fondeko svijet 32_preview.pdf

Download Fondeko Svijet 32_PREVIEW.pdf

Post on 03-Sep-2015

21 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • N A U N O P O P U L A R N A R E V I J A O

    P R I R O D I , O V J E K U I E K O L O G I J I

    S a r a j e v o 2 0 1 0 . , b r o j 3 2 , g o d i n a X I V

    OPSTANAK JE RAZLIITOST

  • FONDEKO SVIJETNauno popularna revija o prirodi,

    ovjeku i ekologijiSarajevo, 2010., broj 32, godina XIV

    Izdava: Udruenje za podsticanje uravnoteenog razvoja i kvalitet ivota

    Fondeko SarajevoSuizdava: Federalno ministarstvo

    okolia i turizmaUpravni odbor Fondeko: Mr. Esma Kreso - Belagi (predsjednik); Hajdar Arifagi,

    novinar; Mate Bandur, dipl. ing.; akademik Ljubomir Berberovi; dr. Vladimir Beus;

    dr. sc. Mehmed Cero; prof. dr. Esma Habul - Velagi; dr. sc. Nevenko Herceg; Ana

    Mrdovi, dipl. ing. hort.; mr. teh. nauka Faruk Mutovi; dr. sc.Tatjana Neidhardt; akademik

    fra Petar Vidi; Nermin Zubevi, dipl. vet. Za izdavaa: Halida Vukovi

    Glavni i odgovorni urednik: Alma Dinovi Zamjenik glavnog i odgovornog urednika:

    Tomislav Luki, prof.Urednitvo: Hajdar Arifagi, novinar; akademik Ljubomir Berberovi; dr. sc.Nevenko Herceg; prof. dr. Aleksandar

    Kneevi; mr. Esma Kreso-Belagi, Danijela Petrovi, prof.; doc. dr. ekib Sokolovi; dr. sc. edomil ili , prof. dr. Dubravka oljan; akademik fra Petar Vidi; Vojislav

    Vujanovi, likovni kritiar.

    Unos teksta: Admir TihiLektor: Nada Franjkovi

    Korektor: Sabaheta AbadiSekretar redakcije: Zumreta Begovi

    Prvi glavni i odgovorni urednik Nijaz Abadi laureat Povelje asti UNEP Global 500

    Adresa redakcije: Revija Fondeko svijet Branilaca Sarajeva 47, 71000 Sarajevo-

    Bosna i Hercegovina, tel/fax: ++387 33 21 13 54e-mail: fondeko@bih.net.ba, www.fondeko.ba

    Rukopisi, fotografije, diskete i CD se ne vraaju.

    Tehniko ureenje: Shift, Mostar (www.shift.ba)tampa: BLICDRUK Sarajevo

    Za tampariju: Muhamed Hrlovi, graf.ing.U skladu sa Zakonom o javnom informisanju, revija Fondeko svijet upisana je u Registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i

    informisanja Kantona Sarajevo kao nekomercijalno glasilo. Registarski broj NKM

    14/99, od 19.05.1999.Naslovna strana: Vrelo Bosne

    Foto: Ivo RaiPosljednja strana: aba gatalinka

    Foto: Dejan KulijerIlustracije: Boo Stefanovi

    Tira: 3.000Revija se tampa na recikliranom papiru

    ISSN 1512-634X UDK 574(05)

    SADRAJGLJIVE I INSEKTI NAJVEA NEPOZNANICA

    Akademik Sulejman Redi

    Mnogi oblici (vrste) nikada nee biti poznati jer su ve isezli pred naletom ovjeka ili makropromjena u ivotnoj sredini, kao to su naprimjer...

    04PUT IZ KRIZE IDE PREKO VODE

    Prof. dr. Tarik Kupusovi

    Izlazak iz siromatva i prilagoavanje klimatskim promjenama, uz druge mjere, mogue je trasirati i intenziviranjem koritenja voda...

    16In memoriam dr. sc. edomil iliBOTANIAR VRHUNSKIH POSTIGNUA

    Prof. dr. Dubravka oljan

    Bio je veliki ljubitelj i poznavalac biljnog svijeta, stvaralac, umjetnik i strastveni borac za ouvanje raznolikosti...

