podravkine novine broj 1540

Godina XXXIXBroj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

ISSN 1330 - 5204

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

www.podravka.com

Uvodnik

Sretan BoæiÊ i Nova 2001. godina

Joπ svega nekoliko dana dijeli nasod ulaska u treÊi milenij. Vjerojatno sumnogi veÊ odluËili kako Êe ga doËekati,spremljene su toalete, utvrenijelovnici, pozvani gosti...U zraku lebditopla blagdanska atmosfera kojapotiskuje svakodnevne brige iprobleme. Mi vas i ne pozivamo dasada puno o njima mislite stoga unovinama koje izlaze na dvostrukoveÊem broju stranica nego jeuobiËajeno donosimo niz prigodnihpriloga kao πto su razgovori sazanimljivim osobama - ©ajeta,Haramija, (reportaæe na osmoj,jedanaestoj i dvanaestoj stranici),prijedloge kulinarskih struËnjaka kojiÊe vam pomoÊi u pripremanjublagdanskih jela (stranica 15),humoresku ( dobri stari »im gostujena posljednjoj stranici), retrospektivusportskih dogaanja u ovoj godini,nagradnu kriæaljku. Raspisali su se inaπi literati koji uz pomoÊ ilustracijaZvonka SigetiÊa na 14. stranicidoËaravaju blagdanski ugoaj.Zabiljeæili smo i niz dogaanja ukojima je Podravka sudjelovala uovim predblagdanskim danima, adio prostora rezervirali smo i zaugledne hrvatske novinare i njihovavienja Podravke danas i sutra(stranica 4). A kad veÊ spominjemosutraπnjicu dobro je ipak i u ovomsveËarskom rapoloæenju promiπljatii o njoj. Moæda vam u tome pomognui rijeËi predsjednika Uprave DarkaMarinca koji u specijalnomnovogodiπnjem intervjuju kojegobjavljujemo na drugoj i treÊojstranici, iznosi optimistiËko gledanjena godine koje su pred nama. Uzviπe vjere u sebe i svoje sposobnosti,predanim radom, zajedniπtvom,kreativnoπÊu i onom poznatompodravskom upornoπÊu sigurnomoæemo postiÊi visoke ciljeve izauzeti pozicije koje nam pripadajuu evropskom poslovnom svijetu. Izbog sebe i zbog generacija kojesu stvarale Podravku i zbog naπedjece koja nam ne bi oprostilada ovaj cil j ne ostvarimo. Jeron nije samo blagdanska æelja.

Piπe: Jadranka Lakuπ

2 Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

Godina kojoj brojimo posljednjedane za Podravku je svakako godi-na velikih promjena i godina povi-jesnih iskoraka. Otvorene su dvijenove tvornice Vegete - jedna u Ko-privnici, a druga u Poljskoj, krenulose u osvajanje novih træiπta.Na Ëelo tvrtke doπla je nova Upra-

va koja je pred sebe postavila visokicilj - biti najbolji u srednjoj i istoËnojEuropi. Da li se takva vizija poËelaostvarivati i πto joπ treba uËiniti daPodravka uspjeπno odgovori svimizazovima svjetske globalizacije, za-pitali smo predsjednika Uprave Dar-ka Marinca. Uvijek raspoloæen zanovinare, vrlo otvoreno progovorioje o dosadaπnjim rezultatima, prob-lemima, oËekivanjima, o odgovor-nom poslu kojeg se prihvatio uPodravki, a koji mu ostavlja prema-lo vremena za obitelj, posebice unu-ke Ëije slike su gotovo jedini ukrasnjegovog ureda na sedmom katu.No Darko Marinac se ne æali, svje-stan je da je funkcija predsjednikaUprave Podravke isuviπe zahtjevnada bi ostavljala puno vremena zaodmor. Jedini æal kojeg osjeÊa ve-zan je uz uspavane godine Podravkekoja zaËudo nije uvijek slijedila svo-ju tradiciju da bude prva, najbolja,da kreira promjene...

- Kakvo ste stanje zatekli uPodravki po svom dolasku, akakvo je ono danas?- Kad sam doπao zatekao sam ono

πto sam i inaËe kao graaninHrvatske izvana gledao cijeli svojæivot - jednu lijepu prehrambenutvrtku s velikim imidæem, s proizvo-dima koje mnogi vole jesti, pa takoi ja i moja djeca. Bio sam pozitivnoiznenaen stanjem u Podravki, po-gotovo na podruËju ljudskih poten-cijala, gdje sam uspio pronaÊi jedanveÊi broj mladih i menadæera sre-dnje generacije za koje mislim da Êeu buduÊnosti jako dobro voditi Po-dravku. S druge strane svaka tvrtkagledana izvana izgleda ljepπe negoiznutra. Tako smo u knjigama pro-naπli neka iznenaenja u smislunedovoljno dobro rijeπenih meu-odnosa u tvrtki, nedovoljno jasneraspodjele troπkova prema proizvo-dnim i prodajnim jedinicama takoda iskazivanje naπe uspjeπnosti nijebilo potpuno adekvatno i bilo jeteπko upravljati ako se toËno ne znana kojem se proizvodu i kolikozarauje a na kojem to tako nije.Dakle, u poËetku najviπe su meoduπevili ljudi, a najmanje knjige.Upravo zbog toga smo napravili nizkadrovskih promjena i pomjeranjau kojima smo pokuπavali ljude dru-gaËije organizacijski rasporediti inaÊi bolja rjeπenja za kvalitetu kojuimaju. Pogotovo u meunarodnojmreæi i na mjestima gdje smo vidjelipad na træiπtu ili u aktivnostima.Promjene smo izvrπili koristeÊi po-stojeÊe ljudske potencijale uvidjevπida u tvrtki ima ljudi koji mogu i kojisu spremni ponijeti odgovornost udanaπnjem modernom evropskimbiznisu. Drugo podruËje na kojemsmo radili naravno bilo je ono πto

nam se najmanje svidjelo, a to je bilafinancijska situacija. Najviπe smoradili na kratkoroËnoj i dugoroËnojstabilizaciji tvrtke i stvaranju temeljaza razvoj. PoveÊali smo financijskudisciplinu i to ponajviπe paæljivimgospodarskim ponaπanjem unutartvrtke. Ipak ono joπ uvijek nije nanivou na kojem bi trebalo biti, joπÊemo puno morati napraviti da fi-nancijska stabilnost bude veÊa. Ni-kad neÊe biti potpuna jer mi smo ubiznisu u kojem je velika konkuren-cija i drugi æele svoje mjesto natræiπtu i mi ih moramo pobijediti.Moramo biti svjesni da usporeiva-nje rezultata izmeu Kalnika i Uma-ga, Vegete s Belupom nema nikak-vog smisla i nikom niπta ne donosi.Osim laænih osjeÊaja vrijednosti. Je-dina naπa usporedba je kad uspore-dimo Vegetu i »okolino s kon-kurentskim proizvodima na polici uVarπavi i BeËu, ako tamo pobijedi-mo onda moæemo dobiti plaÊe, mo-æemo se razvijati i stvarati novuPodravku. Ako tamo izgubimo, on-da je usporedba tko je od nas veÊi iljepπi samo zavaravanje i priËa zamalu djecu. Na æalost joπ uvijek setako ponaπamo i morat Êemo svi, odradnika na stroju do inæenjera, aprvenstveno menadæment koji stva-ra, vodi i odreuje strategiju razvo-ja, okrenuti se prema kupcu. Svojuvrijednost dokazujemo jedino kadkupac odnese naπu Vegetu ili juhus police, kad je ta juha po kvaliteti uvreÊici, po izgledu na vreÊici i pocijeni ispod vreÊice konkurentnaonoj drugog proizvoaËa. I danasmoramo priznati da imamo punomjesta gdje to tako nije, pogotovonije na naπim najvaænijim træiπtima usrednjoj i istoËnoj Europi na kojimaimamo znatno manje plasiranihproizvoda nego je to u zemljamajugoistiËne Europe. Moramo shvati-ti zaπto je to tako, moramo sebepromijeniti da bi bili konkurentniji ida bi osiguravali buduÊnosti sebi isvojoj djeci. Mogu reÊi da to za sadaide u pozitivnom smjeru i da situa-cija, gledajuÊi financijsko stanje istrukturu zaduæenosti, govori da ne-

πto mirnije ulazimo u slijedeÊu godi-nu nego πto smo uπli u ovu, s tim dai nadalje postoji niz stavki koje nestvaraju nove vrijednosti, πto gleda-no u rjeËniku biznisa znaËi da namne trebaju, ili da ih treba bolje kori-stiti, ili ih prodati nekome da bi ihkoristio. U to ulazi i niz nekretninakojima raspolaæemo, jer nismo tvrt-ka za trgovanje nekretninama ilinjihovo iznamljivanje niti nam totreba, mi smo za proizvodnju hranesa znakom i to Êemo ubuduÊe Ëiniti.Dakle, joπ uvijek ima puno toga πtose mora mijenjati.

- Kako ste zadovoljni brzinomrestrukturiranja - procesa zakojeg istiËete da nikad neÊe bitidovrπen?- Restrukturiranje naπeg vlasniπtva

je dovoenje u funkciju svakog dije-la Podravke, da svaki dio zna za πtopostoji i πto radi. Svaki dio Podravkemora stvarati novu vrijednost, inaËeto nema nikakvog smisla. U proπlimvremenima odreeni su neki dijelo-vi tvrtke za koje se misli da netrebaju biti u sastavu Podravke i dane spadaju u naπu osnovnu dje-latnost. Rekli smo da Êemo to re-strukturirati, ali Êemo zapravo tedijelove dezinvestirati. Pokuπat Êe-mo naÊi rjeπenje prema kojem bi tidijelovi u vlastitom okruæenju s vla-stitim potroπaËima æivjeli bolje negoπto æive u jednom velikom konglo-meratu razliËitih nespojivih aktiv-nosti. Na tome radimo i rjeπenja suvrlo blizu za sve tvrtke koje su uprogramu restrukturiranja. Vjeruje-mo da smo s Kvascem postigli oËe-kivani rezultat, a sa svima ostalimato Êe biti ubrzo, pa tako taj dio neÊekoËiti Podravku. Problem s restruk-turiranjem na naËin kako to radiPodravka i zaπto to izgleda sporo jezbog toga πto smo kasno poËeli,puno se priËalo, a malo napravilo.

- Mislite li pri tome na potezestare ili nove uprave?- Ja radije govorim o Podravki,

uprava je danas jedna, juËer je biladruga, sutra Êe biti treÊa, a PodravkaÊe uvijek biti Podravka. Prema to-me, sasvim je svejedno da li je neπto

poËelo 1. 3. ili 1. 7. - to je biloprekasno. Trebalo je to raditi znat-no ranije, ali proπlost ne moæemomijenjati. Trenutno se sve aktivnosti,po mojoj procjeni, odvijaju u pri-stojnom poslovnom ritmu. Za svetvrtke se traæe originalni modeli jeru Hrvatskoj niπta ne moæemo isko-pirati, jer nema ni jednog pozitiv-nog rjeπenja.

- Kakva je razvojna strategija?- Mi se stalno moramo restrukturi-

rati, prilagoavati træiπtu da bi bilibolji od konkurencije. Onog danakad pomislimo da smo dobri,mogu-Êe je da smo propali. Nadam se daje slijedeÊa godina prva razvojnagodina, u kojoj Êemo manje priËatio proπlosti, a viπe o buduÊnosti.Odræali smo niz sastanaka i aktivnostina kojima je razgovarano o strategi-ji. Naπa nova sluæba za razvoj poslo-vanja je pripremila preglede na bazikojih se na jedan struËan i ozbiljannaËin moæe razgovarati o razvojuPodravke. UËinjeno je to na jedanvisoko profesinalan naËin na kakavse prije u Podravki nije radilo. Odlu-Ëili smo se za osnovne vrijednosti iosnovne puteve razvoja, ali nismojoπ sasvim gotovi da bismo to izra-zili u potpunosti i javno. Æelimopromijeniti naπ naËin razmiπljanja,moramo predviati promjene jerkad ih uoËimo onda je to prekasno.ZnaËi da ih je netko veÊ izazvao i damu to donosi prednost i da smo mipratnja koja kasni i koja je u tomsvom kaπnjenju manje efikasna imanje uspjeπna i ima manji postotaktræiπta. Mi sada to nastojimo mijenja-ti i predviati promjene. Radimotest analize politiËkih, ekonomskih,socioloπkih, tehniËko - tehnoloπkihfaktora razvoja na naπim træiπtima uslijedeÊih pet do sedam godina.Pokuπavamo predviati trendove nanajbolji moguÊi naËin.Osnovali smosluæbu za poslovno informiranje iraspolaæemo s nizom podataka, odonih najtajnijih o Europskoj uniji doonih s pojedinih træiπta da bismomogli podestiti sebe prema budu-

Êim promjenama - geopolitiËkim,ekonomskim i u kulturoloπkim na-vikama naπih kupaca.

- Moæe li u sadaπnjim uvjetima,posebice u uvjetima globalizaci-je, Podravka opstati sama na tr-æiπtu?- NemoguÊe je da opstane samo-

stalna. Pogledajte Daimler i Chrysler- najveÊe tvrtke na svijetu se spajaju,jer su procijenile da jedino zajednopostiæu na træiπtu poziciju koja imomoguÊava dugoroËnu stabilnost.Imate niz primjera i u drugim indu-strijama, u prehrani dva izrazito ve-lika - Nestle i Unilever kupuju tre-Êeg velikog - Best foodsa. OËitookrupnjavanje je svjetski trend. Za-pravo spajanje je odgovor na globa-lizaciju træiπta i Podravka od toga nemoæe pobjeÊi. Mi smo se sada orga-nizirali tako da moæemo stvaratisvoj odnos prema okolini, ne samoda pratimo promjene nego da bude-mo aktivni, da dræimo volan svojebuduÊnosti, da se razvijamo, danismo slijepi. U maloj zatvorenojHrvatskoj na jugoistoku Europe mismo najveÊa prehrambena tvrtka,ali kad Hrvatska postane dijelomEuropske unije - mi Êemo biti samomalo poduzeÊe. Tu promjenu mo-ramo sami sebi ugraditi u glave.Podravka je to jednom veÊ uradila.VeÊ odavno je shvatila da ne moæeopstati kao sve i sva za Hrvatsku paje zato najveÊa hrvatska tvrtka uPoljskoj, Maarskoj, »eπkoj , Slo-vaËkoj, Sloveniji. I na tim temeljimamoramo graditi svoju buduÊnost.Moramo joπ shvatiti da ono iz Ëegami proizlazimo i ono πto su naπemoguÊnosti nije dovoljno .

- Tko to joπ u Podravki i izvannje ne shvaÊa nuænost promjenai Vas kao promotora tih pro-mjena, a za πto je Nadzorniodbor dao potpunu podrπkuUpravi?- ToËno, politika, koju to nismo

traæili, ali joj ipak hvala i naπ Nad-zorni odbor koji odreuje i usvajastrategije podræava promjene. Ja ovone govorim zbog nekoliko ljudi uNadzornom odboru i Upravi negozbog svih zaposlenih, od ËistaËicedo direktora tvornica. Svi moramoshvatiti da nismo najbolji i najveÊi ida se moramo jako boriti i jakotruditi da budemo bolji da bi opstalii bili onakvi kakvi æelimo - bogati,veliki, dobro plaÊeni, uspjeπni, si-gurni. To se moæe boljim, znatnoboljim angaæmanom i znanjem negoπto to radimo danas. Sve osim spo-znaje i motiva da to radimo imamo.Mi imamo ljude, imamo dobre obra-zovane struËnjake, vrijedne radni-ke, bogati smo ljudima i brendovi-ma kao malo tko, tvrtka smo koja jeznatno vrednija od onoga πto piπena burzi, naπi su potencijali veliki.Æelim da ih iskoristimo sa 100 po-sto, a ne s 20 posto. Mi to moæemo.Svi od radnika do menadæmenta, ne15 ili 20 posto nego svi 100 posto.Ne svi isto misliti, isto raditi, ali sviiÊi istim smjerom.

Intervju: Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke

Iskoristimo Podravkine potencijaleRazgovarala: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

NajveÊa pobjeda u biznisu je preuzeti konkurenta.Ne mogu shvatiti zaπto joπ uvijek neki u Podravkimisle da je to poraz.

Gdje Êemo zapoπljavati?U sedmerokatnici sigur-no viπe ne. Radna mjestase otvaraju u Ukrajini,NjemaËkoj, Rumunjskoj,to je prava prilika zamlade ljude. Nastavak na 3. stranici

3Broj 1540 Petak 22. prosinca 2000.

Treba nam viπe hrabrosti i prave vizijeIntervju: Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke

- Uz pravo na greπku ?- To ponavljam stalno - uz pravo na

greπku. Donijeti 10 odluka dnevnoza svakog naπeg menadæera, naroËi-to za naπe mlade, nove menadæere jeobaveza. Ako ih je sedam krivih - mijoπ uvijek idemo naprijed.

- Zaπto se orijentiramo na sred-njeeuropska i istoËna træiπta ?- Na træiπtima jugostoËne Europe

tradicionalno smo jaki, dobro je daimamo tu poziciju i nadalje Êemo jekoristiti najbolje πto znamo. Sadanam je cilj razviti se jaËe na træiπtimasrednje Europe. Javno proklamira-mo da su to naπa ciljna træiπta i s njihæelimo krenuti dalje. Vjerujemo daÊe prvi val zemalja koje ulaze u EUubuhvatiti Poljsku, Maarsku i Slo-veniju, a mi imamo sve πto nam trebaza poslovanje u Europskoj uniji: itrgovaËku mreæu i proizvodne po-gone i svu infrastrukturu pravogpoduzeÊa. Dakle, ulaz u ove zemljenije samo zbog æelje da osvojimonjihova træiπta nego da i kroz touemo u EU, na æalost prije naπezemlje. Istovremeno prisutni smo i uAustriji i u NjemaËkoj, joπ nismospremni za ozbiljnu ekspanziju alivrπimo sve pripreme i neÊe namdugo trebati da se odluËimo da itamo budemo jaËi. Meutim tu mo-ram reÊi da nismo dovoljno veliki dabi se πirili tako jako i tako brzo kakobismo htjeli. Jer, meu prvih 500tvrtki u Europi tek na 499 mjestu jetvrka iz proiozvodnje hrane. Njenukupni prihod je otprilike 3 mrlrddolara, a ona je gotovo πest puta veÊaod Podravke, tako da je to objektivnaslika. Mi dolazimo na træiπte na ko-jem su i male tvrtke za nas jakovelike. Borba Davida protiv Golijataje jako teπka i moæda je dobro poslu-æiti se kineskom poslovicom: Ako nemoæeπ pobijediti neprijatelja, ti muse pridruæi. Podravka je dovoljnojaka da ne moæe izgubiti, ima dobreproizvode s markom, svoju silu da semoæe u partnerstvu sa sliËnim tvrta-kama razvijati. Oblici partnerstva kojetvrtka moæe koristiti nisu tako jedno-stavni i tako jednoznaËni kao πto seËesto u naπoj javnosti vidi. Nije sve utome da se neπto proda i kupi, pre-uzme i uniπti. KapitalistiËki svijet jepuno sofisticiraniji, puno se viπe bri-ne za zaposlenike, za kapital, zaokolinu nego πto mi mislimo i negoπto smo mi navikli tako da su mogu-Êe asocijacije na pojedinim træiπtima,od suradnje u marketingu do vlasni-Ëke suradnje. Postoji cijeli niz mogu-Êih odnosa u kojima Podravka imadovoljno prednosti da bude ravno-pravni partner.

- A kakve su moguÊnosti gospo-darske suradnje s tvrtkama uKoprivnici i okolici, odnosnokako gledate na suradnju gradai Podravke ?- Ne znam za proπlost, uostalom

tada su vladali neki posve drugiuvjeti, ali znam da se danas moæepuno bolje suraivati nego se toËini. Podravka je veliko træiπte, je-dno od najveÊih u Hrvatskoj zarezervne dijelove, sirovine, ambala-

æni materijal, radnu odjeÊu itd. Mismo veliki kupac, tipiËna tvrtka nje-maËkog tipa, mi smo u jednom gradi-Êu velika tvrtka koja moæe vuÊi cijelikraj za sobom. Meutim, za to trebajudvojica partnera. Podravka otvarasvoja vrata i pruæa ruku. Mi nudimodugoroËne stabilne ugovore o sna-bdijevanju Podravke, a s druge stranetraæimo evropsku kvalitetu i evrop-sku cijenu. Prema tome, sva naπaokolica ima iznimno veliku πansu daue u Podravku, ali se za to morajuorganizirati pravni i gospodarski su-bjekti. Sasvim sigurno mi ne-Êemootkupljivati mrkvu od 1200 koopera-nata, ali Êemo otkupljivati mrkvu odonih koji se za to organiziraju. Sasvimsam siguran da su Koprivnica i oko-lica visoko razvijeni kraj u kojem semoæe organizirati proizvodnja onogπto Podravki treba i u kvaliteti i ucijeni. Ne moæemo to postiÊi eksten-zivno, raπtrkani, nesloæni, nejedin-stveni. Ako naπi privatnici mogu pro-davati dijelove Mercedesu, mogu iPodravki. Samo πto Êe se vjerojatnodesiti da oni koji prodaju Mercedesuda Êe prodati i Podravki, a oni drugineÊe nikome. Tu moæe pomoÊi utje-caj Gospodarske komore, grada ipolitiËkih struktura da omoguÊe ra-zvoj manjih privatnih biznisa koji bipratili veliku tvrtku. Mi imamo nizservisa u tvrtki od kojih Êemo nekedezinvestirati, jer nije prirodno da svebude u tvrtki. Prirodno je da sve budeoko tvrtke, da ima sigurnost, ali i daima træiπni odnos. Zatvorenost u tvr-tku, u regiju ili dræavu je proπlosvrπeno vrijeme, to viπe ne prolazi.

