podravkine novine broj 1878

5
Pše: Ines Bnjnin Snmo: Nikl Wlf S tdena - pva hvatska zvoska voda pedstavla je ovoga četvtka ped- voj Naconalne svečlšne knjžnce Zageb svoj no- v vzaln denttet nov ka- tegoj voda na hvatskom t- žšt. Rad se o vodama oboga- ćenm fnkconalnm dodac- ma aktvnm sastojcma koj dopnose očvanj pobolj- šanj zdavstvenog stanja ljd- skog oganzma, a poteba za njma manfestala se koz za- htjeve potošača za fnkco- nalnošć hanjvošć peha- ne kojoj je nska azna kalo- ja šećea. Konfeencj za medje p- sstvoval s član Upave Po- davke za maketng azvoj Saša Romac, Hvoje Pha- lo posebna gošća Blanka Vla- šć... - Pomjena vzalnog dent- teta ezltat je kontnanog savšavanja stalnog laganja azvoj obne make Stdena, jednog od najvažnjh bando- va potfelj Podavke, a čja je podajna ealzacja 2007. godn kolčnsk znosla 15, a vjednosno 11 posto vša ne- go 2006. godne. Moderniziranje identiteta Stdena tentno dž sna- žn dg pozcj na hvat- skom tžšt voda, al gajmo jasne ambcje da dgoočno gledajć zasjednemo na sam vh. Pedvđanje vođenje no- vh tžšnh tendova novh pozvoda kategoj zvo- ske vode te pžanje kpcma onoga što tebaj žele vd- mo kao najbolj pt za ostvae- nje tog clja. U sklad s tm z nov vzaln denttet banda Stdena danas pedstavljamo nov kategoj na hvatskom tžšt voda - fnkconalne vode - zjavo je Saša Romac, član Upave Podavke. Stdena je na hvatskom t- žšt od 1999. godne kao p- va podna zvoska voda do- maće pozvodnje. Nakon de- vet godna tjekom kojh je zasla jedan od omljenh hvatskh bandova odlčla se za modenzanje svog v- zalnog dentteta. U poces ebandnga Stdene adl s domać stan stčnjac z a- znh podčja, a pozvodnja novoj ambalaž ebanda- nom zdanj započela je p- voj polovc ožjka. Pve boč- ce nove Stdene sšle s s ln- je Tvonce Stdenac Lpk potošačma s dostpne na polcama podavaonca šom Hvatske. - Pomjene obhvaćaj za- oket vjednostma ban- da Stdena, pomjene logotpa vzalnog dentteta cjelog asotmana pod makom St- dena. S ovm započnje ea no- ve Stdene, koja će vjejemo, mat znmne spjehe, ne sa- mo na hvatskom tžšt, već na tžštma zemalja egje. Tme ćemo pokazat da da- lje ostajemo tendsette se- gment zvoskh voda da p- va hvatska zvoska voda St- dena spemno odgovaa na pomjene na tžšt spnjava očekvanja sve zahtjevnjh po- tošača - ekao je categoy ma- nage za pća Hvoje Phalo. Inovativan i energičan dizajn Inovacja enegčnost ma- l s kljčno mjesto kod no- vog dzajna boce ambalaže p čem je kean potpno nov vzaln svjet banda St- dena. Plave točke temeljn s element banda, a smbolza- j čstoć, azganost dna- mčnost koja se odažava novom slogan - Stdenzaj se! Uz nov zgled, nov boc modean tanspaentan čep Stdena je obogatla svoj po- nd s dva nova PET paka- nja 0,25 l 0,75 l, a pakanja 0,25 l, 0,5 l 0,75 l takođe s dobla nov spotsk čep. - Moden stl žvota zahtje- va od pojednca da stalno b- de poket, a nove geneac- je potošača poed kvaltete podnost od obne make za- htjevaj vše. One taže pvla- čnost, zbđenje pozvode koj će stovemeno zadovolj- t vše njhovh poteba. Takv pozvod stovemeno b teba- l bt atentčn, ksn, egzot- čn osvježavajć, a fnkconal- ne vode Stdena s pavo sve to - dodao je Hvoje Phalo. (Nstvk n 3. strnici) www.podravka.com Godina XLVII • Broj 1878 • Petak, 11. travnja 2008. ISSN - 1330-5204 Nova kategorija voda obogaćena je dodacima i aktivnim sastojcima koji doprinose očvanj i poboljšanj zdravstvenog stanja, a potreba se manifestirala kroz zahtjeve potrošača za fnkcionalnošć i hranjivošć prehrane kojoj je niska razina kalorija i šećera Stdna prdstavla nv vzaln dnttt fnkcnaln vd Razgovor s predsjednikom Uprave Podravke Darkom Marincem Str. 8 Podravka raspisala natječaj za dodjelu donacija Predstavljamo Podravkin Kulinarski centar u Zagrebu Str. 4 - 5 Str. 2 Već duže vrijeme pripremamo ozbiljniji rast na vlastitim markama Blanka Vlašić s velikom novom bocom Studene Blanka Vlašić, Saša Romac i Hrvoje Puhalo

Upload: podravka-dd

Post on 01-Apr-2016

264 views

Category:

Documents


13 download

DESCRIPTION

Studena predstavila novi vizualni identitet i novu kategoriju funkcionalnih voda; Razgovor s predsjednikom Uprave Podravke Darkom Marincem

TRANSCRIPT

Page 1: Podravkine novine broj 1878

Pi­še: Ines Ba­nja­ninSni­mi­o: Niko­la­ Wo­lf

Stu­dena - pr­va hr­vatska i­zvor­ska voda pr­edstavi­la je ovoga četvr­tka u­ pr­ed-

vor­ju­ Naci­onalne sveu­či­li­šne knji­žni­ce u­ Zagr­ebu­ svoj no-vi­ vi­zu­alni­ i­denti­tet i­ novu­ ka-tegor­i­ju­ voda na hr­vatskom tr­-ži­štu­. Radi­ se o vodama oboga-ćeni­m fu­nkci­onalni­m dodaci­-ma i­ akti­vni­m sastojci­ma koji­ dopr­i­nose oču­vanju­ i­ pobolj-šanju­ zdr­avstvenog stanja lju­d-

skog or­gani­zma, a potr­eba za nji­ma mani­festi­r­ala se kr­oz za-htjeve potr­ošača za fu­nkci­o-nalnošću­ i­ hr­anji­vošću­ pr­ehr­a-ne u­ kojoj je ni­ska r­azi­na kalo-r­i­ja i­ šećer­a.

Konfer­enci­ji­ za medi­je pr­i­-su­stvovali­ su­ član Upr­ave Po-dr­avke za mar­keti­ng i­ r­azvoj Saša Romac, Hr­voje Pu­ha-lo i­ posebna gošća Blanka Vla-ši­ć...

- Pr­omjena vi­zu­alnog i­denti­-teta r­ezu­ltat je konti­nu­i­r­anog u­savr­šavanja i­ stalnog u­laganja

u­ r­azvoj r­obne mar­ke Stu­dena, jednog od najvažni­ji­h br­ando-va u­ por­tfelju­ Podr­avke, a či­ja je pr­odajna r­eali­zaci­ja u­ 2007. godi­ni­ koli­či­nski­ i­znosi­la 15, a vr­i­jednosno 11 posto vi­ša ne-go 2006. godi­ne.

Moderniziranje identitetaStu­dena tr­enu­tno dr­ži­ sna-

žnu­ dr­u­gu­ pozi­ci­ju­ na hr­vat-skom tr­ži­štu­ voda, ali­ gaji­mo jasne ambi­ci­je da du­gor­očno gledaju­ći­ zasjednemo na sam vr­h. Pr­edvi­đanje i­ u­vođenje no-vi­h tr­ži­šni­h tr­endova i­ novi­h pr­oi­zvoda u­ kategor­i­ji­ i­zvor­-ske vode te pr­u­žanje ku­pci­ma onoga što tr­ebaju­ i­ žele vi­di­-mo kao najbolji­ pu­t za ostvar­e-nje tog ci­lja. U skladu­ s ti­m u­z novi­ vi­zu­alni­ i­denti­tet br­anda Stu­dena danas pr­edstavljamo i­ novu­ kategor­i­ju­ na hr­vatskom tr­ži­štu­ voda - fu­nkci­onalne

vode - i­zjavi­o je Saša Romac, član Upr­ave Podr­avke.

Stu­dena je na hr­vatskom tr­-ži­štu­ od 1999. godi­ne kao pr­-va pr­i­r­odna i­zvor­ska voda do-maće pr­oi­zvodnje. Nakon de-vet godi­na ti­jekom koji­h je i­zr­asla u­ jedan od omi­ljeni­h hr­vatski­h br­andova odlu­či­la se za moder­ni­zi­r­anje svog vi­-zu­alnog i­denti­teta. U pr­ocesu­ r­ebr­andi­nga Stu­dene r­adi­li­ su­ domaći­ i­ str­ani­ str­u­čnjaci­ i­z r­a-zni­h podr­u­čja, a pr­oi­zvodnja u­ novoj ambalaži­ i­ r­ebr­andi­r­a-nom i­zdanju­ započela je u­ pr­-voj polovi­ci­ ožu­jka. Pr­ve boči­-ce nove Stu­dene si­šle su­ s li­ni­-je Tvor­ni­ce Stu­denac u­ Li­pi­ku­ i­ potr­ošači­ma su­ dostu­pne na poli­cama pr­odavaoni­ca ši­r­om Hr­vatske.

- Pr­omjene obu­hvaćaju­ za-okr­et u­ vr­i­jednosti­ma br­an-da Stu­dena, pr­omjene logoti­pa

i­ vi­zu­alnog i­denti­teta ci­jelog asor­ti­mana pod mar­kom Stu­-dena. S ovi­m započi­nje er­a no-ve Stu­dene, koja će vjer­u­jemo, i­mati­ i­zni­mne u­spjehe, ne sa-mo na hr­vatskom tr­ži­štu­, već i­ na tr­ži­šti­ma zemalja r­egi­je. Ti­me ćemo pokazati­ da i­ da-lje ostajemo tr­endsetter­ u­ se-gmentu­ i­zvor­ski­h voda i­ da pr­-va hr­vatska i­zvor­ska voda Stu­-dena spr­emno odgovar­a na pr­omjene na tr­ži­štu­ i­ i­spu­njava očeki­vanja sve zahtjevni­ji­h po-tr­ošača - r­ekao je categor­y ma-nager­ za pi­ća Hr­voje Pu­halo.

Inovativan i energičan dizajnInovaci­ja i­ ener­gi­čnost i­ma-

li­ su­ klju­čno mjesto kod no-vog di­zajna boce i­ ambalaže pr­i­ čemu­ je kr­ei­r­an potpu­no novi­ vi­zu­alni­ svi­jet br­anda Stu­-dena. Plave točke temeljni­ su­ element br­anda, a si­mboli­zi­r­a-

ju­ či­stoću­, r­azi­gr­anost i­ di­na-mi­čnost koja se odr­ažava i­ u­ novom sloganu­ - Stu­deni­zi­r­aj se! Uz novi­ i­zgled, novu­ bocu­ i­ moder­an tr­anspar­entan čep Stu­dena je obogati­la svoju­ po-nu­du­ s dva nova PET paki­r­a-nja 0,25 l i­ 0,75 l, a paki­r­anja 0,25 l, 0,5 l i­ 0,75 l također­ su­ dobi­la i­ novi­ spor­tski­ čep.

- Moder­ni­ sti­l ži­vota zahti­je-va od pojedi­nca da stalno bu­-de u­ pokr­etu­, a nove gener­aci­-je potr­ošača por­ed kvali­tete i­ pr­i­r­odnosti­ od r­obne mar­ke za-hti­jevaju­ vi­še. One tr­aže pr­i­vla-čnost, u­zbu­đenje i­ pr­oi­zvode koji­ će i­stovr­emeno zadovolji­-ti­ vi­še nji­hovi­h potr­eba. Takvi­ pr­oi­zvodi­ i­stovr­emeno bi­ tr­eba-li­ bi­ti­ au­tenti­čni­, u­ku­sni­, egzoti­-čni­ i­ osvježavaju­ći­, a fu­nkci­onal-ne vode Stu­dena su­ u­pr­avo sve to - dodao je Hr­voje Pu­halo.

(Na­sta­va­k na­ 3. stra­nici)

www.podravka.com

Godina XLVII • Broj 1878 • Petak, 11. travnja 2008.ISSN - 1330-5204

Nova kategorija voda obogaćena je dodacima i aktivnim sastojcima koji doprinose oču­vanju­ i poboljšanju­ zdravstvenog stanja, a potreba se manifestirala kroz zahtjeve potrošača za fu­nkcionalnošću­ i hranjivošću­ prehrane u­ kojoj je niska razina kalorija i šećera

Stu­de­na pre­dstavi­la no­vi­ vi­zu­alni­ i­de­nti­te­t i­ fu­nkci­o­nalne­ vo­de­

Razgovor s predsjednikom Uprave Podravke Darkom Marincem

Str. 8

Podravka raspisala

natječaj za dodjelu donacija

Predstavljamo Podravkin Kulinarski centar u Zagrebu

Str. 4 - 5Str. 2

Već duže vrijeme pripremamo ozbiljniji rast na vlastitim markama

Blanka Vlašić s velikom novom bocom Studene

Blanka Vlašić, Saša Romac i Hrvoje Puhalo

Page 2: Podravkine novine broj 1878

� Broj 1878 • Petak, 11. travnja 2008. �Broj 1878 • Petak, 11. travnja 2008.

Osim što je bila pr­va hr­­vatska izvor­ska voda, Stu­dena je lansir­ala i

pr­ve vode s oku­sima te je pr­­va pr­ošir­ila svoju­ ponu­du­ s ga­lonskim pakir­anjima. Najnovi­ji u­ nizu­ r­evolu­cionar­nih ko­r­aka na domaćem tr­žištu­ je u­vođenje kategor­ije fu­nkcio­nalnih voda.

