svijet politicka karta

Download Svijet politicka karta

Post on 08-Mar-2016

236 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Svijet Vijeće sigurnosti zaduženo je za pitanja mira i si- gurnosti u svijetu. Ima 15 zemalja članica – 10 izbor- nih i 5 stalnih (Francuska, Kina, Rusija, SAD, Uje-

TRANSCRIPT

  • 47*+&5

    POLITIKA KARTAPolitiku kartu svijeta na poetku XXI. st. ine 193 drave te nekoliko tzv. nesa-mostalnih podruja (teritorija), koja unutar odreenoga dr. okvira imaju donekle izdvojen i autonoman status. Od druge pol. XIX. st. polit. karta svijeta ubrzanije se mijenjala; nekoliko monih carstava i drava irilo je svoju prevlast na susjedna i prekomorska podruja, stvarajui ovisne teritorije (kolonije), kojih je brojnost znat-no premaivala broj tadanjih drava. God. 1914. eur. su drave sa svojim kolonija-ma, protektoratima, dominionima i pridruenim podrujima obuhvaale oko 85% svj. kopna. U Europi se dogodio i prvi vei val nastanka novih drava, kada je njihov broj uvean s 15 (1870) na 35 (1930). Vie novih drava nastalo je neposred-no poslije I. svjetskoga rata, ponajprije nakon raspada sloenih dr. tvorevina kao to su bili Austro-Ugarska i Osmanlijsko Carstvo. Prema ve ustaljenoj geopolit. praksi, nakon velikoga vojnoga sukoba slijedile su me. mirovne konferencije na kojima su sile pobjednice odluivale o polit. karti svijeta. Slino se ponovilo i nakon II. svjetskoga rata, a tadanji nastanak veega broja novih drava povezuje se s

    dekolonijalizacijom, tj. razgradnjom kolonijalisti-koga sustava koja je uslijedila od 1950-ih godina. Povijesno se dekolonijalizacija odvijala u nekoliko etapa, od osamostaljenja SAD-a (Deklaracija o ne-ovisnosti 1776), preko oslobaanja kolonija u Latin-skoj Americi u prvoj polovici XIX. st., poetne de-kolonijalizacije Afrike (neovisnost Liberije 1847), do gl. dekolonijalizacijskoga razdoblja u dr. polovici XX. st. U polit. emancipaciji kol. posjeda vaan je bio njihov me.-pravni prijelaz na sustav mandata (nakon I. svjetskoga rata) i sustav skrbnitva (nakon II. svjetskoga rata) te donoenje deklaracije o dava-nju neovisnosti kolonijalnim zemljama i narodima, izglasane u UN-u 1960. godine. Tako se postupno smanjivao udjel kol. posjeda na svj. kopnu s 54,9% (1900) na 44,7% (1923), 31,2% (1938), 25,5% (1947) i 4,6% (1965). Veliina kol. posjeda 1900. iznosila je 72,9 mil. km2, a 1965. oko 6,1 mil. km2. Dekolonijalizacija u drugoj pol. XX. stoljea bila je razdoblje najbrega stvaranja novih drava, ugl. u Africi i Aziji. Tako je broj neovisnih drava u svije-tu postupno uveavan s 64 (1945) na 75 (1950), 84 (1955), 107 (1960), 125 (1965), 135 (1970), 155 (1975), 165 (1980) i 170 (1985). Mnogobrojne kolonije osa-