- U tome bi πansu naπli i radnicikoji iz Podravke odlaze s otprem-ninama, ovako su oni zapravoprepuπteni sami sebi bez sustav-ne podrπke da krenu u neko po-duzetniπtvo, zar ne?- Mislim da to nije karakteristika

samo Koprivnice i samo naπih radni-ka. To je naæalost joπ uvijek tako ucijeloj Hrvatskoj. Ali moramo biti iskre-ni, mi smo zemlja u kapitalistiËkimpoËecima, tek kreÊemo, uËimo sasvim svojim dilemama, strahovima,neznanjima. Mislim da je to prirodnou ovom trenutku, ali vjerujem da bi utom pogledu Koprivnica mogla voditiu Hrvatskoj, a ne ju slijediti.

- SliËno zasigurno vrijedi i zasuradnju na drugim podruËjima?- Koprivnica se vrlo jasno izrazila da

æeli da sjediπte Podravke bude uovom gradu, da Podravka bude tvrt-ka koja Êe se razvijati u Koprivnici,stvarati uvjete za zapoπljavanje, zarazvoj grada i okoline. Od toga nemoæemo pobjeÊi i tako Êe i biti. Sdruge strane, moramo biti u jaËimpartnerskim odnosima. Naime, mijesmo u Koprivnici, ali nismo kopriv-niËka tvrka. Mi smo srednjeeuropskatvrka sa sjediπtem u Koprivnici. Mismo preveliki i preozbiljni i za Hr-vatsku, a kamoli za Koprivnicu.Vrloozbiljno i profesionalno planiramosvoj razvoj i puno ulaæemo u to i nemoæe nam se desiti da nam netko ugradu mijenja uvjete kada se promije-ni vlast ili osoba. Primjerice, ne moæedoÊi do promjene cijene vode samozato πto netko tako misli. Nama to

mijenja dugoroËne planove. Narav-no, mi ne æelimo krojiti gradskupolitiku, grad zna svoje, ali mi bismokroz partnerstvo trebali zajedniËkikreirati buduÊnost, naroËito u podru-Ëju komunalne infrastrukture i obra-zovanja. Zainteresirani smo da u Ko-privnici djeluje najbolja gimnazija uHrvatskoj, da iz nje izlaze najboljimladi ljudi i da dugoroËno sebi osi-guravamo priljev kadrova. Koprivni-ca je lijepa, ali ono πto Ëini Koprivni-cu i Podravku su ljudi, a ne zgrade.Prema tome, ako æelimo razvijati Po-dravku trebamo imati najbolju gi-mnaziju, a ne ju izgubiti. Podravkaæeli sudjelovati i s programima i sprijedlozima i s buduÊim zapoπljava-njem. VeÊ smo se izjasnili da namtrebaju pravnici, financijaπi, struËnja-ci za marketing, ljudi koji govore dvajezika, ljudi koji su orijentirani prematræiπtu, koji znaju kako udovoljitizahtjevima kupaca, a sve to æelimodobiti u Koprivnici. Spremni smo iparticipirati da se to tako i dogodi.

- Vaπ cilj je oËito razviti πto boljepartnerske odnose na træiπtu i uokruæenju, a kako ocjenjujete ra-zinu socijalnog dijaloga i par-tnerstva sa sindikatima u Pod-ravki?- Uprava i sindikat pokuπavaju stvo-

riti odnos bez sukoba, nastojeÊi pro-naÊi svoje mjesto u razvoju tvrtke.Naravno da je interes sindikata izaposlenih πto bolja socijalna pozici-ja i sigurnost, a interes menadæmentaje puno viπe od toga, jer mi osim ointeresima zaposlenih moramo vodi-ti raËuna o vlasnicima, kupcima, do-bavljaËima, gradu. Za sada smo za-dovoljni meusobnim odnosom, ia-ko postoje neke iskrice, uvijek seneπto pojavi. Iako smo na razliËitimstranama, zapravo cilj nam je isti - πtobolja i πto uspjeπnija Podravka. Samoje pitanje na koji naËin to postiÊi,Ponekad ljudi u sindikatu misle daÊemo to tako postiÊi da prvo buduzadovoljni radnici pa tek onda moæe-mo imati dobar proizvod i profit, a mimislimo obrnuto. Prvo se mora na-praviti dobar proizvod pa iz togaprofit iz kojeg se moæe dijeliti i vlasni-cima i zaposlenima. U principu mi-slim da su i nivo sindikalnog organi-ziranja i spoznaje o poslovanjuPodravke u sindikalnim redovima navisokoj razini i da sindikalne organi-zacije rade dobar posao za svojeËlanove. Zbog toga malo menadæ-mentu oteæavaju poteze, ali to jenormalno i tako mora biti. Mi imamojedan problem koji nam je zajedniËki- a to je veÊi broj zaposlenih nego πtodozvoljava efikasnost koju postiæe-mo. Po svakom pokazatelju kojegiskazujemo po zaposlenom moralibismo biti znatno efikasniji. Za sadarjeπavanje ovog problema funkcioni-ra zbog meusobnog razumijevanja inadam se da Êe i u buduÊe biti tako.Nadamo se da Êemo poboljπanjemprodaje i razvojem tvrtke poveÊatiefikasnost i da Êemo uspjeti dobitipodrπku sindikata za promjene kojesu nam neophodne.

- Nitko ne negira viπak zaposle-nika, Ëak i zaposlenici sami naskupovima progovaraju o njemu.

Ipak, do sada nije bilo mjera kla-siËnog otpuπtanja viπkova. HoÊeli se to promijeniti u 2001. godini?- U Podravkinom menadæmentu i u

Upravi ima dovoljno znanja i spo-sobnosti da se ne trebaju vuÊi nika-kvi grubi potezi. Mi znamo kakorazviti Podravku i kako po zaposle-nom postiÊi efekte konkurentne nasrednjeeuropskom i nakon toga naeuropskom træiπtu. ©teta da to nismopoËeli raditi prije, ali kako sam veÊrekao - ne treba plakati nad proπlo-πÊu. Prema tome, mi ne namjereva-mo raditi takve poteze, dovoljnosmo dobra firma da viπkove moæe-mo rjeπavati na drugi naËin. Meu-tim, ne mislimo da se zbog togamora zaustaviti razvoj Podravke nesmatramo da svi dijelovi moraju bitipod imenom Podravke. Dakle, me-tode restrukturiranja i dezinvestira-nja Êe se nastaviti, a otpuπtati seneÊe. NeÊe otpuπtati ni naπe kÊeri,niti mi, niti kÊeri koje Êe prijeÊi udrugo vlasniπtvo. Zato procesi malodulje traju, ali odluËujemo se zamodele koji osiguravaju razvoj, a nezastoj.

- Viπe puta ste veÊ naglasili da usvim razgovorima s potencijalnimpartnerima jedan od kljuË-nih mo-menata je upravo poloæaj zapo-slenika...- Istina je da mi naπim zaposlenici-

ma kroz kolektivni ugovor i pravilni-ke koje imamo garantiramo odreenistatus i da mi to traæimo i za naπeradnike koji Êe eventualno mijenjativlasniËki status. Oni to ne mogu izgu-biti, jer smo ipak dosegli tu razinuetike i morala da se i dalje takomoramo ponaπati. Ja takvo ponaπanjeoËekujem prema sebi, pa Êu se takoponaπati i prema drugima.- Kad ste veÊ spomenuli sebe, reci-te kako se osjeÊate nakon nekolikomjeseci provedenih u Podravki,a u kojoj Vas nisu svi doËekali soduπevljenjem. Imam dojam dase dosta toga promijenilo i da suvas ljudi dobro prihvatili?- Doista?! Ja sam jednostavno profe-

sionalni menadæer s veoma dobrimiskustvom. Imao sam u æivotu sreÊeda sam prije od veÊine drugih u naπojzemlji mogao sudjelovati u procesi-

ma koji danas idu u Hrvatskoj. Biosam u prilici raditi na poslovima akvi-zicija, spajanja dezinvestiranja, pro-πao sam listanje na stranim burzama,nisam uËio samo iz knjiga, nego toradio i nosim odreeno iskustvo inadam se da Êe zajedno s Podravki-nim znanjem i ambicioznoπÊu mla-dog menadæmenta moje iskustvo ma-lo pomoÊi da Podravka sutra budebolja. ©to se tiËe odnosa u tvrtki, menije puno draæe da imamo normalneoptimistiËne, vedre odnose, da si ka-æemo dobar dan, da se smjeπkamonego da smo posvaani, utuËeni,nezadovoljni. Trudim se usaditi opti-mizam u svaki dio Podravke, jer onato zasluæuje, za to ima bazu, moramosamo viπe angaæirati ljudske potenci-jale. Ja sâm ne znaËim niπta, jer nisamdovoljan da bih mogao stvarati velikepromjene. Pokuπavam ih inicirati imislim da u Podravki ima dovoljnoljudi koji Êe to unaprijediti i vuÊiPodravku naprijed. Jer, povrat-ka nastaro nema, nemoguÊ je.

- Koja je Vaπa poruka Pod-ravkaπima na kraju godine ?- Ponajprije moram reÊi da je moje

miπljenje da su najteæa vremena zanama. Moja poruka nije samo za onekoji trenutno rade u Podravki, jer podPodravkaπima mislim i na one koji suje stvarali, neki su stvarali Vegetu,neki veliku Podravku, ali i na one kojiÊe sutra u njoj raditi - na koprivniËkumladost. Najteæa vremena su iza nas.Podravka je veÊi potencijal od onogakoliko to danas koristimo. Podravkaje veÊa vrijednost od one koje iskazu-jemo na kraju godine kao naπ poslo-vni rezultat i ukoliko se svi zajednone potrudimo da to iskoristimo -sutra Êemo svi morati pogledati u oËinovoj generaciji, ali to neÊemo moÊiuËiniti onako kako mi gledamo u oËionima koji su stvorili Podravku inapravili je ovakvom kakva je. Prematome, morat Êemo uloæiti viπe znanjai viπe rada ne samo zato da bi naπivlasnici bili sretni nego da bi sviskupa bili sretni i ostvarivali ono πtosigurno svi æelimo, a to je da naπadjeca æive bolje od nas.

Naravno, svima æelim SretanBoæiÊ i uspjeπnu Novu godinu!

Nastavak s 2. stranice

- Koprivnica se vrlo jasno izrazila da æeli da sjediπtePodravke bude u ovom gradu, da Podravka budetvrtka koja Êe se razvijati u Koprivnici, stvarati uvjeteza zapoπljavanje, za razvoj grada i okoline.Od toga ne moæemo pobjeÊi i tako Êe i biti.


naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Gotovo da nema hrvatskog graani-na kojemu godina na isteku nije doni-jela svakojakih iznenaenja. PoËelo jesa sijeËanjskim izborima, koji su je-dnima, zagovornicima πestoËlane ko-alicije, donijela pravu pobjedniËkueuforiju, dok su poraæeni veÊ ondapostajali nervozni i apatiËni. Kako jegodina tekla, tako je raspoloæenjesplaπnjavalo, a socijalni problemi po-stajali sve izraæeniji. RaËanova Vladato silno razoËaranje brzinom i razi-nom promjena objaπnjava potrebom”uklanjanja gospodarskih ruπevina”.No, danas bi mnogi najradije da se2000. nije ni pojavila u kalendaru, jerse svaka promjena vlasti zasniva natezi o daleko boljoj sutraπnjici.”Podravkinim” zaposlenicima, a sa-

mim tim i nemalom dijelu KoprivniËa-naca, kao da ta politiËka uzbuenjanisu bila dovoljna. Za razliku od veÊi-ne hrvatskih tvrtki, ”Podravka” je

upravo 2000. uπla u jedno od najin-tenzivnijih i najburnijih razdoblja svo-ga postojanja, traæeÊi svoje mjesto uglobaliziranom svjetskom gospodar-stvu. RijeË je o velikoj prekretnici unaËinu strateπkog razmiπljanja i poslo-vanja. Takva promjena nuæno donosistvaralaËki nemir i krupne kadrovskezaokrete. Jasno, neki ne mogu prihva-titi takve izazove, smatrajuÊi da je sveono πto se dogaa unutar tvrtke oblik”zavjere” i ”diverzije” protiv njih samih,ali i najπirih podravskih interesa. Ko-lektivna je paranoja uvijek bila najbo-lje utoËiπte svakojakih nezadovoljni-ka.TekuÊa je godina, prisjetimo se,

zapoËela ostavkom dotadaπnjeg pred-sjednika Uprave Ante BabiÊa, buduÊida se s Nadzornim odborom nijeuspio usaglasiti oko popune poslo-vodstva. U pozadini su, dakako, bilai mnogo krupnija pitanja restukturira-

nja tvrtke i njena prodora na inoze-mna træiπta. Nastala je svojevrsna pat-pozicija, jer je dio zaposlenika i lokal-nih politiËara inzistirao da na Ëelu”Podravke” ostane netko ”domaÊi”.Sporost u usaglaπavanju stavova ujednome je trenutku prijetila i javnimprosvjedima, koji bi izazvali nagli padvrijednosti dionica i gubitak povjere-nja stranih partnera.To se, sreÊom, nije dogodilo, pa je

Darko Marinac krajem proljeÊa preu-zeo tvrtku i odmah krenuo u cijeli valpromjena. Novi je predsjednik Upra-ve u tih pola godine morao dokazatida kao ”menadæer iz kataloga” nije”trojanski konj” zagrebaËke ”Plive”,kako su to zbog djelomiËnog preplita-nja interesa te dvije tvrtke govorilinjegovi oponenti, niti da je doπao ukratkome roku ”rasprodati” koprivni-Ëke tvornice. VeÊinu je tih sumnjiuspio rasprπiti, a kraj poslovne godine

doËekuje u nadi da Êe na svim razina-ma biti podræan i njegov plan pretva-ranja ”Podravke” u najsnaæniju pre-hrambenu tvrtku u srednjoj i jugoisto-Ënoj Europi.

Naime, temeljna su poslovna opre-djeljenje usvojena joπ za MajdanËiÊevai BabiÊeva mandata, kada su i sagrae-ne tri nove tvornice, no od Marinca seoËekuje da Êe povuÊi joπ neke korakeu osnaæivanju tvrtke, bilo to osjetnimpoveÊanjem izvoza, bilo kupnjom joπnekih kompatibilnih tvrtki na prostorubivπe federacije, kako bi opet zago-spodarili i tim træiπtem. Proteklih jegodina bilo i izvjesno da iz ”Podravke”moraju izaÊi i djelatnosti koje se neuklapaju u osnovni program, od me-sne industrije do tiskarstva, ali to jetoliko sloæen problem da ne dozvolja-va ishitrena rjeπenja.

Novo je poslovodstvo dosad poka-zalo najviπe hrabrosti u kadrovskim

Na raskriæju strepnje i nade

pitanjima, gdje je u svega nekolikomjeseci uspjelo bitno pomladiti me-nadæment tvrtke, istodobno se osloba-ajuÊi i do juËer ”nezamjenjivih” auto-riteta, kojima ni poslovno posrtanje nirazne financijske afere Ëesto nisu biledovoljan argument za samovoljni odla-zak. Na kljuËnim duænostima viπe nisuoni koji se busaju u svoje lokalpatriot-ske osjeÊaje i snaæna politiËka zalea,veÊ oni koji zavrπavaju prestiæneposlovne πkole i dokazuju se svojihrezultatima. U tom segmentu”Podravka” veÊ dostiæe kriterije uspje-πnih zapadnih tvrtki, s kojima i moravoditi neravnopravnu træiπnu bitku.

SuoËeni s nizom (pre)naglih promje-na, ”Podravkaπi” u ovim blagdanskimdanima zacijelo nisu dovoljno svjesnida ipak ne spadaju u onaj oveÊi krughrvatskih gubitnika. Zato bi Silvestro-vo moglo biti i novo raskriæje strepnjei nade.

Kraj godine vrijeme je kad se zbrajaju i analizirraju uËinci godine na izmakui rade planovi za nadolazeÊu.

©to smo radili u posljednjoj godini dvadesetog stoljeÊa svi se joπ jako dobrosjeÊamo. Kako smo to radili, odnosno kakvi su nam rezultati, znat Êemo tek zakoji mjesec. VeÊ sada je sigurno da Êe objava rezultata poslovanja izazvati velikupozornost.

Prije negoli uperimo pogled u novi milenij, pokuπajmo se u vrlo grubim crtamai datumima prisjetiti πto se zbivalo s naπim poduzeÊem u ovom milenijumu.

Tek letimiËnim pogledom na pedestogodiπnju povijest moglo bi se zakljuËitida su sedme godine pojedine dekade bitno utjecale na buduÊnost Podravke.Tako je ’47 Podravka podræavljena i dobila ime, ’57 predstavljene su nove juhe,’67 zbile su se prva udruæivanja ili kako bismo danas rekli ”akvizicije”, Kalniki Sana... ’97 zapoËeo je procese reastrukturiranja.

I svaka dekada imala je svoje vaæno obiljeæje. Prva je oznaËila borbu zaopstanak, osmiπljavanje i uvoenje potpuno novih proizvoda na træiπte (juhe i”Vegeta”). ©ezdesete su bile vrijeme velikog okrupnjivanja posjeda - udruæiva-nje Kalnika, Sane, Umaga, Termi - Lipik... Sedamdesete su bile veliko gradiliπteu Koprivnici. Izgraena je pivovara, klaonica i mesne konzerve, kokteli, kvasac,Belupo... Sve do poËetka osamdesetih i velike afere.

PoËetak devedesetih oznaËit Êe pretvorba Podravke iz, mislili smo naπeg, uvlasniπtvo dioniËara. Borba za opstanak, osvajanje novih, srednjoevropskihtræiπta, poËetak dezinvestiranja (Segestica, Podravsko gospodarstvo), prvopropadanje (Poljoservis)...

Kraj devedesetih oznaËava kraj jednog velikog ciklusa. Gotovo simboliËno -nakon pedeset godina postojanja - zapoËinje proces restrukturiranja. Izdvajanjaiz Podravke sve πto se ne smatra ”core businessom”, investiranjem u proizvo-dnju u drugim dræavama i snaæni prodor na nova træiπta. Moæemo slobodno reÊida je odlukama i kadrovskim promjenama ’97 Podravka prestala postojati ustereotipu kakvom smo je veÊina nas zamiπljali, a da je poËela djelovati snaænamultinacionalna kompanija koja Êe imati sjediπte (pamet i kasu) u Koprivnici,tvornice u Koprivnici, ali i diljem svijeta i prodavati i zaraivati diljem svijeta.

Uostalom, nije li Podravka i u jednoj proπloj dræavi imala proizvodnju u sedamgradova i prodavala u sedam republika. Samo danas se ili bolje reËeno sutra Êese ”dræava” zvati ujedinjena Evropa, imati 400 milijuna potroπaËa i Ëetrdesetak”saveznih dræava”.

©to nas to oËekuje u prvoj godini novog milenija? Prva, a moæda i najteæa!Moramo, moramo dovrπiti proces restrukturiranja. Prije svega, to znaËi pronaÊinajbolje rjeπenje za Danicu.

Poæeljno je da, dok s jedne strane dezinvestiramo, s druge strane okrupnju-jemo posjed kupovanjem poduzeÊa u jugoistoËnoj, a bilo bi dobro i srednjojEvorpi.

Potom bi bilo jako dobro da se uvrstimo u kotaciju neke od stranih burzi.Proizvodnih kapaciteta za glavne grupe proizvoda imamo dovoljno da

moæemo osvajati nova træiπta Pribaltika, Trske, GrËke...Imamo li alternative? Neki Êe reÊi da uvijek ima alternative. Alternativa je

ponovni, znaËajan pad cijena dionica, a onda Êe nas netko kupiti i od Podravkeu Koprivnici neÊe ostati niti ”P”.

U nekim procesima, obeÊanjima i najavama otiπli smo predaleko da bismo semogli suprotstavljati ili bitno korigirati. Protiv ”matice rijeke”, ili bolje reËenobujice, teπko je plivati.

Stoga se od svakog oËekuje da zasuËe rukave i upre se kako bi obavljanje poslabilo πto efikasnije, a rezultati bolji. Sve bi to moglo rezultirati znaËajnimporastom cijena dionica, a tada Êemo biti ili preskupi za ”jeftini πoping” ili ÊemomoÊi postavljati uvjete. Joπ uvijek sami moæemo bitno utjecati na vlastitubuduÊnost. Za to imamo i dosta pameti i iskustva i volje i programa i...

Neka nam je sretna i uspjeπna prva godina novog milenija!