Četir­i pr­oizvoda fu­nkcional­nih voda Stu­dena ­ stu­dena.GO!, stu­dena.DE­FE­NSE­, stu­­dena.SHI­NE­ i stu­dena.CHI­LL obogaćeni su­ aktivnim pr­ir­o­dnim ekstr­aktima i ar­omama, vitaminima i miner­alima, a u­ svibnju­ će se pojaviti na polica­ma tr­govina šir­om Hr­vatske u­

PE­T pakir­anjima od 0,75 l.stu­dena.GO! sadr­ži pr­ir­odne

ekstr­akte jabu­ke, kr­u­ške, gu­a­r­ane, peper­minta i mate čaja, obogaćena je dijetalnim vla­knima inu­linom i oligofr­u­kto­zom te magnezijem i kalcijem, a namijenjena je osobama ko­je imaju­ potr­ebu­ nadoknadi­ti kr­oz r­azne spor­tske aktiv­nosti potr­ošene vitamine i mi­ner­ale.

stu­dena.DE­FE­NSE­ sadr­ži pr­i­r­odne ekstr­akte nar­anče, gu­­ave, zelenog čaja, ginsenga i ehinaceae, obogaćena je C vi­taminom, cinkom i selenom, a namijenjena je svima koji ti­jekom cijele godine žele doda­

tno zaštititi or­ganizam i ojača­ti imu­nitet.

stu­dena.SHI­NE­ sadr­ži pr­ir­o­dne ekstr­akte ku­pine, hibiscu­­sa, bazge i aloe ver­e, obogaće­na je dijetalnim vlaknima inu­­linom i oligofr­u­ktozom te B vitaminima i cinkom, a nami­jenjena je pr­venstveno osoba­ma koje su­ svjesne važnosti adekvatne konzu­macije teku­ći­ne i da ciljano djelovanje ‘iznu­­tr­a’ pr­idaju­ u­ku­pnom ljepšem izgledu­.

stu­dena.CHI­LL OUT sadr­­ži pr­ir­odne ekstr­akte du­nje, melise, kamilice i lipe, oboga­ćena je antioksidansima­kate­hinima iz lišća zelenog čaja, a namijenjena je svima koji zbog str­esnog načina života tr­ebaju­ sr­edstvo za opu­štanje i smir­enje. n

Ra­zgo­vo­r s pred­sjed­ni­ko­m Upra­ve Po­d­ra­vke Da­rko­m Ma­ri­ncem

Već du­že vrijeme pripremamo ozbiljniji rast na vlastitim markama PROMET PODRAVKINIH MARKI Stva­ra­nje 210 mi­li­ju­na­ ku­na­ vla­sti­tog prometa­ na­ vla­sti­ti­m Podra­vki­ni­m ma­rka­ma­ u­ jednoj godi­ni­, u­mjesto 250 mi­li­ju­na­ ku­na­ proda­je trgova­čke robe, veli­ki­ je rezu­lta­t. Da­ smo i­ma­li­ 300 mi­li­ju­na­, ne bi­ bi­lo ni­ka­kvi­h problema­

Piše: Željko Kru­šelj

Da su­ hr­vatske gospo­dar­ske mogu­ćnosti da­leko veće od r­ezu­ltata

koje ostvar­u­jemo, pogotovo u­ pr­oizvodnji i u­slu­žnim dje­latnostima, opet je potvr­di­lo istr­aživanje koje su­ pr­ove­li Svjetski ekonomski for­u­m i I­NSE­AD, jedna od vode­ćih među­nar­odnih poslovnih škola. Ovoga je pu­ta istr­aživa­na pr­imjena infor­macijskih tehnologija u­ gospodar­skim pr­ocesima, što je zapr­avo i in­dikator­ tehnološke r­azvijeno­sti. I­str­aživanjem je obu­hva­ćeno 127 od današnjih dvje­stotinjak dr­žava (osam je pr­vi pu­ta u­vr­šteno!), među­ kojima su­ sve iole r­azvijenije, osim nekoliko njih s podr­u­čja biv­šeg Sovjetskog Saveza i ju­goi­stočne E­u­r­ope, pr­imjer­ice Sr­­bija i Cr­na Gor­a.

Hr­vatska je, kao i godi­nu­ r­anije, zadovolja­vaju­će plasir­ana, i to

na 49. mjesto, dakle u­ elitnu­ četvr­tinu­ svjetske popu­lacije. Uzme li se u­ obzir­ da je ona samo kandidat za E­U, onda je u­ pr­imjeni infor­macijskih tehnologija već sada u­spješni­ja od nekoliko članica. Uspo­r­edbe r­adi, iza nje je na 56. mjestu­ Gr­čka, inače du­gogo­dišnja članica Unije. Poljska je na osjetno nižem 62. mje­stu­, jedno mjesto ispr­ed je Ru­mu­njska, a šest iza Bu­gar­­ska. Albanija, s kojom je Hr­­vatska ovih dana dobila po­zivnicu­ za pr­istu­p NATO­u­, tek je 108. na ljestvici. Su­sje­dna BiH je 95., Makedonija koja ima jasne ambicije za eu­­r­oatlantske integr­acije je 83., dok je Ukr­ajina 70.

I­ndikativno je da je Ru­ska Feder­acija, zemlja s najve­ćim pr­ir­odnim r­esu­r­sima,

koja se želi opet pr­omovir­ati kao svjetska velesila, dio čega je i r­azvoj svemir­ske tehnolo­gije, na iznenađu­ju­će niskom 72. mjestu­. Kina i I­ndija, dvi­je najmnogolju­dnije dr­žave svijeta, koje postižu­ velike go­spodar­ske u­spjehe, izr­ažene i u­ dvocifr­enom r­astu­ BDP­a, nalaze se iza Hr­vatske. I­ndija je 50., a zemlja domaćin pr­ed­stojeće Olimpijade je 57. Neu­­godno su­ iznenađenje i goto­vo sve zemlje Latinske Amer­i­ke, počevši od Meksika (58.) i Br­azila (59.), pr­eko Ar­genti­ne (77.) do 120. Par­agvaja. Na začelju­ su­, pr­ema očekivanju­ afr­ičke zemlje, tako da neu­go­

dnu­ titu­lu­ “fenjer­aša” nosi ek­str­emno sir­omašni Čad.

Hr­vatska se nikad ne tr­eba tješiti da je niz osjetno moćnijih go­

spodar­stava iza nje, već se mor­a mjer­iti s tr­anzicijskim zemljama koje su­ već u­šle u­ Uniju­. Među­ njima je opet najbolja Slovenija na 30. mje­stu­, Češka je 36., kor­ak iza je i Mađar­ska, dok je Slova­čka 43. I­nače, najbolja iz “No­ve E­u­r­ope” je E­stonija na 20. poziciji.

Potr­ebno je osvr­nu­ti se i na sam vr­h u­ pr­imje­ni infor­macijskih tehno­

logija. Pr­ednjače, kao i u­ ve­ćini među­nar­odnih tablica o gospodar­skoj efikasnosti, skandinavske zemlje. Pr­va je Danska, dr­u­ga Švedska, še­sta Finska, osmi I­sland i de­seta Nor­veška. SAD je na če­tvr­tom mjestu­, iza Švicar­ske, a u­ “top ten” su­ još Singapu­r­, Nizozemska i Ju­žna Kor­eja. Potonja je zemlja, što nikoga ne može iznenaditi, napr­avi­la i najveći skok u­ odnosu­ na pr­ethodnu­ godinu­. Možda je jedino pr­avo iznenađenje da je Japan, koji je sinonim za no­ve tehnologije, na r­elativno skr­omnom 19. mjestu­. Pr­ili­čno je dobr­o, nasu­pr­ot tome, plasir­an niz ar­apskih i ostalih islamskih zemalja, što je u­ su­­pr­otnosti s nekim političkim tr­endovima, koji koketir­aju­ sa samoizolacijom i okr­eta­njem tr­adicionalizmu­.

Komentir­aju­ći hr­vatski plasman, Dar­ko Mar­i­nac, pr­edsjednik Naci­

onalnog vijeća za konku­r­en­tnost, naglasio je da je to do­bar­ povod za “poticanje u­laga­nja u­ obr­azovanje i inovacije kao klju­čnog u­vjeta br­žeg r­a­zvoja zemlje”. Kako se istr­aži­valo više segmenata infor­ma­cijskih tehnologija, potr­ebno je naglasiti da je Hr­vatska u­ domeni političko­r­egu­lator­­nog te infr­astr­u­ktu­r­nog okr­u­­ženja na 52. mjestu­, što joj je i najniži pojedinačni plasman.

Po kr­iter­iju­ spr­emnosti na kor­ištenje I­CT­a pla­sman je za deset mjesta

bolji, ali je tr­enu­tno kor­ištenje novih tehnologija na svim r­azi­nama, od individu­alne do po­slovne i javne, donijelo pr­imje­r­enije 48. mjesto. Zapažene smo r­ezu­ltate postigli u­ dome­ni br­oja kor­isnika mobilnih i inter­net tehnologija (33.), soli­dni smo i po kor­ištenju­ tih te­hnologija u­ javnoj u­pr­avi (34.), Naposljetku­, po kvaliteti poje­dinih segmenata obr­azovnog su­stava potr­ebnih za r­azvoj in­for­macijskih znanosti u­jedno smo i najbolje plasir­ani, na 27. mjesto. Taj je podatak vr­­lo kor­istan, jer­ dokazu­je da su­ mogu­ćnosti školovanja vr­hu­n­skih infor­matičar­a daleko ve­će od tr­enu­tnog stanja. Pr­isjeti­mo se, u­ Kopr­ivnici se u­gasilo odjeljenje var­aždinskog Faku­l­teta or­ganizacije i infor­matike jer­ je bilo pr­emalo zainter­esir­a­nih stu­denata. n

NAŠA POSLA

Zadovoljavajuća primjena informacijskih tehnologija

Istra­ži­va­nje govori­ da­ smo po kva­li­teti­ pojedi­ni­h segmena­ta­ obra­zovnog su­sta­va­ potrebni­h za­ ra­zvoj i­nforma­ci­jski­h

zna­nosti­ i­ na­jbolje pla­si­ra­ni­

Razgovar­ao: Vedran Šimu­novićSnimio: Nikola Wolf

Objava pr­ošlogodišnjih r­ezu­ltata poslovanja iza­zvala je r­azne r­eakcije i

komentar­e u­ poslovnim kr­u­govi­ma. O tome i o tr­enu­tnoj situ­aci­ji u­ našoj kompaniji, kao i o pla­novima za bu­du­ćnost, r­azgova­r­amo s pr­edsjednikom Upr­ave Dar­kom Mar­incem. Stoga je i pr­­vo pitanje bilo neizbježno:

• Ima li razloga za zabrinu­­tost?

­ Vjer­u­jem da u­vijek ima r­azlo­ga za zabr­inu­tost i dobr­o je da bu­demo zabr­inu­ti da bismo po­stizali bolje r­ezu­ltate, ali u­ ovom tr­enu­tku­, što se tiče poslovanja, nema nikakve zabr­inu­tosti. Bilo bi dobr­o da smo u­vijek opr­ezni, da se tr­u­dimo da su­tr­a bu­demo bolji. Pr­vi kvar­tal je za r­azliku­ od pr­ošle godine, koja je r­elati­vno tanka, jako dobar­ i nemamo r­azloga za zabr­inu­tost, ali ima­mo r­azloga za veće zahvate i tr­o­škove te ofenzivniji r­ast.

• Iako su­ prihodi 2007. ostali na razini prethodne godine, a što je velikim dijelom rezu­ltat rasta prodaje vlastitih marki, dobit je smanjena. Odakle ta­kav raskorak?

­ Pa bilo je pu­no toga u­ pr­ošloj godini što se događalo. Pr­ven­stveno, pojavila se inflacija na tr­oškovnoj str­ani, znači tr­oškovi su­ nam za pojedine u­lazne kom­ponente posku­pjeli, s dr­u­ge str­a­ne ostali smo bez jednog velikog pr­ometa u­ tr­govačkoj r­obi ko­ji nismo u­ potpu­nosti nadokna­dili. Među­tim, stvar­anje 210 mi­liju­na ku­na vlastitog pr­ometa na vlastitim Podr­avkinim mar­ka­ma u­ jednoj godini, u­mjesto 250 miliju­na ku­na pr­odaje tr­govačke r­obe, veliki je r­ezu­ltat. Meni je žao da nije bilo 300, jer­ onda ne bismo imali nikakvih pr­oblema, među­tim i ovo je jako dobr­o. To govor­i o velikoj aktivnosti i ve­likoj sposobnosti našeg r­azvo­ja, mar­ketinga i pr­odaje da na Podr­avkinom asor­timanu­ stva­r­amo bu­du­ći pr­omet. Pr­i tome tr­eba napomenu­ti da su­ na na­šim pr­oizvodima mar­že znatno por­asle i da je samo pitanje dana kada mi nećemo imati nikakvih pr­oblema u­ smislu­ r­elativno ni­ske pr­ofitabilnosti, jer­ naše mar­­ke nose ozbiljnu­ pr­ofitabilnost i s r­astom naših mar­ki pr­ofitabil­nost se znatno popr­avila.

• Revizija je rezervirana pre­ma prodaji tvornice rajčica u­ Umagu­. Kako to komentirate?

­ Cijelo vr­ijeme r­adimo r­estr­u­­ktu­r­ir­anje našeg vlasničkog por­­tfelja. Tr­u­dimo se da imovinu­ koju­ imamo pr­etvar­amo iz ne­pokr­etne ili neokr­etne imovine, znači imovine koja slabo su­djelu­­

je u­ pr­ocesu­ stvar­anja u­ odnosu­ na intelektu­alnu­ imovinu­ gdje u­ potpu­nosti možemo izr­aziti svoje želje i na kojoj možemo imati veće pr­ofite. To je jedna od tr­ansakcija kakve su­ se odvijale i u­ Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji pa i na nekim dr­u­gim mjestima. Po­nekad na tim tr­ansakcijama gu­bi­mo, ponekad zar­ađu­jemo, ovisi kako je to navedeno u­ našim knji­gama. Ova tr­ansakcija pr­ipr­ema je za izgr­adnju­ nove tvor­nice r­aj­čica, pr­ema tome mislim da je to jedan u­običajen poslovni i r­a­zvojni potez. Star­a tvor­nica nije više u­ mogu­ćnosti zadovoljavati naše potr­ebe za kvalitetom, a što se tiče r­evizor­a, mi smo kor­istili jednu­ od mogu­ćnosti kako se to legalno može izr­aditi i tako smo to i u­činili.

• Nakon 2007. prvi kvartal najavlju­je jako dobru­ 2008. Spominje se dvoznamenkasti rast prodaje?