    1RUGNDSQDMVMHYHUQLMDWRNDHXUNRSQD

    Svijet

    :&KXUFKLOO)'5RRVHYHOWL-96WDOMLQQDNRQIHUHQFLMLX-DOWL

  • 47*+&5

    'HNRORQLMDOL]DFLMD

  • 47*+&5

  • 47*+&5

    6YMHWVNRPRUHSRGMHODHSLNRQWLQHQWDOQRJDSRMDVD

  • 47*+&5

    mostalile su se od nekadanjih kolonijalnih matica, a njihovi predstavnici i polit. prvaci postali su svjetski poznatim linostima i predvodnicima me. organizacija i pokreta. Posljednji znaajniji porast broja neovisnih drava dogodio se na prijelazu iz 1980-ih u 1990-te godine, nakon raspada sloenih europskih sav. drava (Sovjet-ski Savez, Jugoslavija, ehoslovaka). Nakon toga uslijedila je i neovisnost Eritreje (1993) te Istonoga Timora (2002), ime je broj drava u svijetu povean na 193, to je i dananje stanje. Brojnost drava neznatno se smanjivala prilikom ujedinjenja pojedinih zemalja, kao to je to bilo u sluaju Vijetnama (197576), Jemena (1990) ili Njemake (1990). Neuspjelo je bilo egipatsko nastojanje za sjedinjenjem pojedinih arap. zemalja u Ujedinjenu Arapsku Republiku (odrala se 195861), kao i brojne sline inicijative Libije tijekom 1970-ih i 1980-ih godina. Jo uvijek je otvoreno i pitanje ujedinjenja Sjeverne i June Koreje. Osim kopnenoga podruja, veina suverenih drava obuhvaa i dio morskoga prostranstva koje se nalazi uz kopno. Dananji sustav morskih granica razvio se iz viestoljetnih prijepora i rasprava o podjeli morskih prostranstava. Suvereno pra-vo na dio mora uz obalu prva je istaknula Danska u XVIII. st. Dansku su slijedile druge eur. drave, a u XIX. st. praksa proglaenja tzv. terit. mora prenijela se iz eur. matica i u prekomorske kolonije. Nakon I. svj. rata skrb o kodifikaciji prava mora, ukljuujui i morske granice, preuzela je Liga naroda. Novu prekretnicu unio je nakon II. svj. rata SAD, proglasivi pravo iskoritavanja bogatstava na kontinen-talnom elfu i u podmorju. Na taj je nain otpoela velika morska groznica XX. st., tj. proglaenje prava na dijelove mora od strane sve veega broja zemalja. U okviru UN-a odrane su i tri velike konferencije o pravu mora. Posljednja je od njih urodila 1982. Konvencijom o pravu mora, temeljnim dokumentom me. prava, kojim je utvreno pravo na suverenitet (terit. more) kao i na gosp. djelatno-sti (iskljuivi gosp. pojas, ribolovne zone, epikontinentalni pojas). U skladu s tom

    Konvencijom sve vei broj zemalja proglaava svoja prava nad dijelovima mora, odn. meusobno uskla-uje morske granice i nain gosp. iskoritavanja pojedinih resursa. Pojava novih drava u drugoj pol. XX. st. bila je praena i razvojem neokolonijalizma kao oblika gosp. dominacije industrijski razvijenijih zemalja nad nekadanjim kolonijama, ovisnim podrujima i dr. posjedima. Nedostatak kapitala, proizvodnih sredstava, kvalificiranoga radnitva i dr. razvojnih pretpostavki prisilio je brojne novostvorene drave na neokolonijalistiku podinjenost, esto podra-vanu od vlastitih korumpiranih reima. Na taj je nain suverenitet mnogih novostvorenih drava bio znatno ogranien, a sputavalo ga je i tzv. duniko ropstvo nastalo zbog prevelikoga i esto ne oprav-dana dr. zaduivanja u inozemnim bankama, me. financ. institucijama i dr. Poetkom 2000-ih najvei vanjski dug imaju zemlje Latinske Amerike, ukup-no oko 790 mlrd. USD najvie Brazil (238), Mek-siko (150) i Argentina (146 mlrd. USD).U drugoj pol. XX. st. na ograniavanje dr. suvere-niteta utjecalo je geopolit. i ideoloko nadmetanje SAD-a i Sovjetskoga Saveza (hladni rat), koje je re-zultiralo podjelom na tzv. Zapad i Istok. Na ideolo-koj su razini bili suprotstavljeni kapitalizam i ko-munizam (socijalizam), na politikoj liberalna de-

