nepredmetni svijet

Download nepredmetni svijet

Post on 09-Dec-2016

229 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Centar za kulturnu djelatnost Biblioteka Nova ureuje Ljerka ibenik

    Opremio Mladen Gali

  • KAZIMIR MALJEVI

    NEPREDMETNISVIJET

    GALERIJA NOVA

  • Naslov izvornikaKaaimir MalawitachDIE GEGENSTANDSLOSE WELT

    Nepredmetni svijetIzvorno je djelo tiskano 1927. kao jedanaesti svezak niza BauhausbUcher, utemeljenog od Waltera Gropiusa I Laszlo Moholy-Nagya u prijevodu A. von Riesena.1980. objavljeno je novo proftireno njemako izdanje u ediciji Neue Bauhausbilcher. koju ureduje Hans M. Wingler kod izdavaa Floriana Kupferberga, Mainz/Berlin.

    ^ 1980. Florian Kupferberg Verlag, Mainz. c 1981. Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb sva prava pridrana

    Prijevod s njemakog Nenad Popovi Snjeka Kneevi

    IzdavaCentar za kulturnu djelatnost, Galerija Nova,Zagreb, 1981.

    za izdavaa Branko Miftki

    LektoriJasenka Kljai Nives Opai

    TisakZrinski, akovec

    kat. 402

  • SADRAJ

    PredgovorStephan v. Wiese, Dva stajalita: Kazimira Maljevia i Bauhausa VSadraj izdanja iz 1927. 5Predgovor izdanju iz 1927. 7

    I dioUvod u teoriju adicijskog elementa u slikarstvu 8

    II dioSuprematizam 64Originalni tekst neobjavljenog ruskog izdanja iz 1926. 103

  • Izvanredna povijesna vrijednost i ponovna aktualnost knjige Kazimira Maljevia Nepredmetni svijet, objavljena u Bauhausu, bile su presudne za ponovno izdanje djela. Ova verzija, koja je 1927. izala kao jedanaesta knjiga Bauhausa, posjeduje jedinstvenu vrijednost izvora, proitali su je i proradili mnogi likovni umjetnici njemakog jezinog podruja, a njihovim posredovanjem utjecala je na nastanak suvremene umjetnosti. Ako prijevod s ruskog iz 1927. moda i ima nedostataka, to e ublaiti priloeni ruski izvornik, prvi put objavljen u ovom svesku. Ruska jc publikacija planirana odavno, ali su njezini pokretai u posljednji as, poto je slog ve bio pripremljen, odustali, a razloge nije teko naslutiti. Jedan je otisak dospio u Stedelijk Museum u Amsterdam njega ovdje reproduciramo. Zahvaljujemo Stedelijk Museumu i njegovoj upravi na kolegijalnoj susretljivosti kojom su nam omoguili otisak, kao i izdavau, koji je bio spreman na to proireno izdanje.Prijedlog da se knjiga Bauhausa upotpuni ruskim tekstom potjee od povjesniara umjetnosti dra Stephana v. Wiesea iz Diisseldorfa, koji se danas ubraja meu istinske poznavaoce umjetnosti Maljevia i njegova kruga. Njemu posebno zahvaljujemo. Njegov predgovor je historijsko- -kriliki komentar, on suptilno ocrtava odnose izmeu Maljevia i Bauhausa, na koje se literatura esto poziva. Uvidi koje ovdje prenosimo nisu vani samo za povijest umjetnike pedagogije. Maljevi a toga smo premalo svjesni nije bio samo jedan od najznaajnijih slikara svoga doba nego i izvorni i utjecajni nastavnik umjetnosti.