Osvrt

Novi milenijPiπe: Zvonimir MrπiÊ

Podravka u 2000. oËima novinara

Suglasna sam s onim analitiËarimakoji smatraju da je najteæe vrijeme izaPodravke i da je Ëeka blistava budu-Ênost. Restrukturiranje tvrtke i procesfokusiranja na njezine osnovnedjelatnosti potrajat Êe joπ neko vrijeme.UnatoË tomu, oËekujem da Êe iduÊihgodina prihodi i dobit tvrtke rasti.Posebice zahvaljujuÊi Upravi tvrtkekoja, po svemu sudeÊi, poznaje islijedi svjetske trendove i okreÊe kom-paniju prema svijetu. Otvaranje tvor-nice Vegete u Poljskoj, najveÊem træi-πtu u srediπnjoj Europi, odliËan jepotez. Ponajviπe zbog blizine zapa-dnoeuropskog træiπta, te stoga πto jePoljska u prvoj grupi zemalja koja Êeza tri do Ëetiri godine pristupiti Europ-skoj uniji.Vjerujem da Êe iduÊih godina znatno

porasti dobit Podravke, ponajviπe zbogpoveÊane prodaje na meunarodnimtræiπtima, kao i zbog agresivne proda-je i marketinga svojih ”core” proizvoda.Vjerujem takoer, da Êe demokratskepromjene u SR Jugoslaviji pridonijetipoveÊanju prihoda Podravke. Vjero-jatno ne toliko ovih godina, s obziromna siromaπtvo tamoπnjeg puËanstva,no za tri do Ëetiri godine prodaja bi natom træiπtu trebala osjetno porasti kakoprodaja prehrambenih, tako i farma-ceutskih proizvoda. Nakon ovegodine, u kojoj je zavrπen procesinvestiranja, vjerujem da su stvoreni

Nakon burnih dogaaja u Belupukrajem proπle godine, kada je protivπest odgovornih osoba podnesena ka-znena prijava zbog osnovane sumnjeda su poËinili kazneno djelo zloporabepoloæaja i ovlaπtenja, Ëime je BelupooπteÊen za viπe od 56 milijuna kuna,spekulacija oko ostavke tadaπnje Upra-ve na Ëelu s Antom BabiÊem u veljaËi2000. te imenovanja nove Uprave uoæujku, Grupa Podravka je ”preæivjela”ostatak godine relativno mirno. PoËe-tno nepovjerenje u novog prvog ËovjekaPodravke, bivπeg ”Plivaπa” Darka Ma-rinca, koji je Plivu uspjeπno izveo nameunarodnu burzu i koji je prilikomimenovanja za predsjednika UpravePodravke optimistiËno najavio opse-æne pripreme za planirani izlazakPodravke na neku od inozemnih burzido kraja ove godine (a πto Êe se vjero-jatno desiti u sljedeÊoj godini), brzo jesplasnulo. Marinac se pokazao kaovrsni menadæer koji sigurno vodi Po-dravku.

ZateËeno stanje u Podravki Marinacnije mogao promijeniti preko noÊi, paje i rezultate poslovanja Grupe u prvihπest mjeseci okarakterizirao kako su uskladu s oËekivanjima, ali daleko ispodnjegovih ambicija. Bitno je da su nega-tivni trendovi iz proπle godine zausta-vljeni, smatra Marinac, i da Êe 2001.godina, po svemu sudeÊi, biti punobolja.

Neto dobit od 21,4 milijuna kuna uprih πest mjeseci, πto je rast od 21 postou odnosu na isto razdoblje lani, kao iporast prodaje od pet posto su ohra-brujuÊi podaci za Podravku. Cilj kojiPodravka pod MarinËevom palicomnamjerava postiÊi je, osim izlaska naburzu, ojaËati infrastrukturu u Poljskoji sjeveroistoËnoj Europi, poveÊati pro-daju te dovrπiti program restrukturira-nja zapoËet 1996. godine. Nadalje,Podravka Êe se fokusirati na proizvo-dnju profitabilnih proizvoda s mar-kom, odnosno, kako je rekao Marinac:”Æelimo biti jaËi tamo gdje smo i sadajaki, a gdje smo slabi pustit Êemo onekoji to rade bolje od nas”.

To, meu ostalim, znaËi da se zamesnu industriju Danicu traæi rjeπenje,ili u strateπkom partneru ili likvidaciji.

Godinu 2000. obiljeæilo je nekolikobitnih poslovnih dogaaja, poËevπi od

NekoÊ je to bila terra mistica u kojojsu æivjeli neki Ëudni i nedodirljivistriËeki koji su radili stvari toliko va-æne da ih se nitko nije usudio niπtapitati. Ove je godine dobra stara teta”Podravka”, pod Ëije su se skute skri-vali i moÊni i slabaπni, viπe nego ikaddosad otvorila svoju praπnjavu πkrinji-cu s obiteljskim blagom i tajnama.Tvrtka je, gle Ëuda, odjednom posta-

la pristupaËnija i otkrivenija. Prestalaje biti podravskim fetiπem, svetinjomna Ëijem se oltaru hametice padalo uznak golemoga (strahopo)πtovanja.Doπlo je i to vrijeme (moralo je doÊi)kada je Koprivnica ”Podravku” poËe-la jaËe dijeliti s drugim gradovima,sredinama pa i dræavama. Pojavili suse vlasniËki interesi, strateπki partneri,inozemne burze, core i non-core bus-sinesi, novi management...Podravska je teta nabacila face li-

fting, pristojno se zbigecala i kaopoæeljna udavaËa, doduπe u poznijimgodinama, Ëeka pravu prigodu. Aprosaca nikad viπe...”Podravka” Êe takva biti i u 2001.

Nikad manje naπa, a viπe njihova, maπto to znaËilo. U podravsko Êe sjediπtehodoËastiti sve viπe bjelosvjetskih ti-pova koji Êe se diviti tamoπnjoj hrani,piÊu i gostoljubivosti, a londonski Êebrokeri konaËno neπto uπiÊariti i nanjezinim dionicama. Teta Êe svojuudaju dobro unovËiti, a maÊeha dræa-va tu viπe neÊe imati svoje prste.Proces demitologizacije prehrambe-nog diva uÊi Êe u zavrπnu fazu. Kao,uostalom, i naπe kolektivno otreænje-nje. I spoznaja kako je kapitalizamipak priliËno bezosjeÊajan sustav.

Veliki dogaajiotvaranja nove tvornice Vegete u Ko-privnici krajem svibnja, investicije ”te-πke” 53 milijuna njemaËkih maraka.Naravno, najveÊi uspjeh Podravke jezasigurno poËetak proizvodnje u tvor-nici Vegete, juha i praπkastih proizvodau slobodnoj carinskoj zoni na sjeveruPoljske, vrijedne 34 milijuna njemaËkihmaraka. Ova prva hrvatska green fieldinvesticija u Europi isplatit Êe se zamanje od pet godina, a Podravki ÊeomoguÊiti proboj na inozemna træiπta,veÊu konkurentnost, niæe troπkove po-slovanja i, πto je dugoroËno najvaænije,daleko veÊu dobit.

Piπe: Snjeæana VujasinoviÊ,Jutarnji list

Podravka je napravom putuPiπe: Sanja Bach, Hrvatskatelevizija

dovoljni kapaciteti za poveÊanje pro-daje. Uz to, vjerujem da Êe se dionicePodravke uskoro naÊi uvrπtene naLondonsku ili neku drugu veliku eu-ropsku burzu, πto Êe ojaËati njezinpozitivan image kako kod ulagaËa,tako i potroπaËa.

Naπa injihova tetaudavaËaPiπe: Robert MihaljeviÊ, VeËernjilist


U sijeËnju 1990. godine MarijanPosavec poËeo je raditi u ”Podravki”i desetak godina radi na poslovima u”Podravkinom” izvozu. Nakon po-mnog istraæivanja potencijala træiπta uRumunjskoj donesena je odluka da setamo osnuje ”Podravkino” predsta-vniπtvo. ©to naπa tvrtka oËekuje odtog træiπta, pitali smo direktora pred-stavniπtva Marijana Posavca.- ”Podravka” ima saznanja o ru-

munjskom træiπtu, na temelju kojih jeizraen projekt o osnivanju tvrtke uRumunjskoj, unatoË tome πto nikadanismo tamo bili prisutni u organiza-cijskom smislu. No, to je træiπte velikipotencijal, tamo æivi viπe od 22 mili-juna stanovnika, velike su potrebe zaprehrambenim proizvodima, a”Podravka” od 1992. godine svojeproizvode direktno plasira na to træi-πte. Uglavnom je to ”Vegeta”, i ona jedobro poznata na rumunjskom træi-πtu, ali joπ uvijek je nepoznanica ime”Podravka”.- Kolika je kupovna moÊ na rumunj-

skom træiπtu?- Naæalost, kupovna moÊ u Rumunj-

skoj je na niskoj razini, a premastatistiËkim pokazateljima, meu ze-mljama CEFTA-e ta dræava ima najniæiprosjek plaÊa. Meutim, mi smatra-mo da Rumunjska ima dobre predu-vjete za razvoj, posebice je kod njihjaka poljoprivreda, a da to sigurnonije zanemarivo træiπte dokazuje Ëi-njenica da su veÊ gotovo svi svjetskiprehrambeni koncerni uπli u Rumunj-sku.- ©to je ”Podravka” do sada uËinila

kako bi osnovala svoje predstavniπ-tvo u Rumunjskoj?- U tijeku su zavrπne radnje za

osnivanje predstavniπtva i mi se na-damo da Êemo najkasnije do 20.prosinca ove godine imati dozvoluod Ministarstva gospodarstva Rumunj-ske za njegov rad. Za sada je planira-

no da tamo radi dvoje ljudi iz”Podravke”, dakle osim mene i joπnetko iz Koprivnice, a zaposlili smojednog Rumunja, kojemu je priorite-tni posao organizacija prodaje narumunjskom træiπtu. To znaËi prego-varanje s rumunjskim distributerima iponuda palete proizvoda ”Podravke”.- S obzirom da Êe to u poËetku biti

predstavniπtvo, kada se oËekuje osni-vanje tvrtke?- Naπa je intencija da u tijeku iduÊe

godine osnujemo tvrtku, ali to Êeovisiti o brojnim faktorima, prije svegao potraænji naπih proizvoda. No, isku-stva ostalih svjetskih prehrambenihkompanija, koje su na rumunjskomtræiπtu prisutne veÊ 5, 6 godina, poka-zuju da su u poËetku bile organizira-ne u komercijalnom smislu, a veÊinaih danas u Rumunjskoj ima svojuproizvodnju. Naπ osnovni zadatakiduÊe godine bit Êe poveÊanje inde-ksa distribucije, da naπi proizvodibudu na policama trgovina, te uskla-ivanje politike cijena s konkurenci-jom imajuÊi u vidu niæi æivotni stan-dard u Rumunjskoj u odnosu na sre-dnju Europu.- Sigurno Êe veliki znaËaj imati i

promotivne akcije, buduÊi da ste rekli

kako je u Rumunjskoj poznata ”Vege-ta”, ali ne i ime ”Podravka”. Upravo stakvim izazovom susreli su se Po-dravkaπi u Maarskoj 1992. godine...- Naravno, veliki znaËaj imat Êe

dobro osmiπljene i kvalitetne promo-tivne akcije jer od sadaπnjih izvoznihkoliËina na rumunjskom træiπtu oko90 posto je ”Vegeta”, a ostalo je joπnekoliko vrsta juha. Dakle, mi mora-mo proπiriti asortiman, rumunjskomtræiπtu predstaviti ”Podravku” kao je-dnu ozbiljnu i pouzdanu tvrtku, kojase moæe boriti svojim kvalitetnim pro-izvodima sa svim svjetskim prehram-benim kompanijama.-Prema vaπem miπljenju, koji ”Po-

dravkini” proizvodi osim ”Vegete”imaju πansu na rumunjskom træiπtu?- Sigurno πansu imaju, osim

dosadaπnje, i πira paleta juha, ”Fixevi”,”Vegeta Twist”, a naæalost premaistraæivanjima na tom træiπtu - mala jepotroπnja djeËje hrane. Bez obzira nato mislim da i u tom segmentu imamoπansu, posebice zbog toga jer je naπadjeËja hrana kvalitetna.- U poËetku za ”Podravku” Êe raditi

rumunjski distributeri. Kada Êe sekrenuti u razvoj vlastite distributivnemreæe na tom træiπtu?- Naπ je cilj pokriti kompletno træi-

πte i u poËetku se moramo oslonitina domaÊe distributere. Naime, mo-ramo se detaljno upoznati sa stanjemna tom træiπtu. Kada Êemo imati boljipregled s terena nego πto ga sadaimamo, kakvi su potencijali i, nara-vno, isplativost πirenja vlasitite di-stribucije, te ako Êe svi ti parametribiti pozitivni - niπta nas neÊe prijeËitida na rumunjskom træiπtu πirimo vla-stitu distribuciju. Bez obzira πto kre-Êemo u novi i zahtjevan izazov, spre-mni smo na bespoπtednu borbu zapotroπaËe na rumunjskom træiπtu i vje-rujem da Êemo uskoro pokazati prvedobre rezultate poslovanja - optimisti-Ëki nam je na kraju razgovora rekaodirektor ”Podravkinog” predstavniπ-tva u Rumunjskoj Marijan Posavec.

Razgovor s direktorom predstavniπtva ”Podravke”u Rumunjskoj Marijanom Posavcem

”Podravka” ima velike πansena rumunjskom træiπtu

Marijan Posavec

Proπlog petka Upravni odbor Udru-ge malih dioniËara odræao je svoju7. sjednicu kako bi Ëlanovima Po-dravkinog Nadzornog odbora kojiu tom tijelu zastupaju interese”malih” dioniËara dao naputke zaglasovanje na sjednici NO-a, πto jeu meuvremenu odræana u pone-djeljak. Srediπnja tema tog sastan-ka bila je odreena dnevnim re-dom sjednice Nadzornog odbora,na kojoj je najvaænija bila verifika-cija Podravkinog poslovnog pla-na za iduÊu godinu.Predstavnicima dioniËara taj je planoslikala Ëlanica Uprave za financi-je Nevenka Cerovsky, rekavπi kakoje njime predvien rast prodaje ina domaÊem i na stranim træiπti-ma, πto Êe utjecati i na ostalepokazatelje poslovanja, ukuljuËu-juÊi i planiranu dobit za iduÊugodinu. Cerovsky je istaknula kakoPodravka neÊe rasti samo putempoveÊanja prodaje, veÊ i akvirira-njem odreenih kompanija, naj-

prije u zemljama bivπe Jugoslavi-je, a zatim i u srednjoj Europi, alinije iznijela podatke o poveÊanjuprometa koje Êe te akvizicije doni-jeti. ©to se troπkova tiËe, rekla jedalje Cerovsky, njih Uprava æelizadræati na razini iz 1999. godine,tako da Êe iduÊe godine voditirestriktivnu troπkovnu politiku.Nakon toga izlaganja Ëlanovi Upa-vnog odbora Udruge dioniËaraPodravke donijeli su zakljuËak ko-jim su dali mandat Ëlanovima NO-a da glasaju za Podravkin poslo-vni plan za 2001. godinu, a nakontoga su raspravljali i o ostalimtemama iz dnevnog reda sjedniceNO-a. Meu ostalim, izdvajamonajavu zajedniËkog nastupaPodravke, Francka i Lura grupe nasusjednom bosanskohercegova-Ëkom træiπtu, o Ëemu je ËlanoveUpravnog odbora izvijestio ËlanUprave Davor Cimaπ, dodavπi kakorazgovori izmeu te tri hrvatskekompanije traju veÊ dulje vrijeme,ali kako je joπ rano govoriti o tomekakav Êe konaËan dogovor bitipostignut.

Poslovni plan uprvom planuPiπe: H. ©labek

Sa sjednice Upravnog odbora UdrugedioniËara Podravke

Na svojoj sjednici odræanoj u Zagrebu u ponedjeljak18. prosinca Nadzorni odbor prihvatio je poslovni plangrupe Podravka za 2001. godinu.Tim planom predvien je rast prodaje i na domaÊem i

na stranim træiπtima, daljnja restrikcija troπkova, nasta-vak proseca restrukturiranja prema utvrenom progra-mu i implementacija nove poslovne organizacije tvrtke.

Sa sjednice Nadzornog odbora

PrihvaÊen poslovniplan za 2001.godinu

Kadrovskepromjene

Od 1. prosinca 2000. godine ime-novani su novi direktori pojedinihsektora. Dosadaπnji struËni sura-dnik u Sektoru za planiranje i kon-troling Dragiπa PopoviÊ imenovanje direktorom Sektora za informa-tiku, dosadaπnji direktor toga se-ktora Neven MagdiÊ imenovan jedirektorom Sektora za opÊe poslo-ve, a Zdravko MikotiÊ, koji je biodirektor OpÊih poslova, imenovanje direktorom ”Podravka-Inæenje-ringa” d.o.o. Takoer, Ksenija Pun-Ëikar, bivπa voditeljica Sluæbe zafinancijske operacije postala jedirektoricom Sektora za financi-je, a Mirjana Kadija, prije vodite-ljica Sluæbe za raËunovodstvo ma-tiËnog druπtva, sada je direktori-ca Sektora za raËunovodstvo. Karikatura: Ivan Haramija - Hans

Piπe: Boris Fabijanec


Tekst i snimke: Boris Fabijanec

GradonaËelnik Lipika Stjepan Horvat i direktor prodaje piÊa ValentVrhovski s posebnim su zanimanjem razgledali nove boce ”Studenca”

U lipiËkoj tvornici ”Studenac” odr-æana je 16. prosinca promocija noveboce ”Studenca” od 0,75 l i 0,25 lpremium kvalitete. Uz predstavnikeprodaje, marketinga i tvornice ”Stude-nac”, na predstavljanju su bili grado-naËelnik Lipika Stjepan Horvat,predstavnici tvornice ”Straæa” iz Hu-ma na Sutli koji su proizveli novubocu te predstavnici lokalnih medija.

- Nakon dugo vremena napokonjedna lijepa informacija iz Lipika- naglasila je direktorica tvornice ”Stu-denac” Vlasta ©epetavec, pozdra-vljajuÊi prisutne na promociji, te alu-dirajuÊi na vrlo teπko ekonomsko isocijalno stanje u lipiËkom kraju.

O brojnim novim zahvatima u pale-ti proizvoda ”Studenac” vrlo opπirno ikonkretno govorio je direktor prodajei marketinga ”Studenca” Valent Vr-hovski. Naime, osim πto je promije-njena etiketa na mineralnoj vodi ”Stu-denac” koja je sada svijetlija i izraæaj-nija, nedavno je poËela i proizvodnjamineralne vode od jedne litre s plasti-Ënim navojnim Ëepom. Time ”Stude-nac” ulazi u svjetski trend proizvodnjemineralne vode, a takvim se Ëepom iduæe zadræava kvaliteta mineralne vo-de. No, sigurno najveÊi korak ka osva-janju træiπta su nove boce ”Studenca”od 0,75 l i 0,25 l, prije svega namijenje-ne ugostiteljstvu. Izuzetno atraktivnogizgleda, premium svjetske kvalitete,nove boce ”Studenca” su zaista jedin-stvene na hrvatskom træiπtu i sigurnonikoga neÊe ostaviti ravnoduπnim. Nji-ma ”Studenac” bitno popravlja imidæna træiπtu i donosi neπto novo, dalekonaprednije od ostale konkurencije.

- Kvaliteta nema kompromisa -to je naπ glavni moto u buduÊno-sti, a moram naglasiti kako je odosnovne ideje do proizvodnje no-ve boce proπlo tek dva mjeseca.JuËer smo imali prvu promocijunove boce u PoreËu, a vjerujem daÊe se nova boca mineralne vode”Studenac” veÊ naÊi na novogodi-πnjim stolovima u boljim hotelimaIstre, Dubrovnika, Rijeke i Zagre-ba - naglasio je Valent Vrhovski.

- Zaista je ugodno vidjeti tako

lijepu bocu kraj kvalitetne buteljevina, a i prema istraæivanjima tr-æiπta, upravo je 0,75 litara ade-kvatna koliËina mineralne vodeuz bocu vina. Osim toga, nova eti-keta na boci ”Studenca” vrlo jeatraktivna i ima sva povijesnaobiljeæja Lipika. Valent Vrhovski jetakoer istaknuo da lipiËka tvornica”Studenac” ima veliku buduÊnost, daÊe ”Podravka” investirati u program”Studenac”, a to znaËi moguÊnost no-vih zapoπljavanja u Lipiku.

- Drago mi je πto ste tradiciju ipovijest Lipika iskoristili u tom

vaπem novom proizvodu i premaonome πto sam vidio i Ëuo, vjeru-jem u vaπu ekipu, vaπ entuzija-zam, jer Lipik treba kvalitetne raz-vojne programe - rekao je gradona-Ëelnik Lipika Stjepan Horvat napromociji.

Nakon promocije i razgledavanja pro-izvodne linije ”Studenca” na kojoj sepunom parom radi na proizvodnji ipunjenju nove boce mineralne vode od0,75 l, za sve nazoËne organiziran jeprigodan domjenak na kojemu sudjelatnici ”Studenca” svima zaæeljeli Ëe-stit BoæiÊ i sretnu Novu 2001. godinu.

