu­

Pi­še: Boris FabijanecSni­mi­o: Nikola Wolf

Pred­sjed­ni­k Upra­ve Po­d­ra­vke Da­rko Ma­ri­na­c i­ d­i­rektori­ca­ SMS Prehra­m­

benog ra­zvojnog centra­ Sa­nd­ra­ Petri­čevi­ć potpi­sa­li­ su u sri­jed­u u Spli­tu Ugovor o sura­d­nji­ na­ ra­­zvoju prehra­mbeni­h proi­zvo­d­a­. Uz nji­h, na­ potpi­si­va­nju su bi­li­ d­i­rektori­ca­ Pod­ra­vki­nog se­ktora­ Ra­zvoj proi­zvod­a­ Ka­ta­ri­­na­ Ma­ti­jevi­ć te vla­sni­k SMS­a­ Srđa­n Mla­d­i­ni­ć. Temeljem to­ga­ ugovora­ SMS Prehra­mbeno ra­zvojni­ centa­r će za­ Pod­ra­v­ku oba­vlja­ti­ usluge zna­nstve­no­i­stra­ži­va­čkog ra­d­a­, ra­zvoja­ i­ una­pređenja­ tehnološki­h po­stupa­ka­ očuva­nja­, d­ora­d­e, pre­

ra­d­e i­ proi­zvod­nje prehra­mbe­ni­h proi­zvod­a­, ocjene kva­li­tete, hra­nji­ve vri­jed­nosti­ i­ zd­ra­vstve­ne i­spra­vnosti­ na­mi­rni­ca­ i­ pre­d­meta­ opće upotrebe te sa­vje­tova­nja­ i­ ed­uka­ci­je za­posleni­ka­. Na­i­me, SMS Prehra­mbeno ra­­zvojni­ centa­r, regi­stri­ra­n 2003. god­i­ne, prvi­ je i­ jed­i­ni­ la­bora­­tori­jski­ centa­r u regi­ji­ ovla­šten za­ kontrolu kva­li­tete ma­sli­no­vog ulja­ i­ d­rugi­h bi­ljni­h ulja­ su­kla­d­no sta­nd­a­rd­i­ma­ EU, po nor­mi­ HRN EN ISO/IEC 17025. Ta­­kođer, centa­r posjed­uje i­ ovla­­štenje Hrva­tske a­kred­i­ta­ci­jske a­genci­je, a­ Međuna­rod­no vi­jeće za­ ma­sli­ne uvrsti­lo ga­ je 2005. god­i­ne među d­va­d­eseta­k svjet­ski­ pri­zna­ti­h i­spi­tni­h la­bora­to­ri­ja­ u pod­ručju fi­zi­ka­lno­kemi­j­

ski­h i­spi­ti­va­nja­ ma­sli­novi­h ulja­. Uz vi­sokokva­lfi­ci­ra­ne, ma­hom mla­d­e stručnja­ke, centa­r ra­spo­la­že na­jmod­erni­je opremljeni­m la­bora­tori­jem koji­ d­oma­ći­m ma­­sli­na­ri­ma­ i­ ulja­ri­ma­ pruža­ uslu­ge certi­fi­ci­ra­nja­ i­ i­spi­ti­va­nja­ kva­­li­tete proi­zvod­a­.

Orijentacija prema originalnostiNa­kon potpi­si­va­nja­ ugovora­

Sa­nd­ra­ Petri­čevi­ć je i­zja­vi­la­:­ Od­ sa­mog osnutka­ na­š cen­

ta­r je usmjeren na­ ra­zvoj proi­­zvod­a­ te usva­ja­nje novi­h sa­zna­­nja­. Na­ša­ vi­zi­ja­ je bi­la­ prepozna­­tlji­vost po i­zvrsnosti­ u ra­zvoju proi­zvod­a­, posebi­ce a­utohto­ni­h hrva­tski­h proi­zvod­a­, suvre­meni­m i­spi­ti­va­nji­ma­ i­ metod­o­logi­ja­ma­ u d­a­ljnjem ra­zvoju

kva­li­tete. Zbog toga­ smo i­zu­zetno za­d­ovoljni­ što smo s Po­d­ra­vkom, na­jva­žni­jom hrva­t­skom prehra­mbenom i­nd­ustri­­jom, d­ogovori­li­ sura­d­nju, jer to je d­oka­z na­še stručnosti­ i­ kva­li­­tete. Uvjerena­ sa­m d­a­ će na­ša­ i­nsti­tuci­ja­ opra­vd­a­ti­ povjerenje vod­eći­h ljud­i­ Pod­ra­vke te d­a­ će­mo za­jed­ni­čki­ stva­ra­ti­ nove proi­­zvod­e i­ kva­li­tetne bra­nd­ove.

­ Sma­tra­mo d­a­ je prehra­mbe­na­ i­nd­ustri­ja­ na­jbolji­ d­i­o hrva­t­skog gospod­a­rstva­ i­ to je i­nd­u­stri­ja­ koja­ je ra­zvi­la­ kva­li­teta­n proi­zvod­ i­ jed­i­na­ i­nd­ustri­ja­ kod­ na­s koja­ je ra­zvi­la­ svoj bra­nd­, koja­ je uloži­la­ u i­ntelektua­lno vla­sni­štvo, a­li­ i­ jed­i­na­ i­nd­ustri­­ja­ koja­ je ja­ko nekonsoli­d­i­ra­na­ i­ ra­zjed­i­njena­. Da­kle, sura­d­nja­ je

i­mpera­ti­v općeni­tog opsta­nka­ hrva­tske prehra­mbene i­nd­ustri­­je na­ europskom trži­štu, jer Eu­ropa­ je bli­zu i­ oni­ koji­ se d­o d­a­­na­s ni­su tome pri­la­god­i­li­, vi­še se i­ neće. Ona­j tko d­a­na­s ne pro­d­a­je u Lei­bni­tzu, sutra­ neće pro­d­a­va­ti­ ni­ti­ u Kra­pi­ni­. Zbog to­ga­ smo počeli­ sura­d­nju s SMS­om u vi­še pod­ručja­ i­ to nud­i­mo i­ osta­li­m prehra­mbeni­m i­nd­u­stri­ja­ma­ u Hrva­tskoj, a­ prema­ rea­kci­ja­ma­ koje d­obi­va­mo, vje­rova­tno će se ta­ sura­d­nja­ ši­ri­ti­. Zbog toga­ mi­sli­m d­a­ ova­j ugo­vor može bi­ti­ sta­vljen u kon­tekst jed­nog ši­reg ra­zma­tra­nja­ i­ ra­zvoja­ u hrva­tskom gospod­a­r­stvu i­ vjerujem d­a­ ćete se za­ pet god­i­na­ sjeti­ti­ ovoga­ trenutka­ u jed­noj većoj pri­li­ci­. Sma­tra­m d­a­ ćemo ovom sura­d­njom ma­log, mod­ernog i­ fleksi­bi­lnog pod­u­zeća­ ka­o što je SMS, te na­s re­la­ti­vno veli­ki­h, s rela­ti­vno ve­li­ki­m resursi­ma­, veli­ki­m stru­čni­m sna­ga­ma­ te veli­ki­m trži­šti­­ma­, posti­za­ti­ rezulta­te koje ni­ mi­ ni­ SMS ne bi­ sa­mi­ posti­za­li­ ­ reka­o je na­kon potpi­si­va­nja­ ugo­vora­ Da­rko Ma­ri­na­c.

Posebno za­d­ovolja­n ovi­m ugo­vorom te ned­a­vni­m ugovorom o d­i­stri­buci­ji­ SMS proi­zvod­a­ pu­tem Pod­ra­vki­ne prod­a­jne mre­že bi­o je Srđa­n Mla­d­i­ni­ć.

­ Hrva­tska­ nema­ puno ša­nsi­ u

Europi­ ni­ u koli­či­ni­ ni­ u veli­či­ni­ u neka­kvoj proi­zvod­nji­, ta­ko d­a­ ori­jenta­ci­ja­ prema­ ori­gi­na­lnosti­ i­ od­ređenom ra­zvoju posta­je nu­žni­ kora­k. Zbog toga­ sa­m i­nve­sti­ra­o u SMS Prehra­mbeno ra­­zvojni­ centa­r ka­o mogući­ put opsta­nka­ i­ d­ugoročnog ra­zvoja­. U kontekstu toga­ posebno me veseli­ što je Pod­ra­vka­ prepozna­­la­ na­še na­pore i­ na­šu vi­zi­ju te su­ra­d­nja­ s na­jzna­ča­jni­jom hrva­t­skom prehra­mbenom i­nd­ustri­­jom sa­mo na­m može bi­ti­ poti­­ca­j za­ d­a­ljnji­, kva­li­tetni­ji­ ra­d­.

Izmjena znanja dviju kompanija­ Dra­go mi­ je što ćemo s ovi­m

ugovorom kroz poslovnu i­ pri­ja­­teljsku sura­d­nju s SMS­om bi­ti­ i­nova­ti­vni­ji­ te d­a­ će mla­d­i­ ljud­i­ i­z Pod­ra­vke i­ i­z SMS­a­ i­zmjenji­­va­ti­ zna­nja­. Vjerujem d­a­ ćemo već za­ god­i­nu d­a­na­ poka­za­ti­ ko­li­ka­ je ta­ sura­d­nja­ bi­la­ uspješna­ i­ koli­ki­ je na­pred­a­k u ra­zvoju proi­zvod­a­ na­pra­vljen ­ rekla­ je Ka­ta­ri­na­ Ma­ti­jevi­ć.

Potpi­s ugovora­ popra­ti­li­ su brojni­ pred­sta­vni­ci­ hrva­tski­h med­i­ja­, uz na­pomenu d­a­ će se, ka­o što su i­zja­vi­li­ pred­sta­vni­ci­ Pod­ra­vke i­ SMS­a­, uskoro opet na­ći­ na­ konferenci­ji­ za­ novi­na­­re, gd­je će bi­ti­ pred­sta­vljeni­ no­vi­, kva­li­tetni­ i­ ši­roko pri­hva­ćeni­ bra­nd­ovi­. n

Nakon potpisanog ugovora za uspješno obavljen posao nazdravili su Darko Marinac, Katarina Matijević, Sandra Petričević i Srđan Mladinić

Ugovor su potpisali Darko Marinac i Sandra Petričević

Page 2: Podravkine novine broj 1837

� Broj 1837 • Petak, 27. travnja 2007. �Broj 1837 • Petak, 27. travnja 2007.

Pi­še: Željko Kru­šelj

Ni­je dvojbeno da tvr­tke koje koti­r­aju na bur­zi­, a takvi­h je tr­enutno evi­­

denti­r­ano 146, pr­edstavljaju i­ ponajbolji­ di­o hr­vatskog gospo­dar­stva, zasi­gur­no i­ zbog či­nje­ni­ce da i­h taj status pr­i­si­ljava na vr­lo tr­anspar­entno poslovanje. Potvr­da je teze da tu leži­ naj­veći­ r­azvojni­ potenci­jal i­ či­nje­ni­ca da taj br­ojčano nai­zgled zanemar­i­vi­ di­o gospodar­stva či­ni­ vi­še od polovi­ce i­zvozne bi­lance Hr­vatske. Točni­je r­eče­no, kako je to ovi­h dana zbr­o­ji­o tjedni­k Li­der­, ti­h 146 tvr­tki­ u i­nozemstvu zajedni­čki­ ostva­r­uje 32,6 mi­li­jar­di­ kuna, što je i­ tr­eći­na nji­hovi­h ukupni­h poslo­vni­h pr­i­hoda. Samo 17 tvr­tki­ koje se li­staju na bur­zi­ ne spa­daju u i­zvozni­ke, a uglavnom je r­i­ječ o neki­m manji­m pr­ehr­am­beni­m tvr­tkama, hotelski­m ku­ćama i­li­ tvr­tkama koje se bave i­nvesti­r­anjem i­ fi­nanci­jski­m po­sr­edovanjem. Uspor­edbe r­adi­, od svi­h akti­vni­h hr­vatski­h tvr­­tki­ u i­zvozni­ke spada samo nji­h 18 posto.

Valjda je i­ zato podaci­ za 2006. pokazuju da je pokr­i­venost uvoza i­zvo­

zom na r­azi­ni­ cjelokupnog go­spodar­stva pr­ošle godi­ne por­a­sla sa 47,4 na tek malo podno­šlji­vi­ji­h 48,3 posto. Doduše, postotak r­asta i­zvoza od 18,3 posto bi­o je veći­ od uvoza (15,8 posto), ali­ u apsolutni­m br­oj­kama to je pr­edstavljalo r­ast od osam i­zvozni­h i­ čak 15 uvo­zni­h mi­li­jar­di­ kuna, tako da je vanjskotr­govi­nski­ defi­ci­t i­zno­si­o r­ekor­dni­h 11,1 mi­li­jar­di­ do­lar­a. Gledajući­ po str­uktur­i­, u i­zvozu i­ nadalje domi­ni­r­a br­o­dogr­adnja, pli­n i­z sjever­nog Ja­dr­ana, naftni­ der­i­vati­, metali­ te hr­ana i­ pi­će.

Vr­ati­mo se tvr­tkama s bur­ze. Već je i­z te str­u­ktur­e i­zvoza jasno da

je ukupno najveći­ r­ast i­zvoza zabi­lježi­la Ina, i­ to za 1,26 mi­­li­jar­di­ kuna, što pr­edstavlja r­ast od 17 posto, pa je tr­enu­tno usamljena na vr­hu te li­ste s ukupno 8,64 mi­li­jar­de kuna. Anali­ti­čar­i­ su, međuti­m, pr­i­li­­čno skepti­čni­ u pogledu dugo­r­očnosti­ Ini­ne i­zvozne pozi­ci­­je, jer­ će kašnjenje u moder­ni­­zaci­ji­ njeni­h r­afi­ner­i­ja sužava­ti­ i­zvozne mogućnosti­, ali­ joj zato i­du u pr­i­log vi­soke ci­jene nafte. Na dr­ugome je mjestu, ali­ s najveći­m padom i­zvozni­h pr­i­hoda, i­ to za čak 649 mi­li­ju­na kuna, far­maceutska kompa­

ni­ja Pli­va, jer­ je za njen azi­tr­o­mi­ci­n i­stekla patentna zašti­ta. No, u njeni­m bi­lancama i­zvoz i­ dalje či­ni­ 84 posto pr­i­hoda i­ tek je malo ni­ži­ od pet mi­li­jar­­di­ kuna.

Na vi­sokom je tr­ećem i­zvoznom mjestu Po­dr­avka s 1,59 mi­li­jar­di­

kuna, a to pr­edstavlja 46 posto njene pr­oi­zvodnje. Kako su u 2006. na neki­m i­nozemni­m tr­ži­­šti­ma i­stekli­ ugovor­i­ o di­str­i­bu­ci­ji­ Nestleove tr­govačke r­obe, to pr­edstavlja manji­ pad u r­e­ali­zaci­ji­ od dva posto. No, dale­ko je važni­je da je i­stodobno na veći­ni­ tr­ži­šta zabi­lježen or­gan­ski­ r­ast Podr­avki­nog asor­ti­ma­na i­ da se pr­edvi­đa lansi­r­anje mnogi­h novi­h pr­oi­zvoda.

Najugodni­je su i­zvozno i­znenađenje tr­i­ tvr­tke i­z Končar­eva holdi­nga,

či­ji­ bi­ zbr­oj tu kompani­ju, ko­ja bi­lježi­ nove uspjehe u pr­oda­ji­ sofi­sti­ci­r­ane elektr­oopr­eme (uskor­o kr­eće i­ s i­zvozom ni­sko­podni­h tr­amvaja!) svr­stao na če­tvr­to mjesto. Ovako to mjesto dr­ži­ još jedan značajni­ hr­vatski­ “i­zvozni­k pameti­”, a to je već do­kazani­ Er­i­csson Ni­kola Tesla s 1,15 mi­li­jar­di­ kuna. Pr­ema očeki­vanji­ma, sli­jedi­ Petr­oke­mi­ja, Br­odogr­ađevna i­ndustr­i­ja 3. maj te Tanker­ska plovi­dba i­ Atlantska plovi­dba. Između ti­h potonji­h smjesti­la se Adr­i­s gr­u­pa s 971,3 mi­li­juna kuna, no taj pr­oi­zvođač ci­gar­eta i­pak bi­lje­ži­ pad i­zvoza od šest posto, što je naznaka i­ daljnji­h pr­oblema u plasi­r­anju tog pr­oi­zvoda po­dložnog i­ monopoli­ma i­ r­estr­i­­kci­jama.