    GOROSTAS TRAI ZATITU

    Miodrag Daki

    Poziv na rjeavanje konflikta izazvanog planiranjem razvoja, odnosno izgradnjom auto ceste kroz budui nacionalni park...

    54

    UPRAVLJANJE VODAMA SASTAVNI DIO ZATITE OKOLIA

    Dr. sc .Nevenko Herceg, Dr.sc. Mehmed Cero, Tomislav Luki

    07

    Federalno ministarstvo okolia i turizma i Federalno ministarstvo...

    MUTNA SLIKA NA OGLEDALU INDUSTRIJE

    Azra Bai, dipl. ing. hem., mr. Dragana Selmanagi, dipl. ing. gra.

    Zagaenje povrinskih voda je proces promjena fizikih, hemijskih i biolokih osobina vodenih ekosistema...

    24VELIKA KORIST I NIKAKVA TETA

    Akademik Taib ari

    U budunosti se oekuje da e genetski modificirane biljke donositi vie koristi potroaima tako to e imati bolju strukturu ili vii sadraj hranljivih...

    TEKI METALISTIGLI DO RIJEKE

    Rijad Tikvea

    59

    Deponija otpada u Krupcu predstavlja novu opasnost po rijeku eljeznicu, a ako se ne intervenie zagadie i sarajevski ...

    34 42

  • 1

    FONDEKO SVIJET/32/2010.

    Rije urednice

    Alma Dinovi

    Ta molekula od dva atoma vodika i jednog atoma kisika tvori glavninu povrine nae planete i glavni je sa-stojak svih ivih organizama. Uprkos tome, tek se dva posto sve vode na svijetu moe koristiti za odravanje ivota uope. Svjea, ista, pitka, zdrava voda.Evropskom poveljom o vodi iz 1968. godine, voda se definira kao ope nasljedno dobro, iju vrijednost moraju svi poznavati, te s njom ekonomino postupati i racionalno koristiti. U posljednjih 50 godina za potrebe poljoprivrede, industrije i domainstava voda se nemilice rasipa.Konzumacija vode se od 1950. godine utrostruila. Potrebe svjetskog stanovnitva za vodom moraju da se zadovolje sa 135.000 km resursa, ali voda nije svima jednako pristupana. Da-nas, 1,2 milijarde ljudi nema pristup pitkoj vodi. Neravnomjerno rasporeen, ovaj i-votni resurs nedostaje polovini stanovnitva 12 zemalja raspolae sa 75% ukupnih resursa. Jedan Amerikanac potroi 600 lita-

    ZA KAP IVOTAAnalogno nafti, voda se u svijetu, s pravom, sve vie oznaava kao plavo zlato. U pravu su oni koji kau da e nedostatak vode dovesti do nove svjetske krize, ali i do novih konfliktnih situacija u zemljama siromanim vodom. Nekontroliran uticaj ovjeka pomutio je nae vodotoke. Rijeke su nam rijene deponije, kanali otpadnih voda iz domainstava i industrije

    ra vode dnevno, Evropljanin od 200 do 400 litara, a Afrikanac samo 2 litra! Realne pro-gnoze kau da e 2050. godine na Zemlji i-vjeti oko 10 milijardi stanovnika, a obnovlji-ve zalihe slatkih voda koje iznose do 50.000 kubnih kilometara godinje, dovoljne su za samo 9 milijardi ljudi. Analogno nafti, voda se u svijetu, s pravom, sve vie oznaava kao plavo zlato. Prema tome, zasigurno su u pra-vu oni koji kau da e nedostatak vode do-vesti do nove svjetske krize, ali i do novih konfliktnih situacija u zemljama siroma-nim vodom.Nas je ta poast zaobila, ali nas je snala druga. Bosna i Hercegovina jo uvijek pri-pada zemljama za koje kau da im je voda prirodno bogatstvo. Postoje procjene kako je BiH bogatija izvoritima kvalitetne pitke vode od cijele srednje Evrope. Podaci Svjet-skog instituta za prirodne resurse (World Resources Institute), govore da su ukupni godinji obnovljivi vodeni resursi u BiH (ri-jeni tokovi i dopunjavanje podzemnih voda) dva puta vei od evropskog prosjeka, a skoro 15 puta vei od ukupnih maarskih