U lipiËkoj tvornici ”Studenac”

Nove boce ”Studenca”od 0,75 i 0,25 litre

Gotovo tradicionalno svake godine u”Podravkinoj” pivnici ”Kraluπ” pripremise neko iznenaenje za goste tog loka-la. Tako i ove godine u blagdanskedane, toËnije od Nikolinja, gostimapivnice nude se besplatno pereci iz”Podravkine” pekare. »etrnaestoro dje-latnika pivnice, predvoeni poslovo-om Andrijom KrËakom zadovoljnisu ovim poslovnim potezom, a posebnoistiËu kako su besplatni pereci jedanmali znak paænje prema dugogodiπ-njim gostima pivnice.

No, iznenaenjima u pivnici tu nijekraj. Naime, prema rijeËima zamjeniceposlovoe Marine AndriloviÊ, od Bo-æiÊa do Nove godine gosti pivnicemoÊi Êe svakodnevno uæivati u izvor-noj podravskoj muzici. Tih dana poznatipodravski cimbulaπ Andrija MaroniÊs prijateljima zabavljat Êe goste pivnice”Kraluπ”.

Sve u svemu, nekoliko zanimljivihposlovnih poteza povuËenih da gostipivnice budu zadovoljni pokazali su seviπe nego dobri, a kao πto istiËu djelatnicipivnice, zadovoljna lica gostiju i sva-kodnevna guæva u pivnici - pokazateljisu da su na dobrom putu u ugostitelj-skoj ponudi. B. F.

Blagdanska ponuda u pivnici ”Kraluπ”

Besplatni pereci za goste

Foto-zapis

”Blagdani su i vrijeme darivanja. Odmalena nas uËe da nije vaæna materijalnavrijednost dara, nego paænja, sama radost darivanja. Svoje drage, obitelj iprijatelje, susjede, a i poslovne suradnike razveselit Êemo jednostavnimstvarima ako ih lijepo ukrasimo...” bile su uvodne rijeËi voditeljice Sanje Marinu petak 8. prosinca 2000. na snimanju blagdanske emisije ”Malih tajni”, a kojaje na temu - darivanja.Gost emisije bio je Saπa ©ekoranja, akademski slikar i cvjeÊar koji je svojim

unikatnim cvjetnim aranæmanima prisutan na mnogim znaËajnijim druπtvenimprigodama, pa tako i na prezentacijama Podravke. On je pokazao gledateljimakako se lijepo mogu upakirati i darivati jela (npr. francuska ili neka drugasalata), posebice ako idete na kuÊni doËek Nove godine. Jednako tako krasandar bit Êe domaÊi kolaËi ili zimnica. U blagdanski dar nadahnuto i zaista svimapristupaËno upakirao je i razne proizvode iz πirokog Podravkinog asortimana.Za Vegetine prijatelje Sanja je preporuËila i napravila jednostavnu, interna-

cionalnu i sveËanu Waldorfsku salatu.”ÆeleÊi, kao i svakoga dana, biti dio vaπe obitelji, i za blagdanskim vam se

stolom s najboljim æeljama pridruæuje vaπa Podravka...” rijeËi su blagdanskeËestitke za sve naπe poslovne partnere i potroπaËe koju upuÊujemo i svimPodravkinim djelatnicima i Ëitateljima.

SveËanost na snimanjublagdanske emisije”Malih tajni”

Na slikama N. Wolfa: Sa snimanja popularneVegetine tv-emisije ”Male tajne”


Podravkin Sektor za odnose s javno-πÊu i ove je godine uoËi boæiÊnih inovogodiπnjih blagdana organiziraodomjenak za predstavnike medija kojidjeluju na podruËju Koprivnice. Uutorak je tako Pivnica ”Kraluπ” ugosti-

la predstavnike HRT-a, Jutarnjeg iVeËernjeg lista, Radio Drave i RadioKoprivnice te Glasa Podravine i Pri-gorja.Odaziv je i ovaj put bio velik -

koprivniËkim novinarima je to bilajedna od rijetkih prilika kad ih jeveÊina zajedno, a s druge strane mo-

Domjenak za novinare u Pivnici

Novinarima uvijekotvorena vrataPodravkePiπe: Goran »iËin-Maπansker

gle su se iz prve ruke, sluæbeno inesluæbeno, doznati i aktualnosti izPodravke. Predsjednik Uprave Po-dravke Darko Marinac rekao je kakoje iza Podravke uspjeπna poslovnagodina, dok je za prvu godinu novogmilenija najavio da Êe donijeti joπ viπedobrih vijesti iz koprivniËkoga kon-cerna.- Naπa su vam vrata uvijek otvorena.

Kad piπete o Podravki, bit Êe namdrago da pitate i nas, vjerujemo da Êetako biti bolje, za Podravku sigurno, avjerujem i za informiranost vaπe publi-ke - istaknuo je Marinac.Dan kasnije Podravkina je Uprava u

Zagrebu upriliËila domjenak i za novi-nare zagrebaËkih redakcija.

Na prigodnoj sveËanosti radnicima OdræavanjauruËene su jubilarne plakete

Zadovoljstvo na kraju godine - radnici Pekarnice i Mlinova

Zaposlenici Druπtvene prehra-ne ponovo su ovih dana doka-zali svoje majstorstvo i spre-tnost. Redovnim obvezama napripremi gableca - prosjeËno sednevno kuha oko 2000 toplihjela i servira 2000 hladnih obro-ka - pridodali su organizacijudomjenaka. KoristeÊi uglavnomPodravkine proizvode - nareske

MajstorstvozaposlenikaDruπtveneprehrane

i paπtete Danice, kolaËe Pekar-nice, senfove i ajvar, dodatkejelima, salate Kalnika i drugo -pripremili su maπtovite πvedskestolove. Za to su dobili brojnekomplimente, posebice zbogpripreme jela koja su posluæenana prijemu kojeg je predsjednikUprave Darko Marinac priredioza menadæere Podravke.

Na slikama: Svoje zadovoljstvo pripremljenim i aranæiranim stolomne kriju Nena Zbodulja, Pero VukajloviÊ, Zlata Mikac i Boæica GaliÊ

Na kraju svake godine u naπoj tvrtkiprireuju se sveËanosti na kojima sedodjeljuju nagrade za viπegodiπnji radu firmi, a Sindikalna podruænicaPPDIV-a za svoje Ëlanove prireuje”novogodiπnje veselice”, kojima seodaziva veliki broj Ëlanova. Mi smo odbrojnih zabiljeæili tek tri ”feπte”.Radnici VoÊa proπlog su petka na

neki naËin prvi ”otvorili” ova veselja uprivatnoj gostionici ”MoËilska klet”,gdje su se okupili i uz bogati stol jelai piÊa jedni drugima Ëestitali nadola-zeÊe blagdane.- Ranijih godina mnogo smo se viπe

druæili. »ak smo povremeno i posjeÊi-vali jedni druge, odlazili na zajedni-Ëke izlete diljem Hrvatske, ali i dalje.Jedno vrijeme zbog rata to nije bilomoguÊe, ali to nam naprosto nedosta-je. ©teta πto nema viπe novaca, pa dase barem dva puta na ovakav naËinnaemo zajedno - Ëuli smo od nekolikoradnika, jednog od najstarijih ”Po-dravkinih” pogona.Bilo je i miπljenja da bi se sindikat

viπe trebao okrenuti drugim temama,a manje ”veselicama” i prodaji prigo-dnih proizvoda. No, kad je poËeo plesna trenutak se zaboravilo na sve brige,kako one na poslu tako one i kodkuÊe.SliËno je bilo i u pivnici ”Kraluπ”.

Tamo su se okupili zaposlenici Pekar-nice i Mlinova, dakle ljudi koji godina-ma rade noÊu. Za njih je takoerprireena bogata veËera, a πef objektanam je rekao kako su mu ”Podravka-πi” uvijek dragi gosti, tim prije πto je tonjihov objekt. Bila je to prigoda da seonima koji su navrπili 10, odnosno 20godina radnog staæa u Podravki uruËei prigodna priznanja.Na ”feπti” zaposlenika Odræavanja,

odræanoj u restoranu Druπtvene pre-hrane takoer su dodijeljena prigo-dna priznanja jubilarcima, a naravno itu je bila prireena bogata zakuska.Iste veËeri zaposlenici Logistike odr-

æali su veselicu izvan grada, u hotelu”Picok” u –urevcu. Nismo bili tamo,ali vjerujemo da je takoer bilo ugo-dno i veselo.VeÊ danas (Ëetvrtak, 21. prosinca)

veselice Podravkinih sindikalista kre-Êu dalje. Radnici Informatike bit Êe uhotelu ”Podravina”, a Koktela u ”©ta-glju”. Potom Êe na red doÊi i svi ostali,sve do 28. prosinca.Za veÊinu Êe to na æalost biti jedini (i

najjeftiniji) organizirani ”doËek” Novegodine!

Prednovogodiπnje ”feπte”zaposlenika Podravke

Zaposlenici VoÊa u veseloj atmosferi

Piπe: Ml. PavkoviÊSnimke: N. Wolf


NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKAGrafiËko ureenje:Vanesa GrgiÊTisak:KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail: [email protected]

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

KoprivniËanka Sabina Tuπek, roe-na 1971. godine, u Zagrebu je zavrπilaEkonomski fakultet 1995. godine, a1996. godine zapoπljava se u ”Podravki”- Sektor vanjska trgovina. Krajem 1997.godine prelazi u Marketing ”Podravke”,gdje radi u Timu za ”Podravka” jela kaoproduct-manager. Uz posao, Sabina Tu-πek nastavlja πkolovanje pa je upravopri kraju zavrπetka magisterija na zagre-baËkom Ekonomskom fakultetu. PoËe-tkom ovog tjedna dolazi na vrlo zahtje-vnu i odgovornu, ali kako Sabina kaæe,

Franjo Kolar ”Podravkin” je umi-rovljenik veÊ devet godina. U ”Po-dravku” je doπao 1960. godine i radio32 godine, a navrπivπi πezdesetu oti-πao je u mirovinu. Tijekom rada di-plomirao je na Prometnom i Eko-nomskom fakultetu u Zagrebu. Radi-ti je poËeo na transportnim poslovi-ma pa je tako bio πef voznog parka,potom direktor u Transportu i nakraju pomoÊnik direktora za logisti-ku u robnom prometu. Viπe je putanagraivan za uspjeπan rad. Prilikomovog susreta prisjeÊa se 60-ih godinakada je æeljeznica poËela gubiti pri-marnu ulogu u transportu:- BuduÊi da æeljeznica nije mogla

dovoziti robu na prodajna mjestakoja su bila sve brojnija i razgranatija,od 1965. god. poËinje razvoj cesto-vnog prometa. Kamioni su poËeliprevoziti robu na prodajna mjesta inerijetko je jedan vozio 15-20 poπilja-ka u jednom smjeru. SedamdesetihpoËinje πirenje ”Podravke” u drugaskladiπta Ëime je postignut jedan ve-liki ”boom”, a osamdesetih se poslo-vi joπ viπe πire i Po-dravka postajeprisutna u svakoj prodavaonici - za-hvaljujuÊi podruËnim skladiπtima pra-vilno rasporeenih u 12 mjesta napodruËju bivπe dræave. Uskoro jeformiran vozni park koji je bio pre-dvien za prijevoz stoke, gotovihproizvoda i druge robe.- Pratite li i dalje zbivanja u

”Podravki”, po Ëemu se danas”Podravka” razlikuje od one prije?- Rad u ”Podravki” prije i danas je

neusporediv. Nekada je asortimanbio veÊi, a træiπte πire. Danas suprevelike razlike u primanjima, aljudi rade u strahu za svoj posao.Gotovo cijela moja obitelj zaposlenaje u ”Podravki” pa sam iz toga razlo-ga i dalje na neki naËin vezan uz nju.Ipak, najviπe me zanimaju zbivanjavezana uz RK ”Podravka Dolcela” iNK ”Slaven Belupo”.

Franjo Kolar, umirovljenik

Sudionik ”Podravkinog”tridesetgodiπnjeg rasta

Nekad ste bili vrlo aktivni u sportu,kako je danas?

- Uvijek sam mogao uskladiti posaoi sport, a imao sam vremena i zadodatno πkolovanje. Godine 1964.zavrπio sam trenersku πkolu, od 1956.do 1962. g. igrao sam za ”Slaven”, apotom za ”Lokomotivu” koju sam itrenirao. Kasnije sam s prekidima do1993. god. trenirao seniore i mlade u”Slavenu”. Sada sam Povjerenik zanatjecanja mladih u Nogometnomsavezu KoprivniËko-kriæevaËkeæupanije. RadeÊi s mladima i sam seu ovoj æivotnoj dobi osjeÊam - mla-im.

- Kako izgleda vaπ uobiËajeni dan umirovini?

- Svakog dana ustajem u isto vrijemekao i kada sam bio zaposlen. Prijepodne obavljam dio poslova vezanihuz sportske aktivnosti. Poslijepodne-va su takoer u znaku sporta, obilje-æena treninzima ili gledanjem uta-kmica. Kada Ëovjek napusti posao,mora sam sebi pronaÊi neki æivotnisadræaj, jer u protivnom i sebi i dru-gima postaje teret.

- Kako ste zadovoljni odnosom”Podravke” prema vama umirovljeni-cima?

- Odnos ”Podravke” prema njezi-nim umirovljenicima je za svaku po-hvalu. Svake se godine upriliËujesusret i druæenje, a dodjeljuje i po-klon-pakete i novËanu pomoÊ. Mno-go znaËi kada ljudi znaju da ihpoduzeÊe u kojemu su proveli svojæivotni vijek nije zaboravilo. Naæa-lost, malo je poduzeÊa u Hrvatskojkoja tako brinu o svojim umirovljeni-cima.

- Kako danas gledate na godinerada u “Podravki”?

- Tijekom svih tih godina bilo jelijepih i manje lijepih trenutaka, aliprevladavaju oni dobri. Najljepπa susjeÊanja vezana uz kolegijalnost i me-uljudsku pomoÊ. RukovodeÊi su lju-di mnogo ulagali u usavrπavanje vla-stitog kadra kroz πkolovanje, struËneseminare, posjete sajmovima tehnikei robe u inozemstvu itd. Na taj senaËin doprinosilo stvaranju veÊe ipoznatije ”Podravke”. Od naπih smoposlovnih partnera imali jako dobreprijeme i Podravkino je ime uvijekznaËilo odreeni ”pojam” u poslo-vnome svijetu. Volio bih da danaπnjamladeæ dobije odreenu sigurnost uvidu zaposlenja, jer ne smije se zabo-raviti da su ”Podravku” stvarali njiho-vi roditelji u vrijeme kada je poduzeÊeviπe ulagalo u fondove za razvoj, amanje u osobne dohot-ke.

Na kraju razgovora Franjo Kolarizrazio je æelju da ”Podravka” joπ”poraste” kako bi djeca Podravineimala gdje raditi, a ne da je morajunapuπtati u potrazi za poslom.

- PriliËno dobro sam upoznata s ra-zvojem programa ”Dolcele” i asortima-nom proizvoda. Naravno da Êe se mno-ge stvari morati uËiti u hodu buduÊi daje moje postavljanje na novu funkcijudoπlo priliËno iznenada, ali uz pomoÊ”Dolcelinog” tima mislim da Êemo vrlobrzo uhvatiti, a i pojaËati poslovni ritam.

- Sabina, dolazite u ”Dolcela” tim uvrijeme kad je u tijeku promotivno-nagradna akcija ”Dolcela - put slatkihæelja”, pa nam recite neπto o tome.

- Kao πto sam veÊ rekla, uz pomoÊ”Dolcela” tima poslovni ritam se brzouhvati. Akcija je u tijeku, do sada jedoπlo velik broj omotnica od potroπaËadiljem Hrvatske, a najveÊi ”bum” oËe-kujemo od iduÊeg tjedna kada Êe sezbog blagdana i poveÊati potroπnjaproizvoda ”Dolcele”. Uz nagradnu igrumi smo πirom Hrvatske poveÊali i brojprimamljivih prodaja za potroπaËe uzprim. Sve te naπe prodajno-marketinπkeaktivnosti zasigurno Êe dati efekta, akoliko Êe biti potroπaËa u nagradnoj igriznat Êemo 10. sijeËnja kada Êe bitiorganizirano izvlaËenje vrlo atraktivnihi brojnih nagrada. Naravno, tada Êe seznati i poslovni efekti nagradne igre”Dolcela - put slatkih æelja”.

- Vaπe miπljenje o ”Podravki”, njezinojbuduÊnosti i razvoju?

- Prije svega, mislim da ”Podravka”ima veliku, svijetlu buduÊnost, naroËitoza mlade ljude, jer sadaπnja Uprava dalaje veliku priliku mladima da se dokaæu.Osim poslovnog dokazivanja, data jeprilika i za dodatno obrazovanje i ja samjedna od njih - imam joπ jedan ispit domagisterija na temu ”Teorija i politikamarketinga”. Takoer, veÊina ljudi umarketingu ”Podravke” je na daljnjemπkolovanju, zavrπili su razne teËajeve iπkolovanja, a vjerujem da se i u drugim”Podravkinim” sektorima puno mlaihljudi πkoluje. A i prema rijeËima predsje-dnika Uprave naπe tvrtke Darka Marin-ca, vidi se kako je data prigoda mladimljudima da se dalje πkoluju i napreduju.

- Dakle, prema vama, buduÊnost”Podravke” su mladi, perspektivni iobrazovani kadrovi?

- Naravno da temelj razvoja i poslovnebuduÊnosti trebaju biti mladi struËnikadrovi, ali ne smiju se zaboravitiniti oni stariji, iskusni ”Podravkaπi”koji i te kako mogu svojim poslo-vnim i æivotnim iskustvom pomoÊimladima da se ”Podravka” i daljerazvija. Spoj mladosti i iskustva for-mula je usp jeπne buduÊnost i”Podravke” - rekla nam je na krajurazgovora Sabina Tuπek, namlaibrand-manager ”Podravke”.

Susreti s ”Podravkaπima”–uro Briπki, VKV kovinotokar i najpoznatiji ”Podravkin” inovator

Strojeve znao ”u duπu”, a mnogima je i”neπto dodao”

Sabina Tuπek, , , , , najmlaa brand-managerica u ”Podravki”

Temelj razvoja i poslovne buduÊnostitrebaju biti mladi struËni kadrovi

Piπe: Mladen PavkoviÊSnimio: Nikola Wolf

Jeste li Ëuli za VKV kovinotokara –uru Briπkoga, koji je godinama biozaposlen kao tehnolog u ”Inæenjerin-gu”? Ovih dana uz otpremninu odlazi umirovinu, ili bolje reËeno, na Zavod zazapoπljavanje. RijeË je o Ëovjeku koji segodinama uspjeπno bavio inovacijama,koji je za ”Podravku” uËinio vrlo velikeuπtede, a da za to unazad deset godinanije dobio ni poπteno - hvala.

- Naπao sam se na popisu onih zaotpremninu. Joπ mi pet-πest godina ne-dostaje do mirovine. Kad su me veÊstavili na popis, shvatio sam to kao da,naæalost, viπe nisam potreban ovoj tvrtkiu kojoj sam joπ od 1965. godine. Prijetoga ovdje sam uËio i zanat. Sada idem.S tugom u srcu - kaæe –uro Briπki, uprvo vrijeme nimalo raspoloæen za ”no-vogodiπnji razgovor”.

Mnogi ga poznaju kao marljivog isavjesnog radnika. Vodio je brigu oodræavanju brojnih strojeva, uglavnomna ”Koktelima”, ”VoÊu” i ”DjeËjoj hrani”.

- Bilo je vaæno da u svakom trenutkustrojevi rade, da nema zastoja. Mojaekipa i ja nikada nismo pitali za radnovrijeme. Radilo se danima, blagdanima,pa Ëak i duboko u noÊ. Mnogi kaæu

kako su strojevi stari, pa da zbog toga”πtekaju”. To su najobiËnije fraze. Stroj jedobar dok radi! Svaki ispravni stroj jedobar. Najvaænije je strojeve pravilnoodræavati, baπ kao i automobile. »injeni-ca je da se stari strojevi ili automobili nemogu mjeriti s novima, ali za svaki sestroj toËno zna koliko moæe dati - priËaBriπki, koji je strojeve upoznao ”u duπu”.

–urina velika ljubav su inovacije. Uvi-jek je stroju æelio neπto ”dodati” kako biπto bolje obavio svoju zadaÊu. Svojevre-meno je s joπ dvojicom kolega, koji viπene rade u ”Podravki”, napravio strojnupilu koja je godinama koristila Odræava-nju za rezanje materijala.