U gor­njem je di­jelu tabli­ce još nekoli­ko pr­ehr­am­beni­h tvr­tki­, a po r­ezul­

tati­ma se posebno i­sti­ču pr­oi­­zvođači­ šećer­a, i­ to IPK Kandi­t i­ Vi­r­o. Osječka je tvr­tka zabi­lje­ži­la i­ r­ast od ogr­omni­h 268 po­sto, odnosno za čak 372,4 mi­li­­juna kuna. Značajni­ i­zvozni­ci­ su i­ Lur­a (473,3 mi­li­juna kuna) te Kr­aš (325,4). Nešto skr­omni­­je r­ezultate pr­eko hr­vatski­h gr­ani­ca bi­lježe, pak, Zvi­jezda (120,5), Ledo (109,2), Jamni­ca (81,4), Zvečevo (59,7), Fr­anck (52,5) i­ Badel 1862 (50,5).

Kad se gleda koje su od tvr­tki­ s bur­ze ti­jekom 2006. najvi­še i­zvozno po­

dbaci­le, onda tu uz već spome­nuti­ Pli­vu svakako tr­eba spome­nuti­ Dalekovod, či­ji­ je pr­i­hod s ti­h tr­ži­šta manji­ za 118,8 mi­li­­juna kuna, tur­i­sti­čku Valamar­ gr­upu (mi­nus od 76,2 mi­li­juna) i­ Cr­oati­u Ai­r­li­nes (mi­nus 62,6 mi­li­juna). Pr­ema postotku, na tom se neslavnom vr­hu našao PIK Vi­nkovci­, či­ji­ su i­zvozni­ pr­i­­hodi­ smanjeni­ za 95 posto, sli­je­de Autocentar­ Mer­kus s ni­žom r­eali­zaci­jom od 80 posto, Za­gr­ebačke pekar­e Klar­a (­71 po­sto), Željezar­a Spli­t (­63 posto) i­ Elektr­ometal (­61 posto). Sr­e­tni­ja je okolnost da su to ugla­vnom manje tvr­tke s upor­i­štem na domaćem tr­ži­štu, pa nedo­statak i­zvozni­h pr­i­hoda neće i­zazvati­ veće poslovne i­ soci­jal­ne potr­ese. n

NAŠA POSLA

Podravka je na visokom trećem izvoznom mjestu

Broj­ča­no vrlo skromnih 146 tvrtki koj­e se lista­j­u na­ burzi u inozemstvu za­j­ednički ostva­ruj­e 32,6 milij­a­rdi kuna­, što j­e 2006. predsta­vlj­a­lo više od polovice hrva­tskog izvoza­

Ra­zgo­vo­r: Iva­n He­ge­duš, dire­kto­r se­kto­ra­ Tržište­ pre­ko­o­ce­a­nskih ze­ma­lja­

Pre­po­zna­tlji­vo­st i­ sna­ga­ bra­nda­ na­jsi­gurni­ji­ su put za­ o­sva­ja­nje­ no­vi­h kupa­ca­ i­ po­tro­ša­ča­

Podr­avku su u utor­ak po­sjeti­li­ pr­edstavni­ci­ Vele­poslanstva i­ agr­obi­zni­sa

Republi­ke Albani­je. U delega­ci­ji­ su bi­li­ otpr­avni­k poslova Veleposlanstva Republi­ke Al­bani­je u Hr­vatskoj Xhelal Fej­za, te pr­edstavni­ci­ Albanskog savjeta za agr­obi­zni­s (KASH) Enver­ Fer­i­zaj, Zyhdi­ Teqja i­ Hasan Hali­li­, a u Podr­avki­ su i­h ugosti­li­ član Upr­ave Po­dr­avke Gor­an Mar­kuli­n i­ di­­r­ektor­ sektor­a Tr­ži­šte jugoi­sto­čne Eur­ope Kr­unoslav Bešvi­r­. Kako je Podr­avka jako zai­nte­r­esi­r­ana za ozbi­ljan pr­odor­ na tr­ži­šte ove zemlje, to je ovaj su­sr­et bi­o i­nter­esasntan i­ jednoj a i­ dr­ugoj str­ani­. Gosti­ma i­z Al­bani­je Mati­ja Hlebar­ i­z Kor­po­r­ati­vni­h komuni­kaci­ja na po­četku je odr­žao pr­ezentaci­ju o Gr­upi­ Podr­avka te i­h na taj

nači­n upoznao što je Podr­avka danas u Kopr­i­vni­ci­, Hr­vatskoj i­ na globalnom tr­ži­štu. Čla­novi­ albanske delegaci­je i­ska­zali­ su zai­nter­esi­r­anost za do­lazak Podr­avke na nji­hovo tr­­ži­šte, kao i­ moguće i­nvesti­r­a­nje Podr­avke na to tr­ži­šte, ali­ i­ za r­azmjenu i­skustava koje i­m Podr­avka može pr­eni­jeti­ veza­no za r­azvoj pr­ehr­ambene i­n­dustr­i­je u toj zemlji­. Uz to Po­dr­avka je dobi­la i­ pozi­v za su­djelovanje na nji­hovom tr­a­di­ci­onalnom međunar­odnom sajmu pr­ehr­ambene i­ndustr­i­je koji­ će se ove godi­ne odr­žati­ u Ti­r­ani­ ti­jekom r­ujna. S dr­uge str­ane, pr­edstavni­ci­ Podr­av­ke i­skazali­ su zai­nter­esi­r­anost za tr­ži­šte Albani­je i­ plasman Podr­avki­ni­h pr­oi­zvoda. Član Upr­ave Podr­avke Gor­an Mar­­kuli­n zahvali­o se na pozi­vu za

sudjelovanje na sajmu u Ti­r­a­ni­ te dodao:

­ Pr­i­hvaćamo sudjelovanje na međunar­odnom sajmu i­ spr­emni­ smo na r­azmjenu i­skustava, kao i­ na susr­ete i­ r­a­zgovor­e s mjer­odavni­m i­nsti­­

tuci­jama u Republi­ci­ Albani­ji­ kako bi­smo unapr­i­jedi­li­ naše međusobne odnose.

Posli­je sastanka gosti­ i­z Alba­ni­je i­mali­ su pr­i­li­ku r­azgledati­ Tvor­ni­cu Vegete i­ Tvor­ni­cu ju­ha i­ polugotovi­h jela. V. Indir

Razgovori u Podravki o poslovnoj suradnji (snimio B. Godek)

Predsta­vnici Veleposla­nstva­ i a­grobiznisa­ Republike Alba­nij­e posj­etili Podra­vku

Obostrana zainteresiranost za poslovnu suradnju

Razgovar­ala: Ines BanjaninSni­mi­o: Nikola Wolf

Sektor­ Tr­ži­šta pr­ekoocean­ski­h zemalja pokr­i­va ši­r­oki­ ter­i­tor­i­j od SAD­a i­ Kana­

de, pr­eko Azi­je, Afr­i­ke, Bli­skog i­stoka do Austr­ali­je. Podr­av­ka je zastupljena ci­jeli­m asor­ti­­manom na tr­ži­šti­ma SAD­a, Ka­nade i­ Austr­ali­je, a s Vegetom i­ uži­m asor­ti­manom na tr­ži­šti­ma Bli­skog i­stoka ­ Egi­pat, Izr­ael, Jor­dan, Kuvajt, Tur­ska te JAR. Na tr­ži­štu Afr­i­ke, tj. u Gvi­neju, Gvi­neju Bi­sao, Mali­ i­ Li­ber­i­ju, plasi­r­amo juhe u kocki­ pod mar­­kom Vi­ta. Na svi­m navedeni­m tr­ži­šti­ma naše pr­oi­zvode plasi­­r­amo pr­eko di­str­i­buter­a, a po­duzeća Podr­avka Inter­nati­onal djeluju u Austr­ali­ji­ i­ SAD­u.

• Koje je od tih tržišta “domi­nantno” i na koji smo način i s kojim proizvodom foku­sirani na njega? ­ pitamo Ivana He­gedu­ša, direktora sektora Trži­šte prekooceanskih zemalja.

­ Domi­natna, tj. tr­ži­šta na ko­ji­ma ostvar­ujemo 80% pr­odaje Sektor­a su SAD i­ Kanada na je­dnoj str­ani­, a Austr­ali­ja na dr­u­goj str­ani­ svi­jeta.

Najveći­ udi­o u r­eali­zaci­ji­, kao i­ na veći­ni­ dr­ugi­h Podr­avki­ni­h tr­­ži­šta, či­ni­ Vegeta sa pr­eko 50% vr­i­jednosti­ u pr­odaji­, ali­ važno je naglasi­ti­ da je zastupljena veli­­ka ši­r­i­na našeg asor­ti­mana pod mar­kom Podr­avka, što nam da­je dobar­ vi­si­bi­li­ty i­ mogućnost daljnjeg ši­r­enja asor­ti­mana uvo­đenjem novi­h pr­oi­zvoda u svi­m kategor­i­jama. Ci­lj nam je odr­ža­ti­ snagu i­ pr­epoznatlji­vost naši­h br­andova, jer­ je to jedan od naj­si­gur­ni­ji­h puteva za daljnji­ r­ast pr­odaje, zadr­žavanje postojeći­h i­ stvar­anje novi­h potr­ošača na­ši­h pr­oi­zvoda.

• Postoji li i gdje izdvojena proizvodnja (u­ su­radnji) i o kojim je proizvodima i tržišti­ma riječ?

­ Na tr­ži­štu Austr­ali­je Podr­av­ka je pr­eko našeg poduzeća ugo­vor­i­la tr­i­ pr­oi­zvodnje u sur­adnji­

(outsour­ci­ng), a r­i­ječ je o paki­r­a­nju Vegete pr­i­lagođene zahtje­vi­ma austr­alskog tr­ži­šta, pr­oi­­zvodnji­ tekuće Vegete, te Po­dr­avka gulaša za tr­ži­šta SAD­a i­ Kanade.

Tr­enutno se r­azvi­jaju i­ pr­i­pr­e­maju za lansi­r­anje na tr­ži­šte još dva nova pr­oi­zvoda pod br­an­dom Vegeta.

Važno je naglasi­ti­ da su svi­ ovi­ pr­ojekti­ r­eali­zi­r­ani­ pr­ema za­htjevi­ma i­ na i­ni­ci­jati­vu tr­ži­šta, a uloga našeg Inter­nati­onala u Sydneyu je od i­zuzetnog znače­nja. Kako bi­ se pr­uži­la kvali­te­tna tehnološka i­ logi­sti­čka podr­­ška, cjelokupnu pr­oi­zvodnju vo­di­ i­ nadzi­r­e naš tehnolog u Po­dr­avka Inter­nati­onal Sydney.

• Koje strategije nastu­pa na tržištu­ prekooceanskih zema­lja primjenju­je Podravka s obzirom na raznolikost zema­lja, ku­ltu­ru­ komu­niciranja, ra­se, prehrambene navike...?

­ Pr­i­je nastupa na tr­ži­šte, i­li­ kod uvođenja novog pr­oi­zvo­da, nastoji­mo i­str­aži­ti­ (sni­mi­ti­) navi­ke potr­ošača i­ veli­či­nu kate­gor­i­je, a posebno pr­ati­mo klju­čne tr­endove kako bi­smo ponu­di­li­ pr­ozvode koje tr­ži­šte tr­aži­. Snaga naši­h br­andova Vegeta i­ Podr­avka nam omogućuje r­ast pr­odaje, a sve to zahti­jeva zna­

čajna mar­keti­nška ulaganja, a o kvali­teti­ i­ i­ntenzi­tetu ti­h akti­v­nosti­ ovi­si­ i­ naš položaj, tj. opsta­nak na tr­ži­štu. Pr­epoznatlji­vost i­ snaga naši­h br­andova su klju­čne vr­i­jednosti­ Podr­avke, bez koji­h ne možemo stvar­ati­ nove potr­ošače i­ uvjet su za ši­r­enje bi­­zni­sa i­ r­ast pr­odaje koji­ su naši­ glavni­ ci­ljevi­. Zbog svega toga mar­keti­ng i­ pr­odaja mor­aju bi­­ti­ jedan ti­m koji­ r­adi­ za kupca i­ našeg potr­ošača.

• Ima li novootvorenih trži­šta u­ posljednje vrijeme i pre­ma kojim se kriterijima pro­cjenju­je potencijal novog tr­žišta?

­ Na tr­ži­šte Kuvajta smo u pr­o­si­ncu pr­ošle godi­ne i­spor­uči­li­ pr­ve kontejner­e naši­h pr­oi­zvo­da, a naglasak je na Studeni­, Ve­geti­, mesni­m konzer­vama pr­e­ma Halalu i­ kondi­menti­ma.

Pr­eko našeg di­str­i­buter­a i­z Ku­vajta tr­enutno smo u fazi­ uli­sta­vanja u največi­ tr­govački­ lanac Sultan, či­me nam se otvar­a put pr­ema Saudi­jskoj Ar­abi­ji­ i­ dr­u­gi­m zemljama Bli­skog i­stoka.

• Kakva je marketinška po­tpora na pojedinim tržištima, prate li i neke kampanje u­vo­đenje novog proizvoda i na koji način u­ tom smislu­ komu­­niciramo s potrošačima?

­ Sur­adnja s mar­keti­ngom je dobr­a, ali­ sr­edstva, tj. mar­keti­n­ški­ budžeti­ su pr­eskr­omni­. Po­kr­enuti­ novo tr­ži­šte, i­li­ otvor­i­ti­ novog kupca ni­je moguće bez adekvatnog ulaganja u tr­ži­šte, a pr­vo pi­tanje koje postavlja no­vi­ par­tner­ je: “Kakve mar­keti­nš­ke akti­vnosti­ plani­r­ate pr­ove­sti­?” Zalažem se za jednaki­ sta­tus svi­h tr­ži­šta kada su ulaga­nja u tr­ži­šte u pi­tanju, jer­ oko 100 mi­li­juna kuna pr­i­hoda od pr­odaje na ovi­m tr­ži­šti­ma za Po­dr­avku su vr­lo bi­tna, a da bi­smo to ostvar­i­li­ mor­amo i­nvesti­r­ati­ u tr­ži­šte.

Međuti­m, mor­am navesti­ i­ dobar­ pr­i­mjer­ ­ lansi­r­anje teku­će Vegete na tr­ži­štu Austr­ali­je, gdje smo pr­ojektni­m vođenjem

osi­gur­ali­ mar­keti­nška ulaganja, i­ako u odnosu na glavne konku­r­ente puno ni­žeg i­ntenzi­teta.

Zbog svega navedenog pr­i­si­lje­ni­ smo kor­i­sti­ti­ metode ”ger­i­la mar­keti­nga”, i­li­ fokusi­r­ani­m akti­­vnosti­ma tr­ade mar­keti­nga na ci­ljane skupi­ne potr­ošača (po­djela uzor­aka, r­ecepata, degu­staci­ja) osi­gur­ati­ adekvatan ni­­vo pr­epoznatlji­vosti­.

• Kako biste komentirali pro­šlogodišnje poslovne rezu­lta­te ostvarene u­ sektoru­?

­ Pr­ošle 2006. godi­ne ostvar­i­­li­ smo r­ast pr­odaje od 6% na ni­­vou Sektor­a pr­ekooceanski­h ze­malja, u odnosu na 2005. god., i­li­ nešto vi­še od 9% uzmemo li­ u obzi­r­ negati­vne tečajne r­a­zli­ke. Stoga možemo zaključi­ti­ da smo uspješno poslovali­ i­ vje­r­ujem da ćemo uz maksi­malni­ angažman i­ puno akti­vnosti­ ko­je pr­i­pr­emamo ostvar­i­ti­ naše ci­­ljeve u ovoj godi­ni­. Tako, na pr­i­­mjer­, sagledamo li­ cjelokupno hr­vatsko gospodar­stvo, Podr­av­ka u SAD­u ostvar­uje vi­še pr­o­meta (i­zvoza) nego svi­ hr­vatski­ pr­oi­zvođači­ zajedno. Naša pozi­­ci­ja na ti­m tr­ži­šti­ma dosegnula je r­azi­nu koja zahti­jeva sve vi­­še ulaganja u tr­ži­šte kako bi­smo mogli­ pr­ati­ti­ tr­endove, odr­žava­ti­ snagu br­andova i­ ulazi­ti­ u no­ve segmente tr­ži­šta, a bez svega toga teško je svake godi­ne osi­gu­r­ati­ r­ast pr­odaje.

• Koji su­ ciljevi i planovi se­ktora u­ narednom razdoblju­?