    resursa. Dok se drugi bave ekonominijim sistemima navodnjavanja, hidraulinim si-stemima kojima e se reducirati potronja, uzgajaju kulture kojima je potrebno manje vode, recikliraju upotrebljenu, pa ak raz-miljaju i o desalinizaciji morske vode, mi plutamo nizvodno. Nekontroliran antropo-geni uticaj pomutio je nae vodotoke. Rijeke su nam rijene deponije, kanali otpadnih voda iz domainstava i industrije. Imamo svega 3% nezagaenih rijeka, u mnogim je zbog visokog stepena zagaenja zabranjeno kupanje, a ne preporuuje se ni koritenje vode u poljoprivredne svrhe. 50% zahvae-nih koliina za vodosnabdijevanje se izgu-bi usput i nikada ne doe do potroaa, stepen obuhvaenosti stanovnitva kanali-zacionim sistemima u urbanim sredinama iznosi oko 56 procenata, a postrojenja za preiavanje otpadnih voda su raritet. Od 79 opina u FBiH, samo pet ima postrojenje za preiavanje otpadnih voda stanovni-tva, o sistematskom praenju kvaliteta vode i provedbi standarda da ne govorimo. Nena-doknadiva i nenadomjestiva, zbog brojnih globalnih oneienja i rasta stanovnitva, pitka voda postaje danas strateki vanom, istinskim bogatstvom.Oskudica pitke vode zahtijevat e sarad-nju zemalja u oblikovanju novih unutra-njih i vanjskih politika koje e tititi i me-usobno dijeliti ovaj kritini resurs, kae i Steven Solomon, autor knjige Water: The Epic Struggle for Wealth, Power and Civi-lization (Voda: epska borba za bogatstvo, mo i civilizaciju). Svoju knjigu u kojoj se bavi fenomenom vode i njenom ulogom u oblikovanju ljudske povijesti, zakljuuje primjedbom: Nain na koji e svaka ze-mlja djelovati u odgovoru na krizu pitke vode bit e sud o naoj vlastitoj ovjeno-sti, kao i konana sudbina ljudske civili-zacije.

    Foto: M. Mehmedi - Vrelo Krupe

  • FONDEKO SVIJET/32/2010.

    2 Bioloka raznolikost

    Mija Martina BarbariFederalno ministarstvo okolia i turizma

    Nagoya je u proteklih petnaest dana li-stopada bila domain izaslanstvima 193 zemlje svijeta koje su se, u okviru Konvencije o biolokoj raznolikosti (CBD), okupile na COP 10 kako bi razmotrile najva-nija pitanja zatite i ouvanja bioloke razno-likosti na planeti Zemlja. Izaslanstvo Bosne i Hercegovine na ovom vrlo vanom sastanku predvodio je dr. Nevenko Herceg, federalni ministar okolia i turizma ije je ministarstvo bh. focal point za UN-Konvenciju o biolokoj raznolikosti. Tijekom trajanja CBD/COP 10 raspravljalo se o cijelom nizu vanih pitanja s ciljem smanje-nja pritisaka, te ouvanja bioloke raznoliko-sti i ekolokih sustava koji imaju veliku ulogu u rjeavanju problema uzrokovanih klimat-skim promjenama, smanjenju siromatva te gospodarskom razvoju. Izmeu ostaloga, su-dionici Konferencije zajedniki su usuglaa-vali tekst novog Stratekog plana Konvencije za razdoblje 2011.- 2020., te razgovarali o angairanju resursa od koristi za ouvanje bioloke raznolikosti, odrivom koritenju bioloke raznolikosti, formiranju fondova koji bi omoguili kontinuirano upravljanje biolokom raznolikou, pitanjima proizvod-nje i uporabe biogoriva, upravljanja zatie-nim dijelovima prirode, invazivnim vrstama i cijelom nizu drugih pitanja koja su od va-nosti za opstojnost planete Zemlja. Ministar Herceg iskoristio je ovu prigodu da najavi poetak novog projekta Ministarstva koji je usmjeren na popularizaciju i jaanju javne svijesti o potrebi zatite prirodnih vrijed-nosti te nastavak promocije 2010. godine kao Meunarodne godine bioloke raznolikosti. Tijekom slubenog boravka, ministar Her-ceg sastao se ministrom okolia Japana, R