- S Izidorom PopijaËem i Matom Ba-riËeviÊem napravio sam prvi stroj zapakiranje πeÊera u male vreÊice za kavu.Bilo je to joπ 1969. Za to smo dobili ineku nagradu. Moj najveÊi uspjeh uinovaciji je linija za proizvodnju ”Kviki-grica”. Ona sluæi svojoj svrsi joπ i danas!Ta je inovacija takoer bila nagraena.Naime, u vrijeme bivπeg sustava nagra-ivali su one koji su bili uspjeπni uinovacijama. Nisu to, doduπe, bile veli-ke nagrade, ali lijepo je vidjeti da tenetko i javno pohvaljuje. Danas toganaæalost viπe nema. Eto, u zadnje vrijemenapravio sam na ”DjeËjoj hrani” viπeinovacija, na kojima se popriliËno uπte-djelo (primjerice, moje je djelo njihovglavni stroj - vaga za odvagivanje kilo-gramskog pakiranja djeËje hrane), aliosim ”hvala” nisam niπta dobio. Direkto-rica tvornice predloæila me za nagradu,ali od toga nema niπta. Zadnje πto samnapravio u ovom pogonu je brojaË zamedaljone. On zamjenjuje tri radnice.Funkcionira besprijekorno. I za to samtakoer dobio ”hvala”. Mogu jedino reÊihvala i njima koji su mi omoguÊili da impomognem oko ne malih uπteda. Uzadnjih desetak godina nisam Ëuo da jeu ”Podravki” netko nagraen za inova-cije. Moæda je netko neπto i dobio, pa seto ne objavljuje...

Ovaj istaknuti inovator istiËe da Ëo-vjek teπko moæe sâm neπto napraviti.Ali, kad neπto æeli, onda se u prvom redunajviπe mora osloniti na samoga sebe.

- Meni su mnogo pomogli ljudi na”Odræavanju”, osobito organizatori. Nemogu reÊi da nisam imao potporu. Imaosam. Meutim, ja sam svoj posao neiz-mjerno volio, baπ kao i danas. Stoga mije æao πto ”moram” otiÊi. Neki Êe reÊi dane moram, ali veÊ sam vam rekao kakosam stavljen na listu onih od kojih seoËekuje da uz otpremninu odu, pa samshvatio da sam uistinu suviπan. U proti-vnom, netko bi valjda sa mnom ra-zgovarao i rekao da ostanem joπ kojugodinu, tim prije πto sam u punojradnoj formi. Ali.. πto Êete. Tako jekako je! Jasno mi je da je svatkozamjenjiv, ali nije mi jasno po kojimje kriterijima raena ta lista?

Briπkom je, kaæe, najljepπe bilo u”Podravki” baπ onda kad je bilonajviπe posla!

- »esto smo radili kad su ljudi bilidoma, na praznicima. Tada smo umiru obavljali svoje poslove. Zbogneispravnog stroja nikada nije stalaproizvodnja, barem ne na duæevrijeme. Znali smo popraviti kvar ”uminuti”. Istina, bilo je zastoja odnekoliko sati, ali sve teπkoÊe smouspjeli svladati. »esto su nam nedo-stajali uvozni dijelovi, ali baπ nam jeto bio izazov, baπ smo tada izmiπljalii nemoguÊe stvari. Mnoge nedjelje iblagdane proveo sam u radu. Nikadami nije bilo teπko otiÊi u pogon, bezobzira na blagdan. To ne govorimsamo za sebe veÊ i za svoje kolege.

–uro veli da Êe mu ”Podravka”mnogo nedostajati. Zapravo, ne mo-æe ni zamisliti da viπe neÊe trebatiprolaziti kroz portu...

- Hvala svima onima s kojima samsvih ovih godina uspjeπno suraivao- rekao je na kraju razgovora –uroBriπki.

Piπe i snimio: Boris Fabijanec

izazovnu funkciju - brand-manager ”Dolcele”.

Piπe: Ines BanjaninSnimio: Nikola Wolf


Ako ne znate gdje je i πto se svenudi u Podravkinom duÊanu ”Umjet-niËke radionice”, tada ste zakinutiza jedan dobar izbor za kupnjudarova koji Êe biti trajniji od πam-panjca i dugoroËniji od parfema - ikoji su zato dobar naËin da se”daroprimcu” iskaæe naroËita paæ-nja. Ako ne znate gdje je taj duÊan,zakinuti ste za moguÊnost kupnjeoriginalnog porculanskog posua,ruËno izraenih predmeta od kera-mike, kuhinjskih potrepπtina s ozna-kama marki Podravkinih proizvoda,Ëuvenih Podravkinih knjiga rece-pata i rukom vezenih predmetaizraenih u Podravkinoj ”UmjetniË-koj radionici”.

U tom duÊanu - u Starogradskojulici, tamo gdje je i Muzej prehrane -dakle moæete naÊi ono Ëega nemadrugdje u Hrvatskoj, a ono Ëega ipakima drugdje, u tom je duÊanu jeftinije.

DuÊan ”UmjetniËke radionice”

Pravo mjesto za kupnjuPiπe: H. ©labek Krenimo redom. Od porculan-

skih jedaÊih servisa moæete birati ikombinirati izmeu pet vrsta moti-va (ivaneËko srce, plavi i crni ras-cvjetani kvadrat, proljetno srce iposue s motivom bjelobrdskekulture), a tanjure, zdjele, juπnike,πalice i drugo kupovati pojedina-Ëno ili u kompletima. NemoguÊe jena ovako malom prostoru dati kom-pletan cjenik, ali za orijentaciju na-vest Êemo cijene dijela asortimanaservisa s motivima ivaneËkog veza.Duboki tanjur stoji 25,62 kune, ve-liki plitki tanjur 28,06 kuna, desertnitanjur 25,62 kune, pladanj duæine38 cm stoji 95,16 kuna, juπnik za-premnine 3 litre 183 kune, zdjela zasalatu 47,58 kuna, πalica i tanjuriÊ zacrnu kavu 26,84 kune, a za bijelu29,28 kuna itd. Cijene porculanskihservisa s drugim motivima sliËne sunavedenima.

Od keramiËkih predmeta izdva-jamo juπnike, tanjure i vaze s moti-vom srca te satove s motivom bjelo-

brdske kulture, ali napominjemo dase keramika viπe ne izrauje, takoda su koliËine limitirane.

©to se knjiga recepata tiËe, izdva-jamo sjajne ”Recepte iz Vegetinekuhinje” po 50 kuna, ”Hrvatsku zastolom” po 160 kuna te ”Enciklope-diju bilja, mirodija i zaËina” po 180,33kuna, πto je sve znatno jeftinijenego u knjiæarama.

Uza sve to, u duÊanu ”UmjetniËkeradionice” moæete izabrati i rukomvezene stolnjake, nadstolnjake i sal-vete, kao i pregaËe, kuhinjske krpe,kuhinjske rukavice, olovke, upalja-Ëe i druge predmete s oznakamaPodravkinih proizvodnih marki.

Radno vrijeme duÊana jest od 8do 16 sati svakog radnog dana, a zadodatne informacije moæete nazva-ti telefonski broj 651-460. Ovisno oraËunu, moguÊa je obroËna otplatana Ëekove graana, a do 31. sijeËnjaiduÊe godine moæe se kupovati iPodravkinim bonovima koje su za-poslenici dobili kao ”boæiÊnicu”.

U duÊanu UmjetniËke radionice moæete kupiti niz umjetniËkih predmeta za sveËane prigode i zasvakodnevnu upotrebu

VeÊ po tradiciji i ove je godine krenuo 11. prosinca zagrebaËkim ulicamanajljepπi i najveseliji stari, plavi tramvaj dekoriran kao BoæiÊno drvce.Svakodnevno do 6. sijeËnja 2001. godine od 10 do 20 sati tramvaj vozimaliπane i njihove roditelje Zagrebom uz zvuke BoæiÊnih pjesama tezabavnim programom kojeg vodi Djed Mraz. Dobre vile dijele djecinapitke, slatkiπe, grickalice, balone i sl. U tramvaju je i naπ poznanik -medvjediÊ Lino koji zaista ima pune πape posla i oko njega je uvijek guæva.Naime, naπ Lino je i ove godine vrlo dareæljiv - djeci dijeli Linoladu, a iostale slastice i grickalice ”Podravke”. Osmijeh, veselje i pjesma svakodne-vna je slika ”Veselog boæiÊnog tramvaja” u kojemu se veÊ provozalonekoliko tisuÊa zagrebaËkih maliπana.Prije petnaestak godina organizirana je prva akcija ”Veseli boæiÊnitramvaj” koja je pobudila velik interes, radost i veselje djece i roditelja. Utoj tradicionalnoj blagdanskoj priredbi jedan od najznaËajnijih sponzoraje i ”Podravka” koja na taj naËin i te kako pridaje paænju svojim najmlaim,ali sigurno najdraæim potroπaËima.

B. F.

”Podravka” i ove godineu zagrebaËkom ”VeselomboæiÊnom tramvaju”

Maliπani s nestrpljenjem oËekuju ”Veseli BoæiÊni tramvaj”

Na Zrinskom i JelaËiÊevom trgu uKoprivnici od 11. do 23. prosinca uorganizaciji TuristiËke zajednice,odræava se veÊ tradicionalni BoæiÊ-no - novogodiπnji sajam. Ta je ma-nifestacija svakim danom dobroposjeÊena, a posjetitelji mogu popopularnim cijenama kupiti djeËjeigraËke, ukrase za borove, knjige, aosvjeæiti se i alkoholnim i bazalko-holnim piÊima.Na jednom od πtandova mogu ku-piti i popiti popularnu Elite kavu, aljubazne domaÊice svakom posjeti-telju nude i Ëaπicu ovog toplognapitka besplatno (na slici).

Tradicionalni BoæiÊno - novogodiπnjisajam u Koprivnici

Ako ste zaposlenik Podravke i uz to ste komunikativni, poduzetni,kreativni, snalaæljivi, skloni timskom radu te imate srednju struËnuspremu - zanimanje: kuhar

JAVITE SE!Objavljujemo slobodno radno mjesto za poslove

KUHARA - ORGANIZATORA

Nudimo poslovne izazove, dinamiËno radno okruæenje i rad u timu.Prijave poπaljite u roku od 8 dana od objave oglasa na naslov:Sektor za upravljanje ljudskim potencijalimaSluæba za zapoπljavanje i razvoj kadrova(za natjeËaj)Ante StarËeviÊa 3248000 KoprivnicaKandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku od 30 dana.

Ako ste zaposlenik Podravke i uz to ste mladi, komunikativni,sistematiËni, skloni timskom radu te imate srednju struËnu spremu- zanimanje:kemijski ili prehrambeni tehniËar

JAVITE SE!Objavljujemo slobodno radno mjesto za poslove

PREHRAMBENOGTEHNI»ARA / ANALITI»ARA

u laboratoriju Tvornica PovrÊe UmagNudimo poslovne izazove, dinamiËno radno okruæenje i rad u timu.Prijave poπaljite u roku od 8 dana od objave oglasa na naslov:Sektor za upravljanje ljudskim potencijalimaSluæba za zapoπljavanje i razvoj kadrova(za natjeËaj)Ante StarËeviÊa 3248000 KoprivnicaKandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku od 30 dana.

Interni oglasi


Sve je jasnije da televizija sve viπeoteæava nastojanja roditelja da bududobri roditelji. U isto vrijeme, dok je sveviπe dokaza da pretjerano, nekritiËkogledanje televizije moæe oπtetiti razvojdjeteta, televizija prodire viπe nego ikadprije.

Televizija je danas glavni sastavni dioæivota djece. KoliËina vremena koje di-jete provede pred televizorom je viπenego zabrinjavajuÊa. Nedavno je istraæi-vanje pokazalo da gotovo 3 milijunaameriËke djece, u dobi od 6 do 11godina, joπ uvijek gleda televiziju izme-u 10 i 11 sati naveËer. 380.000 od tedjece gleda televiziju i poslije pola noÊi.Istaknuti ameriËki sociolog Vance Pa-ckard kaæe da kad bi on bio roditeljdjeteta u dobi ispod 15 godina, on mune bi dopustio da ima televiziju u svojojsobi. Imati televiziju u svojoj sobi, nado-hvat ruke, jednostavno vrπi prevelikpritisak na dijete da ju gleda prekomjer-no. Meutim, Packard ne æeli da ga sepogreπno shvati. On ne smatra da tele-viziju treba zatvoriti u podrum. Mnogotoga na televizijskom programu moæebiti uæitak za mlade gledatelje, poduvjetom da im se pruæi odgovarajuÊisavjet i pomoÊ.

TipiËan tinejdæer koji zavrπava srednjuπkolu, bio je tokom svog πkolovanja ciljkojeg je pogaalo nekoliko tisuÊa satitelevizijskih reklama, πto je imaloogroman utjecaj na njegov izbor raznihproizvoda i, razumije se, utjecalo nanjegov æivot.

Ne samo to, istraæivanja takoer uka-zuju da Ëesto izlaganje spletkarenju,prijevarama, zlostavljanju prikazivanimna televiziji, moæe oπtetiti vrlo vaæanosjeÊaj pouzdanja, kojeg dijete uËi odroditelja koje voli.

Jedna rasprava nazvana ”ElektroniËkifiks” i objavljena u ameriËkoj publikaciji”Children Today”, navodi dvije sliËnostiizmeu uzimanja droge i prekomjernoggledanja televizije: oboje briπu, uniπta-vaju stvaran svijet i promiËu, stimulirajupasivna stanja.

Djeca koja provode pred televizorom

previπe vremena, ËeπÊe zanemaruju svojeπkolske zadaÊe, postiæu slabije rezultatena πkolskim testovima, manje Ëitajuknjige zbog vlastitog zadovoljstva. Nji-hovo dugotrajno gledanje televizije nijeni pribliæno tako mentalno stimulativnoi izazovno, kao πto je Ëitanje.

Predπkolska djeca manje se igraju akopekomjerno gledaju televiziju, i to jeloπe. Igra je vaæna stvar za razvoj djeteta,ona poveÊava njihovu inventivnost ismanjuje uznemirenost. U druπtvu sasvojim prijateljima, dijete ne samo dapoboljπava svoje govorne vjeπtine, negoi uËi kako se prepirati i svaati, a ipakostati prijatelj.

Osim toga, poznati harvardski pedija-tar Brazelton uoËio je da su djeca mlaaod 5 godina sklona pokazivati znakoveumora, ako su izloæena televiziji viπe odjednog sata dnevno.

Sociolog Packard kaæe da on preferira,zajedno sa svojom djecom proÊi kroztjedni TV program i pokuπati pronaÊiemisije koje mogu biti interesantne ikorisne:

• Emisije koje ukljuËuju istraæivanje ieksperimente

• Emisije koje stimuliraju maπtu i in-ventivnost

• Emisije u kojima odrasli i djecadjeluju zajedno. UznemirujuÊi trendnaπeg vremena je rastuÊa izolacija mla-dih od odraslih

• Emisije koje promiËu razmiπljanje ospecijalnim problemima razvoja, izra-stanja mlade liËnosti ili o situacijama,uvjetima æivota u raznim krajevima svi-jeta. OpÊenito, danaπnje emisije vijestidaju mladim gledateljima bolje razumi-jevanje svijeta, nego πto smo mi ikadimali u njihovoj dobi.

Nije loπe objasniti maloj djeci recimoonoj do 4 ili 5 godina starosti, svrhu i ciljtelevizijskih reklama. Osim toga, i odra-sli moraju dati primjer djeci, pa nesatima i satima buljiti u ekran. Vlastitimprimjerom oni trebaju pokazati svojojdjeci da se neπto od slobodnog vremenamoæe sprovesti i u Ëitanju lijepe knjige,pomaæuÊi u nekom korisnom druπtve-nom ili humanitarnom poslu i najviπe odsvega, u nekoj sportsko-rekreativnoj igrisa svojom djecom.

Televizija moæe biti πtetnaza djecu

LijeËnik za vas

Vitamin C je neophodan u naπoj pre-hrani jer ima mnogostruku funkciju ubioloπkom sustavu Ëovjeka. Poznato jeda ga naπ organizam ne moæe samsintetizirati pa ga moramo unositi hra-nom ili uzimati dodatno u obliku raznihvitaminskih preparata. Postoje razliËitamiπljenja o tome kolika je dnevna potre-ba vitamina C. Dok neki preporuËuju daje dovoljno 75 mg na dan nobelovacPauling je tvrdio da dnevno treba uzi-mati par grama (Ëak 15 g) vitamina C.Novije studije istraæivaËke grupe Nacio-nalnog instituta Bethezda, SAD pokazu-ju da je optimalna dnevna doza kojuorganizam moæe iskoristiti 200 mg. Do-kazano je da se viπak C vitamina neisko-riπten izluËuje kroz mokraÊu. Iskoristi-vost vitamina C pada sa rastuÊom do-zom:

Kod uzimanja 200 mg vitamina C nadan iskoristivost je 100%



PrimjeÊeno je da je kod skoro svihoboljenja smanjena koncentracija vita-mina C u krvi i tada je potrebno uzimativeÊe koliËine vitamina C. Veliki deficitvitamina C uoËen je naroËito kod kroni-Ënih reumatskih oboljenja sa upalnomsimptomatikom, kod poveÊanih napo-ra, psihiËkih i fiziËkih stresova, raka,alergijske bronhijalne astme, nakon zra-Ëenja i lijeËenja citostaticima i dr. Kod tihstanja dokazano je poveÊano stvaranjeπtet-nih spojeva (slobodnih radikala) uorganizmu, a vitamin C je prirodniantioksidans koji neutralizira njihovoπtetno djelovanje. Kontracepcijska sred-stva isto tako smanjuju koliËinu vitami-na C u tijelu, a neki lijekovi (acetilsalicil-na kiselina, barbiturati, tetraciklin) po-veÊavaju gubitak vitamina C izluËiva-njem kroz mokraÊu.

Rezultati novijih istraæivanja pokazujuda se npr. kod zdravih ljudi koji imajuusklaenu prehranu, u sluzokoæi æelucanalazi dovoljna koliËina vitamina C kojau kiselom miljeu æeluca spreËava stvara-nje karcinogenih spojeva (nitrozamina).Kod infekcije æeluca bakterijom Helico-bacter pylori u sluzokoæi æeluca je doka-zan manjak vitamina C. Zbog toga sesmatra da je infekcija tom bakterijomriziËni faktor nastajanja Ëira i raka. Trebanapomenuti da se infekcija sa Helicoba-cter pylori ne moæe rijeπiti uzimanjemvisokih doza vitamina C veÊ samo ja-kom terapijom antibioticima.

Epidemioloπke studije pokazuju da jekod manjka vitamina C poveÊan rizikonastajanja raka. Naime, vitamin C poja-Ëava procese u tijelu koji smanjuju otro-vnost nekih spojeva, a reak-cije otkla-njanja otrovnih tvari koje se deπavaju ujetri, ne mogu iÊi bez vitamina C. Doka-zano je da vitamin C naroËito smanjujeriziko nastajanja raka æeluca i grudiju. Ustudiji sa 32.000 æena koje su bile umenopauzi dokazano je, da je kod æena,koje su uzimale 500 mg vitamina C nadan, bilo za 21% manje pojave rakagrudiju u odnosu na one koje nisuuzimale vitamin C.

Vitamin C smanjuje oboljenja diπnihputeva. Naime, kroz naπa pluÊa dnevnoproe oko 15.000 litara zraka a s njimei brojni πtetni spojevi Ëije djelovanje semoæe ublaæiti ukoliko uzimamo dovolj-no vitamina C. To naroËito vaæi zapuπaËe, koji sa dimom cigareta dodatnounose otrovne spojeve, a poteπkoÊa je utome πto se u krvi puπaËa nalazi znatnomanje vitamina C (za 30 do 40%) negokod nepuπaËa, zato puπaËi moraju uzi-mati viπe vitamina nego nepuπaËi.

PoveÊane koliËine vitamina C zaπtitnodjeluju protiv prehlada i virusnih infe-kcija gornjih diπnih puteva. Dokazano jeda kod tih bolesti dolazi do smanjenja(Ëak na 1/2) koliËina vitamina C ubijelim krvnim stanicama. PoveÊanimuzimanjem vitamin C moæe se za 30%smanjiti pojava bolesti, a kod oboljelihÊe bolest trajati kraÊe.

Epidemioloπke studije pokazuju davitamin C πtiti srce i da se kod osoba sadobrom koncentracijom vitamina C u

krvi rijee deπavaju infarkti srca. U stu-diji sa 750 muπkaraca i æena (starijih od20 godina) uoËeno je da je u grupi kojaje imala viπu koncentraciju C vitamina ukrvi bilo za 50% manje sluËajeva infarktau odnosu na one sa niskom koncentra-cijom C vitamina. Vitamin C smanjujeoksidaciju πtetnog LDL kolesterola ËimespreËava njegovo taloæenje na krvnimæilama. Poznato je da su srËano-æilnaoboljenja Ëesto vezana uz slabljenje tki-va stjenki krvnih æila. Vitamin C pomaæeizgradnju stjenki krvnih æila i poboljπavanjihovu elastiËnost, Ëime se spreËavanastanak krvarenja. Kod alergija Ëestonastaju otekline zbog poveÊane propu-stljivosti stijenke krvnih æila pri ËemutekuÊina uz krvi izlazi iz æila u tkivo. Tuvitamin C pomaæe tako πto smanjujepropustljivost krvnih æila.

Neka istraæivanja ukazuju da vitamin Czaπitno djeluje na smanjenje rizika na-stajanja moædanog udara i na smanjenjekrvnog tlaka. Naime, dokazano je da sekod visokog krvnog tlaka stvaraju vrloreaktivni πtetni spojevi Ëije se djelovanjemoæe ublaæiti sa vitaminom C. To svetrebaju imati na umu naroËito oni koji suporodiËno skloni takvim bolestima.