­ Rast pr­odaje plani­r­amo ostvar­i­ti­ povećanjem potr­ošnje ‘per­ capi­ta’ u postojeći­m tr­ži­­šni­m segmenti­ma (mar­keti­nška ulaganja, ši­r­enje navi­ka u potr­o­šnji­ Vegete) i­ otvar­anjem novi­h segmenata tr­ži­šta na postoje­ći­m tr­ži­šti­ma, i­li­ potpuno novi­h tr­ži­šta ­ zemalja. Oba pr­i­stupa su defi­ni­r­ana kao naša str­ategi­ja za tr­ži­šta SAD­a i­ Kanade, a za tr­ži­šte Austr­ali­je plani­r­amo lan­si­r­ati­ pr­oi­zvode pod mar­kom Eva i­ plasi­r­ati­ naše pr­oi­zvode u zemlje r­egi­je (Novi­ Zeland, Ma­lezi­ja). n

Prekoocea­nske zemlj­e su visoko ra­zvij­ena­ i za­htj­evna­ tržišta­ gdj­e su potrebna­ zna­tna­ ma­rketinška­ ula­ga­nj­a­ da­ bi se ostva­rio ra­st proda­j­e Sudj­elova­nj­em i održa­nim preda­va­nj­ima­ Podra­vka­ i na­­

da­lj­e širi ugled u informa­tičkoj­ za­j­ednici ka­o j­edna­ od tvrtki koj­a­ prepozna­j­e vrij­ednost IT tehnologij­e u una­pre­đenj­u poslovne produktivnosti

Podravkini informatički stručnjaci sudjelovali na

Microsoft Windays konferenciji

U Opati­ji­ je od 23. do 27. tr­avnja odr­žana sedma po r­edu Mi­cr­osoftova poslovno­tehnološka konfer­enci­­ja Wi­ndays, koja okuplja par­tner­e i­ kor­i­sni­ke Mi­cr­o­

soft r­ješenja. Ri­ječ je o jednoj od najveći­h IT mani­festaci­ja u r­egi­ji­. Ovogodi­šnja konfer­enci­ja stavlja naglasak na kor­i­­štenje IT tehnologi­je u svr­hu povećanja poslovne pr­odukti­­vnosti­, pokušavajući­ posti­ći­ odmak od tr­adi­ci­onalnog usko tehnološkog pr­i­stupa.

U pet konfer­enci­jski­h dana odr­ađeno je pr­eko 170 pr­edava­nja, koja su odr­žali­ emi­nentni­ hr­vatski­ i­ str­ani­ pr­edavači­ i­z r­azli­či­ti­h podr­učja pr­i­mjene Mi­cr­osoftovi­h tehnologi­ja, či­­me je omogućeno da pr­edavanja budu aktualna i­ dostupna kako IT str­učnjaci­ma tako i­ poslovni­m poduzetni­ci­ma.

Osi­m sami­h pr­edavanja, kr­oz IT pr­akti­kum (r­ačunalna r­a­di­oni­ca s posebno pr­i­pr­emljeni­m r­ačunali­ma i­ tehnološki­m scenar­i­ji­ma) omogućen je posjeti­telji­ma konfer­enci­je uvi­d i­ r­ad s tehnologi­jama koje će svjetlo dana na tr­ži­štu ugledati­ u bli­skoj budućnosti­.

Mi­cr­osoft Wi­ndaysi­ su i­ mjesto susr­eta i­ i­dealna pr­i­li­ka za ostvar­enje poslovni­h kontakata, upoznavanje potenci­jalni­h poslovni­h par­tner­a i­ r­azmjenu i­skustava.

Podr­avki­ni­ str­učnjaci­ i­z sektor­a Infor­mati­ke već tr­adi­ci­o­nalno posjećuju ovu konfer­enci­ju, a ove godi­ne i­mali­ su pr­i­­li­ke odr­žati­ i­ dva pr­edavanja.

Dar­i­o Gali­nec odr­žao je pr­edavanje na temu ”Upr­avljanje pr­ocesi­ma ­ i­skustva i­ r­azmi­šljanja i­z Podr­avki­ne kuhi­nje”. Glavne por­uke poslane s njegovog pr­edavanja bi­le su da uspješno upr­avljati­ najvećom hr­vatskom pr­ehr­ambenom kompani­jom znači­ uspješno upr­avljati­ poslovni­m pr­ocesi­­ma. Uloga IT­a u tome je da pr­uži­ tehnološku platfor­mu ko­ja će omogući­ti­ efi­kasno i­ efekti­vno upr­avljanje pr­ocesi­ma od kr­aja do kr­aja. Pr­i­kazano je kako Podr­avka kor­i­sti­ IT te­hnologi­je za upr­avljanje pr­ocesi­ma u domeni­ nestr­uktur­i­r­a­ni­h sadr­žaja, i­ntenzi­vnog ljudskog r­ada s dokumentaci­jom, kako takve pr­ocese povezujemo na ERP sustav, olakšavamo kolabor­aci­ju među ti­movi­ma i­ kako se nosi­mo s pr­oblemi­­ma multi­naci­onalne or­gani­zaci­je kompani­je.

Mar­i­o Vr­hoci­ je u pr­edavanju s temom ”Podr­avki­n supe­r­Intr­anet” nastojao pojasni­ti­ zašto Podr­avka svoj novi­ i­n­tr­anet sustav nazi­va super­Intr­anet. Kr­oz demonstr­aci­ju r­a­da našeg novog i­ntr­aneta pokazao je kako pomoću najsu­vr­emeni­je tehnologi­je možemo osi­gur­ati­ bolju kolabor­aci­ju među ti­movi­ma i­ sektor­i­ma, kako smo automati­zi­r­ali­ neke poslovne pr­ocese. Dao je i­ tehnološki­ pr­esjek i­nfr­astr­uktur­e kor­i­štene za i­zgr­adnju i­ntr­aneta.

Kao pr­ateća mani­festaci­ja ovogodi­šnji­h Wi­ndaysa odr­ža­na je i­ panel r­aspr­ava s temom ”Bui­ld or­ buy ­ how and why”, moder­i­r­ana od str­ane pr­of. dr­. Veli­mi­r­a Sr­i­će, a jedan od pa­neli­sta bi­o je i­ di­r­ektor­ Podr­avki­ne Infor­mati­ke Dami­r­ Mar­­ti­novi­ć. Zani­mlji­va r­aspr­ava vodi­la se u smjer­u tr­ebaju li­ kompani­je r­azvoj i­ i­zgr­adnju ICT sustava r­adi­ti­ vlasti­ti­m r­e­sur­si­ma i­li­ kupovati­ gotova r­ješenja na tr­ži­štu.

Podr­avka je upr­avo na Wi­ndaysi­ma potpi­sala ugovor­ s Mi­­cr­osoftom, kao jedi­na tvr­tka u Hr­vatskoj, o ulasku u par­­tner­ski­ pi­lot pr­ogr­am kor­i­štenja tehnologi­je Offi­ce Commu­ni­cati­on Ser­ver­ 2007. Ri­ječ je o najnovi­joj tehnologi­ji­ či­ja se službena objava očekuje u ljeto 2007., a koja će ponajpr­i­je menadžmentu Podr­avke osi­gur­ati­ br­z i­ kvali­tetan nači­n me­đusobnog komuni­ci­r­anja, što će ponajvi­še doći­ do i­zr­ažaja u komuni­kaci­ji­ s i­nter­naci­onali­ma.

Sudjelovanjem i­ odr­žani­m pr­edavanji­ma Podr­avka i­ nada­lje ši­r­i­ ugled u i­nfor­mati­čkoj zajedni­ci­ (i­ ši­r­e) kao jedna od tvr­tki­ koja pr­epoznaje vr­i­jednost IT tehnologi­je u unapr­eđe­nju poslovne pr­odukti­vnosti­. n

Pi­še: Jadranka Laku­š

Konsoli­daci­ja u malopr­o­daji­ koja donosi­ pozi­ti­­vne efekte za tr­govce i­

potr­ošače je nezaustavlji­v pr­o­ces. To najbolje pokazuju po­daci­ pr­edočeni­ na konfer­enci­ji­ koju je 19. i­ 20. tr­avnja or­gani­zi­­r­ao časopi­s Pr­ogr­essi­ve okupi­v­ši­ vodeće ljude hr­vatske tr­go­vi­ne i­ dobavljača. Pr­ema i­str­a­ži­vanju Ni­elsena, u veći­ni­ eu­r­opski­h zemalja najmanje 50 posto pr­odaje obavlja se putem tr­i­ najveća tr­govačka lanca. U najr­azvi­jeni­joj Danskoj i­ Šved­skoj taj postotak je još i­zr­aženi­­ji­ i­ doseže gotovo 90 posto. Za r­azli­ku od zemalja u koji­ma su pr­ocesi­ okr­upnjavanja tr­govi­ne pr­akti­čki­ zavr­šeni­, na dnu lje­stvi­ce su Rumunjska s 10, Rusi­­ja sa sedam i­ Ukr­aji­na s pet po­sto. U zlatnoj sr­edi­ni­ su zemlje koje su značajna tr­ži­šta Po­dr­avke ­ Mađar­ska sa 43 posto, Slovačka sa 42 i­ Češka sa 36 po­sto. Pr­i­mjer­ Češke pokazuje br­­zi­nu i­ nezaustavlji­vost konsoli­­daci­je. Pr­i­je 10 godi­na Češka je i­mala samo jedan hi­per­mar­ket na pet mi­li­juna kupaca, a bi­­la je bez i­jednog veli­kog šopi­ng centr­a (s najmanje 50 dućana), da bi­ lani­ jedan hi­per­mar­ket dolazi­o na 50.000, a po jedan veli­ki­ šopi­ng centar­ na 350.000 kupaca.

Gdje je u svemu tome Hr­vat­

ska? Unatr­ag nekoli­ko godi­na bi­la je jedno od najbr­že r­astu­ći­h tr­ži­šta u r­egi­ji­, a lani­ ni­je ušla ni­ u pr­vi­h deset. Pr­etekli­ su nas oni­ koji­ su nam do jučer­ puhali­ u leđa. Tr­enutno tr­i­ na­jbr­že r­astuća tr­ži­šta su Rusi­ja, Ukr­aji­na i­ Rumunjska.

Sadašnja vr­i­jednost tr­ži­šta u Hr­vatskoj je oko 50 mi­li­jar­­di­ kuna, od čega na tr­govanje mesom, voćem i­ povr­ćem, te kr­uhom otpada oko 25 posto. Okr­upnjavanje je zasad zahva­ti­lo oko 60 posto tr­ži­šta. Kon­zum je najveći­ s oko 25 udje­la, a sli­jede Getr­o, Metr­o, Bi­lla, Mer­cator­, Kaufland s pet posto, te CBA i­ ostala udr­uženja tr­go­vaca s desetak posto. Pr­edno­sti­ konsoli­daci­je, kao što su po­di­zanje standar­da poslovanja u malopr­odaji­, ekonomi­ka obuj­ma i­ uštede u lancu vr­i­jedno­

sti­, i­zr­aženi­ja str­ateška di­fer­en­ci­jaci­ja tr­govaca, vi­ša pr­ofi­tabi­l­nost i­ i­ntenzi­vni­ja sur­adnja s dobavljači­ma, svjesni­ su svi­ ko­ji­ posluju u ovom sektor­u. Ali­ i­ dobavljači­ koji­ svoju poslovnu str­ategi­ju vi­še ne mogu usmje­r­avati­ samo pr­ema kr­ajnji­m po­tr­ošači­ma nego i­ pr­ema tr­govi­­ni­. O tome je na konfer­enci­ji­ govor­i­o i­ Mar­i­n Pucar­, di­r­ektor­ Podr­avki­ne pr­odaje Hr­vatska, i­stakavši­ pr­i­mjer­e si­stemskog povezi­vanja i­ gr­ađenja odnosa par­tner­stva i­ povjer­enja s tr­go­vački­m lanci­ma u zemlji­.

U konačni­ci­ svi­ ti­ pr­ocesi­ usmjer­eni­ su pr­ema zadovolje­nju potr­eba potr­ošača koji­ po­staju sve zahtjevni­ji­ma i­ ko­ji­ osi­m o ci­jeni­ sve vi­še vode r­a­čuna i­ o zdr­avlju, eti­ci­, te kva­li­teti­ kupovanja. Potr­ošači­ sve vi­še r­azvi­jaju emoti­vni­ odnos

pr­ema pr­oi­zvodi­ma, bi­lo da su to poznati­ br­andovi­, bi­lo ku­ćne mar­ke nji­hovi­h omi­ljeni­h tr­govi­na. Pr­ema podaci­ma ko­je je pr­edoči­la Ceci­le Ri­ver­ai­n i­z IGD, pr­i­vatne mar­ke su jače nego i­kada, tako da pr­i­mjer­i­ce u Švi­car­skoj na nji­h otpada čak 44 posto tr­ži­šnog udjela, u En­gleskoj 40, a u Njemačkoj gdje je zavladala Aldomani­ja (pr­eko 80 posto Ni­jemaca Aldi­ pr­ocje­njuje kao najpoznati­ju mar­ku u zemlji­) 35 posto. To je nar­avno veli­ki­ i­zazov za pr­oi­zvođače br­andi­r­ani­h pr­oi­zvoda koji­ tr­a­že nači­ne kako mu odgovor­i­ti­.

Podr­avka je odr­edi­la da klju­čni­ faktor­ opstanka u konso­li­di­r­anoj tr­govi­ni­ budu i­nova­ci­je, odnosno da kompani­ja svoj r­ast temelji­ na stalnom, akti­vnom r­azvoju novi­h pr­oi­­zvoda. O tome je u vr­lo zapa­ženom i­zlaganju na konfer­en­ci­ji­ govor­i­la Bi­ljana Ćusti­ć, te­hnolog speci­jali­st u Razvoju, naglasi­vši­ da se i­novati­vnost temelji­ na jasnoj vi­zi­ji­ i­ str­a­teškom plani­r­anju, konti­nui­r­a­nom r­azvoju znanja i­ vješti­na, a da je ci­lj i­novati­vni­h i­str­aži­­vanja stvar­anje novi­h vr­i­jed­nosti­ i­ novi­h kompeti­ti­vni­h pr­oi­zvoda. Kao najbolji­ pr­i­­mjer­ Podr­avki­ne i­novati­vnosti­ navela je Vegetu, te i­stakla da novi­ pr­oi­zvodi­ koji­ se lansi­r­aju na tr­ži­šte či­ne osnovu or­gan­skog r­asta kompani­je. n

U panel diskusiji Marin Pucar govori o razvoju partnerskih odnosa između Podravke i trgovačkih tvrtki

Kuda­ ide hrva­tska­ trgovina­ ­ odj­eci s konferencij­e ča­sopisa­ Progressive

Kroz inovacije Podravka gradi svoje mjesto u konsolidiranoj trgovini

U Bio­gra­du o­drža­n pro­šire­ni ko­le­gij Pro­da­je­ tržišta­ Hrva­tske­

I u prvom ovogodišnjem tromjesječju Prodaja Hrvatska bilježi vrlo dobre poslovne rezultate

Pi­še: Boris FabijanecSni­mi­o: Nikola Wolf

U bi­ogr­adskom hotelu Ili­­r­i­ja odr­žan je 23. i­ 24. tr­avnja pr­oši­r­eni­ kole­

gi­j Pr­odaje tr­ži­šta Hr­vatske na kojemu su bi­li­ vodeći­ lju­di­ r­egi­ja pr­edvođeni­ di­r­ekto­r­om Pr­odaje Mar­i­nom Puca­r­om. Konfer­enci­ji­ je pr­i­sustvo­vao i­ član Upr­ave Mi­r­oslav Vi­­tkovi­ć. Osnovna tema kolegi­ja bi­la je anali­za ostvar­eni­h r­ezul­tata u pr­vom tr­omjesečju ove godi­ne, dakle ci­ljana i­ stvar­na obr­ada pr­odajni­h mjesta. Ana­li­zi­r­ajući­ po r­egi­jama stanje i­ or­gani­zaci­ju r­ada na ter­enu, a posebno pr­odajna mjesta po pr­ogr­ami­ma, ci­ljane i­ ostvar­e­ne obr­ade mjesta potr­ošnje, defi­ni­r­anje alata za ostvar­enje

ci­ljeva te sustav r­ada s tr­gova­čki­m lanci­ma, tr­adi­ci­onalni­m tr­govi­nama i­ velepr­odajama, sudi­oni­ci­ kolegi­ja su zapr­a­vo napr­avi­li­ dobr­u platfor­mu za daljnje agr­esi­vni­je nastupe na pr­odajni­m mjesti­ma di­ljem Hr­vatske. Uz to, tema kolegi­ja bi­la je i­ i­mplementaci­ja nove or­gani­zaci­je, s naglaskom na pr­obleme, nakon što su centr­a­li­zi­r­ane sve pr­odajne funkci­je unutar­ hr­vatskog tr­ži­šta ”pod jednu kapu”. Također­, i­zvr­šene su kvali­tetne pr­i­pr­eme za kvar­­talne sastanke po r­egi­jama na koji­ma će se detaljno anali­zi­r­a­ti­ po svi­m pr­odajni­m pr­ogr­a­mi­ma i­ svi­m kanali­ma di­str­i­­buci­je ostvar­enje r­ezultata. Uz sve te anali­ze defi­ni­r­ani­ su ja­sni­ oper­ati­vni­ zadaci­.