    Zapadni Berlin, zima 1979/1980. Hans M. Wingler

  • PREDGOVOR

    DVA STAJALITA:Kazimira Maljevia i Bauhausa

    Kvadrat kao temeljni znak racionalnog i ujedno transracionalnog umjetnikog jezika je jednoznaan povezni element izmeu djela Kazimira Maljevia i umjetnike proizvodnje u Dauhausu. Zaotreno se moe kazati da se cijela nastava u Bauhausu zasniva na Maljeviu.Ali ta je tvrdnja samo dijelom tona. Izmeu Maljevia i Bauhausa kvadrat je iskusio kvalitativne promjene, koje se verbalno gotovo ne mogu utvrditi. No te su promjene bile tako snane da se u umjetnikoj literaturi gotovo vie i ne razmilja izravnim ili neizravnim vezama: Maljevi-Bauhaus1. Ta se veza oituje jedino u knjizi Bauhausa Nepred- metni svijet, koja je ovdje reproducirana u faksimilu, a upravo to izdanje znai ujedno odvajanje. Moholy-Nagy kao urednik Bauhausa upisao je u knjigu da u naelnim pitanjima odudara od naeg stajalita. Time je pitanje razliitih stajalita 1927. javno nabaeno i ostaje, ako se tono pogleda, aktualno jo pedesetak godina kasnije.Kada sam 1913. godine u svom oajnikom nastojanju da umjetnost oslobodim tereta predmetnoga pribjegao formi kvadrata i izloio sliku koja nije prikazivala nita osim crnog kvadrata na bijelom polju, uzdahnula je kritika, a s njom i drutvo: Sve to smo voljeli izgubljeno je: mi smo u pustinji... Pred nama stoji crni kvadrat na bijeloj podlozi!' (.. .) I mene je obuzela neka bojazan, pa i strah, kada se govorilo da sam napustio 'svijet volje i predodbe u kojem sam ivio i stvarao i u stvarno- vitost kojeg sam vjerovao. Ali osjeaj oslobaajue nepredmetnosti koji usreuje otrgao me u 'pustinju gdje nita osim osjeaja nije stvarno.. . i tako je osjeaj postao sadrajem mog ivota.2

    V

  • Tc Maljevieve reenice u knjizi Bauhausa ulaze meu najvalnija samo- svjedoanstva u povijesti umjetnosti 20. stoljea. Ali one vie iritiraju kao i cijeli spis nego to inspiriraju. Suvremenici su Maljavieve izjave naprosto smatrali nerazumljivima. Maljevieva knjiga ostala je tako desetljeima svojevrsno tajno vrelo tek za nekoliko likovnih umjetnika. Tek poto su publicirani ostali spisi, nakon 1962, pozabavila se i znanost umjetnosti sluajem M aljev iP om alo se rastvaralo misaono zdanje i pokazalo se i dubokoumnim, i zamanim.Sto govori navedeni Maljeviev citat? Da nepredmetnost kao najvaniji suprematistiki princip nije samo puka formalna inovacija nego ponajprije odreena filozofska spoznaja. Znai, odbacivanje svih stvari i kategorija, prema kojima smo se obiavali orijentirati. Upitan postaje cijeli svijet volje i predodibe, a to znatno vie od konvencionalne kritike Schopenhauer ova idealizma govori negaciji cijelog svijeta pojava (tj. predodibi), kao i ideja (tj. volje).Preostaje jo pitanje: to u Maljcvia dolazi na mjesto stare dualistike podjele ideje i pojave, stvari i oblika, duha i materije. Kada pie da ga je stajalo bojazni, pa i straha, da prodre do razine nepredmetnosti, to zacijelo nije samo fraza. Jer tu se zapravo otvara nova realnost liena tla*, pokazala se Arhimedova toka umjetnosti, odakle se inilo moguim preokrenuti stvarnost svijeta.Taj najvii zahtjev prema umjetnosti u Maljevia preokree, primjerice, upravo Hegelov pojam umjetnosti koji shvaa da se umjetnost podvrgava religiji i apsolutnom znanju. No Maljevievo stajalite nije nikada dosljedno domiljato do kraja, a niti se moie prirodno domisliti, jer tu treba takoer nadii racionalnost. To ve s duhovne pozadine objanjava zato susret, koji je bio mogao postati zvjezdanim asom povijesti umjetnosti naime susret Maljevia i institucije Bauhausa nije bio takvim, nego se vie ili manje izjalovio. Umjetnost kao Arhimedova toka u Maljevievu shvaanju gotovo se ne moie spojiti s funkcionalizmom to ga je prakticirao Bauhaus. Jer Maljevi je odluno odbacivao funkcionali- stiko miljenje kao gotovo sputavanje umjetnosti: . . . kada se neko