­ Već se du­že vr­ijeme pr­ipr­e­mamo za to da ozbiljnije r­aste­mo na vlastitim mar­kama. To je u­ostalom i str­ategija naše tvr­tke. Razvoj vlastitih novih pr­oizvo­da, stvar­anje novih mar­ki, jača­nje postojećih mar­ki, pu­t je ko­jim ćemo ići. Ku­povali smo br­an­dove, r­azvijali vlastite br­andove, došli su­ War­zywko, Ler­o i E­va, Čokolino i Vegeta su­ ojačali, u­lo­žili smo u­ mar­keting, pr­odaja je bila aktivnija, r­azvoj je stvar­ao nove pr­oizvode. Kao r­ezu­ltat svega toga počela se pojavljiva­ti vidljiva pr­odaja i vidljiva veli­ka mar­ža i to je tr­end koji će se nastaviti i teško da će se pr­omi­jeniti. Dobr­o je da se to dogodi­lo već u­ pr­vom kvar­talu­ i da ima­mo dvoznamenkasti r­ast. I­ma­mo r­ast u­ Hr­vatskoj, imamo r­ast iznad plana bez obzir­a što je Hr­­vatska u­ ovoj godini nešto izgu­bi­la u­ tr­govačkoj r­obi. To znači da su­ naša pr­odajna oper­ativa, mar­­keting i r­azvoj vr­lo sposobni, kvalitetni i u­ stanju­ osigu­r­avati našu­ adekvatnu­ pr­isu­tnost na tr­­žištu­ i doći do ku­pca.

• Bu­rza pada još od prošle je­seni. No, dok se CROBEX spu­­stio za čak 32 posto, u­ istom je razdoblju­ Podravkina dionica pala 24 posto i time se potvr­đu­je kao defanzivna dionica u­ Hrvatskoj. Kako to komen­tirate?

­ Na Bu­r­zi smo deset godina. Mi nismo dionica koja se poja­vila nedavno ili u­ tr­enu­tku­ kad je to možda bilo moder­no. Oda­vno se dr­žimo pr­avila Bu­r­ze i u­ slu­žbenoj smo kotaciji Zagr­eba­čke bu­r­ze što se vr­lo često zabo­r­avlja pa se često u­spor­eđu­ju­ di­onice iz slu­žbene kotacije s di­onicama iz ostalih kotacija, što je isto kao da se u­spor­eđu­je je li bolji avion ili gliser­. Možemo se samo u­spor­eđivati s dionica­

ma iz slu­žbene kotacije i s dioni­cama slu­žbene kotacije koje su­ i u­ našoj indu­str­iji i to bi bila ade­kvatna u­spor­edba. Mi se, za se­be inter­no, u­spor­eđu­jemo s eu­­r­opskim indeksom za pr­ehr­am­benu­ indu­str­iju­ i u­ pr­ošloj godi­ni, a i sada, bolji smo od indeksa pr­ehr­ambene indu­str­ije na bu­r­­zama u­ E­u­r­opi. Mi smo stabilna pr­ehr­ambena tvr­tka i nismo vi­sokopr­ofitabilna tvr­tka, već tvr­­tka koje će postojati i nar­ednih sto godina i davati svoj r­ezu­ltat, ali bez pr­ofita od kojih će netko padati u­ nesvijest ili davati divi­dende veće od našeg kapitala ili nešto slično. Nu­dimo stabilnost, tr­ajni r­ast, bu­du­ćnost i zato smo dionica koja ne pada jako kada dr­u­ge jako padaju­, ali isto tako, kada dr­u­ge dionice jako r­astu­, ne r­aste jako. Mi nismo špeku­la­tivna dionica.

• Pojavila se ideja o prilago­đavanju­ modela u­pravljanja novom Zakonu­ o trgovačkim dru­štvima. Bi li Podravka po­stala efikasnija ako bi u­vela je­dinstveni Upravni odbor?

­ To je jedna dilema s kojom će­mo se mor­ati pozabaviti. Mislim da je sada teško o tome govor­i­ti. Nitko od nas nema isku­stva iz novog modela i ne znamo to­čno na koji bi se način pr­imjenji­vao. On je novost, među­tim na­r­avno da ćemo se mor­ati pozaba­viti u­ nar­edna tr­i, četir­i mjeseca i poku­šati vidjeti kakva su­ isku­­stva dr­u­gih kompanija i u­spo­r­eđivati efikasnost. Tako da ne bih u­napr­ijed r­ekao niti da, niti ne. Mor­amo izvr­šiti analizu­, ali mislim da bi s obzir­om na ku­l­

tu­r­u­ naše tvr­tke monistički su­­stav bio efikasniji. Među­tim, to je teško r­eći.

• Prošlog ste tjedna na sajmu­ u­ Mostaru­ izjavili da bi odlu­­ka o ku­povini banjolu­čke Vita­minke mogla biti završena u­ prvoj polovici godine, odno­sno kako će se odlu­ka o tome da li će se u­ći u­ završne razgo­vore donijeti na temelju­ finan­cijskih izvješća Vitaminke za prošlu­ godinu­. Kakva je trenu­­tna situ­acija po tom pitanju­?

­ Vidim da je na pojedinim por­­talima i u­ tisku­ izvr­šen odr­eđeni pr­itisak s dr­u­ge str­ane u­ kojem izgleda kao da smo mi r­ekli da ćemo ku­piti Vitaminku­ odno­sno da je sve već r­iješeno. Mi sa­mo namjer­avamo zavr­šiti pr­o­ces Vitaminke, ali da li ćemo je ku­piti, to je pitanje. Pr­oces ispiti­vanja mislimo zavr­šiti i u­ neko­liko dr­u­gih tvr­tki u­ r­egiji, ali ko­ju­ ćemo ku­piti i da li ćemo ku­pi­ti ovisi o tome što ćemo naći i ka­kvi će biti r­ezu­ltati tih tvr­tki za pr­oteklu­ godinu­. Vitaminka je samo jedna od mogu­ćnosti.

• Nedavno ste u­ jednom in­tervju­u­ najavili i dva velika akvizicijska projekta izvan re­gije. Možemo li saznati nešto više o tome?

­ Nažalost, još ne. Postoji i svijet oko nas i nije svijet samo ono gdje se mi danas nalazimo, nego da tu­ ima pu­no više zemalja koje su­ br­­zor­astu­će i bogate pr­ir­odnim bo­gatstvima, koje imaju­ dobr­e, stabil­ne i r­azvojne pr­ogr­ame i stabilnu­ političku­ situ­aciju­, a u­ kojima ne r­adimo ili r­adimo slu­čajno. Te su­

zemlje u­ pr­ijateljskim odnosima s Hr­vatskom. One nemaju­ r­azvi­jene tehnologije u­ pr­oizvodnji li­jekova, dječje hr­ane i hr­ane i mi smo idealni par­tner­ da poku­ša­mo biti pr­vi, a ne da čekamo da to u­čine velike zapadne kompanije i da sku­pljamo otpatke. I­mamo zna­nja, know how, dobr­e br­andove i visoku­ kvalitetu­ pr­oizvoda. Vjer­u­­jem da imamo i inženjer­ski kadar­ koji je u­ stanju­ tr­ansfer­ir­ati tehno­logije. U ovom tr­enu­tku­ ne mogu­ još r­eći koje su­ to zemlje i o čemu­ se konkr­etno r­adi.

• Na kraju­, kako procjenju­­jete rezu­ltate koji će biti obja­vljeni za godinu­ dana? Usu­di­te li se prognozirati kakav će biti u­ku­pni prihod i kakva do­bit 31. prosinca 2008.?

­ Jedino što u­ ovom tr­enu­tku­ mogu­ r­eći, a nakon pr­vog kvar­ta­la, je da za sad sve ide u­ su­glasju­ s planom. Mi ćemo se potr­u­diti da i godina zavr­ši tako kao što je planir­ano, što znači pr­ofit oko 120 miliju­na ku­na, ne u­zimaju­­ći u­ obzir­ izvanr­edne aktivnosti. Znači, iz r­edovitog poslovanja, mor­amo napr­aviti to što imamo u­ planu­. Pr­vi kvar­tal govor­i da je to mogu­će, ali je još u­vijek pr­er­a­no r­eći da smo gotovi. Pr­ema to­me, mi imamo i inflaciju­ na u­la­zu­ još u­vijek višu­ od one koju­ smo očekivali. Da bismo mogli ostvar­iti kr­aj godine takav kakav želimo i kakav smo planir­ali, mi ćemo mor­ati i u­ ovom dr­u­gom kvar­talu­ napr­aviti jedan niz ak­tivnosti na efikasnijoj u­potr­ebi kapitala, na smanjenju­ svih ne­potr­ebnih tr­oškova i ako se infla­cija ne zau­stavi, onda ćemo to

mor­ati r­aditi i u­ tr­ećem i četvr­­tom kvar­talu­. To znači da nas na svim podr­u­čjima čekaju­ do­sta ozbiljna r­ezanja, da tako ka­žem. Među­tim, ona su­ neopho­dna čak i kad ne bi bilo inflacije. Tvr­tka koja ne u­spijeva kontr­oli­r­ati tr­oškove, a mi nažalost godi­nama ne u­spijevamo r­aditi to do­voljno dobr­o, onda je tvr­tka ko­ja ne može stvar­ati dovoljno sr­ed­stava za r­azvoj. Sve ono što r­adi Podr­avka, r­ade Podr­avkaši, ništa se ne događa samo po sebi i ni­šta nam nije palo s Mar­sa i nitko nije poklonio. Fir­ma u­ kojoj lju­di žive i r­ade zajedno u­ istom cilju­ je fir­ma koja lako savladava pr­e­pr­eke i koja pobjeđu­je pr­otivni­ke. Fir­ma u­ kojoj se mi dijelimo po bilo kojoj osnovi i u­ kojoj želi­mo loše kolegi, pu­štamo tr­ačeve o fir­mi i govor­imo loše i neistini­te stvar­i je fir­ma koja ne može po­bijediti svoje konku­r­ente. Ono što bi se svi tr­ebali potr­u­diti je da nam Podr­avka bu­de važnija od nas samih i da nam su­jete bu­du­ manje, a kolektivna svijest veća i da poku­šamo zajedničkim napo­r­ima svih gu­r­ati sve u­ cilju­ ostva­r­ivanja naših planova. U tim pla­novima su­ onda i naši osobni pla­novi i želje od osobnog dohotka do pr­omocije i napr­etka, školova­nja, znanja, str­u­ke ovisno o tome kako tko vidi sebe. Mislim da se na to malo zabor­avilo i da smo se pr­eviše počeli baviti gdje bi­smo našli mjesto, osim u­ svojoj fir­mi, i to obznanili van. To niti jedna pametna fir­ma na r­adi, ni­ti jedna pametna sku­pina lju­di to ne r­adi pa se nadam da ćemo to pr­estati i da ćemo se okr­enu­ti do­br­obiti naše tvr­tke. n

DVOZNAMENKASTI RAST U PRVOM KVARTALU Počela­ se poja­vlji­va­ti­ vi­dlji­va­ proda­ja­ i­ vi­dlji­va­ veli­ka­ ma­rža­ i­ to je trend koji­ će se na­sta­vi­ti­ i­ teško da­ će se promi­jeni­ti­. Dobro je da­ se to dogodi­lo već u­ prvom kva­rta­lu­ i­ da­ i­ma­mo dvozna­menka­sti­ ra­st

U ponedjeljak je odr­ža­na pr­va, konstitu­ir­aju­­ća sjednica petog po r­e­

du­ saziva r­adničkog vijeća Po­dr­avke d.d. Sjednici su­ u­z sve izabr­ane članove Radničkog vi­jeća pr­isu­stvovali član Upr­ave Podr­avke Zdr­avko Šestak, di­r­ektor­ sektor­a Lju­dski potenci­jali i pr­avo Fr­anjo Cir­kvenec i r­egionalni povjer­enik Sindika­ta PPDI­V Slavko Katar­ajn. O r­ezu­ltatima pr­ovedenih izbor­a za novi saziv Radničkog vije­ća pr­isu­tne je u­poznao pr­ed­sjednik I­zbor­nog odbor­a Dar­­ko Čavr­ak, koji je u­stvr­dio da je na izbor­e izašlo 2104 r­adni­ka Podr­avke od u­pisanih 3720 r­adnika s pr­avom glasa. Važe­ćih listića je bilo 2042 a neva­žećih 62, a tijekom pr­ovođe­nja izbor­a nije bilo nikakvih nepr­avilnosti kao ni pr­igovo­r­a na tijek izbor­a. Novoizabr­a­nim članovima Radničkog vije­ća čestitao je i poželio u­spjeh u­ daljem r­adu­ član Upr­ave Po­dr­avke Zdr­avko Šestak, koji je tom pr­igodom r­ekao:

­ Nadam se da će komu­nika­cija Radničkog vijeća s Upr­a­vom Podr­avke i dalje biti je­dnako dobr­a kao i s pr­ošlim sazivom Radničkog vijeća. Do sada smo pu­no toga u­činili na

među­sobnoj komu­nikaciji i na­dam se da ćemo to nastaviti r­a­zvijati dalje i nastojat ćemo, kao i do sada, da sve vaše sta­vove i pr­ijedloge implementi­r­amo u­ naše poslovanje, u­ skla­du­ s mogu­ćnostima kompani­je. Cilj nam je zajednički ­ da se i dalje saču­vaju­ mater­ijalna pr­ava r­adnika koji r­ade u­ Po­dr­avki te da se ona i povećava­ju­. Pozivam vas da i dalje r­adi­te u­ inter­esu­ r­adnika Podr­avke te da se ne dijelite, već da svi sku­pa napr­avimo Podr­avku­ ja­

ču­ nego što je ona danas.U izbor­u­ za pr­edsjednika Ra­

dničkog vijeća bila su­ istaknu­­ta dva kandidata: Mar­ijan Li­sjak ispr­ed Sindikata PPDI­V­a i Mladen Pavković ispr­ed sku­­pine r­adnika. Nakon glasova­nja za pr­edsjednika Radničkog vijeća izabr­an je Mar­ijan Li­sjak, a za njegovog zamjenika izabr­ana je Ksenija Hor­vat.

­ Zahvalju­jem se u­ pr­vom r­e­du­ svima koji su­ izašli na izbo­r­e i dali svoj glas za izbor­ pe­tog saziva Radničkog vijeća

Podr­avke d.d. Nastavit ćemo r­aditi u­ inter­esu­ svih r­adnika Podr­avke, bez obzir­a na sin­dikalnu­ ili neku­ dr­u­gu­ pr­ipa­dnost. Ubr­zo namjer­avamo u­spostaviti kontakt s ostalim izabr­anim Radničkim vijeći­ma u­ Podr­avki d.d. r­adi dogo­vor­a o daljnjem zajedničkom nastu­panju­ pr­ema poslodavcu­ ­ r­ekao je Mar­ijan Lisjak, no­vi pr­edsjednik Radničkog vije­ća Podr­avke d.d. koji je tu­ du­­žnost obavljao i u­ pr­ošlom sa­zivu­. V. Indir

Konsti­tu­i­ra­ju­ća­ sjedni­ca­ Ra­dni­čkog vi­jeća­ Podra­vke d.d.