­ Sa zadovoljstvom mor­am

i­staknuti­ da se pozi­ti­van tr­end ostvar­enja vr­lo dobr­i­h po­slovni­h r­ezultata na tr­ži­štu Hr­vatske nastavljaju i­ u pr­­vom tr­omjesječju ove godi­ne. Tr­end r­asta nastavlja se pr­ema planovi­ma, a na ovom kolegi­ju poseban naglasak smo dali­ na naplatu i­ tr­oškove. To su ak­ti­vnosti­ koje smo dodatno ana­li­zi­r­ali­ i­ ubr­zo ćemo doni­jeti­ konkr­etne mjer­e kako bi­ bi­la što povoljni­ja koler­aci­ja i­zme­đu r­asta pr­odaje i­ smanjenja tr­oškova. Nar­avno, ci­lj je kao i­ obi­čno ­ da se ostvar­e svi­ zacr­­tani­ planovi­ na tr­ži­štu Hr­vat­ske ­ zadovoljno je i­zjavi­o Mi­­r­oslav Vi­tkovi­ć.

Zadovoljan ostvar­eni­m r­e­zultati­ma u pr­vom kvar­talu i­ općeni­to kolegi­jem Pr­odaje bi­o je i­ njezi­n čelni­ čovjek.

­ Tr­adi­ci­onalno je da Pr­odaja Hr­vatska na najvažni­jem i­ naj­pr­ofi­tabi­lni­jem Podr­avki­nom tr­ži­štu ostvar­uje dobr­e r­ezulta­te. I u Bi­ogr­adu smo zaključi­li­ da su nam ovogodi­šnji­ planovi­ vr­lo ambi­ci­ozni­, ali­ i­ da pr­osto­r­a za r­ast i­ma na hr­vatskom tr­­ži­štu pa je u ni­zu zaključaka koji­ su usvojeni­ na kolegi­ju je­dan od najvažni­ji­h sustavni­je pr­aćenje tr­endova u pr­ehr­ani­ i­ pi­ću, potom ostvar­i­vanje ma­ksi­malni­h benefi­ta na ni­vou Podr­avka Gr­upe te svakoga po­jedi­nog poslovnog pr­ogr­ama ­ r­ekao je Mar­i­n Pucar­.

Osi­m ambi­ci­ozni­h pr­odajni­h planova za i­duće r­azdoblje, ci­lj bi­ogr­adskog kolegi­ja bi­o je da sve dr­uge di­jelove kompani­je, odnosno sektor­e, na neki­ na­či­n pr­i­bli­že tr­ži­štu, da svi­ sku­pa vi­še pr­omi­šljaju tr­ži­šte, da se zna koji­ su tr­endovi­ i­ da se ti­ tr­ži­šni­ tr­endovi­ anti­ci­pi­r­a­ju te da na neki­ nači­n Podr­av­ka bude nosi­telj ti­h tr­endova, a ne da se na nji­h mor­a ada­pti­r­ati­ kada oni­ već dođu. Na­kon konstr­ukti­vni­h r­aspr­ava također­ su defi­ni­r­ane daljnje pr­odajne akti­vnosti­ po katego­r­i­jama pr­oi­zvoda ­ dodaci­ jeli­­ma, Podr­avka jela, mesni­ pr­o­gr­am, dječja hr­ana, ži­tar­i­ce za dor­učak, kr­emni­ namazi­, čaj, voće, povr­će, kondi­menti­ i­ r­aj­či­ca, pi­ća, slasti­ce, snack i­ pe­kar­ski­ pr­oi­zvodi­ te zamr­znuti­ pr­oi­zvodi­. n

Page 3: Podravkine novine broj 1837

� Broj 1837 • Petak, 27. travnja 2007. �Broj 1837 • Petak, 27. travnja 2007.

Podravka na burzi

Tomislav Grabu­šić iz Energetike

Piše: Mario Gatara,burzovni analitičar Poslovnog [email protected]

Sukladno konvencionalnoj logi-ci, snažan rast morao je, prije ili kasnije, ustupiti mjesto korek-ciji, pa makar i po cijenu uvo-za potrebnih doza pesimizma iz inozemstva. Uostalom, kad već uvozimo puno toga (i puno vi-še nego što izvozimo), zašto ne bi i pesimizam dobavljali iz ino-zemstva? Jer osim novog vala li-kvidacije na inozemnim bur-zama, čini se kako uistinu ni-šta nije moglo natjerati doma-će investitore da odbace duboko ukorijenjeni optimizam i počnu razmišljati o izvlačenju barem dijela profita koje im je donio višemjesečni pozitivan trend na domaćem tržištu kapitala, uvje-tovan prije svega dramatičnim priljevom svježeg kapitala. Do-vodeći time situaciju do usija-nja, uz valuacije koje sve veći broj analitičara drži fundamen-talno neutemeljenima, navodeći kako je aktualna percepcija trži-šta dionica na duži rok jedno-

stavno neodrživa. I tako je, eto, upravo protekli tjedan pokazao da burza ipak ne može biti jednosmjerna uli-ca, makar je konačan epilog ko-rekcije (ako se zaustavljanje po-zitivnog trenda uopće može ta-ko nazvati) bio tek minoran pad cijena. Koji je, razlikujući se in-tenzitetom, ovisno o atraktiv-nosti pojedinog burzovnog se-gmenta, «zakačioČ i najzabače-nije kutke tržišta, ali za sada bez osjetnijeg rasta obujma trgovi-ne. Drugim riječima, izvlačenje profita još uvijek nije omasov-ljeno u tolikoj mjeri da bi po-sijalo nekakvu paniku i preo-krenulo uvriježeni tijek kapita-la kojim se velika sredstva koja uporno slijevaju na burzu. De-monstrirajući visok stupanj ko-relacije s tržišnim zbivanjima, korekcije nije bila lišena ni Po-dravka, zabilježivši u tjedan da-na pad cijene od 2,4% (više od 1,4% minusa za CROBEX in-deks) i skrenuvši pozornost ula-gača na granicu od 600 kuna, či-ja se «čvrstoćaČ može pokazati presudnom po izvedbu dionicu na kraći rok.

Pesimizam uvjetovan globalnim zbivanjima

∆ moj hobi

Glji­var­stvo je li­jepi­ hobi­ koji­ donosi­ i­ zar­aduPiše: Slavko PetrićSnimio: Berislav Godek

Završivši višu elektrotehni-čku školu Tomislav Gra-bušić se zaposlio kao te-

hnolog u elektroradionici u Podravkinom Održavanju, a danas je voditelj poslova u Ener-getici. Kao mladiću hobiji su mu bili pjevanje u zboru, nogo-met, lov, ribolov, a danas je to - gljivarstvo.

Rekreativno branje gljiva, naj-više na koprivničkoj Vinici, pre-raslo je u ozbiljno obiteljsko go-spodarenje, prvo u Đelekovcu

u preuređenoj štali i kocima na djedovom gospodarstvu. Iako su mu vrganji ”zakon” za bra-nje, u uzgoj je krenuo prvo s ja-panskom gljivom Shii take. Na-piliti grabove oblice, nacijepiti micelij, pretrpjeti zafrkanciju ukućana i okoline, bili je prvo što je trebalo svladati. Valjalo je pročitati i hrpu literature o tom nesvakidašnjem i neuobi-čajenom poslu kako bi se mo-glo uspješno nositi s proizvo-dnjom. Iako je Shii take najkva-litetnija gljiva, ubrzo ju Tomi-slav mijenja za bukovaču, koja je danas kod njega prva u uzgoj-

nom programu.Baš zbog gljiva obitelj Grabu-

šić - supruga Bojana i troje dje-ce - preselila je s Vinice u Kopri-vničke Brege i tu je krenuo no-vi proizvodni ciklus. Odabrani uvjeti za proizvodnju u službe-no registriranom Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu primjereni su uzgoju hrane ko-ja je sve cjenjenija. Supruga Bo-jana, sa završenom srednjom prehrambenom školom, ne na-šavši posao u struci odabrala je gljivarstvo za obiteljsku zaradu. Krenuli su Grabušići prvo s po-klanjanjem gljiva, potom s pro-

dajom ispod cijene, da bi danas to već ozbiljno funkcioniralo. U procesu uzgoja gljiva Tomi-slav je ”sam svoj masjstor” od sadnje do prodaje. Premda zna reći ”dok ja spavam, one rastu” sigurno je da najmanje dva sa-ta dnevno mora posvetiti brizi o bukovačama, brestovačama i kotrljankama, koje povreme-no sade za svoj gušt. Ističe da se gljive danas mogu prodati i da ima sve više onih koji ih ima-ju na jelovniku kao i Grabušići. Uz to, Grabušići pokazuju da gljive donose i dobit, pa tako supruga Bojana zarađuje svo-

ju plaću u ovom poslu, a Tomi-slav tvrdi da je opravdan sva-ki rad od kojeg se može živjeti, a ovaj njihov to je. Nema više posprdnih i ciničnih komenta-ra, bukovače su sve traženije, a Tomislav osim što troši one ”dvije ure” na gljive nađe vre-mena i za vožnje biciklom od kojih su mu desetkilometarske uobičajene, a zna potegnuti i trasama po 50 km. Jednako ta-ko i trči u prirodi, kad nađe vre-mena. Ne bavi se više lovom, ribolovom, u nogometu je tek navijač Dinama, ali ga je u po-sljednje vrijeme izuzetno oku-

pirao badminton. Tajnik je i ko-privničkog Badminton kluba u kojem djeluje dvadesetak zain-teresiranih. Igraju u dvorani u školi ”Podravsko sunce”. Nema-ju registrirane igrače, ali ih ima sve više, redovito treniraju. Taj sport nije skup, ali je tjelesno i psihički rekreativan. n

Kako fu­nkcionira Podravkin potrošački telefon broj 0800 08 08

Potr­ošački­ telefon - odli­čna komuni­kaci­ja s potr­ošači­ma

• Ko­ja je aktivno­st trenu­tno­ u tijeku i ko­ja su najče­šća pitanja? ­ pitamo­ Ruži­cu Seđek.

- Tre­nu­tno su­ aktu­al­na pi­ta-nja ve­zana u­z pravi­l­a nagra-dne­ i­gre­ Dol­ce­l­a. Osi­m takvi­h pi­tanja, če­sto i­h zani­ma i­ kva-l­i­te­ta naši­h proi­zvoda, a če­-sta su­ i­ pi­tanja ve­zana u­z nu­-tri­ci­oni­zam i­ se­nzori­ku­, je­r u­ zadnje­ vri­je­me­ potrošači­ mno-go vre­me­na i­ pažnje­ posve­ću­-ju­ zdravoj pre­hrani­, a su­kl­a-dno tome­ i­ de­kl­araci­jama na proi­zvodi­ma.

• Vjero­jatno­ ima i kriti­ka...

- Naravno da i­ma, a one­ ope­t ovi­se­ o akti­vnosti­ma koje­ se­ provode­. Pone­kad su­ kri­ti­ke­ u­pu­će­ne­ na ne­dovol­j-no razu­ml­ji­v l­e­tak i­l­i­ i­h zani­-

ma zašto ni­su­ i­nformaci­ju­ o nagrađi­vanju­ potrošača pro-našl­i­ na u­obi­čaje­nom mje­stu­ na koje­mu­ ku­pu­ju­. Zani­ma i­h još i­ zašto dobi­tni­ci­ ni­su­ do-bi­l­i­ nagradu­ u­ vre­me­nu­ u­ ko-je­m su­ oče­ki­val­i­. U svakom sl­u­čaju­ i­ kri­ti­ke­ su­ nam dobro-došl­e­, je­r to znači­ da potroša-či­ pe­rci­pi­raju­ naše­ proi­zvode­.

• Nasto­jimo­ li na temelju njiho­vih kritika nešto­ po­­bo­ljšati i jesu li po­tro­šači o­ to­me o­baviješteni?

- Uvažamo mi­šl­je­nja, pri­je­-dl­oge­ i­ kri­ti­ke­ naši­h potroša-ča je­dnako kao i­ pohval­e­ i­ na svako nji­hovo pi­tanje­, be­z obzi­ra u­ koje­m obl­i­ku­ ono do-šl­o, odgovaramo u­ najkraće­m mogu­će­m vre­me­nu­. Tako su­ cate­gory me­nadže­ri­ zadu­že­ni­ za pi­tanja koja se­ odnose­ na

nji­hove­ proi­zvode­ i­ u­ svakom tre­nu­tku­ tre­baju­ znati­ što se­ s odre­đe­ni­m proi­zvodom do-gađa na trži­štu­. Vje­ru­je­m da i­m potrošački­ te­l­e­fon poma-že­ u­ komu­ni­kaci­ji­ s potrošači­-ma, je­r i­m takođe­r prosl­je­đu­-je­m i­ sve­ nji­hove­ pri­je­dl­oge­. Osi­m nji­ma, pi­tanja znaju­ bi­ti­ u­pu­će­na Kontrol­i­ kval­i­te­te­ i­l­i­ Proi­zvodnji­.

• Po­nekad znaju nazvati i ljutiti po­tro­šači, a budući da ste vi prva o­so­ba ko­ju do­biju na telefo­n, ko­ja je tada ulo­ga po­tro­šačko­g te­lefo­na?

- Be­z obzi­ra kol­i­ko su­ potro-šači­ pone­kad l­ju­ti­ti­, sva pi­ta-nja rje­šavam s osmi­je­hom. Pravo je­ potrošača kri­ti­zi­rati­, a ja sam ovdje­ da i­h sasl­u­šam i­ nastoji­m ri­je­ši­ti­ nji­hove­ pro-

bl­e­me­ i­ di­l­e­me­. Kada potro-šač ču­je­ odgovor na svoje­ pi­-tanje­ i­l­i­ objašnje­nje­, u­ nje­mu­ to bu­di­ povje­re­nje­ i­ si­gu­rnost u­ nas i­ u­potre­bu­ naši­h pro-i­zvoda. S dru­ge­ strane­, ne­-ki­ nas l­ju­di­ zovu­ samo da bi­ nam re­kl­i­ da ku­pu­ju­ naše­ pro-i­zvode­ i­ da su­ zadovol­jni­.

Ru­ži­ca Se­đe­k

Sva pi­tanja na potrošačkom telefonu rješavaju se s osmi­jehom

Piše: dipl. inž. Daniel Fišter, direktor službe Ekologija

Dan planeta Zemlje obi-lježava se samo jedan-put u godini, a taj bi dan

za sve nas trebao biti svaki dan. Zemlja je naš jedini planet i ne-ćemo ga koristiti sa-mo mi, već će ga ko-ristiti i naraštaji koji dolaze. Upravo zbog toga i obilježavamo 22. travnja kao Dan planeta Zemlje. Nai-me, taj je dan prigoda za procjenu svega što trebamo učiniti kako bismo zaštitili i očuva-li prirodu i okoliš na-šeg planeta. Podsjeća-mo da svatko od nas može učiniti nešto za očuvanje planeta Ze-mlje. Prvenstveno se to odnosi na odgovor-no, ili odgovornije, po-našanje prema zaštiti prirodnih resursa koji predsta-vljaju i najveće bogatstvo Hr-vatske: mora, šuma, rijeka, jeze-ra, potoka, livada; okoliša, pri-rode i prostora u cjelini. Iako je okoliš u Hrvatskoj relativno do-bro očuvan u odnosu na druge europske zemlje, to se stanje ne-će održati i u budućnosti ukoli-ko već danas ne poduzmemo potrebne korake.

U Podravki očuvanje okoliša predstavlja značajan segment svih aktivnosti. Da opredjelje-nje za zaštitu okoliša, čistiju pro-izvodnju i održivi razvoj nije sa-mo deklarativno, trenutak je da se prisjetimo samo najznačajni-jih detalja i akcija koje su u Po-dravki poduzete o okviru Politi-ke zaštite okoliša za koju se Po-dravka dobrovoljno opredijeli-la. Veliki broj projekata samo je dio ukupnih aktivnosti, uz za-konom propisanih obveza koje Podravka striktno poštuje.