Vitamin C je neophodan kod anemi-Ënosti jer on poveÊava resorpciju æeljezau probavnom traktu.

On pojaËava naπ obrambeni sustav.Slabljenje imunoloπkog sustava nastajezbog raznih stresnih stanja kao πto supsihiËki i fiziËki stresovi, zraËenje, manj-kava prehrana, razne bolesti, zloupotre-ba alkohola i pretjeranog uzimanjalijekova (antibiotika, kortikoida, citosta-tika i dr.) - tada su smanjene ili razoreneprirodne zaπtitne funkcije u tijelu. Istra-æivanja pokazuju da vitamin C obnavljaimunoloπke stanice i poveÊava njihovuaktivnost Ëak do 10 puta.

Kako osigurati dovoljne koliËine vita-mina C?

Najispravnije je osigurati ga preko hra-ne. Ne teba zaboraviti da putem hraneunosimo osim vitamina C i druge sastoj-ke koji πtite naπe zdravlje - zato je zdravaprehrana bolja od tableta. Kroz 5 obrokavoÊa i povrÊa moæe se dnevno osigurati210-280 mg vitamina C. Takav vitamin jenajbolje iskoristiv u naπem tijelu. PripoveÊanim potrebama vitamina C moæese uzimati i onaj dobiven kemijskimputem (tablete, vitaminski napici i sl.) aline u prevelikim koliËinama jer se timemogu inicirati i neka druga oboljenja(proljev, bubreæni kamenci oksalatnogtipa, abdominalno krvarenje) ili pogor-πati postojeÊe bolesti kao npr. kod onihvezanih uz æeljezo (hemokromatoza),gdje moæe doÊi do nagomilavanja æelje-za jer vitamin C pomaæe resorpciju æelje-za. U svakom sluËaju kod uzimanjavelikih doza vitamina C dobro se kon-zultirati s lijeËnikom.

Dobar prirodni izor vitamina C suslijedeÊe æiveæne namirnice: πipak (800mg u 100 g), perπinov list (182 mg u 100g) crni ribiz (210 mg) paprika (50-250mg), kopriva (175 mg), kelj pupËar(sirovi 112 mg, kuhani 110 mg), brokula(sirova 110 mg, kuhana 90 mg), kivi (84mg), jagode (66 mg), limun (53 mg)naranËe (50 mg), salata (40 mg), kupus(36 mg), krumpir (15 mg).

Vitamin C je veoma osjetljiv na zrak,svjetlo i visoke temperature i to moramoimati na umu pri pripremanju jela. Zatokad jedemo svjeæe voÊe i povrÊe, neostavljamo ga usitnjenog duæe vrijemeprije jela jer Êe se dio vitamina C razgra-diti. Kod kuhanja, pirjanja ili peËenjaisto Êe se dio vitamina razgraditi. ©to sejelo dulje kuha sadræavat Êe manje vita-mina C, a joπ veÊi gubitak nastaje ako jeprije izlaganja toplini bilo usitnjeno.Kod toplinske obrade hrane moæe seizgubiti 10 do 75% vitamina C. Smrznuteæiveæne namirnice u toku skladiπtenjagube u prosjeku 18% vitamina C no onesu svakako u zimi bolji izvor vitamina odonih koje su sterilizirane u konzervama.

RijeË struËnjaka

Vitamin CPiπe: mr. Zlata VuceliÊ

–urica AsiÊ KlobuËar umirovljenaje profesorica hrvatskog jezika, a iztiska joj je poËetkom rujna izaπla prvazbirka pjesama pod nazivom ”Kupja-Ëka deca”. Do sada je objavila dvaudæbenika za obrazovanje odraslih ”»i-tanka s gramatikom” 1 i 2. Premdapjesme piπe od mladosti, do sada ihnije objavljivala. Zbirka ”KupjaËka de-ca” sadræi 80 pjesama nastalih u poslje-dnje vrijeme, dok ih nekoliko datira izratnih godina. Sve su one inspiriranestvarnim dogaajima, a govore o auto-riËinom djetinjstvu, ratu i poratnomrazdoblju te o ljudima kupjaËkog kraja(Gorski kotar). Na pitanje, mogu li ”ne-kajkavci” razumjeti njezine pjesme, –urica AsiÊ KlobuËar odgovara:

- Iza svake pjesme naznaËene sunajvaænije rijeËi. Osim toga, nakraju zbirke je rjeËnik u kojemu suobjaπ-njene manje poznate rijeËi iizrazi kupjaËke kajkavπtine, koja

opet ima svoje specifiËnosti.Izmeu ostalih, dvije su pjesme veza-

ne uz Podravku. To su “Podravkapeteh” i “Teta Vegeta”.

- Jednom sam u prolazu srela djecu,kako vraÊajuÊi se iz πkole promatrajuPodravkinog pijetla u izlogu trgovine iËude se zaπto ima æensko ime -Podravka.

...”A zakaj ta petehima æensko ime?»udela se deca,Ëudof se i ©ime.” Na to dobivaju odgovor od proda-

vaËice u trgovini”... Podravka je tvornicaod juhe i jela,pa goveje i kokoπje

kocke dela.”...

Pjesma ”Teta Vegeta nastala je opet izigre rijeËima. I. B.

Biljeπka

”Podravkin pijetao”na dijalektalnoj poeziji

IspravakU proπlom broju naπih novina pogreπno je naveden naziv sastava koji Êesvirati na doËeku Nove godine u restoranu ”©tagelj”. Sastav se zove”Zona zvuka”.

Foto - biljeπka

Podravkaπi - muæikaπi

Mnogi Podravkaπi imaju razliËite hobije, a mi smo sad pred Novo ljeto naπli- muæikaπe. Glazbeni sastav ”ViniËki pajdaπi” nije poznat diljem Lijepe naπe,ali... svojom svirkom uljepπavaju mnoge goriËke, obiteljske, svatovske i sliËnesveËanosti. Od pet glazbenika trojica su Podravkaπa: vatrogasac StjepanVarmuæa i vozaË Andrija StrmeËki, dok je Marijan Munko takoer Podravkaπa,ali u mirovini. Stjepan Fureπ i Martin Hlevnjak nisu Podravkaπi, no - kaæu dase tako osjeÊaju.

Piπe: S. PetriÊSnimio: N. Wolf

Piπe: dr. Ivo Belan


VeÊina estradnih umjetnika imaneke svoje skrivene tajne, neki ima-ju poroke koje paæljivo skrivaju odjavnosti, a neki se stide pojedinihdetalja iz svoje proπlosti. Priznatineku svoju ovisnost gotovo je ravnosamoubojstvu. Osim ako se ne radio posebnoj, slatkoj ovisnosti, kakvuje ovih dana javno priznao sve po-pularniji pjevaË mlae garde Dra-æen Turina-©ajeta. Nakon πto su za-mrli zvuci njegove obrade ”Koπuljeplave” u prekrasnoj plesnoj dvoraniopatijskog hotela ”Imperijal”, sudio-nicima Prve konferencije Hrvatskeudruge odnosa s javnoπÊu obzna-nio je da ne moæe æivjeti bez ”»oko-lina”. A da je to dugotrajna ljubav,potvrdio je predajuÊi predstavnici-ma Podravke svoju fotografiju kaojednogodiπnjaka s maskotom Lina.Poæeljeli smo razgovarati o toj ne-

obiËnoj ljubavi, a ©ajeta je vrlo radoprogovorio za novine svoje najsla-e tvornice.- Kako je doπlo do velike ljubavi

s ”»okolinom”?- Nije fraza, otkada znam za sebe

jedem ”»okolino”. Naravno, najpri-je mi ga je dala mama jer sam biopremali za biranje, πto se vidi i poslikama, ali do dana danaπnjega gajako volim. Ne znam kako to opisa-ti, to je za mene super-proizvod iuvijek ga troπim. Ja baπ nisam sklonkuhanju, pa me fascinira jednosta-vnost pripreme, tako da si mogusam pripremiti obrok, a s drugestrane to je navika iz djetinstva kojese ne mogu i ne æelim osloboditi.- To po onoj staroj poslovici ”Prva

ljubav zaborava nema.”?- Fakat nema. Pokuπali su mi dati

neke druge proizvode, ali ”»okoli-no” je meni bio najjaËi i jako mi jedrago da je do danas ostao istekvalitete. Svi bi se digli da se bilo πtopromijeni, kao ono kada su ”Coca-

Coli” u Americi pokuπali promijenitiokus. Kad kaæem svi, tu ne mislimsamo na djecu, jer znam da mnogiodrasli redovito jedu djeËju hranu.Moj izdavaË svako jutro sa svojomdjecom jede ”Keksolino”, mojiprijatelji jedu kao i ja ”»okolino”.Moram vam reÊi da me oduπevilokad ste preπli na velika pakovanja uvreÊama, jer kutije zauzimaju mno-go mjesta. Ali tu imam jednu aneg-dotu. Iako baratam svim tehniËkimspravama, surfam po Internetu, ne-mam nepoznanica u tehniËkom smi-slu, na tri vreÊice sam πkaramarezao otvor dok mi mama nije obja-snila da se ona zatvara sama odsebe. Bio sam oduπevljen, ko daima ”ciferπlus” na vreÊi. Osim toga,svake godine igram nagradnu igru -izrezujem Linov lik s kutija, jer ihimam jako puno. Kod kuÊe imamcijelu zbirku kalendara i nekolikoLino medvjediÊa. Zapravo, mama jedobila mog prvog Lina kad mi jebilo negdje godinu dana, a nakontoga, s obzirom da je radila u jed-nom marketu u Opatiji, nekolikoputa je dobila medvjediÊa kao pro-pagandni materijal. I on mi je bionajdraæa igraËka. A uvijek naruËimtaj slatki kalendar.- I sada Êete to uËiniti, u svojoj 28.

godini?- Nisam djetinjast, jednostavno vo-

lim imati taj kalendar. Ako ja nepoπaljem izreske sa kutija, to ÊeuËiniti moja mama, koja zna da ih jaspremam u jednu Ëaπu. Lino mi jesuper, netko je lud za Sandokanomili Tomom i Jerryjem kao likovima izdjetinjstva, a ja volim Lina. MoramreÊi da mi je genijalna ova posljed-nja reklama - moje ime je medvjediÊLino, svaki dan donesem neπto fino,ja to uvijek pjevam (pjevao je to©ajeta i u predvorju hotela u kojemsmo razgovarali ) stavim TV nanajjaËe, to mi je πtos.- Jeste li moæda razmiπljali da

Vi svoje stihove ponudite za

propagandni spot ili kalendar ?- Bio bih presretan kad bih mogao

tako neπto uËiniti, jer evo osjeÊamprisnost prema Linu, tako da bih mumogao posuditi svoj glas ili mu uusta staviti neku pjesmicu. Bilo bi mito zaista drago. InaËe, jako punopiπem i za druge, radim neke teksto-ve, u veljaËi mi izlazi i knjiga pjesa-ma, tako da za jednog Lina (©ajeta”po primorski” govori Linota) tomogu napraviti bez problema.- Vi ste, inaËe, jedan od rijetkih

glazbenika koji karijeru gradi æiveÊiu malom gradu. Kako na Vas reagi-raju vaπi sugraani?- Opatija je zapravo zanimljiv i

poznati grad i æao mi je πto sadanema onaj ugled koji zasluæuje. IzOpatije je bio prvi hrvatski izravnitelevizijski prijenos, prva slika uboji, πteta da je turizam na niæojrazini nego bi mogao biti. Nadam seboljim vremenima.To je mala sredi-na, svi se znamo. Zbog turizmaimamo dobru komunikaciju, tu jeblizina Italije, ali tamo nema ”»oko-lina”, ha, ha... Ovdje u Opatiji nisamzvijezda, svi me znaju. Imam kolum-nu u novinama pa me sugraaniËesto zaustavljaju, govore mi πto dapiπem. Meni je predivno ovdje. Do-bio sam mnoge ponude da odem naprimjer u Zagreb, ali Ëak i Rijeka miteπko pada. Ne volim puno guæve,semafore, ovdje savrπeno funkcio-niram. Stanujem poviπe Opatije paimam pogled na more i zaljev inikako se ne mogu odseliti.- Mislim da biste se prema tome

dobro snaπli u Koprivnici. Jedino neznam kako bismo se razumjeli jer migovorimo kajkavski, a vi uglavnompjevate na Ëakavskom.- Na zadnjem albumu, s kojeg je i

”Koπulja plava”, imamo i dosta pje-sama na knjiæevnom jeziku. Ali jabih volio svirati u Koprivnici, u kojojnikada nisam nastupao, i vjerujemda bismo se razumjeli, mislim da tonisu tako ogromne razlike.

- Vjerojatno biste Podravcima obja-snili πto znaËi ©ajeta i kako ste zara-dili taj nadimak?- ©ajeta znaËi munja ili grom.Taj

izraz se kod nas koristi za nekogatko radi neπto zaista brzo - ”radiπ koπajeta” - a ja po ovom gradu jakobrzo hodam. Joπ uvijek nisam polo-æio vozaËki ispit. To mi nekako neide, ali nije to posljedica ”»okolina”,tako da stalno trËim, brzo obavljamneke stvari i onda su me u graduprozvali ©ajeta i to mi se dopalo.- A koji je razlog vaπeg nenastupa-

nja u Koprivnici i Podravini?- Problem je u trenutnoj situaciji.

Dosta smo popularni preko televizi-je, puno po ljeti nastupamo po Pri-morju, a u Ëitavoj Hrvatskoj organi-zirano malo koncerata, uglavnomzbog financijske situacije. Teπko jeorganizatorima izdvojiti novac i po-kriti se. Uz to, neki nas ljudi ne zovujer misle da smo preskupi zbog putaiz Opatije, ali toga se ne treba bojati,s nama se lako moæe dogovoriti.Æelja nam je svirati svugdje gdjebismo mogli pokazati svoje stvari idokazati da naπ Ëakavski nije bauk.- Kad bih Vas ja pozvala u Kopriv-

nicu i u posjetu tvornici djeËje hra-ne, u kojoj se proizvodi ”»okolino”,πto biste rekli?- Nikad joπ nisam svirao u tvornici,

ali bili smo u vrtiÊima, dvoranama,na politiËkim mitinzima, mi smobend koji moæe svirati na najrazliËi-tijim mjestima i sa zadovoljstvombih prihvatio svirku u jednom pogo-nu, posebice gdje se proizvodi hra-na koju volim. Vjerojatno bi nasponudili s hrpom ”»okolina” i mibismo se osladili.- To bi bilo malo teæe organizirati,

ne zbog vas, nego zbog higijenskihuvjeta u kojima se obavlja proizvo-dnja.- Pa moæemo sterilizirati gitare, ha,

ha, πalim se, ali mogli bismo snimitispot. Moji sponzori (”Jagermeister”)su me nedavno odveli u NjemaËku,bio sam u pogonima, sad kad samvidio kako se proizvodi alkohol bilobi dobro da vidim kako se proizvodidjeËja hrana, jer nju troπim puno viπenego alkohol. A s obzirom na okol-nosti i Ëinjenicu da mladi danaspuno piju, mogu popiti viπe odmene, bilo bi bolje da se na koncer-tima propagira djeËja hrana nego

pivo. Ja nastojim æivjeti zdravo kolikomogu, nisam sklon Ëaπici, oËito tone ide s mojim omiljenim ”»okoli-nom”. Ne odgovaraju mi ni kasnikoncerti, Ëeznem zapravo za onimdobrim vremenima kada su koncertipoËinjali u devet u dvoranama prila-goenim za to. A tako je vani, cijelunoÊ svira se samo u specijaliziranimklubovima za one koji æele u njimabiti cijelu noÊ, i to najËeπÊe svirajuoni koji tek poËinju stvarati karijeru.Na æalost, kod nas se sve preokrenu-lo i poznati pjevaËi sviraju do jutrakako bi vlasnici diskoteta imali πtoveÊi promet na πankovima. Nadamse da Êe uskoro doÊi vrijeme da sekoncerti odræavaju u posebnim pro-storima i da neÊe biti potrebe da sesvira do jutra. Nigdje na svijetu po-pularni ne sviraju noÊu.- Dakle pristajete na dolazak u

Koprivnicu i obilazak DjeËje hrane?- S velikim veseljerm volio bih

vidjeti kako se prozvodi ”»okoli-no”, baπ me interesira.- Kako biste objasnili svoju glaz-

bu, da li samo parodirate ili vamona sluæi za dublje poruke?- Dosta je teπko to reÊi. Moj uzor je

Bob Dylan i ja sam æelio biti nekivjesnik generacije, borac s gitaromu ruci, meutim okolnosti su sepromijenile, danas se troπi drugavrsta glazbe, nisu vremena za diza-nje revolucije. Ono πto radim su iparodije i dublje poruke i ljubavnepjesme, puno sam toga napravio,svaki album donese desetke razliËi-tih pjesama. Neke su Ëisto πaljive,neke ozbiljne. U svakom sluËaju,glazba je za mene medij kroz kojiiznosim svoje stavove.- Okruæeni ste mladim ljudima u

bendu, mladim predgrupama daje-te πansu nastupa. ©to to znaËi?- Ne bojim se konkurencije, ni

mladih, uvijek nastojim ”gurati” mla-de iz svog kraja. Ja sam odmah iπaona rizik, snimio sam ploËu sa svojimnovcima, doπao u Zagreb vjerovaou sebe i neπto napravio. Meutim,mladima je teπko, nemamo dvora-nu za koncerte, tako da uvijek na-stojim pomoÊi oko nastupa ili po-vezivanja sa znaËajnim ljudima sestrade. Osim toga, oni i meni po-maæu, odsviraju kad zatreba, a dru-æenje s njima mi pomaæe da budemu trendu.

Draæen Turina-©ajeta

Oboæavam »okolino!Piπe: Jadranka Lakuπ

©ajeta je danas poznati pjevaË, ali »okolino joπ uvijek voli!

Jednogodiπnji Draæen s maskotom Lina


Roeni Preloæanin i dugogodiπnjiKoprivniËanec, danas Podravkinumirovljenik Ivan Haramija-Hansspada u prvu ligu hrvatske karikatu-re. Nedavno je u rodnom Preloguizloæbom pod nazivom ”Drugo zma-Ëanje” obiljeæio 33 godine karikatu-ristiËkog staæa, od prvog objavljiva-nja 1967. godine u varaædinskomlistu ”Grabancijaπ”.Bio je urednik preloπkog humori-

stiËko-satiriËkog lista ”PikaË” (1967.i 1968. godine) te urednik Podravki-nog ”Feferona” od 1981. do 1990.godine. Od 1973. godine stalni jekarikaturist naπeg lista.Objavljivao je i objavljuje u brojnim

hrvatskim i stranim listovima u Ame-rici, Poljskoj, NjemaËkoj, Italiji, Slove-niji, Nizozemskoj itd. Dobitnik je istotako brojnih nagrada na domaÊim istranim izloæbama i salonima karika-ture, a njegovi se crteæi nalaze unekoliko ormara izloæbenih kataloga.Jedan je od Ëlanova-utemeljitelja

Hrvatskog druπtva karikaturista i ËlanFederacije europskih karikaturisti-Ëkih organizacija. Objavio je i triknjige karikatura: ”Prst u oko”(1981.), ”Na niπanu” (1990.) i ”Zdra-vlje je najbolja medicina” (1998.).Bavi se takoer ilustriranjem knjigai pisanjem humoreska.U povodu njegove ”jubilarne” izlo-

æbe s Hansom smo u neπto ozbiljni-jem tonu razgovarali o poloæajukarikaturista i karikature u Hrvatskoj,o parazitstvu, o honorarima i o tomeda bez motike nema kompjutora.- Dobro, ”zmaËali” ste, skupili ste

33 godine bavljenja ”djelatnoπÊu ukarikaturi”, πto sada? Najavljujete likarikaturistiËku penziju ili poËinjetenovu partiju πnapsla?- Kad sam objavio prvu karikaturu

prije 33 godine u varaædinskom”Grabancijaπu”, mislio sam da samuhvatio Boga za bradu i nisam imaopojma da sam zapravo povukao

vraga za rep. No, ne æalim se. »estoËujem, i to mi ide na æivce, kadnetko kaæe da je svoj æivot ”posve-tio” sportu, glazbi ili Ëemu drugomei da se ”ærtvovao” za to. Ja na to negledam tako - neÊu se nikad æaliti dasam æivot ærtvovao karikaturi, jer jasam u tome uæivao i dan-danas utome uæivam. Iz karikature sam izvu-kao korist, ne mislim materijalnu,veÊ duhovnu korist, jedno veselje...