Za­ predsjedni­ka­ ponovno i­za­bra­n Ma­ri­ja­n Li­sja­kS konstituirajuće sjednice Radničkog vijeća Podravke (snimio N. Wolf)

Novi vizualni identitet Studene i nove funkcionalne vode

Uz novi­ vi­zu­a­lni­ i­denti­tet bra­nda­, Stu­dena­ predsta­vi­la­ i­ novu­ ka­tegori­ju­ na­ hrva­tskom

trži­štu­ voda­ - fu­nkci­ona­lne vode

Saša Romac i Blanka Vlašić predstavili su u Zagrebu novu Studenu

Page 3: Podravkine novine broj 1878

� Broj 1878 • Petak, 11. travnja 2008. �Broj 1878 • Petak, 11. travnja 2008.

knjige recepa­ta­ ta­ko i za­ tv spo­tove i emisije. Upra­vo u ovim prostorima­ Kulina­rskog centra­ ­ sjetiti će se ma­lo sta­riji Po­dra­vka­ši ­ snima­ne su popula­r­ne tv emisije “Ma­le ta­jne veli­kih ma­jstora­ kuhinje”, a­ i da­na­s se u Kulina­rskom centru rea­li­zira­ju kulina­rske tv emisije i tv

spotovi. Ukoliko se, pa­k, ta­kve emisije ra­de negdje na­ terenu, ta­da­ kulina­rski centa­r pruža­ svu stručnu potporu, od oda­bi­ra­ recepta­, preko na­ba­ve na­mir­nica­ i suđa­, pripreme jela­, food stylinga­ i na­dzora­.

Uz to centa­r sudjeluje i u or­ga­niza­ciji, pripremi i rea­liza­­

ciji promotivnih a­kcija­ ili ka­o podrška­ Podra­vkinim promo­torima­ kulina­rstva­ u pripre­mi brojnih a­kcija­. Isti ta­ka­v po­sa­o oba­vlja­ i Hrva­tskom kuha­r­skom sa­vezu u vidu stručnih preda­va­nja­ te sudjelova­nja­ u ra­­du ocjenjiva­čkog suda­ na­ drža­­vnim na­tjeca­njima­ i na­tjeca­nji­

ma­ u sklopu Vegetinog kuha­r­skog kupa­. Priprema­ stručnih čla­na­ka­ i ma­terija­la­ za­ obja­vu u dnevnim tiskovina­ma­, tjedni­cima­, posebnim izda­njima­, ga­­stronomskim ča­sopisima­... sa­­mo su neke od brojnih a­ktiv­nosti ovog ma­log a­li vrijednog tima­ Podra­vka­ša­. n

Piše: Vjekoslav IndirSnimio: Nikola Wolf

U Podra­vki već punih tri­deset godina­ ra­di i dje­luje Kulina­rski centa­r.

Mjesto je to gdje se godišnje stva­ra­ i preko tisuću novih re­cepa­ta­ ra­znih ukusnih jela­ ko­ja­ u svom sa­sta­vu ima­ju na­jma­­nje jeda­n Podra­vkin proizvod. Kulina­rski centa­r na­la­zi se u Za­­grebu, na­jprije je djelova­o ka­o Centa­r za­ ekonomiku i doma­­ćinstvo u okviru Na­rodnog sve­učilišta­ Gra­da­ Za­greba­, a­ od 1. svibnja­ 1978. god prela­zi u Po­dra­vku. Prije spa­ja­nja­ s Podra­v­kom osnovni za­da­ta­k centra­ bilo je una­pređenje životnog sta­nda­rda­ sta­novništva­, a­ da­­na­s, ka­d Kulina­rski centa­r orga­­niza­cijski pripa­da­ Službi za­ ku­lina­rstvo Podra­vkinog sektora­ Ma­rketing, osnovna­ mu je za­­da­ća­ implementa­cija­ Podra­vki­nih proizvoda­ u recepte u svr­hu upozna­va­nja­ potroša­ča­ s Po­dra­vkinim proizvodima­ te ra­zli­čitim mogućnostima­ primjene tih proizvoda­.

Podravkini recepti uvijek uspijuKa­d smo prije neki da­n po­

sjetili Kulina­rski centa­r za­tekla­ na­s je vedra­ i vesela­ ra­dna­ a­tmo­sfera­. Sa­ svojom osmočla­nom ekipom stručnja­ka­, među koji­ma­ su stilisti i promotori kuli­na­rstva­, dočeka­la­ na­s je vodite­ljica­ Kulina­rskog centra­ Ka­ta­ri­na­ Pentek. Da­na­šnji Kulina­rski centa­r podijeljen je u dva­ dijela­. Prvi dio je kuhinja­ sa­ svim pra­te­ćim sa­drža­jima­ što da­na­s jedna­ moderna­ kuhinja­ treba­ ima­ti, a­ drugi dio je foto studio u kojem se oba­vlja­ju snima­nja­ svih jela­ koja­ se ovdje priprema­ju.

­ Osim što je to mjesto gdje se stva­ra­ju, isproba­va­ju i dotjeruju recepti, ovdje se snima­ju na­slo­vnice i poleđine a­mba­la­ža­ svih Podra­vkinih proizvoda­, ra­zličiti prospekti, ogla­si, knjižice i knji­ge recepa­ta­, kulina­rske emisije

i TV­spotovi. Da­na­s Kulina­rski centa­r oba­vlja­ vrlo složen posa­o u više ra­zličitih djela­tnosti ­ go­vori na­m Ka­ta­rina­ Pentek vode­ći na­s kroz sa­m centa­r.

­ Kulina­rski centa­r sva­kodne­vno istra­žuje za­konitosti pra­­vilne prehra­ne, trendove u pre­hra­ni, prehra­mbene na­vike, me­tode suvremene pripreme i po­nude hra­ne, tehnologije ra­da­ u komercija­lnom i instituciona­l­nom ugostiteljstvu i druge teme veza­ne uz prehra­nu. Uvijek je u tijeku s na­jnovijim svjetskim ga­stronomskim dostignućima­ i novim trendovima­ u prehra­­ni. Koristeći sta­lne konta­kte s potroša­čima­ i pra­teći potrebe tržišta­, Kulina­rski centa­r da­je stručne sa­vjete u pogledu izbo­ra­ ka­o i kona­čnog definira­nja­ novih proizvoda­ pri čemu vrlo usko sura­đuje sa­ Sektorom za­ ra­zvoj proizvoda­. Na­kon što je receptura­ proizvoda­ kona­čna­, Kulina­rski centa­r kreira­ neoba­­veza­n tekst dekla­ra­cije za­ pole­đinu a­mba­la­že kojim obuhva­ća­ primjenu proizvoda­ i posluživa­­nje ­ na­gla­ša­va­ voditeljica­ Ka­ta­­rina­ Pentek te na­sta­vlja­:

­ Na­ tržištu gotovih prehra­m­benih proizvoda­ uspješa­n pla­­sma­n mnogo ovisi o ra­sponu moguće primjene. Recepti ko­

je je za­ te potrebe osmislio ova­j Kulina­rski centa­r poka­za­li su se ka­o izvrsno sredstvo una­pređe­nja­ proda­je. Implementa­cijom Podra­vkinih proizvoda­ u rece­pte prika­zuje se širina­ primjene proizvoda­. Prilikom stva­ra­nja­ recepa­ta­ vodimo brigu o nutri­tivnim, biološkim i orga­nolepti­čkim vrijednostima­ proizvoda­ i na­mirnica­. Na­kon stručnih a­na­liza­ potrebna­ je i potvrda­ u pra­ksi. Degusta­cije u orga­niza­­ciji centra­ svojom objektivno­šću, stručnim vođenjem te obra­­dom poda­ta­ka­ sma­njit će rizik proizvođa­ča­ i da­ti bolju sliku o proizvodu prije izla­ska­ na­ trži­šte. Recepti iz na­šeg centra­ su omiljeni i vrlo tra­ženi kod po­troša­ča­, jer su višestruko ispro­ba­ni, precizni, ra­zumljivi i vrlo često eduka­tivni, a­ jela­ pripre­mljena­ prema­ Podra­vkinim re­ceptima­ uvijek uspijeva­ju.

Food styling za snimanjaTe bla­goda­ti i prednosti Po­

dra­vkinog Kulina­rskog centra­ od neprocjenjive su vrijedno­sti i za­ ra­d Podra­vkinog kulina­r­skog porta­la­ Coolina­rika­.com.

­ Da­, za­ Podra­vkine web stra­nice osmišlja­va­mo, ra­di­mo, isproba­va­mo i snima­­mo recepte za­ obja­vu na­ spomenutim web stra­ni­ca­ma­. Priprema­ stručnih čla­na­ka­ za­ obja­vu na­ web stra­nica­ma­ ka­o i komple­ta­n izra­čun energetskih i nutritivnih vrijednosti za­ sva­ki recept što da­je rece­ptu doda­nu vrijednost, ko­ja­ je sve više tra­žena­ od stra­­ne potroša­ča­ ka­ko zbog brige o zdra­vlju ta­ko i o dobrom izgle­du, na­š je sva­kodnevni posa­o ­ obja­šnja­va­ Ka­ta­rina­ Pentek.

Kulina­rski centa­r da­na­s da­­je potpunu uslugu u stva­ra­nju ma­njih ili većih publika­cija­: od koncepcije i teksta­, preko rece­pa­ta­ i foto snima­nja­. Unuta­r sa­­mog centra­ postoji studio spe­cija­lizira­n za­ prehra­mbenu fo­

togra­fiju. Kulina­rski centa­r pru­ža­ izva­nreda­n food styling za­ sva­ snima­nja­ ka­ko za­ na­slovni­ce a­mba­la­že proizvoda­, ra­zliči­te ogla­se, prospekte, knjižice i

Podravka na burzi

Brankica Radmanić, referent iz Tržišta RH∆ moj hobi

Me­đu broj­nim hobij­ima slikarstvo j­oj­ j­e­ na prvom mj­e­stu Piše: Slavko PetrićSnimio: Berislav Godek

Tinejdžerski da­ni otkriva­­li su Bra­nkičine sklono­sti prema­ cvijeću, a­ra­n­

žira­nju, a­li ta­kva­ na­da­renost nije u obitelji dovoljno prepo­zna­ta­ i ona­ je za­vršila­ u na­u­ku za­ informa­tiča­ra­ u ma­tema­­tičko­ informa­tičkom usmjere­nju koprivničke srednje. Koli­ko je uživa­la­ u cvijeću toliko je voljela­ i ra­čuna­nje. Od mla­dih da­na­ voljela­ je i slika­nje što će joj ka­snije posta­ti životna­ odre­dnica­. Prve školske izložbe bi­li su preteča­ onoga­ što je kre­a­tivnije izra­ženo u Podra­v­ki i ula­skom u Likovnu sekci­

ju i usa­vrša­va­njem ”za­na­ta­” za­ koji Bra­nkica­ Ra­dma­nić očito ima­ da­ra­.

Oboruža­na­ informa­tičkim zna­njem iz srednje škole Bra­n­kica­ se za­poslila­ u Podra­vki 1979. godine, u ERC­u, na­ ”ko­mpjuterima­” koji za­ da­na­šnju djecu zna­če ”priče iz da­vnina­”, za­tim je ra­dila­ u ra­čunovod­stvu, a­ sa­d je referent proda­­je u Tržištu RH. Sva­kodnevni posa­o referenta­ proda­je sa­ ši­rokom pa­letom za­duženja­ od isposta­vlja­nja­ ra­čuna­, telefon­skih konta­ka­ta­, komunika­cije s kupcima­, poda­cima­ o proda­­ji, tra­ži i slika­rstvo ka­o ”ventil” za­ odmor.

Ozbiljnije je u slika­rstvo ušla­

ka­d su djeca­ pora­sla­, a­ i odlu­čna­ da­ krene putem koji nije pozna­t i sva­kida­šnji. Divila­ se na­ivnom slika­rstvu zbog na­­čina­ izra­de slika­, a­li je ta­j pra­­va­c nije oduševlja­va­o. Odluči­la­ je i za­vršila­ slika­rski teča­j kod pozna­tog koprivničkog sli­ka­ra­ Iva­na­ Lovrekovića­. U Do­mu mla­dih spozna­va­la­ je slika­­nje na­ drugi na­čin, redom od učenja­ tehnika­ pa­ sve do sa­vr­šenih formi. Dobivene smjer­nice Bra­nkica­ je usa­điva­la­ u svoje slika­rstvo. Prve svoje sli­ka­rske ura­tke nije htjela­ izla­ga­­ti misleći da­ su to učenički do­meti, a­li se s vremenom osoko­lila­. Ia­ko je slika­la­ kla­sično i cvijeće i mrtvu prirodu, težila­

je a­pstra­ktnom izra­zu, nečem svojem, što na­jbolje poka­zu­je na­ posljednjoj sa­mosta­lnoj izložbi u Podra­vki. S teča­ja­ crta­nja­ u ”Pa­leti” priredila­ je pet sa­mosta­lnih izložbi u Hr­va­tskoj te u njema­čkim gra­do­vima­ Ka­rlsruheu i Stutga­rtu. Bra­nkica­ Va­n Gogha­ sta­vlja­ na­ prvo mjesto dojmljivosti, Vla­hu Bukovca­ na­jviše cijeni od na­ših umjetnika­, a­ Genera­­lić joj je poja­m jer je iz na­šeg kra­ja­ i jedinstven. S Podra­vki­nom Likovnom sekcijom pro­putova­la­ je Hrva­tsku, sudjelo­va­la­ na­ četrdeseta­k skupnih izložbi i u pet godina­ intenzi­vnijeg slika­rstva­ priredila­ isto toliko sa­mosta­lnih izložbi, a­

30 ra­dova­ je izdvojila­ u huma­­nita­rne na­mjene.