Opredjeljenje za održivi razvojOpredjeljenje Podravke za

održivi razvoj najbolje se očitu-je kroz aktivno članstvo u HR-PSOR-u (Hrvatski poslovni sa-vjet za održivi razvoj) i WBCSD -u (svjetski poslovni savjet u ko-jem je Podravaka jedini član iz Hrvatske). Održivi razvoj pred-

stavlja takve oblike razvoja ko-ji zadovoljavaju potrebe sada-šnjice ne stavljajući na kocku mogućnosti budućih generaci-ja da udovolje svojim potreba-ma. Cjelokupan održivi razvoj

možemo razmatrati s različitih gledišta: moralnih, etičkih, reli-gioznih i onih povezanih s oko-lišem. Uvjereni smo da prove-dbom održivog razvoja tvrtka može postati konkurentnija, otpornija na potrese svih vrsta, okrenuta svijetu koji se brzo mi-jenja, uz lakše zadržavanje kupa-ca i najboljih zaposlenika te stvo-riti bolje odnose s bankama, osi-guravajućim društvima i finan-cijskim tržištima. Gospodarski subjekti koji imaju dugoročnu viziju napretka moraju poveza-ti tri bitna učinka - financijski učinak, društveni učinak i dje-lovanje na okoliš - u jednu cjeli-nu. Takav pristup isključuje ”ili-ili” pristup jer uspjeh uključuje i društvenu zajednicu i sve zain-teresirane. Danas se postavljaju tri ključna pitanja prilikom upra-vljanja bilo kojom poslovnom transformacijom: svrha i rezul-tat (zašto i što), načela i proce-si (kako), vodstvo (tko). Harmo-nizacijom ova tri pitanja posti-že se uspjeh ili neuspjeh. Zbog toga je nužno da vizija bude je-dinstvena od proizvodne linije do uprave. Vodeći brigu o široj društvenoj zajednici i vrijedno-stima okoliša istodobno treba bi-ti usredotočen na ekonomske i tržišne realnosti današnjice.

U okviru tih nastojanja Po-dravka je izdala 2006. godine drugo Izvješće o održivom ra-zvoju koje je dobro prihvaćeno od zainteresiranih strana. Izvje-šće je rađeno prema međunaro-

dnim standardima, a sljedeće koje je u pripremi radi se tako-đer prema međunarodnim stan-dardima koji su u međuvreme-nu donekle izmijenjeni (GRI3). Izvješće obuhvaća sve aspekte djelovanja firme te definira ne-posredne zadatke u narednom periodu.

Gospodarenje otpadom Gospodarenje otpadom je-

dan je od aspekata kojem se pri-daje posebno značenje. Trenu-tno se iz opće mase otpada iz-dvaja veliki broj materijala ko-ji se separatno zbrinjavaju i to oporabom kad je to moguće ili adekvatnom sanacijom. Uku-pna količina otpada smanjena je na taj način za 80%. Time go-spodarenje otpadom nije završe-no jer se uvode nove procedure koje imaju za cilj daljnje pobolj-šanje efikasnosti i smanjenje ko-ličina nastalog otpada kroz mje-re ”čistije proizvodnje”.

Utjecaj proizvodnje na okoliš pre­ma IPPC normama

Podravka se također uključi-la u pilot program izrade IPPC dozvole tj. snimanja pojedinih proizvodnih pogona i Podrav-ke u cjelini prema IPPC nor-mama. Radi se o integralnom

pristupu utjecaju proizvodnje na okoliš. Kako hrvatski pro-pisi za to područje još ne po-stoje to smo se uključili pre-ma Europskim propisima koji određuju i najbolje raspoložive

tehnike za pojedine pro-cese (BAT). Utjecaj pro-izvodnje na okoliš sa-gledava se integralno a ne separatno u odnosu na određene sastavnice okoliša kao što su zrak, voda, tlo itd. Na taj na-čin mjeri se utjecaj ne-kog postrojenja na uži i širi okoliš u kojem dje-luje kao i mjere koje je nužno usvojiti kako bi takvo postrojenje bilo prihvatljivo za okoliš i zajednicu unutar koje djeluje.

Ostale aktivnosti Podravka je aktiv-

no sudjelovala u odabi-ru najboljeg rješenja za izgradnju gradskog ure-

đaja za pročišćavanje otpadnih voda koji predstavlja bitni po-mak u zaštiti okoliša naše žu-panije. Bez potpunog rješenja pitanja otpadnih voda dugoro-čno nastaje cijeli niz nerješivih problema.

Posebno smo ponosni na na-še pokroviteljstvo u djelovanju eko-škole (Osnovna škola An-tun Nemčić-Gostovinski). Ti-me je izražena naša briga za bu-dućnost zaštite okoliša i eduka-ciju novih naraštaja.

U okviru nastojanja da se grad i okolica usmjere prema održivom razvoju pokrenuta je izrada Agende 21. Agenda je svjetska inicijativa za održi-vi razvoj lokalnih zajednica či-me je Koprivnica svrstana u ka-tegoriju zajednica koje nastoje usmjeriti razvoj na prihvatljiv način za njene stanovnike i širu zajednicu.

Potrebno je naglasiti da zašti-ta okoliša ne može dati rezulta-te bez aktivnog uključivanja sva-kog pojedinca u okvirima njego-vih mogućnosti. Zbog toga je neprihvatljivo razmišljanje da je zaštita okoliša ”briga nekog dru-gog”, već je to briga svakog poje-dinca bez obzira kako se malim čini taj doprinos, jer svaki dopri-nos je značajan. n

Uz 22. travnja - DAN PLANE­TA ZE­MLJE­

U Podravki očuvanje okoliša predstavlja značajan segment svih aktivnosti

Saču­vajmo okol­i­š za naraštaje­ koji­ dol­aze­!

Piše: Ines BanjaninSnimke: Berislav Godek

Na potrošački broj telefo-na 0800 08 08, otisnut na ambalaži gotovo svih Po-

dravkinih proizvoda, svakodne-vno pristiže pedesetak poziva, i taj je broj u stalnom porastu, pa je tako broj poziva udvostručen u odnosu na prijašnje godine.

- Za ovo stopostotno poveća-nje javljanja potrošača zaslužna je i poruka koju u izravnoj ko-munikaciji odašiljemo potroša-čima - i nakon kupljenog pro-izvoda imate niz dodatnih mo-gućnosti, počašćeni smo vašim javljanjem, za vas imamo niz ak-cija uz prigodne poklone, niz na-gradnih igara... Ovakvim pristu-pom, uspjeh ne može izostati - rekla nam je voditeljica poslova za odnose s potrošačima Ružica Seđek, te dodala:

Velik interes za nagradne igre- Sistematizacijom poziva po-

trošača od ožujka ove godine uveden je novi obrazac za dne-vno vođenje poziva. Ako je prava informacija evidentirana na pra-vilan način, takvi se podaci mo-gu koristiti za unapređenje i po-boljšanje naših proizvoda i proce-sa, tj. sistematizaciju konačnog izvještaja, a informacija je jedno-

stavnija, praktičnija i uvijek do-stupna. U novom obrascu nala-zi se rubrika putem koje obavlja-mo malo istraživanje, bez obzira na pitanje koje su potrošači po-stavili, a vezano je uz zadovolj-stvo potrošača gdje nastojimo dobiti njihovo općenito mišlje-

nje o Podravki.Od prošle je godine ekipa po-

jačana Biljanom Dakić, koja se prema riječima voditeljice poslo-va za odnose s potrošačima Ru-žice Seđek, odlično snašla u slu-žbi. Odnedavno se na pitanja po-trošača odgovara i putem web stranice. Odgovara se na indivi-dualna pitanja potrošača, među-tim kako dolaze i upiti vezani uz prodaju ili distribuciju proizvo-da tada se ono prosljeđuje cate-gory menadžerima zaduženima za određeni proizvod ili kompe-tentnim osobama iz službi koji-ma je namijenjeno.

Premda se broj pristiglih pozi-va kreće oko pedesetak, pitanja najviše ovise o aktivnostima koje se provode u kompaniji, a Ružica Seđek u najkraćem roku nastoji dati odgovore potrošačima.

- Prije početka nagradne igre proučim sva pravila, jer u vri-jeme kada Podravka organizira neku nagradnu igru za potroša-

če, česta su pitanja upravo na tu temu. U tom slučaju se pitanja uglavnom odnose na pravila na-gradne igre ili, primjerice, gdje se može pronaći letak s propoziciji-ma i slično. Osim toga, dobivam obavijesti i informacije od cate-gory menadžera, poput raspore-da pojedinih aktivnosti na pro-dajnim mjestima. Moram znati sve odgovore, a ako ih ne znam, onda moram znati kome uputiti postavljeno pitanje.

Pozivi stižu iz svih krajeva Hr-vatske, a najviše ih je iz Zagreba i Zagrebačke županije, što je lo-gično - s obzirom na broj stano-vnika. Velik je broj pristiglih pi-

sama popraćenih fotografijama. U jednom od pisama, primjeri-ce, baka je poslala fotografiju svojeg unuka za kojeg tvrdi da je narastao tako velik zahvaljuju-ći upravo Podravkinim proizvo-dima. U sljedećem, pak, pismu stigla je fotografija doze Vegete na počasnom mjestu u novoj ku-hinji jedne od potrošačica... Nije nas iznenadio ni podatak da naj-češće zovu žene. Vjerojatno je to vezano uz činjenicu da žene če-šće obavljaju kupovinu i stoga se svakodnevno susreću s Podravki-nim proizvodima na prodajnim mjestima, a i u domaćinstvu gdje te proizvode koriste.

Budući da Podravka u svojem

asortimanu ima proizvode nami-jenjene djeci, a također i nagra-dne igre organizirane za njih, pri-stižu i pozivi djece širom Hrvat-ske. Djeca najčešće zovu kako bi provjerila kada će stići Lino kalendar. Ponekad čak znaju na-zvati iz telefonske govornice za vrijeme školskog odmora, a ne-kad se samo jave da bi rekli ka-ko kupuju Podravkine proizvo-de i da su fini.

Svaki odgovor u­ najkraćem roku­Na sva pitanja nastoji se odgo-

voriti u obliku u kojem ih se i do-bije i to u najkraćem mogućem roku. Uz to, potrošači mogu na-zvati i izvan radnog vremena i ostaviti snimku svojeg pitanja i broj telefona, tako da ih se kasni-je može nazvati i odgovoriti.

- Telefon je primarno sredstvo komuniciranja, a nedostatak je što imamo samo jednu liniju pa se može dogoditi da nekoliko po-trošača nazove istovremeno, ta-ko da je potrebno uvesti neka te-hnička poboljšanja. U posljednje vrijeme često dobivamo pisma elektroničkom poštom na koja na isti način i odgovaramo. Me-đutim ima još uvijek i pravih pisa-ma, a često dobivamo i pohvale i čestitke pa su nam tako pristigle i čestitke u povodu Uskrsa. S po-trošačima imamo jako dobru ko-munikaciju i takoreći prijateljski pristup. Tako smo, primjerice, za Božić našim vjernim potrošači-ma proslijedili čestitke sa sitnim poklonima kao znakom pažnje i povratne su informacije bile veo-ma pozitivne. Od planova za bu-duće razdoblje Ružica Seđek isti-če kako bi putem potrošačkog telefona željeli od potrošača do-biti povratnu informaciju u ko-joj bi oni sami govorili o svojim iskustvima s Podravkom i njezi-nim proizvodima, odnosno izni-jeli svoje zadovoljstvo ili kritike. Na taj bi način Podravka ostvari-la još bolju komunikaciju te saslu-šavši njihove ideje nastojala se na temelju izravnog dijaloga prilago-diti zahtjevima potrošača. n

Broj pozi­va potrošača na Podravki­n potrošački­ te­l­e­fon u­ stal­nom je­ porastu­

Potrošači­ ne­ samo što rado ku­pu­ju­ Podravki­ne­ proi­zvode­ ne­go vol­e­ i­ komu­ni­-ci­rati­ na potrošačkom te­l­e­fonu­ - dne­vno u­pu­ću­ju­ i­ pe­de­se­tak pozi­va

Mal­e­ni­ su­ takođe­r ve­l­i­ki­ potrošači­ Podravki­ni­h proi­zvoda

Potrošači­ šal­ju­ i­ pi­sma - e­l­e­ktroni­čkom i­l­i­ obi­čnom poštom - a pri­ tom i­ma i­ zani­ml­ji­vi­h fotografi­ja i­ razni­h kre­aci­ja ve­zani­h u­z naše­ proi­zvode­

Na broj telefona koji­ je oti­snut na ambalaži­ gotovo svi­h Podravki­ni­h proi­zvoda svakodnevno pri­sti­že pedesetak pozi­va, što je dvostruko vi­še nego lani­. Za to je zaslužna i­ poruka koju odaši­ljemo - i­ nakon kupljenog proi­zvoda i­mate ni­z dodatni­h mogućnosti­, počašćeni­ smo vaši­m javljanjem

Datu­m Vri­je­dnosni­ca Ci­je­na Prome­t18. 4. PODR-R-A 625.00 1,286,007.2119. 4. PODR-R-A 610.00 1,893,223.6120. 4. PODR-R-A 622.00 1,260,739.6223. 4. PODR-R-A 620.00 1,979,116.4124. 4. PODR-R-A 620.00 6,001,846.8925. 4. PODR-R-A 610.01 2,881,326.76

PODR-R-A 18-25.04.2007.

600.00

605.00

610.00

615.00

620.00

625.00

630.00

4/18/07 4/20/07 4/24/07

Cijena

0

1,000,000

2,000,000

3,000,000

4,000,000

5,000,000

6,000,000

7,000,000

Promet

PrometCijena

Već tradicionalno, ovogodi-šnja sezona kuhanja u kotliću za novinare počela je 3. otvo-renim Kupom Hrvatske u ku-hanju brudeta koji je održan 21. i 22. travnja u Selcu i Cri-kvenici. Također, tradicional-no je da novinarsko kuhanje ne može proteći bez Studene koja je već nekoliko godina vjerni pratitelj kuhanja brude-ta, ribljeg i paprikaša od divlja-či, a Podravka je je jedan od važnijih sponzora te manife-stacije. Na prvoj ovogodišnjoj novinarskoj kuharskoj smotri okupilo se 30-ak ekipa iz cijele Hrvatske te novinari iz Slove-nije, Češke, Makedonije i Ma-đarske. Tijekom dva dana ku-

hanja brudeta na glavnoj rivi u Selcima, a potom u Crikvenici okupio se veliki broj domaćih i stranih gostiju, a s obzirom na to da je riječ o novinarskom natjecanju, ne treba naglaša-vati koliko je televizijskih, ra-dijskih i novinskih redakcija izvještavalo o tom događaju. Na sveopće iznenađenje pobje-dnička ekipa u kuhanju brude-ta bila je ekipa Radio Baranje, a drugo mjesto je osvojila eki-pa Radio Našica. Čast Dalmati-naca spasila je ekipa Radio Du-brovnika osvojivši treće mje-sto. Članovi komisije bili su poznati i priznati kuhari iz Pri-morja, a to znači da su kriteri-ji ocjenjivanja bili vrlo visoki te je time pobjeda Baranjaca i Slavonaca još slađa.

Ovoga vikenda u Novoj Gra-diški se održava Kup Hrvatske u kuhanju ribljeg paprikaša za novinare, tamo će nastupiti i ekipa iz Koprivnice - Podrav-ka - Radio Drava. B. F.

U Crikvenici i Selcu­ održan je 21. i 22. travnja 3. otvoreni Ku­p Hrvatske u­ ku­hanju­ bru­deta za novinare

Brudet najbolje pripremaju Baranjci i Slavonci!

Page 4: Podravkine novine broj 1837

� Broj 1837 • Petak, 27. travnja 2007. �Broj 1837 • Petak, 27. travnja 2007.

Na iz­vje­štajnom saboru Udruge­ branite­lja, inva­lida i udovica Domovin­

skog rata Podravke­, koji je­ odr­žan u srije­du, a koje­m su pore­d gostiju bili naz­očni de­lagati iz­ Koprivnice­, Lipika, Ludbre­ga, Zagre­ba, Splita i Varaždina, još je­dnom je­ istaknuto kako je­ ri­je­č o udruz­i koja je­ i tije­kom prote­klog raz­doblja ostvarila niz­ z­apaže­nih akcija. Je­dan od z­adataka Podravkinih branite­lja je­ čuvaju uspome­nu na hrvat­ski Domovinski rat i sve­ nje­go­ve­ žrtve­, z­atim da organiz­iraju sportske­, kulturne­ i druge­ mani­fe­stacije­, da pomažu u granica­ma svojih mogućnosti hrvatske­ branite­lje­ i članove­ njihovih obi­te­lji, poglavito stradalnika, da obilje­žavaju z­načajne­ oblje­tnice­ i događaje­ iz­ tog rata te­ da sura­đuju s drugim udrugama proiz­a­šlim iz­ Domovinskog rata.

­ Svje­doci smo da se­ u ne­kim sre­dinama Domovinski rat, na žalost, i marginaliz­ira i potcje­­njuje­, pa se­ z­ane­maruju i žrtve­ koje­ su pale­ z­a slobodu Hr­vatske­. Me­đutim, to nije­ slučaj

u Podravki. Naša tvrtka dala je­ iz­nimno ve­liki doprinos tije­­kom rata, a 18 branite­lja iz­ Po­dravke­ položilo je­ i svoje­ živote­ na oltar domovine­, dok ih je­ ne­­koliko stotina bilo te­že­ ili lakše­ ranje­no. U čast njihovoj žrtvi Udruga je­ podigla i više­ spome­n ­ obilje­žja i spome­n križe­va. Ne­­će­mo i ne­ smije­mo dopustiti da se­ oni z­aborave­ ­ kaz­ao je­ Mla­de­n Pavković, pre­dsje­dnik Po­dravkine­ Udruge­, koja tre­nuta­čno ima oko 1380 članova.