Sitna ”lova u karikaturi- Je li se kad moglo, i bi li se danas

moglo, æivjeti samo od karikature?- Danas od karikature u Hrvatskoj

æivi svega nekoliko karikaturista.Od nagrada, primjerice, ne bi semoglo æivjeti. Dogodi se tu i tamokoja veÊa, recimo kolega GerenËeriz Osijeka prije nekoliko godina je uSeulu dobio 10.000 dolara, bio je ipozvan tamo na teret organizatoraizloæbe. Danas je probitaËnije izgu-biti teniski meË u prvom kolu, negodobiti svjetsku nagradu za karikatu-ru, za inovaciju, ili Ëak dræavnunagradu za znanost. Evo primjera -nedavno sam na ”Dnevniku” gle-dao kako je dvanaest naπih vrhun-skih znanstvenika dobilo dræavnunagradu ”Josip Juraj Strossmayer”,ali nijedan nije bio spomenut. A kadse priprema neznamkako straπnovaæna utakmica, onda sedam danaprikazuju nogometaπe kako se ra-steæu po travnjaku, kako si dodajuloptu, pa su tu onda sjajne njihoveizjave - kolosalne, da ne velim anto-logijske - poput ”Protivnika ne trebapodcijeniti i mi Êemo dati sve odsebe...”.- A strukovne nagrade, recimo ona

Druπtva hrvatskih karikaturista?- To je sve sitno. Za razliku od

sporta, tu se ne vrti velika ”lova”.- Tko je za to ”kriv”?Gledajte, radi se o druπtvenoj kli-

mi. Ja za to ne optuæujem novinare,niti televizijske niti novinske. Odpisanja o sportu æivi jako puno

novinarskih pera, a od pisanja okarikaturi nitko. I πire, od pisanja okulturi malotko moæe æivjeti. »emupisati da su kolege Reisinger i CeriÊove godine dobili srebro i broncuna jednoj velikoj izloæbi u Istanbu-lu, kad se time ne opravdavajunikakva sredstva koje bi druπtvo ilisponzori ulagali?- Pa zbog Ëega vi karikaturisti ne

sklopite marketinπke ugovore sasponzorima i ne reklamirate, reci-mo, patike?- Ma, pokuπava se, ali vrlo mali

broj poduzeÊa æeli sufinancirati ta-kvu djelatnost. »injenica jest da sekarikatura u novinama prva pogle-da, to moramo priznati - bez obziratko je autor - ali isto tako prva leti iznovina ako se pojavi neπto ”vaæni-je”. Mnogi urednici gledaju na kari-katuriste kao na nekakve parazitekoji su doπli haraËiti po novinama iotimati njihove (novinske) teπkozaraene novce.

NajveÊa nagrada - crtanje- Ali ipak postoji nekakav ”druπ-

tveni ugovor” o odnosu urednika ikarikaturista, jer nema novina bezkarikature...- Postoje usmeni dogovori, posto-

je i velika obeÊanja ispoËetka, upravilu karikaturu u redakciju mo-rate poslati nekoliko dana prije obja-vljivanja, ali na honorare se Ëeka trimjeseca, πest mjeseci... Zamislite dakarikaturist kasni πest mjeseci s ka-rikaturom - nitko ne bi htio imatiposla s njim. A kad karikaturistbude ”bezobrazan”, pa pita za svojnovac, onda ga ”odreæu”. A opet,dosta je da se promijeni direktorizdavaËke kuÊe, ili da se promijeniurednik, i najedamput tamo gdje steodliËno kotirali viπe ne moæete nitiblizu. Ja ne gledam na karikaturuiskljuËivo kroz novac, jer od toga neæivim, ali radi se i o mojim kolega-ma. Spreman sam zaista besplatnoraditi, ako Êe to Ëiniti i urednici i da

Razgovor s Ivanom Haramijom-Hansom, karikaturistomiz hrvatskog top-tena i stalnim suradnikom naπeg lista

Karikaturirsti nisu parazitiRazgovarao: Hrvoje ©labek

Prva nagrada VijeÊa Europe, Strasbourg 1999. (u povodu 50. obljetnice VijeÊa Europe)

Ivan Haramija Hans: Autoportret

ËistaËice itd., ali nisam spremanprihvatiti da budem tretiran kaoparazit.- Vratimo se vaπoj izloæbi, kojom

ste proslavili ”jubilej” bavljenja kari-katurom. Zaπto ste je nazvali ”Dru-go zmaËanje”, terminom iz profaneigre, koju su vojnici kartali uz rakiju,a ne recimo nekom usporedbom izpreferansa, uz koji je, recimo, stva-rana hrvatska dræava, ili iz bridæa,koji kartaju engleski lordovi?- Ma, to su izmislili moji PreloËan-

ci, pa ja se niti ne znam kartati, tako

da mi je svejedno bio to bridæ,poker ili crni Petar.- A jesam li dobro brojio nagrade

koje ste osvojili - nabrojao sam ih66, koliko je u πnapslu potrebno zapobjedu - ili je stvar malo ”naπtima-na” i ”napasana”?- Nagrada je jedna manje od se-

damdeset, ali ta brojka uopÊe nijebitna. Nagrada je Ëesto stvar sluËaja,ovisi o sastavu æirija, o njihovomtrenutaËnom raspoloæenju... Ja, re-cimo, najËeπÊe dobijem nagradu zaonu karikaturu koju smatram aut-sajderom, koju poπaljem samo zatoda popunim broj potrebnih karika-tura za izloæbu. I joπ neπto, ja necrtam radi nagrada. Pa, meni jenajveÊa nagrada to πto uopÊe mogucrtati s obzirom na to πto sam proπaou zdravstvenom smislu. Sretan samkad mogu sjesti i crtati, a to je zamene i jedna vrsta terapije, od togane æivim, ali bez toga ne bih mogaoæivjeti.

”Stoj” na prstu- Zbog Ëega se bunite kad Vas

zovu umjetnikom? Zar nemate na topravo barem kao i slikari naive?- Danas su svi umjetnici; djeca su

umjetnici, Ëovjek ”namalja” tri sta-kla pa je umjetnik... Umjetnost moraproÊi sud vremena. Za mene je”umjetnost” stvarno umjetnost, ne-πto veliko. Valja proÊi i kritiËki sud,a kad se piπe o karikaturistima, topiπu uglavnom novinari. Ako dobi-jete nagradu, piπe se o tome kao onekakvoj egzotiËnoj vratolomiji, kaoda ste stavili prst u flaπu i ondauËinili ”stoj” na tom prstu.- Moæda je tome tako jer vi karika-

turisti se rugate ”ljudima, stvarima ipojavama”?- Pojavama. Ali je problem u tome

πto su nositelji tih pojava æivi ljudi.Rijetko tko voli da mu se ljudi smiju.No, rekao sam veÊ da nismo samomi karikaturisti medijski ”zaposta-vljeni”; tu su i hrvatski inovatori sasvojim sjajnim uspjesima, hrvatskiznanstvenici itd.

- Dobro, spomenuli ste inovatore,koji su nositelji tehnoloπkog napre-tka, progresa... No Vi dosta crtate natemu suvremenih tehnologija, reci-mo interneta. Vjerujete li u progres,ma πto on znaËio.- Zaπto ne? Ne sluæim se, doduπe,

internetom, ali me to ne diskvalifici-ra da o njemu crtam. Internet jedanas sveprisutan; tko viπe crta pi-saÊu maπinu? Sutra Êe opet doÊinova tehnologija, i mi karikaturistiÊemo o njoj crtati. No, ja crtam imotiku - moæete vi imati kompjutor,ali bez motike nikaj.- Na kraju, prigodna blagdanska

Ëestitka i poruka na pragu novogtisuÊljeÊa...- Ljudima æelim ono πto je najva-

ænije, πto shvatite kad to izgubite:æelim im zdravlja. Æelim im i posla,da budu plaÊeni za taj posao - i πtohoÊete viπe od æivota?


SportSportski osvrt

Nogometaπi zagrizlieuropsku jabukuU koprivniËkom sportu, a predvodnikmu je Podravkin, niπta se ne mijenja usvakogodiπnjoj uspjeπnosti. Jedna odnajboljih prvoligaπkih sredina, u odno-su na broj æitelja, i ove je godinezabiljeæila vrijedne rezultate na doma-Êoj i na europskoj sceni. Teπko jeustvrditi tko je bio najbolji. Ipak, nitkoneÊe biti uvrijeen ako prvo mjestonamijenimo nogometaπima Slaven Be-lupa, koji su nakon proπlogodiπnjegprvenstva prvi put zagrizli ”europskujabuku”. Intertoto kup bio im je velikiizazov i uspjeπno su apsolvirali prvieuropski iskorak. Nisu mogli dalje odtreÊeg kola, ali za igraËe trenera Mla-dena FranËiÊa to je velika stvar,posebice πto su vieni i u svijetu kojimaπe s DEM i USD i veÊ su sklopljeniizgledni prijelazi (Dodik u Francusku,a popis je i zamaπniji). U domaÊemprvenstvu, u jesenskom dijelu, SlavenBelupo je sa 26 bodova osvojio πestomjesto, s velikim izgledima da u pro-ljeÊe ostane meu prvih πest i sudjelu-je u ligi za prvaka. Osim toga, ima inajboljeg strijelca lige Marija Dodika,koji sa πest pogodaka na utakmici dræii rekord Hrvatske lige, a Slaven Belu-po je u ovojesenskom prvenstvu zabi-ljeæio i najveÊu pobjedu svladavπi Var-teks sa 7:1.

Rukometaπice domanemaju premcaVeÊ znani hrvatski æenski rukometni”folklor” svodi se na to da se pita tkoÊe biti drugi u prvenstvu i kupu. Prvomjesto veÊ godinama dræi Podravka,bez obzira u kakvom sastavu igrala.Ove godine mnogi su sastavi mislili daÊe Podravka biti oslabljena odlaskomsvjetski vrijednih igraËica (Petika, Tir-ca, Cozma, Farkas), meutim niπta senije promijenilo. Mlade igraËice kojesu doËekale svoju priliku opravdalesu povjerenje i opet bile dvostrukepobjednice domaÊeg natjecanja. UEuropi nije iπlo, pa su u drugom koluKupa prvakinja morale Ëestitati Vilceiiz Rumunjske na ulasku u dalnje na-tjecanje, dok se Podravka morala za-dovoljiti daljnjim igranjem u KupuEHF-a, u kojem Êe u sijeËnju igrati snizozemskim doprvakinjama.

KuglaËice prve uHrvatskoj, sedme usvijetuOsvajanjem prvog mjesta u dræavnomprvenstvu, πto je bio drugi naslov naprvenstvu Hrvatske, kuglaËicePodravke izaπle su i na svjetsku sce-nu. Naæalost, stvari im se nisu poklo-pile zbog toga πto je najbolja hrvatskakuglaËica Æeljka Orehovec bila naporodiljnom dopustu, a Darinka Bu-niÊ ”pet do dvanaest” napustila klub.U takvoj situaciji na Svjetskom kupunisu se mogla oËekivati Ëuda pa jeplasman na sedmo mjesto realan odnoskvalitete. Ako veÊ nije bilo ekipnihËuda, Marija Zver se iskazala u najbo-ljem svjetlu. Bila je reprezentativka

Hrvatske koja je primila bronËanumedalju na Svjetskom prvenstvu, osvo-jila je naslov pojedinaËne prvakinjeHrvatske, na Svjetskom kupu osvojilaje treÊe mjesto, a u kombinaciji sprvakom Hrvatske Branimirom Bo-gdanoviÊem osvojila je svjetski na-slov. Osim toga, ”bavila” se stalnimruπenjem rekorda kuglana, s tim da jeu Koprivnici upisala 531 Ëunj. KuglaËiPodravke nisu bili tako uspjeπni kaokuglaËice, ali je Zdravko VuËiÊ tako-er ”dilao” s rekordima pa je u Kopri-vnici sa 541 Ëunjem smijenio na ploËireprezentativca Maria MuπaniÊa.

Juniori streljaËkog klubaPodravka prvaciHrvatskeStrijelci, i to juniori Podravke, osvojilisu naslov dræavnih prvaka u gaanjumalokalibarskom puπkom, s tim da suubiljeæili i novi hrvatski rekord posti-gavπi 11506 krugova. U konkurencijiod πest momËadi Zoran Koprek jepogodio 509 krugova i ukupno osvo-jio drugo mjesto, Goran RaËki je sa502 kruga bio Ëetvrti, a KrunoslavFilipaπiÊ sa 495 krugova πesti. Naprvenstvu Hrvatske u gaanju malo-kalibarskom puπkom, odræanom uKarlovcu, seniori Podravke osvojilisu treÊe mjesto sa 1491 bodom ukonkurenciji od 10 momËadi.

Karatist DamirIπtvanoviÊ s dva dræavnanaslovaProteklu godinu u Karate klubu Podravkaobiljeæio je Damir IπtvanoviÊ s dva dræa-vna naslova u kategoriji uËenika. Bio jenajbolji u katama i u borbama te osvojionaslov u katama i na poznatom meu-narodnom Croatia cupu u Zagrebu. Do-laze i novi deËki i djevojke, od kojih suu prvom planu Perica Keser, Iva KuzmiÊi Biljana MarkoviÊ.

StolnotenisaËi opetËvrsto u prvoj ligiPoslije ispadanja iz prvoligaπkog natje-canja stolnotenisaËi Podravke vratili suse opet u elitnu ligu. PojaËali su sedolaskom slavonskih deËkiju i sada suËvrsto meu Ëetiri najbolje momËadi uHrvatskoj. Od domaÊih, stoæernu uloguigra Danijel LonËar, koji je i trener iigraË, a uz njega tu su Krunoslav BeliÊ iMilan MariniÊ, koji su doπli iz Bilja teFilip Slamek iz osjeËkog Vodovoda. Uprvom krugu ovogodiπnjeg prvenstvaosvojili su Ëetvrto mjesto i potvrdili ga udrugom krugu, tako da u zavrπnicuulaze s moguÊnoπÊu borbe za prvomjesto. To im pored VeËernjeg lista,Zadra i Industrogradnje neÊe uspjeti, aliveÊ i Ëetvrto mjesto je veliki uspjeh.

OstaliDobro je πto su se opet aktivirali atleti-Ëari, ali do sada nisu imali zamjetnijihuspjeha, jer su poËeli raditi s mladimkategorijama. U samozataji djeluju i hr-vaËi Podravke. Idu na dræavna natjeca-nja u poËetniËkim kategorijama i tupostiæu i zapaæene rezultate. ©ahistiPodravke, osim sve veÊeg broja klup-skih natjecanja, na dobrom su putu daopet uu u TreÊu πahovsku ligu. Za toim trebaju samo joπ jedne dodatne kva-lifikacije.

Podravkini sportovi i sportaπiPodravkini sportovi i sportaπiPodravkini sportovi i sportaπiPodravkini sportovi i sportaπiPodravkini sportovi i sportaπiu godini koja je pri krajuu godini koja je pri krajuu godini koja je pri krajuu godini koja je pri krajuu godini koja je pri krajuPiπe: Slavko PetriÊ

Veliki derbi izmeu velikih suparnikaPodravke i Rijeke sasvim zasluæenopripao je RijeËankama. KuglaËicePodravke nisu uspjele osvojiti dvaboda, koja bi ih u drugom dijeluukljuËila u borbu za vrh. Rijeka jeodigrala odliËno, od samog poËetka uigru je unijela viπe æara i borbenosti,bila je gladna pobjede nad Podrav-kom. Sjajno su odigrale njihove trireprezentativke (First 482, Mikac 487,Perman 469) i to je bilo odluËujuÊe.Dva poraza u proπlom prvenstvu te-πko su podnijele, jedva su doËekaleprigodu da uzvrate aktualnim prvaki-

Izbor najboljih kuglaËica

Na kraju godine sumiraju se sport-ski rezultati, broje odliËja i dijelepehari. Tako je bilo i protekle subo-te na sveËanosti u restauraciji ”Ban”u Varaædinu, gdje su proglaπeninajbolji u kuglaËkom sportuHrvatske. Na osnovi svih sjajnihrezultata u 2000. godini u ekipnom

Marija Zver - kuglaËica godine, ÆeljkaOrehovec - kuglaËica lige

i pojedinaËnom prvenstvu dræave,nastupima u reprezentaciji na Svjet-skom prvenstvu, kao i Svjetskomkupu, titulu kuglaËica godine osvo-jila je Marija Zver iz Podravke.Za najbolju kuglaËicu hrvatske li-

ge u sezoni 1999./2000. proglaπenaje Æeljka Orehovec iz Podravke,

druga je SinovËiÊ (Rijeka), a treÊaBiserka Perman (Rijeka). To je bilakruna svih ovogodiπnjih sportskihuspjeha naπih kuglaËica, koje suobiljeæile ovu kuglaËku godinu. Ovagodina bit Êe zlatnim slovima upisa-na u historiji KuglaËkog klubaPodravka. Æ. ©.

Proπlog utorka na kuglani Podravinaodræan je tradiconalni BoæiÊni turnirkoprivniËkih kuglaËica i kuglaËa nakojem je nastupila 21 kuglaËica i 10kuglaËa. U jakoj konkurenciji kuglaËi-ca, gdje su se nadmetala i svjetskaimena, prvo mjesto osvojila je kugla-Ëica Podravke Vesna Æunek sa sruπe-nih 475 Ëunjeva. Druga je bila, njezinaklupska kolegica, Marija Zver sa 467Ëunjeva, a treÊa takoer PodravkaπicaVerica VuËiÊ sa sruπenih 464 Ëunjeva.Daljes lijede Podravkaπice Vesna Pa-πica sa 453 Ëunja, Ljiljana Picer sa 440,Melita Horvat sa 439 itd. Kod muπka-raca sa 491 Ëunjem najbolji je biokuglaË ÆeljezniËara Vlado JalπiÊ, drugomjesto pripalo je Zdravku VuËiÊu izPodravke sa 482 Ëunja, dok je treÊi bioNenad BakaË (Podravka) sa 457 Ëu-

Odræan tradicionalni boæiÊni turnir koprivniËkih kuglaËa

Slavodobitnici Æunek i JalπiÊPiπe: S. PetriÊSnimke: N. Wolf

Ovogodiπnjem BoæiÊnom turniru prisustvovao je i koprivniËkigradonaËelnik dr. Draæen SaËer

njeva. Zanimljivo je bilo da su, ovajputa, ”nagraivani” i najslabije plasi-rani tako da je u æenskoj konkurenciji

”lampaπ” pripao Vesni SertiÊ sa 354Ëunja, a kod muπkaraca Emilu Lauπusa 359 sruπenih Ëunjeva.

Prva A liga kuglaËica

Rijeka bolja u derbijuPODRAVKA - RIJEKA 2:6(2690:2750)

Piπe: Æeljko ©emper njama dræave. Podravkaπice su odi-grale bez æara i potrebne svjeæine, unjihovoj igri bilo je previπe mlakosti,a premalo borbenosti i æelje za pobje-dom, kao da ni same nisu vjerovale damogu nadigrati ovako jaku Rijeku.A na startu sve je izgledalo dobro.Marija Zver u odliËnom izdanju, s 503Ëunja donosi prednost od 72 Ëunja.Ljiljana Picer gubi od reprezentativkei nove izbornice Velinke First za 32Ëunja, rezultat je 1:1 i +40 drva zaPodravku. U drugom bloku pala jeodluka o pobjedniku derbija, jer dru-ga rijeËka reprezentativka Sonja Mi-kac igrala je sjajno, sruπila je 487 drva.Mladi tandem Horvat (196) - MikloπiÊ

Nastavljen je sjajan niz prvenstvenihpobjeda mladog sastava Belme. Uposljednjem kolu jesenskog dijela po-bijedile su jaku ekipu Elektre-Calcie izZagreba rezultatom 6:2. Nakon 1:1 uprvoj seriji, Belmice su prije zadnjegpara vodile 3:1 i imale prednost od 26Ëunjeva. U zadnjoj seriji na stazama seodvijala prava kuglaËka drama, a re-

(213) zaostao je Ëak 78 drva. Na izne-naenje domaÊih navijaËa, Vesna Æu-nek neoËekivano za tri Ëunja gubi odElvire Ban, pa su goπÊe povele 3:1 sprednosti od +41 Ëunj.U zadnjem bloku teπko je bilo oËeki-vati obrat, jer za Rijeku je nastupilanjihova najpoznatija reprezentativkaBiserka Perman, koja je za protivnicuimala naπe iznenaenje jeseni, mladuVesnu Paπicu. U sudaru iskustva imladosti poen je pripao goπÊi, iakonaπa igraËica nije razoËarala, pruæila jedobar otpor. Verica VuËiÊ protiv Ljer-ke RadojËiÊ uspijeva samo ublaæitiporaz i derbi zavrπava rezultatom 6:2za Rijeku.Rezultati: Picer - First 0:1 (450:482),Zver - ©opiÊ 1:0 (503:431), Horvat +MikloπiÊ - Mikac 0:1 (196+213:487),Æunek - Ban 0:1 (456:459), V.Paπica -Perman 0:1 (438:469), VuËiÊ - Radoj-ËiÊ 1:0 (434:422).

Prva B liga kuglaËica

Elektra bez naponaBELMA - ELEKTRA-CALCIA 6:2(2465:2457)

zultat je do kraja bio neizvjestan. OkokonaËnog pobjednika sve su opcijebile u igri: 5:3 za jednu ili drugu ekipu,nerijeπeno 4:4 ili pobjeda Belme od6:2. Kad je veÊ izgledalo da Êe goπÊeodnijeti jedan bod u Zagreb, u za-dnjim hicima Vesna Paπica i SonjaDuπiÊ u dramatiËnoj zavrπnici sjajnomigrom vode Belmu do nove pobjede.

U konaËnom zbroju naπe mlade ku-glaËice bile su bolje za samo osamËunjeva. IgraËica utakmice bila je uredovima goπÊi KajganiÊ s 441 Ëu-njem, a kod Belme najbolja je bilaVesna Paπica s 434.Rezultati: KuπeniÊ 371, Æ.Paπica 417,Milas 405, HirjaniÊ 423, V.Paπica 434,DuπiÊ 415 .