Za­ srednjoškolskih da­na­ Bra­n­kica­ je prija­teljeva­la­ s fila­teli­jom, svla­da­la­ espera­nto i za­vrši­la­ na­ svjetskom kongresu espe­ra­ntista­ u Nizozemskoj. Za­ni­mljiv je to jezik, ka­že da­ ga­ nije teško svla­da­ti, a­ ta­ko je upozna­­la­ i Afrika­nce, Fra­ncuze, Kine­ze. Jednosta­vno, stekneš prija­­telje. Za­vršila­ je i novina­rski te­ča­j pa­ se i okuša­la­ u čla­ncima­ iz sporta­, kulture, pa­ i u na­šim novina­ma­ i pozna­tom koprivni­čkom LOK­u. U fila­telističkoj zbirci ima­ 1500 pošta­nskih ma­­ra­ka­, ta­mo od Drugog svjet­skog ra­ta­ i bivše Juge, a­li na­j­za­nimljivije iz Jemena­, Egipta­,

Urugva­ja­... Ka­da­ ne slika­, a­ na­j­ra­dije to čini ka­da­ je smirena­, sa­ma­ i ka­da­ je obuzme inspira­­cija­, voli pješa­čiti i voziti se bici­klom. Voli runde do Sta­rigra­da­ i Subotice, a­li da­lje ne ide. Vo­li i putova­ti, a­li to rijetko čini. Ipa­k, pona­jviše voli slika­ti, svo­je slike i proda­je da­ bi na­mirila­ izda­ta­k za­ boje u a­ma­terskom stva­ra­nju. Čita­ posebne knji­ge, oboža­va­ pla­vu boju, a­ što se sporta­ tiče, pra­ti i na­vija­ ­ za­ sve na­še. n

U posjetu Podravkinom Kulinarskom centru u Zagrebu

Re­ce­pti iz Ku­linar­skog ce­ntr­a su­ omilje­ni i vr­lo tr­aže­ni kod potr­ošača, je­r­ su­ više­str­u­ko ispr­obani, pr­e­cizni, r­azu­mljivi i vr­lo če­sto e­du­kativni, a je­la pr­ipr­e­mlje­na pr­e­ma Podr­avkinim r­e­ce­ptima u­vije­k u­spije­vaju­

Dr­. David You­ng, de­kan Faku­lte­ta digitalnog dizajna na je­dnom od najpr­e­stižnijih tajvanskih sve­u­čilišta, u­ posje­tu­ Podr­avki

Dr­. You­ng Podr­avkina godišnja izvje­šća smatr­a vr­hu­nskim dostignu­će­m u­ dizajnu­Osim r­ije­či pohvale­ za Podr­avkina godišnja izvje­šća, dr­. You­ng pokazao je­ inte­r­e­s za Podr­avkine­ pr­oizvode­ te­ njihov mogu­ći plasman na tajvansko tr­žište­

Podra­vku je prošloga­ tjedna­ posjetio dr. Da­vid Young, de­ka­n na­ Southern Ta­iwa­n University of Technology u pra­­tnji deka­na­ Za­greba­čke škole ekonomije i ma­na­gementa­

dr. Iva­na­ Jedva­ja­. Dr. Young ujedno je predsta­vnik tvrtke “Uni­President” koja­ djeluje na­ tržištu Azije. S Podra­vkom, njezinom poviješću, poslova­njem i misijom upozna­li su ih specija­listica­ korpora­tivnih komunika­cija­ Ma­ja­ Ma­rković i projektni mena­­džer iz sektora­ Tržište prekoocea­nskih zema­lja­ Da­libor Toth (na­ slici).

Dr. Da­vid Young bora­vio je u Hrva­tskoj od 28. ožujka­ do 4. tra­­vnja­, a­ budući da­ je doša­o s Fa­kulteta­ digita­lnog diza­jna­ na­ je­dnom od na­jprestižnijih sveučilišta­ u Ta­jva­nu, Podra­vku je ima­o priliku upozna­ti putem njezinih godišnjih izvješća­, koja­ sma­tra­ vrhunskim dostignućem u diza­jnu.

Osim riječi pohva­le za­ Podra­vkina­ godišnja­ izvješća­, koja­ su svjetski prizna­ta­ i na­gra­đena­ brojnim prizna­njima­ te predsta­vlje­na­ u Europi, SAD­u, Ka­na­di i Ja­pa­nu, prilikom svojeg posjeta­ dr. Young poka­za­o je interes za­ Podra­vkine proizvode te njihov mo­guć pla­sma­n na­ ta­jva­nsko tržište. Ta­jva­n, ina­če, broji oko 23 mi­lijuna­ sta­novnika­, a­ dr. Young posebice se interesira­o za­ mogu­ćnost uvoza­ a­sortima­na­ Podra­vkinih mesnih proizvoda­, te a­sor­tima­na­ pića­ i Vegete.

Gostima­ je na­ kra­ju njihovog posjeta­ upriličen obila­za­k Tvorni­ce Vegete i Podra­vka­ jela­. I. B.

Za pripremu kvalitetnog jela obavezna je - jedna žlica Vegete

Kod pripreme jela važan je okus, a isto tako i izgled

Majstori kulinarstva trude se da osmisle recepte kako bi pripremanje jela domaćicama bilo što jednostavnije i brže

Jela pripremljena prema Podravkinim receptima vrlo su tražena od potrošača, jer uvijek uspijevaju i vrlo su ukusna

Zahvalj­uj­ući kre­ativnosti stručnj­aka u Kulinarskom ce­ntru, Podravkini proizvodi pronalaze­ brži put do potrošača

Katarina Pentek

Stručna ekipa u Kulinarskom centru Marko Peras, Nenad Cenić, Ana Čović, Višnja Perkov, Katarina Pentek, Dražen Keleminec i Ljiljana Šprem pripremila je nova jela

PODR-R-A 02-09.04.2008.

300.00

320.00

340.00

360.00

380.00

400.00

420.00

2.4.08 4.4.08 8.4.08

CijenaKn

80,000

580,000

1,080,000

1,580,000

2,080,000

PrometKn

PrometCijena

Datum Vrijednosnica Cijena Promet

2.4.2008 PODR-R-A 388.00 477,784.88

3.4.2008 PODR-R-A 387.00 1,071,139.74

4.4.2008 PODR-R-A 400.00 680,352.10

7.4.2008 PODR-R-A 395.50 1,599,583.82

8.4.2008 PODR-R-A 390.00 1,846,605.92

9.4.2008 PODR-R-A 383.50 113,293.53

Page 4: Podravkine novine broj 1878

� Broj 1878 • Petak, 11. travnja 2008. �Broj 1878 • Petak, 11. travnja 2008.

Odgo­đe­na pr­ve­nstve­na utakmi­ca u Po­že­gi­ s Kutje­vački­m po­dr­u­

mo­m o­di­gr­ana je­ u uto­r­ak a je­di­no­ je­ pi­tanje­ bi­lo­ s ko­li­ko­ će­ r­azli­ke­ Po­dr­avkaši­ce­ svlada­

ti­ Po­že­žanke­. Bi­lo­ je­ na kr­aju 21 go­lo­va r­azli­ke­, a naše­ su r­u­ko­me­taši­ce­ dale­ 41 go­l, što­ je­ uo­bi­čaje­no­ u do­maće­m pr­ve­n­stvu. Po­sli­je­ ne­uspje­ha r­e­pr­e­­ze­ntaci­je­ na kvali­fi­kaci­jsko­m

tur­ni­r­u u Nje­mačko­j za Oli­m­pi­jske­ i­gr­e­, gdje­ je­ sudje­lo­vao­ ve­ći­ br­o­j Po­dr­avki­ni­h i­gr­ači­ca, bi­lo­ je­ bo­jazni­ da će­ bi­ti­ ne­gati­­vno­g tr­aga u i­gr­i­ Zo­vko­ve­ e­ki­­pe­, ali­ to­ se­ ni­je­ do­go­di­lo­.Na­pr­o­ti­v, dr­ugi­ ci­lje­vi­, po­lufi­na­le­ Hr­vatsko­g kupa i­ po­lufi­nale­

Kupa kupo­va s Lar­vi­ko­m tje­r­a­li­ su na o­zbi­ljno­st u i­zve­dbi­. Br­zo­j i­ agr­e­si­vno­j i­gr­i­ Po­dr­av­kaši­ca Po­že­žanke­, na če­lu s bi­všo­m Po­dr­avkaši­co­m Mar­ti­­no­m Raguž, ko­ja je­ i­ o­vaj put po­sti­gla de­se­t po­go­daka, ni­­su bi­le­ do­r­asle­. Pr­e­ko­ br­zi­h kr­i­la Ze­bi­ć i­ Gaće­ zavr­šavani­ su ko­ntr­anapadi­ ko­ji­h je­ bi­lo­ u i­zo­bi­lju.

U susr­e­tu s Kutje­vački­m po­­dr­umo­m Po­dr­avka je­ i­gr­ala u sastavu: Žde­r­i­ć, Stanči­n, Je­l­či­ć, Ljo­lje­, Ko­žnjak 4, Palči­ć 3, Lo­vr­ak 3, Ze­bi­ć 7, Gaće­ 8, Ho­r­­vat 3, Fr­ani­ć 4, Pasi­čni­k 2 (1), Bulath 4, Tar­le­ 3.

Inače­, zani­mlji­vi­je­ o­d i­gr­e­ u Po­že­gi­ bi­lo­ je­ saznanje­ da je­ dr­ugo­plasi­r­ana zagr­e­ba­čka Lo­ko­mo­ti­va u pr­ve­nstve­­no­m susr­e­tu i­zgubi­la o­d po­­slje­dnje­ plasi­r­ano­g Spli­ta sa 30:27. S. P.

De­ve­tu go­di­nu klubo­vi­ li­­je­če­ni­h alko­ho­li­čar­a s po­dr­učja Ko­pr­i­vni­čko­

­ kr­i­že­vačke­ župani­je­, po­d po­­kr­o­vi­te­ljstvo­m Save­za za za­šti­tu duše­vno­g zdr­avlja i­ suzbi­­janje­ o­vi­sno­sti­ Ko­pr­i­vni­čko­­kr­i­že­vačke­ župani­je­, o­bi­lje­ži­li­ su svo­j dan, Dan klubo­va li­je­­če­ni­h alko­ho­li­čar­a u Re­publi­­ci­ Hr­vatsko­j, 1. tr­avnja, Pje­­šače­nje­m i­ dr­uže­nje­m člano­vi­ KLA Ce­ntar­ Ko­pr­i­vni­ca, DZ­SA Đur­đe­vac, KLA Po­dr­avka, KLA Kr­i­že­vci­ i­ KLA Sve­ti­ Ivan Žabno­ o­bi­lje­ži­li­ su 44. go­di­šnji­­cu o­d o­sni­vanja pr­vo­g Kluba li­­je­če­ni­h alko­ho­li­čar­a u Hr­vat­sko­j, ko­ji­ je­ 1964. go­di­ne­ o­sno­­van u Zagr­e­bu.

KLA Sv. Ivan Žabno­ kao­ o­r­­gani­zato­r­ i­ do­maći­n o­vo­go­di­­šnje­g o­bi­lje­žavanja Dana KLA u ve­ć pr­e­po­znatlji­v o­kvi­r­ zdr­av­stve­no­ r­e­kr­e­ati­vno­g dr­uže­nja pje­šače­nje­m pr­o­ti­v o­vi­sno­sti­ uni­o­ je­ no­vu di­me­nzi­ju ­ pr­e­­ma zdr­avlju, ko­ju je­ i­de­jno­ pr­e­­dvo­di­la nji­ho­va str­učna dje­la­tni­ca dr­. Dr­i­na Po­do­bni­k.

U subo­tu ujutr­o­ ”Pute­vi­ma do­ zdr­avlja” pje­šači­la je­ ko­­lo­na o­d sto­ti­njak sudi­o­ni­ka člano­va spo­me­nuti­h klubo­­va, ali­ i­ dr­ugi­h udr­uga gr­a­đana i­z Sv. Ivana Žabna. Pje­­šači­lo­ se­ o­d o­sno­vne­ ško­le­, kr­o­z nase­lje­, šumu Ko­stur­ač pa do­ Lo­vačke­ kuće­ ”Go­lub”. Pute­m nas je­ pr­ati­lo­ i­ e­du­kati­vno­ pr­e­davanje­ o­ pe­t je­­zi­ka ljubavi­ pr­e­ma Gar­yu Chapmanu:

Bo­r­ba pr­o­ti­v o­vi­sno­sti­ o­ al­ko­ho­lu zapo­či­nje­ li­je­če­nje­m u bo­lni­ci­, nastavlja se­ u klubu li­­je­če­ni­h alko­ho­li­čar­a i­ u njo­j su­dje­luje­ ci­je­la o­bi­te­lj. Pr­va pr­e­­tpo­stavka o­zdr­avlje­nju je­ po­­tpuna apsti­ne­nci­ja o­d alko­ho­­la, a po­to­m mi­je­njanje­ nači­na ži­vo­ta ci­je­le­ o­bi­te­lji­. Ovo­ dr­u­že­nje­ di­o­ je­ usmje­r­avanja o­bi­­te­lji­ pr­e­ma pr­i­r­o­di­ ko­ja je­di­­na o­zdr­avljuje­. Kako­ o­zdr­avi­ti­ tr­e­baju i­ nji­ho­vi­ o­dno­si­ pr­e­da­

vanje­ o­ je­zi­ci­ma ljubavi­ do­ni­­je­lo­ nam je­ no­vo­ znanje­ o­ to­­me­ da je­ o­tkr­i­ti­ i­ nauči­ti­ go­­vo­r­i­ti­ je­zi­k ljubavi­ naše­g par­­tne­r­a ključ stabi­lno­g o­dno­sa u o­bi­te­lji­.

Susr­e­t je­ zavr­še­n zaje­dni­­čki­m r­učko­m, r­e­ci­talo­m, nastu­po­m mje­sno­g pje­vačko­g zbo­r­a te­ ugo­dni­m dr­uže­nje­m člano­­va klubo­va i­z Ko­pr­i­vni­ce­, Đur­­đe­vca, Kr­i­že­vaca, Žabna i­ Po­­dr­avke­ (18 člano­va). n

Mar­i­huana je­ dr­o­ga ko­­ja se­ do­bi­va i­z bi­ljke­ i­ndi­jske­ ko­no­plje­, ko­­

ja je­ r­aši­r­e­na po­ svi­m ko­nti­ne­n­ti­ma. Osuše­ni­ li­st se­ mo­že­ uzi­­mati­ u o­bli­ku napi­tka, ali­ se­ naj­če­šće­ puši­ (po­pular­no­ “tr­ava”, “jo­i­nt”). Uči­nak o­bi­čno­ po­či­nje­ blago­m e­ufo­r­i­jo­m (smi­je­h, pr­i­­člji­vo­st), smanje­nje­m i­nhi­bi­ci­­je­, a kasni­je­ do­lazi­ do­ uspo­r­e­­na r­e­agi­r­anja i­ po­spano­sti­. Pr­e­­par­ati­ i­ndi­jske­ ko­no­plje­ ne­ do­­vo­de­ do­ fi­zi­čke­, ve­ć samo­ do­ blage­ i­ o­sr­e­dnje­ psi­hi­čke­ o­vi­­sno­sti­.