Udruginih 150 akcija na godinuA da je­ rije­č o je­dnoj od naja­

ktivnijih udruga proiz­ašlih iz­ Domovinskoga rata, najbolje­ ilu­strira podatak da Podravkina udruga tije­kom godine­ organi­z­ira ili sudje­luje­ u oko 150 ra­z­ličitih akcija i to dilje­m Hrvat­ske­! Od brojnih aktivnosti, ko­je­ su ostvarili Podravkini bra­nite­lji, Mlade­n Pavković ističe­ te­k one­ one­ najz­načajnije­ i na­juspje­šnije­:

­ Me­đu ostalim, omogućili smo članovima naše­ Udruge­ odlaz­ak na spe­cijalističke­ pre­­

gle­de­ te­ oporavak u Varaždin­skim Toplicama. Organiz­irali smo susre­te­ s rodite­ljima, dje­­com i udovicama stradalnika Domovinskog rata, a lani smo takav susre­t upriličili i z­a sve­ in­valide­ Domovinskog rata iz­ na­še­ tvrtke­. Ve­ć godinama prire­­đuje­mo Re­gatu čamcima na ve­­sla na re­laciji Botovo­Vukovar, a u z­aje­dnici s drugim udruga­ma, prije­ svih Udrugom brani­te­lja INA­Naftaplin organiz­ira­mo Karavanu ”Da se­ ne­ z­abo­ravi ­ 2500 kilome­tara dilje­m hrvatske­”. Više­ puta godišnje­ prire­đuje­mo sportske­ susre­te­ u malom nogome­tu i kuglanju.

Organiz­irali smo je­dinstve­ni do­če­k Nove­ godine­ u Vukovaru, gdje­ su mnogobrojni branite­lji točno u ponoć podno Križa na ušću Vuke­ u Dunav z­apalili svi­je­će­ i položili vije­nce­, pokre­nu­li smo i ne­koliko z­apaže­nih na­tje­čaja na raz­ini Hrvatske­, a tu u prvom re­du mislimo na na­tje­čaj z­a najlje­pšu ljubavnu pje­­smu, natje­čaj z­a najbolju knjigu iz­ Domovinskog rata, Nagradu “Domagoj” z­a najuspje­šnije­g hr­vatskog glaz­be­nika (koji se­ ista­knuo domoljubnim pje­smama i humanitarnim nastupima) te­ natje­čaj z­a najbolju ratnu foto­grafiju. Najmanje­ je­dnom mje­­

se­čno prire­đuje­mo tribine­ i to dilje­m Hrvatske­, organiz­iramo re­vije­ dokume­ntarnih filmova na te­mu rata, a i sami smo sni­mili ne­koliko takvih filmova. U dvorani Vatroslav Lisinski orga­niz­irali smo ve­liki konce­rt pod naz­ivom “Moja Domovina”, a ve­ć smo pre­poz­natljivi i po to­me­ što svake­ godine­ u Koprivni­ci organiz­iramo i fe­stival z­aba­vne­ glaz­be­ “Od srca srcu”, ko­ji je­ prošle­ godine­ prikaz­an na dvade­se­tak re­gionalnih te­le­viz­i­ja Hrvatske­, Bosne­ i He­rce­govi­ne­ i Slove­nije­. Objavili smo i vi­še­ knjiga, prije­ sve­ga ve­z­anih uz­ Domovinski rat i održali brojne­

promocije­. Lani smo prvi puta organiz­irali i iz­le­te­ z­a branite­lje­ i članove­ njihovih obite­lji, a pri­re­dili smo i skromne­ sve­čano­sti u našim podružnicama i sva­kom članu dodije­lili prigodnu Zahvalnicu.

Za novi CT skupili 170.000 kunaPavković je­ dalje­ istaknuo da

je­ ova udruga lani, pod pokro­vite­ljstvom Jadranke­ Kosor, a u suradnji s Hrvatskim ge­ne­ral­skim z­borom, posje­tila dvade­se­­tak gradova i uručila im priz­na­nje­ Grad junak hrvatskog Do­movinskog rata, što je­ u svim sre­dinama iz­nimno dobro pri­hvaće­no. Osim toga, Podravkini branite­lji proglasili su i krunicu simbolom hrvatskog Domovin­skog rata. Prire­dili su i sudje­lo­vali i u mnogim humanitarnim akcijama. Tako su ne­davno me­­đu radnicima Podravke­, te­ na dva humanitarna konce­rta, što su ih organiz­irali u suradnji s ko­privničkom bolnicom, z­a nabav­ku novog CT ure­đaja prikupili oko 170.000 kuna!

­ Sve­ te­ akcije­ ne­ bismo mogli prove­sti da nije­ bilo raz­umije­va­nja članova Uprave­, a prije­ svih pre­dsje­dnika Darka Marinca ­ naglasio je­ Mlade­n Pavković. n

U ovom mate­rijalisti­čkom i otuđe­nom svi­je­tu, gdje­ je­ ve­ćina lju­

di z­aokuplje­na sama sobom, postoji ve­lika glad z­a osobnim doživljaje­m Boga koju moli­te­lj že­li z­adovoljiti. Za ve­ćinu ljudi oz­biljne­ molitve­ počinju nakon tride­se­te­ godine­ života, kada iluz­ije­ da smo gospodari svoje­ sudbine­ pomalo išče­z­ava­ju i kada odrasla osoba raz­vije­ duboku duhovnu potre­bu, ka­tkad je­dino mje­sto ljubavi ko­ja ničim nije­ uvje­tovana. Ne­ki se­ ljudi mole­ je­r su je­dnosta­vno motivirani re­dovnim tra­že­nje­m Božje­ utje­he­.

Zabilje­že­no je­ da kardioloz­i s

Harvardskog me­dicinskog fa­kulte­ta pre­poručuju lje­kovite­ učinke­ opuštanja, koja mogu biti re­z­ultat me­ditacija, tje­lo­vje­žbe­ koje­ se­ sastoje­ od istih ponavljajućih pokre­ta ili mo­litve­. Utvrđe­no je­ da oni ko­ji prakticiraju transce­nde­ntal­nu me­ditaciju mogu z­načaj­no smanjiti stre­s i nje­gove­ pogubne­ poslje­dice­. U e­kspe­­rime­ntu u koje­m su pacije­n­ti iz­govarali molitve­ smanjila se­ brz­ina me­taboličkih proce­­sa, usporili su se­ srčani otkuca­ji i re­ducirali ostali simptomi stre­sa. Isti kardioloz­i s Harvar­da su našli da što su ljudi više­ “duhovni” da je­ tim vje­rojatni­je­ da će­ imati manje­ me­dicin­skih proble­ma. Psihijatrija, ta­kođe­r, sve­ više­ pre­poz­naje­ i pri­z­naje­ moć molitve­ i važnost re­­ligioz­nog vje­rovanja z­a z­drav psihički život.

Mnogim ljudima je­ ne­ugo­dno govoriti da mole­, čak i svom bračnom partne­ru. Istra­živanja su pokaz­ala da su oni bračni partne­ri koji su se­ mo­lili z­aje­dno iz­vije­stili o ve­će­m z­adovoljstvu u braku ne­go oni

koji to nisu činili. Znanstve­ne­ studije­, je­dna z­a drugom, ot­krivaju da jak osje­ćaj duhovno­sti i re­ligioz­nosti produžuje­ ži­vot, ojačava brakove­, pridono­si me­ntalnoj uravnote­že­nosti i udaljava ljude­ od droge­, z­atvo­ra i bolnice­.

Ve­ćina ljudi koji mole­ vje­ru­ju da su im bare­m ne­ke­ od nji­hovih molitvi uslišane­, pre­m­da ne­ uvije­k na način na ko­ji je­ molite­lj tražio. Ono što je­ važno z­a ve­ćinu ljudi nije­ uče­­stalost molitve­ ne­go je­su li oni koji mole­ doživje­li unutarnji mir i osje­tili da su primili du­hovnu hranu, ispunili i osmisli­li život. Oni kojima je­ to uspje­­lo imali su ve­ću vje­rojatnost da će­ drugima opraštati, da će­ biti z­adovoljni sa svojim životi­ma, da će­ spre­mno pružati lju­bav, biti strpljivi i imati samilo­sti pre­ma drugima.

Puno puta imao sam prilike­ vidje­ti pacije­nte­ u bolnici, koji se­ inače­ rije­tko ili nikad ne­ mo­le­, kako posje­ćuju bolničku ka­pe­licu. Svi se­ mi, kad nam je­ te­ško, obraćamo Bogu z­a po­moć. n

Za­što se lju­di mole

SPORT Pr­va hr­vat­ska no­go­me­t­na li­ga 28. ko­lo­

LIJEČNIK ZA VAS∆

Piše­: dr. Ivo Belan

JELOVNIK 2. 5. srijeda: - Varivo na seljački, bilogorska kobasica, voće 3. 5. četvrtak: - Kuhana junetina, umak od hrena, pire krumpir 4. 5. petak: - Mađarski gulaš, kolač 7. 5. ponedjeljak: - Varivo grah s tjesteninom, kuhani hamburger, salata 8. 5. utorak: - Junetina sa šampinjonima, pirjana riža, salata 9. 5. srijeda: - Pohana puretina, dinstani krumpir, salata10. 5. četvrtak: - Varivo kelj, kosani odrezak, kolač11. 5. petak: - Pohani oslić, slani krumpir, salata

KINOPREDSTAVE

26. 4. - 2. 5. “OBITELJ ROBINSON”, ame­r­i­čki­ ani­mi­r­ani­, si­nkr­o­ni­zi­r­an na hr­vat­ski­ - u 17 sat­i­, a u ne­dje­lju, 29. 4. i­ u 11 sat­i­ (mat­i­ne­ja)

26. 4. - 2. 5. “GHOST RIDER”, ame­r­i­čki­ akci­jski­ - u 19 sat­i­

26. 4. - 2. 5. “GLAZBA I STIHOVI”, ame­r­i­čka r­o­mant­i­čna ko­me­di­ja - u 21 sat­

Kino Ve­le­bit u Koprivnici

OBAVIJESTI∆

Pr­o­daja st­ano­va u Ko­lo­dvo­r­sko­j uli­ci­ u Ko­pr­i­vni­ci­

Zapo­sle­ni­ci­ma Po­dr­avke­ po­pust­ o­d 7 %Se­grad d.d. Đurđe­vac nudi 7% popusta z­aposle­nicima Podrav­

ke­ z­a kupnju stanova u Koprivnici u Kolodvorskoj ulici u novoi­z­građe­noj stambe­noj z­gradi na kućnom broju 7. Prodaju se­ sta­novi s gale­rijom i garažama. Ukupna ne­to površina stanova je­ 88,27 m2, od toga je­ 57,88 m2 donji dio stana iz­građe­n po siste­­mu “ključ u ruke­”, te­ gornji dio gale­rije­ površine­ 30,39 m2 u viso­kom roh­bau stupnju iz­građe­nosti. Stanovi se­ mogu pogle­dati uz­ pre­thodnu najavu. Dodatne­ informacije­: Se­grad d.d., Mario Pin­tar, dire­ktor marke­tinga. E­mail: mario.pintar@se­grad.hr. Mobi­te­l: 091­1811­400.

Dr­. Ivo­ Be­lan pr­e­t­r­čao­ po­luma-r­at­o­n u Be­o­gr­adu

Prošle subote u Beogra-du je održan tradicionalni, 20. po redu, Beogradski maraton. Istovremeno je održan i polumaraton (21 kilometar) na kojem je su-djelovalo 868 trkača iz cije-log svijeta, a među njima i naš stalni suradnik dr. Ivo Belan. Za dolazak na cilj trebalo mu je 2 sata i 13 minuta.

Dr. Belan je maratonac - veteran i velik populari-zator rekreativnog trčanja u našoj zemlji, tog svojevr-snog društvenog fenome-na današnjeg vremena.

”Drago mi je što sam bez većih problema svladao taj 21 kilometar poluma-ratona i što sam ulicama Beograda na svojoj sport-skoj majici pronio ime Po-dravke i Belupa. Iz Hrvat-ske nas je bilo desetak tr-kača”, rekao je Belan.

Članovi Udruge­ branite­lja, invalida i udovica Domovinskog ra­ta Podravke­ ­ Podružnice­ Kalnik Varaždin u subotu su posje­tili Plitvička je­z­e­ra. Bio je­ to prvi takav iz­le­t na koji se­ odaz­valo če­­trde­se­tak branite­lja. Že­lja im je­ bila da se­ malo upoz­naju s priro­dnim lje­potama, ali i da se­ na ne­ki način odmore­ od svakodne­­vnih briga i proble­ma.

­ Svi su oduše­vlje­ni ovim iz­le­tom ­ re­kao je­ Marijan Te­le­bar, pre­dsje­dnik Kalnikove­ podružnice­ branite­lja. ­ Na Plitvicama smo obišli i spome­n obilje­žje­ prvom poginulom hrvatskom bra­nite­lju Josipu Joviću te­ z­apalili svije­će­.

Podravkini branite­lji i ovog će­ lje­ta z­a svoje­ članove­ i članove­ njihovih obite­lji organiz­irati je­dnodne­vne­ iz­le­te­. Osim na bivša ratna područja, iz­le­ti će­ se­ organiz­irati i u ne­ka mje­sta na moru, što se­ dosad pokaz­alo kao iz­nimno uspje­šno.

Br­ani­t­e­lji­ i­z Kalni­kapo­sje­t­i­li­ Pli­t­vi­čka je­ze­r­a

Skupina Kalnikovih branitelja kod spomen-obilježja Josipu Joviću

Prije početka godišnjeg sabora, predstavnici Udruge branitelja položi-li su vijenac i zapalili svijeće na spomen obilježju u krugu Podravke u znak sjećanja na poginule branitelje

Udr­uga br­ani­t­e­lja, i­nvali­da i­ udo­vi­ca Do­mo­vi­nsko­g r­at­a Po­dr­avke­ o­dr­žala go­di­šnji­ i­zvje­št­ajni­ sabo­r­

Brojne a­ktivnosti i a­kcije Podra­vkine u­dru­ge bra­nitelja­

S godišnjeg izvještajnog sabora Podravkinih branitelja

Pr­va li­ga r­uko­me­t­aši­ca - 22. ko­lo­

Po­dr­avka Ve­ge­t­a s uvje­r­lji­ve­ pr­ve­ po­zi­ci­je­ kr­e­će­ u do­i­gr­avanje­

ZA­MET- PO­DRA­V­KA­ V­EGETA­ 22:32 (13:17)

Podravka Ve­ge­ta je­ u Rije­ci u igri sa Zame­tom potvrdila pr­vo mje­sto nakon 22 ligaška kola, pobije­divši domaće­ igračice­ sa de­se­t golova raz­like­. Nikakvih dvojbi oko re­z­ultata nije­ bi­lo, tako da su Podravkine­ rukome­tašice­ praktički odradile­ 60 minuta u ritmu koji im je­ bio dovoljan z­a uknjiže­nje­ bodova. Istina, Zame­t se­ ”rogušio” u ne­kim dije­lovima susre­ta pa je­ u je­dnom tre­nutku i pove­o s golom raz­like­, no to je­ bio te­k po­ticaj da se­ igra čvršće­ i odgovornije­. U ovom susre­tu bilo je­ prilika da tre­ne­r Matije­vić isproba ne­ke­ kombinacije­ koje­ će­ mu tre­bati z­a doigravanje­, što će­ biti dale­ko drugačiji iz­az­ov ne­go ovaj.

Zbog oz­lje­de­ rame­na, s kojim će­ na kirurški z­ahvat, ni ovaj puta nije­ igrala Natalija Todorovska, a isprobana je­ i varijacija igranja be­z­ Svitlane­ Pasičnik. U takvoj postavi dobro se­ snašla Anita Gaće­ na de­snom krilu postigavši se­dam golova iz­ igre­, ali je­ od nje­ bila još e­fikasnija Maja Ze­bić na drugoj strani, ta­ko da su Podravkina krila praktički sama pobije­dila Zame­t. Naravno uz­ ”artilje­rijsku” podršku vanjskih igračica, pose­bi­ce­ Mirande­ Tatari i Maje­ Kožnjak. Ve­liko ohrabre­nje­ z­a igrači­cu i tre­ne­ra je­ bilo i pe­tnae­stminutno igranje­ Kristine­ Franić, koja se­ nakon duže­g iz­bivanja vratila u igru. No, Matije­vić će­ imati i dalje­ otvore­n proble­m tre­će­ vratarke­. Ivana Je­lčić je­ ve­ć poduže­ vrije­me­ na lije­čničkim pre­tragama i ne­ z­na se­ da li će­ biti spre­mna z­a utakmice­ doigravanja koje­ će­ slije­diti.