»ESTITKA

Hajde, upalimo svjetla!U svakoj ruci nek’ jedna luË gori,neka osvijetli i najmanji kutak,u vatromet boja tamnu noÊpretvori.

Hajde, ponesimo ljubav!U svakom srcu nek joj iskrastane,nek zapali u njem sreÊu i toplinuza svaki tenutak i sve nove dane.

Hajde, pruæimo si ruke!U njima je snaga koju srce traæi.Nek dotaknu svakog, cijeli svijetzagrle.Njihova toplina nek duπu osnaæi.

Hajde, svi budimo jedno!U boæiÊnoj noÊi i novomtisuÊljeÊupodijelimo dare dobrote i mira,u ljubavi Boæjoj ostvarimo sreÊu!

Elza Herceg

BOÆI∆NA PJESMA

Baπ kao pred dvije tisuÊe godina,baπ kao i one daleke, hladnenoÊi,ljudi i danas prenoÊiπte traæei trebaju nekog tko Êe pomoÊi.

I danas ruke traæe toplinuneËijeg dlanai oËi ponekad puta ne znajunaÊi.I danas tuge jednako jakozabolekad dan se gasi i nebo se naglozamraËi.

A πto je Ëovjek? Duga na nebu.Iskra u mraku. Vjetrom noπenlist.»ovjekov æivot ærtvom otkupite noÊi roeni Ëovjek Isus Krist.

Sve ljudske je grijehe uzeo nasebei smrÊu je svojom od smrtiËovjeka oslobodio.Slavit Êu noÊas molitvom ipjesmomtog BoæiÊa πto se za spas svijetarodio.

Ljiljana LevakoviÊ

GOST U NA©EM DOMU

Molimo se tebi, o Isuse mali,roenom na slami meuæivinamada u ovu divnu svetu BadnjuveËeru dobroti svojoj navratiπ i knama.

Gost veËeras budi u skromnomnam domuda prisustvo tvoje osjetimo svii sve æelje koje poæelimo noÊas,o Isuse dobri, ispuni nam ti.

Ne traæimo za se obilje kod stolani na stolu skupa pjenuπava vinasamo za sve zdravlje, ljubavi imirada u domu bude sretna svadruæina.

Ne traæimo za se velikobogatstvoza pravu nam sreÊu tvojblagoslov treba.Nek u kuÊi bude radosti i smijehaa na stolu samo kruhasvagdanjega.

Molimo se tebi, o Isuse dobri,u presvetu ovu Badnju veËergost veËeras budi u skromnomnam domupa nek naπa kuÊa zablista od

sreÊe.

Marija Rumek

BLAGDANSKI PRILOG »LANOVA ”PODRAVKINE” LITERARNE I LIKOVNE SEKCIJE

KI∆ENJE BORA

Moji Êe unuci kod mene kititi

bor.

Stavit Êe betlehemsku πtalicu,

jabuke i pπenicu.

Za nas, ljude dobre volje.

U toj svetoj noÊi, podaj im

pomoÊi.

Za one koje sumnje muËe. Neka

se nauËe.

Molimo Te, mali Isuse, svima

nama

smiluj se.

Kada vjetar puπe, nek Te griju

naπe duπe.

Svim dobrim ljudima,

sretan BoæiÊ!

Marija Kotarac

RADOST BADNJE VE»ERI

I te veËeri kao svake druge,

sunce zvijezdi svoje mjesto daje.

I te veËeri kao svake druge

Ëekam zvono πto pozdravljenje

πalje.

Ali te veËeri zvijezda sjajniju

krunu nosi

u sveËanije ruho veËer obuÊe

zvono, osebujni zvuk raznosi

pozdravljenjem proæima, sve

moje biÊe.

©apÊe mi, upali svijeÊu ËovjeËe

mali

svjetloπÊu njenom unesi znak

roenja,

Zdravom Marijom, Majci Boæjoj

zahvali

jer Badnja je veËer, radost i moja

i njena.

Smilja Ivaniπ

BLAGDANSKO JUTRO

SveËani mir i tiπina.

Miriπe kava i kolaËi.

U kutu sobe okiÊeni bor,

sjaji ko tisuÊe zvijezda,

a u mojoj duπi mrak.

Usamljeno srce plaËe.

Nedostajeπ mi ti.

Marija HegeduπiÊ

“Tiha noÊ” Zvonko SigetiÊ

“Sveta obitelj” Zvonko SigetiÊ


BLAGDANI S PODRAVKOMBoæiÊni i novogodiπnji blagdani radosno okupljaju oko stolaobitelji, rodbinu i prijatelje... ÆeleÊi, kao i svakog dana, biti diovaπe obitelji, za stolom vam se pridruæuje i Podravka.

Da bi proslava s nama postala nezaboravan doæivljaj,predstavljamo vam nekoliko prigodnih recepata za blagdanskistol. Svi su oni nadahnuti spoj hrvatske tradicije te maπte iiskustva vrhunskih Podravkinih struËnjaka.

Marinirana pureÊa prsa(za 8 osoba)

1 kg pureÊih prsa3 ælice maslinova ulja1 ælica limunova soka1/2 æliËice ruæmarina2 æliËice senfa2 Ëeπnja Ëeπnjakapaparulje za præenje i peËenje1 ælica Vegete

PureÊa prsa operite i posuπitepapirnatim ubrusom, a nakon togamarinirajte.U manjoj posudi pomijeπate

maslinovo ulje, limunov sok, ruæmarin,senf, protisnuti Ëeπnjak, papar i Vegetu.Marinadom premaæite pureÊa prsa iostavite da malo odstoje. Mariniranomeso kratko popræite u tavi sa svihstrana, a zatim stavite peÊi u peÊnicu.Pecite pokriveno alufolijom na 180oCoko 90 minuta. Za vrijeme peËenjapovremeno podlijevajte s malo vode.PeËena pureÊa prsa nareæite na ploπke

i posluæite s kuhanim povrÊem.

B A D N J A KBadnjak je tradicionalno dan ukraπavanja doma te dan posta, duhovnog i tjelesnog oËiπÊenja,pripreme za veliko blagovanje. Na stol se iznose jednostavna jela, ponajprije salate i riba, agotovo kultni je bakalar pripremljen na mnoπtvo naËina.

Podravka vam predlaæe da kuπate neπto drugo, jednostavno, a izuzetno ukusno - Hobotnicuna mornarski naËin i slasticu Studentski kolaË. Recepte moæete pronaÊi na Podravkinojinternet stranici: www.podravka.com

B O Æ I ∆BoæiÊni stol raskoπniji je i od svadbenoga, a za njim se okupljaju svi naraπtaji. Umjestotradicionalnih jela poput velike peËenke, recimo purice s mlincima, sarme, raznovrsnihdizanih, bogato nadjevenih i suhih kolaËa i sliËnih uobiËajenih delicija, Podravka vampredlaæe da najdraæe iznenadite neËim novim - Laganom krem juhom, Milanskim riæotom,Mariniranim pureÊim prsima te Pudingom od badema.

Milanski riæot

40 dag riæe1 manja glavica luka10 dag maslaca1,5 l vode2 kokoπje kocke - Podravka2 æliËice Vegete1,5 dl vina1 æliËica πafrana u prahu5 dag ribanog parmezana

U kipuÊu vodu stavite kocke zajuhu i kuhajte oko 5 minuta. Naugrijanome maslacu kratko popræitenasjeckani luk i lagano ga dinstajtepodlijevajuÊi juhom. Dodajte opranu

Lagana krem juha(za 4 osobe)

4 dag maslaca2 ælice braπna2 dl mlijeka8 dl vode2 kokoπje kocke -Podravka-muπkatni oraπËiÊ1 ælica limunova soka1 dl kiselog vrhnja1 æumance

Na rastopljeni maslac dodajte braπnoi kratko popræite. Zalijte s mlijekom ivodom, pa prokuhajte. Dodajtekokoπje kocke i kuhajte joπ oko 8minuta. Na kraju zaËinite s malo

ribanog oraπËiÊa, ælicom limunovasoka, pa joπ zgusnite s kiselim vrhnjemizmijeπanim zajedno s jednimæumancem.Posluæite s kockicama prûenog kruha.

riæu, kratko ju popræite i dinstajte jepostupno zalijevajuÊi vruÊom juhomuz neprekidno mijeπanje. Pred krajdinstanja dodajte vino, Vegetu i πafran,a zatim parmezan. Riæu posluæitetoplu uz svjeæu sezonsku salatu.

Puding od badema

10 ælica mlijeka3 dag πeÊera1 vanilin-πeÊer Dolcela2 dag braπna2 dag maslaca8 dag mljevenih badema2 dag kruπnih mrvicana vrh noæa praπka za pecivoDolcela2 ælice maraskina1 ælica soka od limunamalo cimeta, malo soli3 æumanjka3 bjelanjka - snijeg5 dag πeÊera

Umak od proπeka:3 æumanjka0,5 dl proπeka1 ælica πeÊera1 vanilin-πeÊer Dolcela

Skuhaj te 6 æl ica mli jeka. Uposebno j zd je l i c i i zmi jeπa j teπeÊer i braπno sa 4 ælice mlijeka,pa izli jte u zakipjelo mlijeko.Kuhajte oko 2 minute, skinite svatre i umijeπajte maslac. Zatimmalo ohladite, pa umijeπajte uto æumanjke, mljevene bademe,

m r v i c e , p r a πa k z a p e c i v o ,maraskino, sok od limuna, cimeti malo soli. Bjelanjke sa πeÊeromistucite u Ëvrst snijeg i dodajte usm j e s u . K a l u p p r emaæi t emaslacem i pospite πeÊerom,i s t r e s i t e sm j e su i pe c i t e upeÊnici na 150 - 180oC oko 45-50 minuta. PeËeni puding maloohladite, pa istresite u kalupe ip r e l i j t e u m a k om o dp r o πe k a . U m a k o d p r o πe k ap r i p r e m i t Ê e t e t a k o d aæumanjke, πeÊer, vanil in-πeÊer iproπek izmijeπate i stavite naparu. Tucite na pari dok nedob i j e t e p j enu πavu sm j e su .Umak vam ne smije kuhati .

Ako nemate proπeka, umakmoæete prirediti i s kojim drugimdesertnim vinom.

JANJE∆A ROLADA 1kg janjeÊeg buta oËiπÊenog od kostiju 3 reænja Ëeπnjaka sol vegeta mljeveni papar majËina duπica, ruæmarin, kadulja 2 rajËice 1 ploπka celera 2 mrkve glavica luka maslinovo uljemalo gussnela

Oprane rajËice blanπirati u vruËojvodi oguliti i narezati na manje komadeisto tako i perπunov korijen, mrkvu,celer. Luk grubo nasijeckati, a Ëeπnjakizrezati na tanke listiÊe.Meso oËistitiod tetiva i koæica i unutarnju stranuposuti Ëeπnjakom solju paprom iVegetom. PeËnicu zagrijati na 210 C .

Pripremljeni janjeÊi but saviti i povezatikuhinjskim koncem. U posudi zapeËenje zagrijati ulje. Nanjemu sa svihstrana popræiti meso da poprimi lijepu

boju. Meso zatim izvaditi i staviti natoplo. Na masnoÊi preostaloj odpræenja svijetlo popræiti luk i narezanopovrÊe, zatim dodati rajËicu i malovina. Kasnije vratiti meso te peÊi uzagrijanoj peËnici uz stalno zalijevanjevlastitim sokom i preostalim vinom.PeÊioko 1 sat.Izvaditi meso . Sok protisnutikroz fino sito, lagano zakuhati da ispariviπak tekuÊine.Po æelji za guπÊi umakpovezati ga s malo gussnela.Dodatnopo potrebi zaËiniti.PeËenje odvezati inarezati na ploπke.

LUBIN U UMAKU OD©AMPANJCA I KAVIJARA

4 Ëista fileta od lubina teæine cca. 0,20 kg 10 dkg vrganja 0,20 l πampanjca riblji temeljac (fant) 0,05 l slatkog vrhnja 0,20 kg maslaca 0,10 kg vlasca konjak, sol, papar, VEGETA Za prilog: 0,10 kg poriluka 0,10 kg vrganja

0,10 kg krumpira 0,10 kg vrhnja 0,05 kg govei temeljac parmezan , kavijar, sol, malo uljaNa malo maslaca popirjajte sitno

sjeckani vlasac i gljive rezane naploπke, poslije zalijte sa πampanjcem,po solite, po paprite i stavite Vegetu.Kuhajte na laganoj vatri dok se nezgusne. Dodajte riblji temeljac i kuhajtedok ne reducira na otprilike polovicu,umjeπajte vrhnje, pustite da zakipi istavite dio preostalog maslaca. Umakmaknite sa vatre i stavite na toplo.Konjak, govei temeljac i ostatak

πampanjca umjeπat Êete u umakneposredno prije posluæivanja.Prilog:PovrÊe izreæite na rezance, a

krumpir na kockice. Poriluk i gljivepopirjajte na maslacu. Pirjanomporiluku i gljivama dodajte vrhnje ikuhajte dok ne reducira pa pomjeπajteparmezan, maknite i dræite na toplom.Krumpir popræite na ulju a posoljenefilete ribe na ostatku maslaca ispeciteu peËnici. Posluæite tako da na tanjurstavite umak a na njega riblje filete, apored fileta præeni krumpir, pirjano iporiluk i gljive. Po poriluku i gljivamapospete kavijara.

SILVESTARSKA VE»ERA I NOVOGODI©NJI RU»AK

Stranicu pripremili: Boæica Brkan, Podravkin Kulinarski centar i Gastro promotori Viljam Cvek i Draæen –uriπeviÊ


Novogodiπnja nagradna kriæaljka

Ne znam πto se toËno dogodilo, ali Ëini mi se da sam nedavno izgubio jednogprijatelja, starog Podravkaπa. Naime, doπavπi na recepciju Podravke, gdje suse okupili mnogi uvaæeni Podravkaπi, koji su doËekivali svoje goste iz raznihkupovnih strana svijeta, ja sam, ne znajuÊi kako bi to pogubno moglo biti,pozdravio:- Bok, stari!Njegovo oËajanje bilo je potpuno:- Sluπaj, kad me tako pozdraviπ, ljudi automatski misle da sam stari i ne gine

mi otpremnina.- Sluπaj, nemoj biti blesav, stari, znaπ da su stare stvari vrijedne.I poËnem mu priËati kako je od stare koke masna juha, jer, za Boga miloga

bar bi on to morao znati, jer radi u poduzeÊu koje kuha koke i od njih radipoznate juhe, potom sam mu priËao o ljudima koje zovu stara kost i kojidvostruko viπe vrijede od mladih hrskaviËavih, salomljivih, za razliku od nasstarih nesalomljivih. Onda sam mu ispriËao priËu o starim Podravkinimsolunaπima (prozvani po starim gunalima iz bivπeg sustava, koji su boravilina Solunskom frontu i zbog toga traæili nekoliko desetljeÊa privilegija) koji suse vjeËno svadili s nekadaπnjim, tek sada nagraenim, glavnim direktorom,jer im je bio pun kufer stezanja remena. Solunaπi su bili u pravu, jer nikad nisudosegli ono πto su oËekivali. Zatekla ih druga mladost, ne njihova, i otiπli suzajedno sa svojim, nekad popularnim (pre)minulim radom. Upozorio samnadalje prijatelja da je neobiËno vaæno i to πto je stari kruh bolji od svjeæega,jer je zdraviji u prehrani. Upozorio sam ga i na to da su stare stvari uvijekvrijede u antikvarnicama viπe nego nove, da su stare knjige viπe na cijeni negonove, da je second hand joπ uvijek dobra roba, makar rukavi i nogavice bilimalo kraÊi, da Êe netko za staru sliku dati pravo bogatstvo, jer novog slikaramoraju potvrditi stoljeÊa da bi mu rad postigao visoku cijenu.Niπta od toga nije umirilo mojega prijatelja.Pokuπao sam na konkretnom, njegovu terenu.Evo, rekoh, stari Podravkaπi izmislili su te stare, joπ uvijek dobrostojeÊe

proizvode. Pekmezom i marmeladom joπ uvijek Ëastiπ unuke, najradije kuhaπkokoπju juhu, najstariju i najjednostavniju za pripremanje, spreman si dati svojstari æivot za jedan govei gulaπ kojeg ste kuhali na reπoima u tvornici, pa stejedanput izazvali i jedinstveni poæar u novoj tadaπnjoj tvornici u ono starovrijeme, jedan od naπih najpoznatijih i najstarijih proizvoda Vegetu troπiπ idan-danas. Stari, pljesnivi sirevi su oduvijek bili na cijeni. U ljubavi stara puπkanavodno viπe vrijedi od brzoleteÊih projektila. I tako redom. Osim toga, rekohkao zadnji adut mom starom prijatelju, stari su manji potroπaËi, imaju manjeplaÊe, ne muËe ih menadæerske brige.To objaπnjenje nije proπlo kod njega. Nakon toga doznao je da je na spisku

za otpremninu. Naravno, tvrdio je da je to kriv moj pozdrav sa ”Bok, stari”.Zbog toga sam, a da ne bih morao objavljivati svoju novu fotografiju iz starih

dana, odluËio priloæiti svoju staru karikaturu iz mladih dana. Tko ju je risao?Pa, jedan stari Podravkin suradnik, koji je ilustrirao i jednu staru knjigu. KakoraËunam na nove angaæmane, a ne bih æelio ovime zakljuËiti svoj nekadaπnjistari posao u Podravki, neÊemo odavati imena.Na kraju vas samo molim: nemojte StarËeviÊevoj ulici, u kojoj se nalazite, dati

ime NovËeviÊeva, a starom StarËeviÊu dati otpremninu.

Humoreska

Bok,stari!

Piπe: Ivo »iËin-Maπansker

Gost karikaturist: Otto Reisinger

Karikatura: Ivan Haramija - Hans

Rijeπite kriæaljku, u kuponupiπite pojmove oznaËene cr-venom bojom i poπaljite ku-pon na adresu: Redakcija li-sta ”Podravka” (s naznakomNagradna kriæaljka) do 9. si-jeËnja 2001. godine. Naj-sre-tnijim rjeπavaËima pripast Êe20 vri jednih poklon-paketakoje daruju Danica, Belupo, temarketing timovi Vegeta, Pop-dravka jela, Studenac i »ajevi.Dobitnici Êe nagrade moÊi po-

diÊi od 12. sijeËnja u Rekla-mnom skladiπtu.

KUPON NAGRADNE KRIÆALJKENagradni pojmovi - oznaËeni crvenom bojom (1 - 6) :

Ime i prezime:

Adresa:

1

2

3

4

5

6

..................

......

......

......

..................

......

......

...

?Ø

Ø

? Ø

? Ø

NAJPROIZVODDANICE

NAZIVOMILJE-NOG»AJA

?

Ø

DODATAKJELUBOJE SESTRANIH

U(ZORI)

MINERAL-NA VODA

?Ø

?

LINIJA©AM-PONABELUPA

JELO ODRIÆE ITJESTE-NINE

NEKOGASTAVITIU SAN

I(TALIJA)

VOJAKVEZISTEDIN

MUJ»INSLIKA

NEKOGAGOLOGPLUÆITI

RUDIFELLERSLIKARIHLEBINA

ÆIVIO NANOVOMZELANDU©TEFICA

DRESIRAVRANEÆENSKOIME ITA

VLADINTURISTI»KI

IZAZOVRADIJ

NOGOMETA©REALARADNA

KNJIÆICADAN IZANEMASNIKOMADI

MESAPARTNERBARBIKEON IMASNAGU

©UMSKEZVJERKEGLUMACDRAGO

SRETNONOVO2001.LJETO

OTOK POD–ERDAPOM

KU∆ICA NAKOTA»IMA TRULO UNO©ENJE PREMA

ALJO©AALI ODMILJA

POGONZA VUNU

STARORA»UNALO

(NE PC!)

U»ENJETANT-RIZMA

IKSALI MALODRUGA»IJI

KRA∆EARGEN-

TINA

NE©TO JEDOBRO,

***?

NEKADGLUMICA

IRENA

SITNIDIJELAKSVEGA

(PRVA)L(ITRA)

KOJE IMASVOJSTVO

TE©KITOVAR

©(KOLA)

ÆITELJEGINE

NAUKA OLIJEPOM

ANNO(2001.)

WEST

VO∆E UZNANOSTII UMJET-

NOSTI

ONO ©TOPADA NANEKOGAILI NE©TO

E(LITA)

LIJEPAPERUNIKA

MANJAESTELA

©AH ILIDOMINO

MALI EMAN

NEMAMTEKSTA!

KIKOT

ÆITELJDACIJE

BA©TA

SPOKOJ

STRANAKUHINJA

PTICAIZ PEPELA

BUKETRUÆA

RIMSKI 7

MANJABEATA

NIJEOVAKO,NEGO...

BA© DOBRI

DVIJEL(ITRE)

B(LAGO)

KIT BEZTRBUHA

flUKRASI«NALICU

ÆENE U LICI

(DRUGA)L(ITRA)

SLOVOTANKO KAO

PLA∆A

Autor: Petar Ivegeπ

podravkine novine broj 1540

Documents