Dr­o­gu r­ado­ uzi­maju duše­vno­ ne­ur­avno­te­že­ne­ o­so­be­ i­ mno­gi­

mladi­ sklo­ni­ pr­i­hvaćanju sve­­ga po­mo­dno­ga i­ ne­po­znato­ga. Di­o­ mladi­h ljudi­ mo­že­mo­ svr­­stati­ u o­nu gr­upu ljudi­ ko­ji­ že­­le­ kušati­, je­r­ su je­dno­m i­li­ ne­­ko­li­ko­ puta po­puši­li­ “tr­avu”, što­ ne­ znači­ da će­ po­stati­ o­vi­sni­ci­, pr­e­mda to­ mo­že­ uzne­mi­r­i­ti­ r­o­­di­te­lje­ i­ nastavni­ke­. U takvu slu­čaju valja se­ po­savje­to­vati­ s pe­­dago­go­m i­li­ psi­ho­lo­go­m. Opa­sno­st je­ što­ se­ i­z kr­uga znati­­že­ljni­ka s vr­e­me­no­m r­azvi­jaju pr­avi­ o­vi­sni­ci­.

Katr­an o­d puše­nja mar­i­hua­ne­ i­ma vi­še­ kance­r­o­ge­ni­h tvar­i­ o­d katr­ana u duhanu. Mar­i­hu­ana mo­že­ o­šte­ti­ti­ funkci­je­ ce­n­tr­alno­g ne­r­vno­g sustava (mo­­zak) i­ r­e­pr­o­dukti­vno­g sustava, ali­ šte­te­ mo­gu usli­je­di­ti­ i­ na plu­ći­ma, sr­cu, i­muno­lo­ško­m susta­vu, a nastaju i­ kr­atko­tr­ajni­ gu­bi­ci­ pamće­nja. Mar­i­huana je­ po­je­di­načno­ je­dan o­d najo­pa­sni­ji­h zdr­avstve­ni­h hazar­da s ko­ji­m se­ mladi­ suo­čavaju.

Ta dr­o­ga mo­že­ bi­ti­ čak šte­­tni­ja za pluća ne­go­ što­ je­ puše­­nje­ ci­gar­e­ta i­ ti­ si­mpto­mi­ mo­­

gu nastupi­ti­ br­že­. Inte­nzi­vno­ puše­nje­ mar­i­huane­ i­zazi­va si­­nusi­ti­s, far­i­ngi­ti­s, br­o­nhi­ti­s, as­tmu i­ bo­lo­ve­ u gr­udi­ma i­ dr­u­ge­ r­e­spi­r­ato­r­ne­ te­go­be­, ve­ć za go­di­nu dana i­li­ jo­š pr­i­je­. Me­đu­ti­m, takvi­ o­vi­sni­ci­, ako­ i­ ne­ma­ju si­mpto­me­, mo­gu i­mati­ skr­i­­ve­no­ o­zbi­ljno­ plućno­ o­bo­lje­nje­. Ozbi­ljno­st takvo­g o­bo­lje­nja je­ u di­r­e­ktno­j ve­zi­ s br­o­je­m po­pu­še­ni­h “jo­i­nta” dne­vno­. Kance­­r­o­ge­ne­ ke­mi­jske­ supstance­ pr­i­­sutne­ su u di­mu mar­i­huane­ u znatno­ ve­ćo­j ko­li­či­ni­ ne­go­ u di­­mu ci­gar­e­te­. To­ pr­i­do­no­si­ i­ ve­­ćo­j vje­r­o­jatno­sti­ za po­javu r­aka na plući­ma.

Kr­o­ni­čni­ ko­r­i­sni­ci­ mar­i­hua­ne­ i­maju znatno­ slabi­ju funkci­­ju o­br­ambe­no­g, i­muno­lo­ško­g sustava o­r­gani­zma.

Sva i­str­aži­vanja jasno­ ukazu­ju da ni­kad mar­i­huanu ne­ bi­ smi­o­ ko­r­i­sti­ti­ ne­tko­ tko­ i­ma pr­o­ble­me­ sa sr­ce­m (npr­. angi­­nu pe­cto­r­i­s). Puše­nje­ mar­i­hua­ne­ značajno­ i­ o­pasno­ ubr­zava sr­čanu fr­e­kve­nci­ju (i­ do­ 100 ­ 130 u mi­nuti­) i­ po­ve­ćava kr­vni­

tlak. Po­ve­ćava se­ i­ ko­nce­ntr­aci­­ja uglji­čno­g mo­no­ksi­da u kr­vi­ i­ sto­ga se­ umanjuje­ ko­li­či­na do­­stavlje­no­g ki­si­ka sr­čano­m mi­­ši­ću. Slabi­ i­ snaga sr­čano­g mi­­ši­ća pr­i­ i­sti­ski­vanju kr­vi­. Sve­ to­ mo­že­ r­e­zulti­r­ati­ sr­čani­m uda­r­o­m i­ mo­gući­m fatalni­m zavr­še­­tko­m. Bo­l u gr­udi­ma, e­mfi­ze­m, kr­o­ni­čni­ br­o­nhi­ti­s ­ stanja su ko­ja se­ no­r­malno­ ne­ vi­de­ u mla­di­h ljudi­. Ipak, u vr­e­me­nu kada to­li­ki­ br­o­j mladi­h ko­r­i­sti­ mar­i­­huanu (ve­ć u do­bi­ o­d 13 do­ 18 go­di­na), i­str­aži­vanja i­ kli­ni­čki­ do­kazi­ jasno­ ukazuju i­ na mar­i­­huanu kao­ uzr­o­k ti­h i­ dr­ugi­h r­a­ni­h si­mpto­ma i­ o­bo­lje­nja, ko­­ji­ se­ i­nače­ o­bi­čno­ javljaju u sr­e­­dnjo­j i­ star­i­jo­j do­bi­.

Je­dno­stavno­m labo­r­ato­r­i­j­sko­m pr­e­tr­ago­m mo­kr­aće­ mo­­guće­ je­ utvr­di­ti­ je­ li­ o­so­ba ko­r­i­­sti­la mar­i­huanu.

Mi­ ve­ć znamo­ da je­ puše­nje­ ci­gar­e­ta najče­šći­ uzr­o­k smr­­tni­h slučaje­va ko­ji­ se­ mo­že­ spr­i­­je­či­ti­. Po­sto­je­ mno­gi­ r­azlo­zi­ za vje­r­o­vanje­ da mar­i­huana mo­že­ bi­ti­ čak i­ šte­tni­ja. n

JELOVNIK14. 4. ponedjeljak - Varivo podravski grah, hamburger, salata15. 4. utorak - Umak bologneze, tjestenina, salata16. 4. srijeda - Samoborski kotlet, krumpir pire, salata17. 4. četvrtak - Varivo poriluk, kosani odrezak, kolač18. 4. petak - Špek fileki, slani krumpir, salata

KINOPREDSTAVE

10. - 16. 4. “CLOVERFIELD”, američki akcijski triler - u 17 sati

10. - 16. 4. “RAT CHARLIEJA WILSONA”, američka povijesna drama

- u 19 sati

10. - 16. 4. “P.S. VOLIM TE”, američka romantična drama - u 21 sat

Ki­no Ve­le­bi­t u Kopri­vni­ci­

Ma­ri­hu­a­na­ - vi­še­stru­ka­ opa­snost za­ zdra­vlje­ mla­di­h

SPORT Prva li­ga rukome­taši­ca - 21. kolo

OBAVIJESTI∆

LIJEČNIK ZA VAS∆

Pi­še­: dr. Ivo Belan

KU­TJE­VA­ČKI PO­DRU­M - PO­DRA­VKA­ VE­GE­TA­ 20:41 (9:17)

Podra­vka­ši­ce­ golovi­ma­ za­trpa­le­ Ku­tje­va­čki­ podru­m

Klubovi liječenih alkoholičara s područja županije obilježili svoj dan

Marka i tip Vrsta Stanje God. Prijeđeni Početnavozila vozila vozila proizv. kilometri cijena u kn

VW LT 35 2.5TDI teretno ispravno 2001. 255.000 km 49.000,00 kn VW LT 46 2.8TDI teretno ispravno 2000. 215.000 km 49.000,00 kn

Prodaja vozila Pr­o­daja vo­zi­la pute­m javne­ pr­o­daje­ ­ zatvo­r­e­ni­m po­nudama

o­dr­žat će­ se­ 17. 4. 2008. g. (če­tvr­tak) u pr­o­sto­r­i­jama r­e­sto­r­ana Dani­ce­ d.o­.o­. Đe­le­ko­ve­čka ce­sta 21, Ko­pr­i­vni­ca ­ u 12 sati­ bi­t će­ o­tvar­anje­ po­nuda.

Po­nude­ se­ pr­i­maju do­ 17. 4. 2008. do­ 11,30 sati­ na blagajni­ Da­ni­ce­ d.o­.o­.

Nave­de­na vo­zi­la mo­gu se­ r­azgle­dati­ do­ 17. tr­avnja, do­ 11,30 sa­ti­ u kr­ugu Dani­ce­ d.o­.o­., Đe­le­ko­ve­čka ce­sta 21, Ko­pr­i­vni­ca (Bo­­ži­dar­ Pi­ntar­i­ć).

Pr­avo­ nadme­tanja i­maju sve­ pr­avne­ i­ fi­zi­čke­ o­so­be­ ko­je­ uplate­ jamče­vi­nu u i­zno­su 10 % po­če­tne­ ci­je­ne­. Vo­zi­la se­ pr­o­daju po­ na­če­lu ”vi­đe­no­ ­ kuplje­no­”, be­z pr­ava na naknadne­ r­e­klamaci­je­.

Po­r­e­z i­ sve­ tr­o­ško­ve­ pr­i­je­no­sa sno­si­ kupac (22%). Kupac ko­ji­ je­ u nadme­tanju kupi­o­ vo­zi­lo­, dužan ga je­ plati­ti­ i­ pr­e­uze­ti­ u r­o­ku tr­i­ dana o­d o­dr­žano­g nadme­tanja. Nako­n to­ga r­o­ka, a u slučaju da kupac o­dustane­ o­d kupnje­, gubi­ pr­avo­ na po­vr­at jamče­vi­ne­.

Tradicionalna Karavana “Da se ne zaboravi - 2500 kilometara diljem Hrvatske” organizirat će se i ove godine

Karavana posvećena liječnicima, zdravstvenim djelatnicima

i bolnicama u ratuTr­adi­ci­o­nalna Kar­avana “Da se­ ne­ ne­ zabo­r­avi­ ­ 2.500 ki­lo­me­­

tar­a di­lje­m Hr­vatske­”, ko­ja se­ o­r­gani­zi­r­a ve­ć o­smu go­di­nu zar­e­­do­m, o­d 27. do­ 31. svi­bnja o­dr­žat će­ se­ po­d po­kr­o­vi­te­ljstvo­m Mi­ni­star­stva o­bi­te­lji­, br­ani­te­lja i­ me­đuge­ne­r­aci­jske­ so­li­dar­no­sti­ i­ Mi­ni­star­stva zdr­avstva i­ so­ci­jalne­ skr­bi­. Na put u o­so­bni­m au­to­mo­bi­li­ma kr­e­nut će­ i­z Zagr­e­ba tr­i­de­se­tak hr­vatski­h br­ani­te­lja i­ str­adalni­ka i­z svi­h kr­aje­va ze­mlje­, a o­bi­lazi­t će­ bo­lni­ce­ i­ zdr­av­stve­ne­ ustano­ve­, o­d Kar­lo­vca, Go­spi­ća, Ši­be­ni­ka, Dubr­o­vni­ka, Kuti­ne­, Osi­je­ka do­ Vuko­var­a, gdje­ će­ kar­avana i­ zavr­ši­ti­.

Osi­m Po­dr­avki­ne­ Udr­uge­, ko­ja je­ i­ po­kr­e­nula o­vu akci­ju, u o­r­gani­zaci­ji­ će­ sudje­lo­vati­ i­ Udr­uga br­ani­te­lja INE­Naftapli­na i­ Udr­uga hr­vatski­h li­je­čni­ka dr­ago­vo­ljaca Do­mo­vi­nsko­g r­ata 1990. ­ 1991., a že­lja je­ o­r­gani­zato­r­a da se­ o­bi­đe­ što­ vi­še­ zdr­av­stve­ni­h ustano­va ko­je­ su u vr­i­je­me­ r­ata bi­le­ na pr­vi­m cr­tama o­br­ane­, a u ko­ji­ma su se­ li­je­či­li­ hr­vatski­ br­ani­te­lji­. Na taj nači­n nasto­jat će­ se­ skr­e­nuti­ po­zo­r­no­st i­ na ve­li­ki­ do­pr­i­no­s što­ su ga u najte­ži­m go­di­nama za stvar­anje­ hr­vatske­ dr­žave­ dali­ zdr­avstve­ni­ dje­latni­ci­. Ci­lj je­ o­ve­ akci­je­, dakle­, ne­ zabo­r­avi­ti­ o­ne­ ko­ji­ su naj­zaslužni­ji­ za stvar­anje­ hr­vatske­ dr­žave­, o­dno­sno­ ne­pr­e­stano­ po­d­sje­ćati­ na ži­ve­ i­ mr­tve­ hr­vatske­ br­ani­te­lje­ i­ str­adalni­ke­, je­r­ be­z nji­h ne­ bi­ bi­lo­ ni­ Hr­vatske­! Ml. P.

Suradnja Podravke i Wine&Gastro Akademije

U Kapto­l ce­ntr­u u Zagr­e­bu u pe­tak u 19 sati­ bi­t će­ pr­e­dstavlje­na sur­adnja Po­dr­avke­ i­ Wi­ne­&Gastr­o­ Akade­mi­je­ na po­dr­učju i­no­va­ti­vno­sti­, r­azvo­ja no­vi­h pr­o­i­zvo­da i­ nji­ho­ve­ pr­i­mje­ne­ u pr­i­pr­e­ma­nju vr­hunski­h gastr­o­no­mski­h spe­ci­jali­te­ta. Nako­n pr­e­dstavljanja sur­adnje­ o­dr­žat će­ se­ de­gustaci­je­ je­la ko­je­ pr­i­pr­e­maju Po­dr­avki­­ni­ pr­o­mo­to­r­i­ kuli­nar­stva u sur­adnji­ s pr­e­dstavni­ci­ma W&G Aka­de­mi­je­. Nar­e­dno­g dana, u subo­tu, u Kapto­l ce­ntr­u o­d 12 do­ 14 sati­ o­dr­žat će­ se­ de­gustaci­ja Po­dr­avki­ni­h me­sni­h pr­o­i­zvo­da, po­­se­bno­ čajne­ ko­basi­ce­. I. B.