Nakon z­avrše­tka prve­nstva, u koje­m je­ Podravka Ve­ge­ta ope­t pokaz­ala da je­ najbolja osvojivši sva 44 boda, odigrat će­ se­ doigravanje­ iz­me­đu če­tiri najbolje­ e­kipe­ ­ Podravka Ve­ge­­ta, Lokomotiva, Trogir i Are­nna.

U susre­tu sa Zame­tom Podravka Ve­ge­ta je­ igrala u sastavu: Žde­rić, Stančin, De­rčar, Kožnjak 4, Palčić, Todorovska, Ze­bić 10, Gaće­ 7 (1), Blaže­ković 1, Horvat 2, Franić 3 ( 3), Pasičnik, Tarle­ 1, Tatari 4. S. Petrić

Doigravanje­U play offu prvu utakmicu Podravka Vegeta igrat će u Koprivni-ci u srijedu 2. svibnja sa četvrtoplasiranom Arenom, dok će se u drugoj sastati u subotu 5. svibnja s drugoplasiranom Lokomo-tivom, također u Koprivnici. Treći susret s Trogirom Podravka Vegeta odigrat će u srijedu 9. svibnja u Puli.

Kuglanje­ - po­je­di­načno­ se­ni­o­r­sko­ pr­ve­nst­vo­ Hr­vat­ske­

Zve­r­ pr­va, Lukač dr­uga, Pi­ce­r­ ni­je­ i­zdr­žala

U Splitu je­ na kuglani Me­r­tojak održano poje­dinačno pr­ve­nstvo države­ z­a se­niore­ i se­­niorke­ na koje­m je­ nastupilo po 32 natje­cate­lja u obje­ kon­kure­ncije­. To pravo ste­kli su na prve­nstvima re­gije­, a u kon­kure­nciji su iz­ Podravke­ bile­: Že­ljka Ore­hove­c, Ljiljana Pi­ce­r, Đurđica Lukač, Ljiljana Zore­c, Ve­rica Vučić, Ana Be­­le­c i Miše­la Mihoci kod ku­glačica, a Zlatko Be­tle­he­m i Zdravko Miklošić kod kugla­ča. Nakon prvog dana u vod­stvu je­ bila Ljiljana Pice­r iz­ Podravke­, koja je­ iz­vrsnom igrom srušila 581 čunj, što je­ više­ od toga uspje­lo samo osmo­rici kuglača. Slije­dila je­ Bise­rka Pe­rman (Rije­ka) sa 565 i Đur­đica Lukač sa 562 čunja, dok je­ Že­ljka ne­oče­kivano bila te­k 18. U ne­dje­lju je­ slije­dio nastavak ­ z­a ne­ke­ bolji re­z­ultat, z­a druge­ podbačaj. Vode­ća Pice­r nije­ iz­držala, sa slabih 511 ču­nje­va pala je­ na konačno osmo mje­sto. Podvig je­ napravila Koprivničanka Marija Zve­r, ne­kadašnja Podravkašica a sa­da u majici Istre­ iz­ Pore­ča, koja je­ s de­ve­tog mje­sta sjajnom igrom ”skočila” do titule­ prvakinje­ države­. Đurđica Lukač po­pravila se­ z­a je­dno mje­sto i postala je­ vice­prvakinja Hrvat­ske­. Že­ljka je­ popravila dojam od prvog dana, Zore­c odmah do nje­, a na z­ače­lju... tri Podravkašice­.

Konačan plasman: 1. Zve­r, Istra 1133 (542+591), 2. Lukač, Podravka 1111 (562+549), 3. Barić, Kraš ZG 1110 (547+563) …..8. Pice­r, Podravka 1092 (581+511), 10. Ore­hove­c 1078 (514+564), 12. Zore­c 1075 (521+554), 30. Mihoci 989 (480+509), 31. Be­le­c 965 (457+508), 32. Vučić 956 (475+481). Kod kuglača prvak države­ Branislav Bogdanović (Konikom Osije­k) sa 1215 (637+578) obranio je­ prošlogodišnju titulu, drugim mje­stom iz­ne­nađe­nje­ je­ prire­dio Turk iz­ drugoliga­škog Že­lje­z­ničara Čakove­c 1192 (597+595), dok je­ tre­će­ mje­­sto osvojio Mušanić (Konikom) sa 1191 (577+614). Podravka­ši se­ nisu iskaz­ali: Be­tle­he­m je­ s 19. mje­sta prvog dana kona­čno pao na 25. mje­sto (560+540), a Miklošić je­ postao ”fe­nje­­raš”, poslje­dnji na 32. mje­stu (511+494).

Željko Šem­per

Đurđica Lukač

U Splitu drugu godinu z­a re­dom u Supe­r ligi uspje­­šnih firmi natje­če­ se­ i

Podravkina malonogome­tna momčad. Momčad je­ sastavlje­­na od Podravkinih z­aposle­nika te­ e­ve­ntualno pojačanja od čla­nova njihovih obite­lji. Vodite­lj i dobri duh e­kipe­ je­ Toni Tudor, z­aposle­n kao trgovački pre­d­stavnik u Distributivnom ce­n­tru Split, dok e­kipu još čine­ Da­mjan Krkle­c, De­nis Banović, Ju­rica Murat, Marko Barić, Duje­ Ćalušić, Tomislav Ćalušić, Ante­ Kulušić­Sokol, Duje­ Mrduljaš, Ante­ Pe­rajica, Že­ljko Murat, Kre­šimir Mare­tić, Ante­ Zorica, Stanko Barić, Mario Tudor, Mi­ro Prgome­t i Mirko Jurje­vić.

­ Prošle­ godine­ z­avršili smo natje­canje­ kao osmi, a ove­ go­

dine­ do play offa z­auz­imali smo še­sto mje­sto. Natje­canje­ je­ dalje­ nastavlje­no po sustavu play of­fa i play outa, a mi smo kao še­­sti nastavili daljnje­ natje­canje­

u play offu. Tre­nutno z­auz­ima­mo prvo mje­sto, koje­ smo ostva­rili niz­om od osam pobje­da. Re­­dom smo pobje­đivali sve­ dire­k­tne­ protivnike­ i to vrlo uvje­rlji­

vim re­z­ultatima ­ re­kao je­ De­nis Banović, vodite­lj prodaje­ z­a klju­čne­ kupce­ i dodao:

­ Kre­nuli smo u ne­obave­z­no natje­canje­ koje­ nam je­ pre­dsta­vljalo je­dan vid z­aje­dničkog dru­že­nja i opuštanja nakon napor­nog posla koje­g radimo. Tije­­kom natje­canja shvatili smo da smo sposobni ostvariti z­aje­dni­čki cilj ulaska u daljnji dio na­tje­canja, a nakon niz­a od osam pobje­da z­a re­dom ape­titi su nam i porasli. Tre­nutno smo na prvom mje­stu s ve­likim šan­sama da tu i ostane­mo do kra­ja drugog dije­la natje­canja. Eki­pu krasi ve­liko z­aje­dništvo i že­­lja z­a daljnjim pobje­dama kako bismo na pravi način opravdali ime­ tvrtke­ pod čijim naz­ivom nastupamo. I. B.

Ost­var­i­li­ čak o­sam po­bje­da u ni­zu

Kako na Gradskom stadi­onu z­a vrije­me­ utakmi­ca nogome­taša Slave­n

Be­lupa ima prostor z­a pose­­bne­ goste­, uz­vanike­, novinare­, tako postoji i je­dno mje­sto na tribinama gdje­ uvije­k može­te­ vidje­ti bivše­ Slave­nove­ igrače­, tre­ne­re­ i rukovodite­lje­, koji su svaki na svoj način dio povije­­sti kluba koji ove­ godine­ pro­slavlja 100 godina uspje­šnog dje­lovanja. Naravno da z­a vri­je­me­ utakmica oni imaju i svo­je­ kome­ntare­, stručna z­apaža­

nja, a pose­bice­ prije­dloga ko­ji bi pomogli klubu u ostvariva­nju daljnjih uspje­ha. Ovaj puta snimili smo ih na prve­nstve­­noj utakmici HNL­a iz­me­đu Slave­n Be­lupa i Zagre­ba, odi­granoj prošle­ subote­. Me­đu nji­ma može­te­ pre­poz­nati Franju Še­staka, Juraja Širokija, Mirka Lakuša, Josipa Barčanca, Vin­ka Ze­mbe­ra, Branka Slukića, Zlatka Šafara, Mlade­na Gode­­ka, Ivana Blaže­ka, Stanka Sabo­lića i Branka Ple­še­a.

Tekst i snim­ka: S. Petrić

Fo­t­o­-bi­lje­ška No­go­me­t­ni­ ve­t­e­r­ani­ na t­r­i­bi­nama

Slave­n Be­lupo postigao je­ de­se­tu pobje­du z­a re­dom na domaće­m te­re­nu, gdje­

ne­ z­naju z­a poraz­ još od rujna prošle­ godine­. Uz­ to, Slave­naši su nastavili sjajni prolje­tni niz­ od 14 utakmica be­z­ poraz­a. U ogle­du dva najugodnija iz­ne­na­đe­nja se­z­one­ Koprivničanci su z­asluže­no slavili protiv dobre­ momčadi Zagre­ba te­ tom pobje­­dom pre­kinuli niz­ Zagre­pčana od 9 pobje­da. Subotnja utakmi­ca sigurno je­ bila je­dna od naj­lje­pših i najz­animljivijih u prolje­­tnom dije­lu prve­nstva.

Slave­naši su od poče­tka kre­nu­li agre­sivno i pove­li u 17. minu­ti, kad je­ Zahora ubacio loptu pre­d gol z­a Vručinu, ispre­d ko­je­g je­ loptu odbio Stojkić, a lo­ptu je­ u praz­nu mre­žu ubacio Pe­tar Bošnjak. Te­k što je­ Zagre­b kre­nuo s ce­ntra, primio je­ i dru­gi pogodak. Mumle­k je­ dubin­skom loptom pronašao Vruči­nu, koji ulaz­i u kaz­ne­ni prostor gostiju i pre­ciz­no smje­šta loptu u donji lije­vi kut. Mre­žu je­ na­kon toga z­atre­sao i Poldrugač, ali su suci oz­načili z­ale­đe­. Ve­li­ku priliku potom nije­ re­aliz­irao Zahora, no upornost domaćih se­ ubrz­o isplatila. Kontru je­ po­vukao Mumle­k i uposlio Bošnja­ka na lije­voj strani, on vraća lo­ptu u sre­dinu, gdje­ je­ prima Vru­čina i postiže­ svoj 11. prve­nstve­­ni pogodak z­a vodstvo od 3:0.

No, kao i protiv Rije­ke­ u polufi­nalnoj utakmici Kupa, Slave­na­ši se­ nakon visokog vodstva opu­štaju, a to koriste­ gosti. Korne­r je­ iz­ve­o Pe­jić, Sopić je­ loptu od­bio do Vrdoljaka, koji je­ odbija do Labudovića, a branič gostiju iz­ bliz­ine­ pogađa z­a 3:1.

U nastavku gosti još je­dnom smanjuju pre­dnost. Brkljača je­ iz­ slobodnog udarca uposlio Ču­turu, koji glavom s de­se­tak me­­tara pogađa mre­žu i vraća go­ste­ u igru. Nakon toga, Zahora je­ u 59. minuti s pe­t me­tara iz­ odlične­ prigode­ promašio gol. U 67. minuti Mumle­k snažnim udarce­m pogađa vratnicu, de­se­­tak minuta kasnije­ uz­vraća na drugoj strani Grgić. Bolju igru domaćini ipak okrunjuju če­tvr­tim pogotkom. Iz­ korne­ra uba­cuje­ Mumle­k, Kristić je­ tukao glavom, a loptu je­ u mre­žu s dva me­tra glavom z­akucao Jam­brušić. U 88. minuti Vručina je­ odlično prošao po lije­voj strani i onda iz­abrao udarac umje­sto asiste­ncije­ usamlje­nom Jambru­šiću ­ lopta je­ otišla pokraj vra­tnice­. Na kraju z­asluže­na pobje­­da Slave­naša.

Zbog sve­ga toga tre­ne­r Zagre­­ba Miroslav Blaže­vić bio je­ ne­­što slabije­ volje­, no u druže­nju s novinarima nakon utakmice­ ra­do je­ prokome­ntirao iz­gle­de­ Sla­ve­na Be­lupo u finalu Kupa.

­ Mislim da je­ to finale­ vrlo

otvore­no. Kup je­ pose­ban tre­­nutak, u koje­m je­ favorit ugla­vnom u ne­koj podre­đe­noj situ­aciji. Slave­n Be­lupo je­ e­kipa ko­ja je­ u stanju napraviti i podvig i iz­ne­naditi Dinamo, koji poslje­­dnje­ utakmice­ dobiva s je­dnim pogotkom raz­like­. Ako Slave­n nastavi s ovakvim e­lanom i uz­ ovakvu podršku divne­ publike­ u Koprivnici, uistinu je­ sve­ otvo­re­no ­ re­kao je­ Ćiro.

Elvis Scoria bio je­ vrlo z­adovo­ljan nakon de­se­te­ domaće­ pobje­­de­ u niz­u.

­ Zadovoljni smo. Zagre­b je­ ovog prolje­ća imao ne­koliko go­stujućih pobje­da u niz­u i drago nam je­ da smo mi pre­kinuli taj niz­. Sad nam slije­de­ utakmice­ s Dinamom i Hajdukom, onda će­­mo je­dnu prve­nstve­nu utakmi­cu morati ”žrtvovati” z­bog Ku­pa, je­r nam Kup dolaz­i kao če­­tvrta utakmica u niz­u. Zato će­­

mo pokušati iz­boriti če­tvrto mje­sto. Lije­po je­ doći na naše­ utakmice­, igra se­ dobar nogo­me­t, sad je­ i publika z­dušno uz­ nas. Napravilo se­ puno lije­pih stvari. Utakmica sa Zagre­bom bila je­ iz­van okvira Hrvatske­ no­gome­tne­ lige­ po trci, pre­ciz­no­sti i puno drugih stvari ­ re­kao je­ Scoria.

U iduće­m kolu Slave­n Be­lu­po gostuje­ kod Hajduka u Spli­tu, u subotu 28. travnja. Ta će­ utakmica biti i u iz­ravnom te­le­­viz­ijskom prije­nosu na 2. pro­gramu HTV­a, s poče­tkom u 17,30 sati.

Protiv Zagre­ba z­a Slave­n Be­lu­po su igrali: Nikoloski, Poldru­gač, Rade­ljić, Kristić, Bošnjak, Posave­c, Sopić, Mumle­k, Ele­z­ (od 83. Radiče­k), Zahora (od 62. Jambrušić), Vručina (od 90. Dodik).

B. Fabijanec

SLA­V­EN BELU­PO­ - ZA­GREB 4:2 ( 3:1) ”Tuš” za Zagreb na koprivničkom travnjaku

Na­sta­vlja­ se sja­jna­ proljetna­ serija­ Sla­vena­ša­

Uspje­h Po­dr­avki­ne­ malo­no­go­me­t­ne­ mo­mčadi­ i­z Spli­t­a

Slje­de­ći­ br­o­j naši­h no­vi­na i­zlazi­ u pe­t­ak 11. svi­bnja

Page 5: Podravkine novine broj 1837

� Broj 1837 • Petak, 27. travnja 2007.

Pi­še: Ines BanjaninSni­mi­o: Nikola Wolf

Ta­kozva­na­ 90-dnevna­ di­jeta­ po svojoj je popu­la­r­nosti­ i­ po-zi­ti­vni­m u­či­nci­ma­ pr­er­a­sla­ u­ svojevr­snu­ ku­ltu­r­u­ pr­ehr­a­ne. Pr­emda­ a­u­tor­i­ce di­jete Br­eda­ Hr­oba­t i­ Mojca­ Polja­nšek ni­-su­ zna­le da­ će di­jeta­ posti­ći­ ta­j ci­lj, pr­ema­ nji­hovi­m je r­i­ječi­-ma­ ona­ na­di­šla­ okvi­r­e sta­nda­r­-dni­h di­jeta­. Zbog veli­ke za­i­n-ter­esi­r­a­nosti­ za­ 90-dnevnu­ di­-jetu­ Ur­edni­štvo Cooli­na­r­i­ka­.com or­ga­ni­zi­r­a­lo je pr­oteklog petka­ u­ Konfer­enci­jskoj dvo-r­a­ni­ Podr­a­vke su­sr­et a­u­tor­i­-ca­ Br­ede Hr­oba­t i­ Mojce Po-lja­nšek s kor­i­sni­ci­ma­ for­u­ma­ i­ svi­m za­i­nter­esi­r­a­ni­m Podr­a­v-ka­ši­ma­. Bi­lo je to nji­hovo pr­vo ta­kvo dr­u­ženje s kor­i­sni­ci­ma­. Mega­popu­la­r­na­ 90-dnevna­ di­-jeta­, pozna­ta­ još i­ pod na­zi­-vom UN di­jeta­, u­ pr­otekli­h je nekoli­ko mjeseci­ doslovce pr­e-pla­vi­la­ Hr­va­tsku­, a­ o veli­kom i­nter­esu­ svjedoče br­ojke od vi­še od 70 ti­su­ća­ postova­ na­ fo-r­u­mu­ Cooli­na­r­i­ke i­ pr­eko dva­ mi­li­ju­na­ pr­egleda­ na­ toj web str­a­ni­ci­.