    VI

  • umjetniko djelo vie ne ini svrhovitim za upotrebu u 'praktine svrhe, umjetniko djelo stjee opet svoju punu vrijednost'.Vratimo li se historijskim injenicama susreta, nipoto ne nailazimo na dramatino nadmetanje ideja, nego samo na banalni spis. Maljeviu, koji je s putovanjem u Njemaku u proljee 1927. jo vie nego s prethodnim boravkom u Poljskoj5 spajao cilj univerzalnog proirenja supre- matizma, morala se izvanjska banalnost neuspjeha initi to gorom. Kada je 7. travnja u pratnji poljskog pjesnika Tadeusza Peipera, koji je pisao umjetnosti, stigao vlakom iz Berlina u Dessau, upravo su dan ranije otpoeli semestralni praznici. Dolo je samo do kratkog susreta s Gropiusom i Kandinskim, a Maljevi se, protivno svojim planovima, jo iste veeri vratio u Berlinc.Ise Gropius pie naknadno tom susretu: Sjeam se jo kako nam je bilo veoma zao to su gotovo svi bauhauzovci bili na praznicima kada nas je posjetio. Bio je kod nas na objedu i htio je valjda istraiti bi li mogao raditi u Bauhausu. Ali to, na alost, nije bilo mogue, jer budet ve i tako nije bio dovoljan, iako su u Bauhausu bili veoma zainteresiram za njegove radove1. Tako je unaprijed razbijena integracija suprematizma u Bauhaus vana za Maljevia ve i stoga to su se radne mogunosti u Sovjetskom Savezu pogoravale. Da taj neuspjeh nije bio samo izvanjski kako bi se to, povrno gledajui, moglo initi svjedoi, na primjer, Peiperova reakcija na posjet Bauhausu: prije oduevljen pristaa Maljevia, koji umjetnika zanosno pozdravlja u Poljskoj u svom krakov- skom asopisu Zvvrotnica u oujku 1927, okree se sada funkcionali- stikoj arhitekturi Gropiusa i Miesa van der Rohea*.Malo kasnije, gotovo su suzdrano reagirali u Bauhausu i na Maljevievu opsenu grupu radova na velikoj berlinskoj umjetnikoj izlobi, koja je otvorena 7. svibnja 1927. Ernst Kllai ocijenio je, na primjer, Maljevieve modele arhitekture kao romantine arhitektonske matarije: Gotovo se ne moe pogrijeiti, ako se njihova arhitektonska svrsishodnost ocijeni kao privid\ Gotovo nitko nije shvatio i priznao da upravo ta nefunk- cionalnost pripada biti radova. Jo jedna nezgoda: Maljevieve ploe za

    VII

  • teoriju slikarstva, izraene u Lcnjingradskom dravnom institutu za umjetniku kulturu (GINHUK), nisu uope mogle biti izlotene u Berlinu osim Sto su prikazane na predavanju. Jer se pokazalo, kako je Maljevi pisao Judinu, *da pripadni tekstovi ne mogu objasniti apsolutno nita, a nemam ni vremena ni novaca da sve preoblikujem kako bi to trebalo za N ije m c e N a jja sn ije se to izrazilo u nerazumijevanju teoretiara Ma- Ijevia. Anatolij Lunaarski je, na primjer, zapisao u inae openito dobrohotnoj recenziji berlinske izloibe: Loe je tamo gdje Maljevi prestaje slikati slike i poinje pisati broure. Cuo sam da su njegovi spisi smeli i zbunili i NijemceSlina diskusija, kakvu je Maljevi ve vodio s proizvodnim umjetnicima u Sovjetskom Savezu, ponovila se tako na drugoj razini i u Njemakoj. Jer od 1923124. Bauhaus je imao devizu: Umjetnost i tehnika novo jedinstvoV*Objavljivanje Nepredmetnog svijeta u Bauhausu treba zato gledati kao demonstraciju trpeljivosti prema stvaralakom uitelju, ali i kao dokument neiste savjesti. Jo emo se pobliie pozabaviti povijeu nastanka knjige. Situacija je zapravo bila ovakva: poticaji suprematizma, jo 192