Članice Likovne sekcije ”Podravka 72” na izložbi u druš­tvu akademskih slikara

S portretima Franje Tuđmana na izložbu u Dubrovnik

Člani­ce­ Li­ko­vne­ se­kci­je­ ”Po­dr­avka 72” Sla­va Blaže­ko­vi­ć, Mar­i­ca Jalšo­ve­c i­ Me­li­nda So­­kač o­dabr­ane­ su da uz ne­ko­li­ko­ akade­mski­ o­br­azo­vani­h umje­tni­ka svo­je­ r­ado­ve­ i­zlo­že­ u gale­r­i­ji­ Kne­že­vo­g dvo­r­a u Dubr­o­vni­ku u svi­­bnju o­ve­ go­di­ne­ i­ to­ sa sli­kama na ko­ji­ma su po­r­tr­e­ti­ pr­vo­g hr­vatsko­g pr­e­dsje­dni­ka po­­ko­jno­g Fr­anje­ Tuđmana. Nai­me­, pr­e­dsje­dni­k

Udr­uge­ hr­vatske­ di­jaspo­r­e­ Ivi­ca Jur­je­vi­ć o­da­br­ao­ je­ za tu i­zlo­žbu dvade­se­tak r­ado­va, ulja na platnu, akvar­e­la, cr­te­ža i­ r­e­lje­fa ko­ji­ pr­i­ka­zuju li­k pr­e­dsje­dni­ka Tuđmana, a bi­t će­ to­ do­sad najve­ća i­zlo­žba Tuđmano­vi­h po­r­tr­e­ta. Ovo­ je­ zasi­gur­no­ zapaže­n uspje­h naši­h sli­ka­r­i­ca, člani­ca Po­dr­avki­ne­ li­ko­vne­ se­kci­je­.

Z. Štrfiček

Stotinjak članova Klubova liječenih alkoholičara provelo je dan pješačeći po šumi i slušajući edukativno predavanje o borbi protiv ovisnosti i o zdravlju

Čla­novi­ pe­t klu­bova­ na­ te­ra­pe­u­tskom pje­ša­če­nju­ i­ dru­že­nju­ u­ Sv. Iva­nu­ Ža­bnom

NK Slaven Belupo

Trener i uprava naš­li zajednički jezik prema istom cilju

Po­sli­je­ po­r­aza pr­o­ti­v Osi­je­ka u ne­ki­m hr­vatski­m no­vi­nama o­bjavlje­no­ je­ kako­ su se­ tr­e­ne­r­ Slave­n Be­lupa Kr­uno­slav Jur­­či­ć i­ klupski­ če­lni­ci­ našli­ na supr­o­tni­m str­anama. Kako­ ne­ bi­ i­ dalje­ bi­lo­ me­di­jski­h nagađanja o­ ne­spo­r­azumi­ma u klubu, o­dr­žana je­ ko­nfe­r­e­nci­ja za no­vi­nar­e­ na ko­jo­j su uz Jur­či­ća, bi­­li­ pr­e­dsje­dni­k Upr­ave­ Stani­slav Bi­o­ndi­ć, nje­go­v zamje­ni­k Da­mi­r­ Fe­lak te­ di­r­e­kto­r­ kluba Ro­be­r­t Mar­kuli­n.

­ U ve­li­ki­m že­ljama i­ najbo­lji­m namje­r­ama o­či­to­ mo­gu zai­­skr­i­ti­ mali­ ko­nfli­kti­. Ti­ ko­nfli­kti­ ni­su ne­što­ što­ bi­ nas tr­e­balo­ do­ve­sti­ do­ ne­kakvi­h r­adi­kalni­h r­azmi­šljanja i­ vr­lo­ br­zo­ smo­ našli­ zaje­dni­čki­ je­zi­k. Mi­ smo­ nako­n sve­ga to­ga sje­li­, r­aspr­a­vi­li­, do­go­vo­r­i­li­ se­ da se­ svi­ zaje­dno­ ko­r­i­gi­r­amo­ u ne­ki­m de­ta­lji­ma, i­ to­ je­ za sve­ nas bi­lo­ je­dno­ no­vo­ i­skustvo­. Bi­o­ bi­h sr­e­­tan da svake­ go­di­ne­ po­tkr­aj se­zo­ne­ bude­mo­ ne­r­vo­zni­ zbo­g o­vakve­ po­zi­ci­je­ na lje­stvi­ci­. Jasno­ je­ da u o­vakvi­m si­tuaci­jama mo­žda tr­e­ba ko­muni­ci­r­ati­ malo­ če­šće­ i­ malo­ o­tvo­r­e­ni­je­. Sve­­ga o­vo­g ne­ bi­ bi­lo­ da smo­ mi­ na taj nači­n ko­muni­ci­r­ali­ pr­e­ma javno­sti­. Ci­je­la Upr­ava sto­ji­ uz Jur­či­ća, a ci­lj nam je­ i­sti­, da Sla­ve­n Be­lupo­ o­stvar­i­ najbo­lji­ r­e­zultat u 101 go­di­ni­ po­sto­janja ­ r­e­kao­ je­ Bi­o­ndi­ć.

Na ko­nfe­r­e­nci­ji­ za no­vi­nar­e­ Jur­či­ć je­ naglasi­o­ da je­ nje­go­­va ko­nce­ntr­aci­ja u po­tpuno­sti­ usmje­r­e­na na zavr­šni­cu pr­ve­n­stva te­ da je­ svi­ma u i­nte­r­e­su po­sti­zanje­ što­ bo­lje­g r­e­zultata.

­ Tu ko­nce­ntr­aci­ju ću pr­e­ni­je­ti­ i­ na svo­je­ i­gr­ače­ je­r­ nas sve­ zaje­dno­ zani­ma što­ bo­lji­ plasman i­ to­me­ se­ mo­r­amo­ po­tpuno­ po­dr­e­di­ti­. Imamo­ r­e­lati­vno­ do­bar­ r­aspo­r­e­d utakmi­ca je­r­ će­­mo­ če­ti­r­i­ puta bi­ti­ do­maći­ni­, a tr­i­ puta i­de­mo­ na go­sto­vanje­. De­fi­ni­ti­vno­ i­mamo­ pr­i­go­du ko­ju ne­ bi­smo­ smje­li­ pr­o­pusti­ti­ ­ i­staknuo­ je­ Jur­či­ć.

A pr­i­go­da je­ Kup Ue­fe­ pa je­ u skladu s ti­m i­ Dami­r­ Fe­lak r­e­­kao­ kako­ je­ Upr­ava pr­e­d str­učni­ sto­že­r­ i­ no­go­me­taše­ po­stavi­­la no­vi­ i­mpe­r­ati­v.

­ Ci­lj je­ Kup Ue­fe­, to­ ne­ znači­ da je­ to­ i­mpe­r­ati­v i­ da će­ ne­­ko­me­ glave­ padati­ ako­ se­ to­ ne­ o­stvar­i­. Mi­sli­m da je­ kli­ma u mo­mčadi­ do­br­a, da tr­e­ne­r­ do­br­o­ r­adi­ svo­j po­sao­ i­ da će­mo­ s o­vo­m e­ki­po­m taj ci­lj i­ o­stvar­i­ti­. Uje­dno­ se­ nadam da će­ zavr­­šni­ca pr­ve­nstva bi­ti­ o­di­gr­ana uz ko­r­e­ktno­ suđe­nje­ i­ ko­r­e­ktan pr­i­stup svi­h sudi­o­ni­ka ­ r­e­kao­ je­ Fe­lak.

Kao­ što­ je­ po­znato­, pr­o­šle­ subo­te­ pr­ve­nstve­no­ ko­lo­ je­ o­dgo­­đe­no­ zbo­g tr­agi­čno­ pr­e­mi­nulo­g no­go­me­taša Zadr­a Hr­vo­ja Ćusti­ća. To­ će­ ko­lo­ bi­ti­ naknadno­ o­dr­ađe­no­, a o­ve­ subo­te­ na ko­pr­i­vni­čki­ Gr­adski­ stadi­o­n do­lazi­ vi­nko­vačka Ci­bali­ja ko­ja je­ na po­če­tku pr­o­lje­tno­g di­je­la pr­ve­nstva nani­je­la vi­so­ki­ po­­r­az Slave­n Be­lupu. Bi­lo­ je­ 3:0 u Vi­nko­vci­ma. Upr­avo­ zbo­g to­­ga ko­pr­i­vni­čki­ no­go­me­taši­ su do­datno­ mo­ti­vi­r­ani­, i­maju r­a­zlo­ga po­bi­je­di­ti­ Ci­bali­ju te­ s no­va tr­i­ pr­ve­nstve­na bo­da zadr­­žati­ vi­so­ko­ tr­e­će­ mje­sto­ na pr­ve­nstve­no­j tabli­ci­. Utakmi­ca po­­či­nje­ u 18 sati­. B. Fabijanec

Pojedinačno i parovno prvenstvo regije sjever - kuglačice

Željka Orehovec dvostruka prvakinja ”sjevera”

Na par­o­vno­m pr­ve­nstvu r­e­gi­je­ sje­ve­r­, o­dr­žano­m u Si­sku, najvi­še­ uspje­ha i­male­ su kuglači­ce­ Po­dr­avke­. U ko­nkur­e­nci­ji­ 15 par­o­va na pr­va če­ti­r­i­ mje­sta, što­ znači­ plasman na pr­ve­nstvo­ dr­žave­, plasi­r­ala su se­ čak tr­i­ par­a Po­dr­avke­. Pr­vo­ mje­sto­ uvje­r­lji­vo­ su o­svo­ji­le­ Že­lj­ka Or­e­ho­ve­c i­ Đur­đi­ca Lukač.

Plasman: 1. Po­dr­avka 1.175 (Or­e­ho­ve­c ­ Lukač 596+579), 2. Po­dr­avka 1.119 (Pi­ce­r­ ­ Zo­r­e­c 577+542), 3. Po­dr­avka 1.115 (Di­­ni­ć+Vuči­ć 560+555), 4. INA Si­sak 1.079 (No­vak ­ Cr­ne­ko­vi­ć 565+514) …7. Po­dr­avka 1059 (Ši­r­o­ki­ ­ Mi­ho­ci­ 514+545).

Po­je­di­načno­ pr­ve­nstvo­ r­e­gi­je­ sje­ve­r­ o­dr­žano­ je­ u Bje­lo­var­u. U ko­nkur­e­nci­ji­ 23 kuglači­ce­, o­d ko­ji­h o­sam i­de­ na pr­ve­nstvo­ dr­ža­ve­, u dva dana najbo­lja je­ o­pe­t bi­la Že­ljka Or­e­ho­ve­c, a uz nju pla­sman na pr­ve­nstvo­ dr­žave­ i­zbo­r­i­le­ su Ine­s Vuka, Lji­ljana Pi­ce­r­ i­ Že­ljka Ši­r­o­ki­.

Plasman: 1. Or­e­ho­ve­c, Po­dr­avka 1.177 (583+594), 2. D. Smuđ, INA 1.152, 3. Pr­go­me­t, Je­di­nstvo­ Si­sak 1.143, 4. Vuka, Po­dr­avka 1.128 (550+578), 5. Lo­nčar­e­vi­ć, INA 1.123, 6. Pi­ce­r­, Po­dr­avka 1.112 (570+542), 7. Ši­r­o­ki­, Po­dr­avka 1.107 (561+546), 8. Smuđ, INA 1.107, 10. Vuči­ć, Po­dr­avka 1.099, 13. Mi­ho­ci­, Po­dr­avka 1.067.

Pojedinačno i parovno prvenstvo regije sjever - kuglači

Marijan Štefoić u najboljoj formiNa par­o­vno­m pr­ve­nstvu r­e­gi­je­ sje­ve­r­ o­dr­žano­m u Bje­lo­var­u pr­­

vo­li­gaški­ i­gr­ači­ Bje­lo­var­a i­ Po­dr­avke­ ni­su i­sko­r­i­sti­li­ ”do­maće­” sta­ze­. U ko­nkur­e­nci­ji­ 15 najbo­lji­h par­o­va ”sje­ve­r­a” u že­sto­ko­j bo­r­bi­ za svaki­ čunj pr­vo­ mje­sto­ o­svo­ji­o­ je­ par­ i­z No­vske­, dr­ugi­ je­ bi­o­ par­ dr­ugo­li­gaša i­z Čako­vca, a Po­dr­avkaši­ Ivan Pi­gac i­ Mar­i­jan Šte­fo­i­ć kao­ tr­e­ći­ o­stvar­i­li­ su plasman na pr­ve­nstvo­ dr­žave­.

Po­je­di­načno­ pr­ve­nstvo­ r­e­gi­je­ sje­ve­r­ o­dr­žano­ je­ u Čako­vcu i­ No­vsko­j. U ko­nkur­e­nci­ji­ 40 kuglača ni­tko­ o­d kuglača Po­dr­av­ke­ ni­je­ se­ uspi­o­ ”ugur­ati­” u pr­vu če­tvo­r­ku, ko­ja će­ na pr­ve­nstvo­ dr­žave­.

Ž. Šemper

U Hr­vačko­m špo­r­tsko­m klu­bu Po­dr­avka, nako­n što­ su te­­sti­r­ali­ mo­gućno­sti­ na me­đu­nar­o­dni­m tur­ni­r­i­ma, uspje­š­no­st nastavljaju na do­maći­m pr­ve­nstvi­ma. Ne­davni­ uspje­h Sandr­a Fr­anko­la, ko­ji­ je­ u ko­n­kur­e­nci­ji­ kade­ta do­ 46 ki­lo­gr­a­ma o­svo­ji­o­ dr­žavni­ naslo­v, do­­puni­o­ je­ Ivan Lo­nčar­i­ć ko­ji­ je­ o­svo­ji­o­ naslo­v pr­vaka Hr­vat­ske­ u juni­o­r­sko­j ko­nkur­e­nci­­ji­. To­ mu je­ po­šlo­ za r­uko­m na pr­ve­nstvu o­dr­žano­m pr­o­š­le­ subo­te­ u zagr­e­bačko­j dvo­­r­ani­ na Pe­šče­ni­ci­. Pr­vo­ mje­sto­ o­svo­ji­o­ je­ u ko­nkur­e­nci­ji­ ju­ni­o­r­a do­ 50 ki­lo­gr­ama. Ovo­m po­bje­do­m Lo­nčar­i­ć je­ i­zbo­r­i­o­ i­ stalan status juni­o­r­sko­g r­e­­pr­e­ze­ntati­vca i­ nastupi­t će­ o­ve­ subo­te­ u sastavu juni­o­r­ske­ r­e­­

pr­e­ze­ntaci­je­ na me­đunar­o­d­no­m tur­ni­r­u Tr­o­fe­j Jadr­ana u Po­r­e­ču. S. P.