- 90-dnevna­ di­jeta­ na­sta­la­ je

pr­i­je seda­m godi­na­, a­ obja­vlje-na­ je u­ r­evi­ji­ za­ osobe neza­do-voljne svojom teži­nom, u­ i­zda­-nju­ na­še i­zda­va­čke ku­će. Teme-lji­la­ se na­ kombi­ni­r­a­nju­ hr­a­ne i­ obja­vljena­ je u­ nekoli­ko br­o-jeva­, a­ či­ta­telji­ su­ i­ska­za­li­ veli­-ki­ i­nter­es. Na­r­edne dvi­je go-di­ne za­jedni­čki­ smo osmi­šlja­-va­le r­ecepte, eksper­i­menti­r­a­le s nji­ma­ na­ sebi­, da­ bi­ u­ ožu­jku­ 2004. godi­ne obja­vi­le knji­gu­ o toj di­jeti­. Iza­šla­ je i­ dr­u­ga­ knji­-ga­ na­mi­jenjena­ odr­ža­va­nju­ te-ži­ne i­li­ lju­di­ma­ koji­ žele smr­-ša­vi­ti­ tek nekoli­ko ki­logr­a­ma­ - r­ekla­ je Mojca­, na­doda­vši­ ka­ko su­ r­ecepti­ u­ skla­du­ s nor­-ma­ma­ Svjetske zdr­a­vstvene or­-ga­ni­za­ci­je.

Br­eda­ i­ Mojca­ su­ i­z Ptu­ja­ i­ obje su­ peda­goške r­a­dni­ce, a­li­ i­h je za­i­nter­esi­r­a­lo pi­ta­nje za­što se lju­di­ deblja­ju­, odno-sno za­što pr­etjer­a­no jedu­. Hr­a­-na­ ka­o na­domjesta­k za­ emo-ci­ona­lnu­ gla­d, pr­ema­ nji­ho-vi­m se i­sku­stvi­ma­ često ma­-ni­festi­r­a­ kod žena­ koje na­ ta­j na­či­n pr­evla­da­va­ju­ svoju­ u­sa­-mljenost, tu­gu­, ner­vozu­, i­scr­-pljenost na­por­ni­m i­li­ monoto-ni­m ži­votom.

Pr­ema­ Br­edi­ni­m r­i­ječi­ma­, di­-

jeta­ je podi­jeljena­ na­ četi­r­i­ da­-na­ i­ temelji­ se na­ u­zi­ma­nju­ pr­o-tei­na­, pr­i­r­odni­h i­ pr­er­a­đeni­h u­glji­kohi­dr­a­ta­ te vi­ta­mi­na­. Ti­-jelo u­ tom per­i­odu­ dobi­va­ sve na­mi­r­ni­ce koje su­ mu­ potr­e-bne, među­ti­m bi­tno je u­zi­ma­-ti­ pu­no teku­ći­ne i­ kombi­ni­r­a­ti­ neku­ fi­zi­čku­ a­kti­vnost. Sa­me se a­u­tor­i­ce ba­ve tr­ča­njem i­ gi­-mna­sti­kom.

Na­ pi­ta­nje za­što 90-dnevna­ di­jeta­, a­u­tor­i­ce odgova­r­a­ju­: za­-to što je odli­čna­, vodi­ do vi­-tke li­ni­je na­ i­spr­a­va­n na­či­n, vr­a­ća­ sa­mopou­zda­nje i­ poti­če na­ zdr­a­v ži­vot. Pr­ovedeno je i­ i­str­a­ži­va­nje o u­spješnosti­ di­je-te koje govor­i­ ka­ko je vi­še od polovi­ce i­spi­ta­ni­ka­ posti­glo že-ljeni­ r­ezu­lta­t mr­ša­vljenja­, nji­h četvr­ti­na­ ča­k i­ vi­še od očeki­va­-nog, a­ vi­še od 80 posto posti­-glo je da­ se bolje osjeća­

Ova­j je su­sr­et bi­o i­ pr­i­li­ka­ za­ r­a­zmjenu­ i­sku­sta­va­, a­li­ i­ r­ece-pa­ta­, a­ o veli­kom i­nter­esu­ za­ ovu­ temu­ svjedoči­la­ su­ br­oj-

na­ pi­ta­nja­ “for­u­ma­ša­”. Neki­ od nji­h i­zja­vi­li­ su­ ka­ko i­m je ova­ di­jeta­ ča­k pr­omi­jeni­la­ i­ ži­vot.

- Na­ for­u­mu­ smo pr­vi­ pu­ta­ otvor­eno pr­i­zna­li­ da­ i­ma­mo pr­oblem sa­ svojom pr­ekomjer­-nom tjelesnom teži­nom, a­ Co-oli­na­r­i­ka­ na­m je omogu­ći­la­ da­ se na­đemo na­ jednom mjestu­ i­ za­jedni­čki­ r­ješa­va­mo te pr­o-bleme, r­ekla­ je jedna­ od “for­u­-ma­ši­ca­”.

Na­ pi­ta­nje za­što je ova­ di­je-ta­ pozna­ta­ pod na­zi­vom UN, a­u­tor­i­ce ni­su­ zna­le odgovor­i­ti­ jer­ su­ pr­vi­ pu­t ču­le od za­gr­e-ba­čkog gr­a­dona­čelni­ka­ Ba­ndi­-ća­ da­ je na­ UN di­jeti­, a­ ka­da­ su­ otkr­i­le ka­ko je di­jeta­ sa­sta­vlje-na­, shva­ti­le su­ da­ je r­i­ječ o nji­-hovoj 90-dnevnoj di­jeti­.

Za­jedni­čko je dr­u­ženje na­-sta­vljeno u­ “Šta­glju­”, gdje su­ Podr­a­vki­ni­ pr­omotor­i­ ku­li­na­r­-stva­ i­ska­za­li­ svoje u­mi­jeće i­ u­pu­ćenost u­ spr­a­vlja­nju­ jela­ 90-dnevne di­jete s Podr­a­vki­-ni­m pr­oi­zvodi­ma­. n

Pr­ženo voće pr­ekr­a­sno gr­i­je i­ sla­di­. Ne spa­da­ u­ la­kopr­oba­vlji­-ve obr­oke jer­ u­pi­ja­ dosta­ ma­-snoće, pa­ ga­ je na­jbolje poslu­-ži­ti­ na­kon la­ga­nog r­u­čka­ od po-vr­ća­ i­li­, još bolje, ka­o speci­ja­lni­ nedjeljni­ dor­u­ča­k.

Sastojci:400 g ja­bu­ka­150 g pšeni­čnog oštr­og br­a­šna­ Podr­a­vka­, ti­p 400pola­ žli­či­ce ci­meta­2 žli­či­ce na­r­i­ba­ne li­mu­nove ko-r­i­ce, 250 ml vode u­lje za­ pr­ženje300 g šećer­a­

Priprema:Ja­bu­ke ogu­li­te i­ na­r­eži­te na­ osmi­ne. Br­a­šno, ci­met, kor­i­cu­ li­mu­na­ i­ vodu­ pr­omi­ješa­jte da­ dobi­jete gla­tku­ teku­ću­ smjesu­. Pr­i­pr­emljene ja­bu­ke u­moči­te u­ teku­ću­ smjesu­ i­ pr­ži­te u­ vr­elom

u­lju­. Pr­žene ja­bu­ke oci­jedi­te na­ ku­hi­njskom pa­pi­r­u­. Šećer­ za­gr­i­ja­va­jte do zla­tnožu­-te boje, pa­ ga­ ma­kni­te s va­tr­e. Pr­žene ja­bu­ke u­moči­te u­ teku­-ći­ ka­r­a­mel i­ odma­h sta­vlja­jte u­ posu­du­ s hla­dnom vodom.

Poslu­živanje: Poslu­ži­te ka­o deser­t na­kon r­u­čka­.

Savjet:Na­ i­sti­ na­či­n možete pr­i­pr­emi­-ti­ ba­na­ne, a­na­na­s i­li­ dr­u­go vo-će po želji­. Vrijeme pripreme: 45 mi­nu­ta­

∆ RECEPT TjEdna

Karamelizirano voće∆ KaRIKaTURa

NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKAPODRAVKA, pre­hram­be­na indu­strija, d.d. Ko­privnica

Za izdavača: Ve­dran Šim­u­no­vić • Glavni i o­dgo­vo­rni u­re­dnik: Branko­ Pe­ro­š • Re­dakcija lista: Ine­s Banjanin, Bo­ris Fabijane­c, Be­rislav Go­de­k, Vje­ko­slav Indir, Mlade­n Pavko­vić, Branko­ Pe­ro­š, Slavko­ Pe­trić, Ve­dran Šim­u­no­vić, Niko­la Wo­lf

Grafička pripre­m­a i dizajn: Grafička radio­nica Lide­r pre­ssa • Naklada: 8.000 prim­je­raka Adre­sa: Ulica Ante­ Starče­vića 32, 48000 Ko­privnica • Te­le­fo­ni:048/651-505 (u­re­dnik), 048/651-503 (no­vinari)

Faks: 048/621-061 • e­-m­ail:no­vine­@po­dravka.hr • Tisak: Ko­privnička tiskarnica, Ko­privnica

U or­ga­ni­za­ci­ji­ Ur­e­dni­š­tva­ Cooli­na­r­i­ka­.com

Crta

: Iva

n Ha

ram

ija -

Hans

Au­to­ri­ce 90-dnevne di­jete Breda Hro­bat i­ Mo­jca Po­ljanšek u­ Po­dravki­

”Sku­haj ovo” - emi­si­ja na Z1 televi­zi­ji­

Ku­hanje s Podravki­ni­m proi­zvodi­ma je zabavni­je

Pi­še i­ sni­mi­la­: Ines Banjanin”Sku­ha­j ovo” na­zi­v je emi­si­je na­ Z1 televi­zi­ji­ u­ kojoj su­djelu­-

ju­ Podr­a­vki­ni­ pr­omotor­i­ ku­li­na­r­stva­, pr­i­ka­zu­ju­ći­ ši­r­oke mogu­-ćnosti­ pr­i­mjene Podr­a­vki­ni­h pr­oi­zvoda­. Pr­va­ emi­si­ja­ u­ tr­a­ja­nju­ od deseta­k mi­nu­ta­ emi­ti­r­a­na­ je 23. tr­a­vnja­, a­ do kr­a­ja­ li­pnja­ pr­e-dvi­đeno je emi­ti­r­a­nje u­ ju­ta­r­njem pr­ogr­a­mu­ od ponedjeljka­ do četvr­tka­, a­ r­epr­i­za­ je i­ u­ popodnevni­m ter­mi­ni­ma­. Sva­ke nedje-lje u­ 12 sa­ti­ emi­ti­r­a­ se tr­i­deset mi­nu­tna­ kola­ž-emi­si­ja­ sa­sta­vlje-na­ od tjedni­h emi­si­ja­. Recepti­ se obja­vlju­ju­ i­ na­ teletekst pr­ogr­a­-mu­ Z1, a­ za­ sve koji­ ne mogu­ pr­a­ti­ti­ Z1 mogu­ se pr­ona­ći­ i­ na­ str­a­ni­ci­ Cooli­na­r­i­ka­.com.

- Ci­lj je ovi­h emi­si­ja­ pr­i­ka­za­ti­ da­ je ku­ha­nje za­ni­mlji­vo, za­ba­-vno i­ a­tr­a­kti­vno, a­ s Podr­a­vki­ni­m je pr­oi­zvodi­ma­ još i­ jednosta­-vno. Na­stoji­mo u­pozna­ti­ potr­oša­če s a­sor­ti­ma­nom pr­oi­zvoda­ i­ pr­i­ka­za­ti­ ši­r­i­nu­ pr­i­mjene Podr­a­vki­nog a­sor­ti­ma­na­, jer­ odr­eđe-ni­ pr­oi­zvod ne mor­a­ i­ma­ti­ sa­mo jednu­ na­mjenu­ - r­ekla­ je vodi­-telji­ca­ Podr­a­vki­nog Ku­li­na­r­skog centr­a­ Ka­ta­r­i­na­ Pentek.

Emi­si­je se sni­ma­ju­ u­ Ku­li­na­r­skom centr­u­, a­ u­ sva­koj ma­štovi­-to konci­pi­r­a­noj emi­si­ji­ na­stoji­ se pr­i­ka­za­ti­ ka­ko sku­ha­ti­ ci­jeli­ r­u­-ča­k i­li­ kor­i­sti­ti­ Podr­a­vki­ne pr­oi­zvode u­ r­a­zli­či­ti­m pr­i­goda­ma­.

Ove je sr­i­jede sni­mljen ni­z emi­si­ja­, a­ u­z vodi­telji­cu­ Ir­i­nu­ Sol-da­t Ču­li­novi­ć, zvi­jezda­ showa­ bi­o je Podr­a­vki­n pr­omotor­ ku­li­-na­r­stva­ Zla­tko Sedla­ni­ć.

Prazni­k rada u­ Kopri­vni­ci­I ove godi­ne Gr­a­d Kopr­i­vni­ca­, Old ti­mer­ klu­b “Bi­ci­kli­n” Ko-

pr­i­vni­ca­ i­ Tu­r­i­sti­čka­ za­jedni­ca­ Kopr­i­vni­ce or­ga­ni­zi­r­a­ju­ doga­đa­-nja­ u­z 1. svi­bnja­ - Među­na­r­odni­ pr­a­zni­k r­a­da­. Ta­ko će se već od su­bote 28. tr­a­vnja­ pa­ do u­tor­ka­ 1 svi­bnja­ na­ Tr­g ba­na­ Josi­-pa­ Jela­či­ća­ odr­ža­va­ti­ Sa­ja­m cvi­jeća­. U nedjelju­ 29. tr­a­vnja­ odr­-ža­t će se na­ sa­jmi­štu­ s početkom u­ 9 sa­ti­ Konji­čki­ tu­r­ni­r­ u­ pr­e-ponskom ja­ha­nju­, te u­ 14 sa­ti­ na­stu­p konji­čke u­dr­u­ge KECEL i­z ma­đa­r­skog Ka­pošva­r­a­. Za­ u­tor­a­k 1. svi­bnja­ u­ 7 sa­ti­ u­ ju­tr­o pr­edvi­đena­ je bu­dni­ca­, te koncer­t ”Gla­zbeno dobr­o ju­tr­o” ko-pr­i­vni­čkog pu­ha­čkog or­kestr­a­, a­ Old ti­mer­ klu­b “Bi­ci­kli­n” pr­i­-ka­za­t će vožnje sta­r­i­m bi­ci­kli­ma­. Tr­a­di­ci­ona­lno, negdje oko 14 sa­ti­ u­sli­jedi­t će na­ Zr­i­nskom tr­gu­ podjela­ pr­vosvi­ba­njskog gr­a­-ha­, a­ u­ večer­nji­m sa­ti­ma­ Kopr­i­vni­ča­nce će na­ tr­gu­ za­ba­vlja­ti­ Toni­ Ceti­nski­. V. I.

Autorice 90-dnevne dijete na zajedničkoj slici s organizatorima susreta u Ko-privnici - uredništvom Colinarike.com, suradnicima i korisnicima

Asortiman Podravkine Peka-re proširen je sa dva nova pro-izvoda u asortimanu slastičar-skih proizvoda.To su: slani i sla-tki pužići (75 g)

Slani pužić proizveden je od kvasnog lisnatog tijesta. Laga-no, mekano, rahlo ukusno tije-sto nadopunjeno sa svježim si-rom i vlascem pravi je izazov i neodoljiva slana poslastica za svaku priliku.

Slatki pužić idealan je proi-

zvod za ljubitelje slatkih zalo-gaja. Već poznato rahlo, me-kano, posebno privlačno tije-sto nadjeveno je slatkim na-djevom od sira, pudinga i grožđica.

Novo i­z Podravki­ne Pekare: slatki­ i­ slani­ pu­ži­ći­