    1DVHU7LWRL1HKUXSUHGVMHGQLFL(JLSWD-XJRVODYLMHL,QGLMHXWHPHOMLWHOML3RNUHWDQHVYUVWDQLK

  • 47*+&5

    3URL]YRGQMDSRWURQMDL]DOLKHQDIWHXVYLMHWX

  • 47*+&5

    mokracija i jednostranaki sustav, a ekonomski su se suprotstavljale trina i dr.--planska privreda; strateki su bili suprotstavljeni Sjevernoatlantski savez (NATO) i Varavski pakt. Od sred. 1940-ih do kraja 1980-ih sovj. prevlast ograniavala je neovisnost vie zemalja ist. i sr. Europe (Bugarska, ehoslovaka, Njemaka De-mokratska Republika, Madarska, Poljska). Istodobno je SAD svojim vojnim i ekon. utjecajem odravao vlastito interesno podruje, ponekad i nasilnim smjena-ma legalno izabranih vlasti u pojedinim zemljama (Iran, Indonezija, Kamboda, Juni Vijetnam, ile i dr.). U takvim geopolit. okolnostima broj stvarno neovisnih drava bio je manji od ukupnoga broja drava u svijetu. S druge strane, pristanak pojedinih drava na djelomino ograniavanje vlastitoga suvereniteta bio je zasno-van na sigurnosnim i gosp. razlozima. Vodei vojno-polit. savez NATO imao je 12 drava lanica u trenutku osnivanja 1949., a danas obuhvaa 26 drava. Jezgra dananje Europske unije (EU) bila je Europska zajednica za ugljen i elik, koju je 1951. osnovalo est drava (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Savezna Republika Njemaka, 1957. stvaraju Europsku ekonomsku zajednicu), dok danas Europska unija obuhvaa 25 drava. Za razliku od namjerna povlaenja dijela dr. suvereniteta motivirana sigurnos-nim i gosp. interesima, velik broj slabo razvijenih i siromanih zemalja izloen je prisilnom ograniavanju suvereniteta. Rije je o onim dravama koje u procesu globalizacije kojim upravljaju vodee gosp. sile ne raspolau dovoljnom ekon. sna-gom kao potporom neovisnosti. Poetkom 2000-ih oko 80% svj. trgovine pod nadzorom je SAD-a, Kanade, Japana i EU-a. Iz tih je zemalja i najvei dio multi-nac. kompanija (200 vodeih nadzire oko 23% svj. trgovine), koje po svojoj finan-cijskoj moi nadmauju znatan broj drava (ve sred. 1980-ih vrijednost ukupne godinje prodaje General Motorsa od 103 mlrd. am. dolara bila je vea od godinje-ga BDP-a u priblino 150 drava). Posebno su vane naftne kompanije koje nadzi-ru glavninu poslova oko iskoritavanja i prerade nafte. Iako zemlje proizvoai te strateke sirovine nisu do kraja podreene, one su prisiljene svoje interese uskladi-ti s interesima naftnih kompanija. irenje kapitalistikoga naina proizvodnje i trine privrede vie nije geopolitiki ogranieno; potpomognuto je nizom me. institucija, regionalnih i nadregionalnih udruenja, meudr. gosp. i polit. povezi-vanjem i dr. (globalno su vodee institucije Meunarodni monetarni fond, Svjet-ska banka i Svjetska trgovinska organizacija). Globalno irenje kapitalistikoga modela ne znai ujedno i globalizaciju gosp. i uope drutvene razvijenosti. Na-protiv, odran je velik raskorak izmeu maloga broja industrijski najrazvijenijih zemalja i mnotva nedovoljno razvijenih drava. Prema procjenama UN-a u neraz-vijenim zemljama poetkom 2000-ih svakodnevno je umiralo oko 30 000 djece zbog nedostatka lijekova i osnovne medicinske skrbi; svakodnevno umire oko 100 000 ljudi zbog gladi ili njezinih posljedica, a vie od dvije mlrd. ljudi ivi u potpunoj bijedi ugl. u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.Bez obzira na oblike ograniavanja dr. suvereniteta, tj. promjene njegova klasi-nog poimanja, u doglednoj budunosti vjerojatan je nastanak novih drava, iako u manjem opsegu nego to je to bilo sred. XX. st. Geopolitiki sloeni dravotvorni procesi odnose se na Palestinu, Kosovo, Zapadnu Saharu i dr. Poetkom 2000-ih neizvjesna je budunost drava u kojima reim odravaju am. snage (Afganistan, Irak), kao i onih zemalja u kojima pobunjenike skupine nadziru znatne dijelove teritorija i imaju vlastiti, paradr. sustav vlasti (DR Kongo, Kolumbija, Mijanmar, Somalija, Sudan i dr.). Pojedine drave suoene su sa snanim separatistikim te-njama koje su esto praene i polit. nasiljem (sluaj Qubeca, Korzike