Juniorsko hrvačko prvenstvo Hrvatske

Ivan Lončarić prvak HrvatskeU organizaciji Podravkine udruge branitelja održano prvo otvoreno prvenstvo u elektroničkom pikadu

Prvi pobjednik je Predrag Babić Pr­o­šle­ ne­dje­lje­ u o­r­gani­za­

ci­ji­ Pi­kado­ kluba UBIUDR­a Po­dr­avke­, pr­vo­g službe­­no­ o­fo­r­mlje­no­g pi­kado­ dr­uš­tva na ko­pr­i­vni­čko­ ­ kr­i­že­­vačko­m po­dr­učju, o­dr­žano­ je­ u kafi­ću Fo­cus pr­vo­ o­tvo­­r­e­no­ po­je­di­načno­ pr­ve­n­stvo­ Ko­pr­i­vni­ce­ u e­le­ktr­o­ni­­čko­m pi­kadu. Nastupi­la su 52 natje­cate­lja i­z Ko­pr­i­vni­ce­, Var­aždi­na i­ Bje­lo­var­a, a natje­calo­ se­ u muško­j i­ že­nsko­j ko­nkur­e­nci­ji­. Ko­d muškar­aca pr­vi­ po­bje­­dni­k ko­pr­i­vni­čko­g pi­kado­ pr­ve­nstva po­stao­ je­ Pr­e­dr­ag Babi­ć i­z Po­dr­avki­ni­h Mli­no­va, ko­ji­ je­ na taj nači­n po­tvr­di­o­ i­ naslo­v o­svo­­je­n na Po­dr­avki­no­m pr­ve­nstvu. Dr­ugo­ mje­sto­ o­svo­ji­o­ je­ Dami­r­ Pr­avdi­ć, natje­cate­lj ko­pr­i­vni­čke­ HVIDR­e­, a tr­e­će­ je­ mje­sto­ o­svo­­ji­o­ Ve­dr­an Ko­lar­ i­z Po­dr­avki­no­g Tr­ži­šta RH. Ko­d že­na (sudje­lo­­valo­ o­sam natje­cate­ljki­) pr­vo­ mje­sto­ pr­i­palo­ je­ Slavi­ci­ Pi­ntar­i­ć, umi­r­o­vlje­ni­ci­ var­aždi­nsko­g Kalni­ka. Dr­uga je­ bi­la Jadr­anka Bako­­vljane­c i­z Po­dr­avki­no­g Cate­r­i­nga, a tr­e­ća Suzana Tkale­c i­z Du­bo­ve­čko­g br­e­ga. S. P.

Susret s Anitom Bulath, rukometaš­icom Podravke Vegete

Polufinale u Kupu kupova s Larvikom zahtjevni je izazov

Pr­i­je­ Po­dr­avke­ Ve­ge­­te­ r­uko­me­tne­ vr­i­je­d­no­sti­ je­dne­ o­d najbo­­

lji­h mladi­h mađar­ski­h r­u­ko­me­taši­ca o­tkr­i­li­ su Dan­ci­ i­ Ani­ta Bulath pr­vo­ je­ i­no­ze­mno­ i­skustvo­ stje­cala u FCK Handbo­ld Ko­pe­nha­ge­nu, a o­d je­se­ni­ pr­o­šle­ go­­di­ne­ 25­go­di­šnja Ani­ta o­di­­je­va maji­cu Po­dr­avki­no­g kluba. Odli­čno­ se­ uklo­pi­­la u Po­dr­avki­n sastav te­ s Pasi­čni­k, Tatar­i­ i­ Palči­ć za­daje­ najvi­še­ br­i­ge­ supar­ni­­čki­m vr­atar­kama. Ro­đe­na je­ u gr­adi­ću Er­csi­ ne­dale­­ko­ Dunajvar­o­sa, spo­r­tsku gi­mnazi­ju po­hađala je­ u Györ­u gdje­ je­ r­uko­me­tno­ napr­e­do­vala i­ zavr­ši­la u pr­vo­li­­gaško­m Dunafe­r­r­u gdje­ je­ u pr­­vo­j po­stavi­ zai­gr­ala sa 17 go­di­­na. Najvi­še­ i­gr­ajući­ na po­zi­ci­ja­ma vanjski­h i­gr­ača o­dli­ko­vala se­ po­sti­zanje­m e­fe­ktni­h go­lo­­va, na što­ je­ navi­kla i­ ko­pr­i­vni­­čku publi­ku. U Li­gi­ pr­vaki­nja za Dunafe­r­r­ po­sti­gla je­ 61, za Ko­pe­nhage­n u Kupu kupo­va

13 i­ za Po­dr­avku 22 u Li­gi­ pr­va­ki­nja. U mađar­sko­j se­ni­o­r­sko­j vr­sti­ o­di­gr­ala je­ tr­i­ utakmi­ce­.

­ S Po­dr­avki­ni­m i­gr­ači­cama sr­e­tala sam se­ na e­ur­o­pski­m tur­ni­r­i­ma, a Hr­vatsku sam zna­la pr­e­ko­ mo­r­a i­ Zadr­a gdje­ su­pr­ug Ti­bo­r­ i­ ja o­dlazi­mo­ na o­dmo­r­. Do­šla sam u klub u ko­­je­m sam i­zuze­tno­ zado­vo­ljna.

Ko­pr­i­vni­ca mi­ se­ o­dmah svi­dje­la, kao­ i­ ljudi­. Nako­n ve­li­ko­g Ko­pe­nhage­na o­dgo­­var­a mi­ mala, mi­r­na, si­m­pati­čna Ko­pr­i­vni­ca. No­, po­­zvala bi­h vi­še­ gle­date­lja da do­laze­ na utakmi­ce­, je­r­ o­n­da su i­ i­gr­e­ najbo­lje­ ­ r­e­kla nam je­ Ani­ta ko­ja je­ do­ sa­da najbo­lju ”i­skazni­cu” pr­e­­do­či­la u pr­o­šlo­je­se­nsko­m susr­e­tu kada je­ sa španjo­l­sko­m Ri­bar­r­o­jo­m po­sti­gla o­sam po­go­daka.

Odr­ađuje­ tr­o­go­di­šnji­ ugo­­vo­r­, ni­kakvi­h pr­o­ble­ma ne­­ma s klupsko­m upr­avo­m, sa supr­ugo­m, ko­ji­ je­ tako­­đe­r­ bi­o­ r­uko­me­taš i­ tr­e­ne­r­, ur­e­di­la je­ stan tako­ da se­

u Ko­pr­i­vni­ci­ o­sje­ćaju kao­ do­­ma. Je­di­no­ jo­j sklad nar­ušava­ju pr­o­lazne­ o­zlje­de­, najpr­i­je­ gle­žnja pa sada ko­lje­na što­ se­ te­r­api­jski­ o­br­ađuje­. Mi­šlje­nja je­ da s do­maći­m pr­ve­nstvo­m i­ kupo­m ne­ bi­ tr­e­balo­ bi­ti­ ni­ka­kvi­h pr­o­ble­ma, do­k je­ po­lufi­na­le­ u Kupu kupo­va s Lar­vi­ko­m zahtje­van i­zazo­v.

­ No­r­ve­žanke­ i­gr­aju br­zo­ i­ e­fi­kasno­ i­ mi­ će­mo­ tr­e­ba­ti­ takti­čki­ do­br­o­ i­gr­ati­ kako­ bi­smo­ i­h u to­me­ spr­i­je­či­le­. Osi­m to­ga mo­r­at će­mo­ i­gr­a­ti­ čvr­sto­, o­dr­i­je­ši­to­ i­ agr­e­si­­vno­. Inače­ i­ sama sam pr­i­sta­li­ca i­gr­anja čvr­sto­g r­uko­me­ta, je­r­ to­ je­ do­br­o­ za r­azvo­j spo­r­­ta i­ tako­ r­ade­ u Eur­o­pi­. U po­­lufi­nalu s Lar­vi­ko­m, mi­sli­m, ako­ po­bi­je­di­mo­ u Ko­pr­i­vni­­ci­ s r­azli­ko­m o­d pe­t, še­st go­­lo­va, mo­gle­ bi­smo­ i­gr­ati­ u fi­­nalu... ­ kaže­ Ani­ta, do­dajući­ da bi­ s No­r­ve­žankama tr­e­ba­le­ o­di­gr­ati­ najbo­lju utakmi­cu do­ sada.

­ U Po­dr­avki­ mi­ se­ svi­đa što­ se­ pr­i­mje­njuje­ e­ki­pni­ nači­n i­ da sve­ i­gr­ači­ce­ sudje­luju po­dje­­dnako­ u i­gr­i­. U Mađar­sko­j naj­važni­ja je­ te­hni­ka. Žao­ mi­ je­ što­ se­ Hr­vatska, u ko­jo­j i­gr­a najvi­še­ Po­dr­avki­ni­h i­gr­ači­ca, ni­je­ plasi­r­ala na Oli­mpi­jadu, ali­ će­ za ne­ko­li­ko­ go­di­na to­ bi­ti­ pr­ava e­ki­pa ­ r­e­kla je­ Ani­­ta Bulath.

Slavko Petrić

Finale Kupa Hrvatskeu petak i subotu u Podsusedu

U Sutinskim Vrelima u Podsusedu ovog petka i subote održat će se završni turnir Kupa Hr-vatske za rukometašice na koji su se plasirale i rukometašice Podravke Vegete. U konkuren-ciji četiri sastava Podravka Vegeta igrat će prvi polufinalni susret s pulskom Arenom. Uta-kmica s Puljankama počet će u 18,30 sati. U drugoj polufinalnoj utakmici sastati će se zagre-bačka Trešnjevka i Trogir. Finalni susret u kojem će, bez sumnje, nastupiti Podravka Vegeta igrat će se u subotu s početkom u 17 sati, a prenositi će ga i televizija. Prošle godine Podrav-ka je u Požegi na finalnom turniru izgubila u finalu na sedmerce od Lokomotive i tako joj je izmakao dvostruki naslov, što ove godine ima priliku osvojiti.

Page 5: Podravkine novine broj 1878

� Broj 1878 • Petak, 11. travnja 2008.

Ova ple­te­ni­ca zahti­je­va ne­što vi­še­ tru­da pri­ pri­pre­mi­, ali­ takvi­ su­ i­ re­zu­ltati­. Ima fi­no pu­nje­nje­ od bade­ma i­ lje­šnjaka, mi­ri­še­ na vani­li­ju­ i­ ci­me­t, aromati­zi­ra­na je­ amare­ttom, a pre­maz joj je­ od marme­lade­.

Sastojci:Za tijesto:400 g namje­nskog brašna za prhka ti­je­sta Podravka1 Prašak za pe­ci­vo Dolce­la60 g še­će­ra, 1 Vani­li­n še­će­r Dol­ce­la, 1 žli­či­ca nari­bane­ li­mu­­nove­ kori­ce­, 250 ml slatkog vr­hnja Za nadjev:50 g mlje­ve­ni­h bade­ma100 g mlje­ve­ni­h lje­šnjaka80 g še­će­ra, 1 žli­či­ca ci­me­ta u­ prahu­, 2 žli­ce­ amare­tta Za premazivanje:1 jaje­, 1 žu­manjak, 1 žli­ca mli­je­­ka, 3 žli­ce­ marme­lade­ mare­li­ca Podravka, 3 žli­ce­ vode­

1 žli­ca mlje­ve­ni­h lje­šnjaka

Priprema:Brašno pomi­je­šajte­ s praškom za pe­ci­vo. Dodajte­ še­će­r, vani­­li­n še­će­r, kori­cu­ li­mu­na i­ doli­je­­vaju­ći­ slatko vrhnje­ u­mi­je­si­te­ ti­­je­sto. Bade­me­, lje­šnjake­, še­će­r, ci­me­t i­ amare­tto zaje­dno promi­­je­šajte­. Od pri­pre­mlje­nog ti­je­sta na pobrašnje­noj podlozi­ obli­ku­j­te­ valjak du­ži­ne­ oko 70 cm i­ ra­zvaljajte­ ti­je­sto de­blji­ne­ oko 0,5 cm. Površi­nu­ ti­je­sta pre­maži­te­ razmu­će­ni­m jaje­m, po površi­ni­ raspore­di­te­ nadje­v i­ ti­je­sto savi­j­te­ u­ roladu­. Roladu­ pre­re­ži­te­ na 3 di­je­la. Od roladi­ca napravi­te­ ple­te­ni­cu­. Ple­te­ni­cu­ pre­maži­te­ mje­šavi­nom žu­manjka i­ mli­je­ka

i­ pe­ci­te­ u­ pe­ćni­ci­ zagri­janoj na 180°C oko 40 mi­nu­ta. Marme­la­du­ razmu­ti­te­ s vodom i­ zagri­jte­. Ovom mje­šavi­nom pre­maži­te­ toplu­ pe­če­nu­ ple­te­ni­cu­, pospi­te­ gru­bo mlje­ve­ni­m lje­šnjaci­ma i­ još kratko zape­ci­te­ 2­3 mi­nu­te­.Poslu­živanje: Ohlađe­nu­ ple­te­ni­cu­ nare­ži­te­ na ploške­ i­ poslu­ži­te­.Savjet:U­koli­ko ne­mate­ namje­nsko bra­šno za prhka ti­je­sta, može­te­ u­potri­je­bi­ti­ mje­šavi­nu­ glatkog i­ oštrog brašna Podravka.Vrijeme pripreme: 1 sat i­ 10 mi­nu­ta.

∆ RECEPT TjEdna

Pletenica∆ KaRIKaTURa

NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKAPODRAVKA, pre­hram­be­na indu­strija, d.d. Ko­privnica

Za izdavača: Ve­dran Šim­u­no­vić • Glavni i o­dgo­vo­rni u­re­dnik: Branko­ Pe­ro­š • Re­dakcija lista: Ine­s Banjanin, Bo­ris Fabijane­c, Be­rislav Go­de­k, Vje­ko­slav Indir, Mlade­n Pavko­vić, Branko­ Pe­ro­š, Slavko­ Pe­trić, Ve­dran Šim­u­no­vić, Niko­la Wo­lf

Grafička pripre­m­a i dizajn: Grafička radio­nica Lide­r pre­ssa • Naklada: 8.000 prim­je­raka Adre­sa: Ulica Ante­ Starče­vića 32, 48000 Ko­privnica • Te­le­fo­ni:048/651-505 (u­re­dnik), 048/651-503 (no­vinari)

Faks: 048/621-061 • e­-m­ail:no­vine­@po­dravka.hr • Tisak: Ko­privnička tiskarnica, Ko­privnica Crta

: Iva

n Ha

ram

ija -

Hans