Bib1ioteka POSEBNAIZDANJA Recenzenti dr ALEKSANDARBAJT dr IVANMAKSIMOVIC I I l BrankoHorvat P O L I T I K AEKONOMIJA SOCIJALIZMA GLOBUS/ZAGREB BrankoHorvat Naslovorigiriala ThePoliticalEconomyof Socialism M. E. Sharp e,Inc.,Armonk,NewYork,1982. \ 1G1H I Prevelisengleskog DUBRAVKOMIHALJEKiMIAMIKle .Predgovor jugoslavenskomizdanju. Ovojejediniodmojih radovakojijeprijeobjavljen uinozemstvunegouzemlji. . Sobziromna potrebuda tuinverzijunormalnogslijedaobjasnim. Znanstvena istraivanja na osnovi kojih je pisana ova knjiga zahtije-valasumnogogodinjiradkojipojedinacnemoesamfinancirati. Imaosam da budem suradnik Instituta ekonomskih nauka uBeo-gradu,koji je izsvojih oskudnih sredstava niz godina odvajao odredene svotetomije dasediogodineposvetimsamoradu naovojknjizi. problembilajenunaliteratura.Jugoslavenskebiblioteke takosuslaboopremljenedajebilo. Kakavozbiljanradna drutvenih znanostiu zemlji s popisomod 1.00knjiga u biblioteku, bihsesa2-3 . knjige i ostalih nije bilo.UBeogradu,jebiblioteka bila razorena za vrijeme rata,bilojejogore.Akoknjiganemau bibliotekama,one seodstranih.No, pozajmice funkCionirajuunaojzemlji.UStockholmubihnaknjiguiz drugezemlje 10do20dana,uBeogradu6 do12mjeseci.Morao samsestoga,kaoinekadaupartizanima,snalaziti,i vlastitogfinanciranjaistraivanjaucentralnimnacionalnimbibliote.-kamauParizu,Londonu,Berlinu,StockholmuiWashingtonu.. Nakonestgodinatakvih snalaenjaknjigaseprimicalazavret15u, alisusredstvaInstitutapresuila.Institutsestoga1979.godinesjomekonomijomsocijalizmaprijaviona Fonda:za djelatnosti radPredsjednitvaCKSK]. Nakon nekogvremenaod Fonda je stigaoovajodgovor: Radjeprojicirantiknjige.izsamihnaslovaknjiga tekosemoerazabrati teorijsko-metodolokipris.tupkaonipolaznahipoteza.Dodue,autor uprvojknjizivri klasifikacijusistemakaopredmetakritike. sesamona kapitalizamietatizamautor "nijedao istovremenoidovoljnoubedljivoteorijskoimetodolokoobrazlo-enje,odnosnoteorijsko-istorijskuzasnovano st . svogstanovita. Manje-vieemeostalihknjigaizazivajuistenedoumice.Stogaje Upravniodboroceniodanemoesufinanciratiovo SekretarUOFonda" Vlado . 5 UdazavrimiobjavimknjiguuJugoslaviji,obratio samsedugogodinjemengleskihprijevodamojihradovau New Yorku,Myronu Sharpeu.Sharpe. se bez oklijevanja prihvatio izda-vanjaadanijevidiorukopis,nitijetraiorecenziju. predujam jezavravanjerada,kojijezatimobjavljenu rekordnom roku u New Yorku i Oxfordu. Ovoseizdanjeneznatnorazlikujeodengleskog,jedinoje popunjenajedna praznina.Da nebih daljeodugo- objavljivanjeknjige,uengleskomsamizdanjuizostavioistrai-vanje transformacijeekonomskihodnosa. U sam dobiopoziv od ekonomske asocija-cijedauprosincu1982.sudjelujemuNewYorkunasimpozijuSko- . ranji razvojekonomske znanosti s posebnim osvrtom na ekonomskeodnose.Bilojepozvanosedamekonomistasnamjerom da predstavljaju teorijska gledita sedam regija svijeta. Odmenese daizloim pogledenasvjetsku privredu. Tajpoziv mije da pripremim tekst kojije,s malim izmjenamaidopunama,uaokao19.poglavljeuovuknjigu.Tako jeovojugoslavenskoizdanjena neki ipakprvopotpunoizdanje. Rukopisknjigezavrenjeipredan prijeeta- krizeuPoljskoj.Upoglavlju17ta jekrizabilaprognozirana, i moesamusporeditianalizuprovedenuutompoglavljusa stvarnimtokom Poljskameodavnozanimala, vie afektivnonegoznanstveno.Mnogiznanciipoznavanjejezikaomogu-su midapratim drutveneproceseutojzemlji.Nisamipak mogao pretpostavitida- osimPapadopulosove .....:... Poljskabitije-dinaevropskazemljagdjeuposlijeratnomrazdobljubitiuvedena vojnadiktatura.JosemanjemoglopretpostavitidageneralJaru-zetski onotonipredratnidiktatormaralPilsudski- kojije biosocijalist- nijeuradio,anijeuradilanijednameni poznatadiktatura:iformalnonajavitirat vlastitomnarodu!Etatizam jetakoobogatiorepertoarrepresije,ipoljski da se analiza etatizma u poglavljima 2 i 17 produbi. da su stvari jo utoku,ostaviosamtozadrugupriliku. Iakoovaknjigapredstavljapokuajzasnivanja teorije drutva,aprofiliprijelaznihdrutavasu za tri osnovne grupacije zemalja kojedanaspostoje, bilo bi poeljnoda sezajugoslavenskoizdanjeizradii profilprijelaznogjugo-slavenskogdrutva.Predradnjezatoizvriosamusvojimknjigama Ogledjugoslavenskomdrutvu(Mladost,1969),Jugoslavenskipri-vredni sistem:Formiranjeprvesamoupravneprivrede(Sharp e,1976)i Funkcioniranjejugoslavenskeprivrede(Liber,1983),teumnogobroj-nimmanjimradovima.dosadnijebilonivremenanipo-voljnih okolnosti za sintetsku generalizaciju,pa i toostavljam za drugu priliku. Engleskoi izdanjeknjigebiloje ocjenamauprogresivnimpublikacijama,knjigajeubrzoproglaena jednom odknjigagodine,priprema sekineski prijevod,aobjavljenoje idrugo izdanje.Kodnas,nisupokazali zanimanjezaknjigu,osimdviju- kojesuodustalejer suustano-viledabiobjavljivanjebilopreskupo.Zbogtogaizraavamvienego 6 kurtoaznuzahvalnostdrugovimakojisuuSIZ-uzaznanstvenirad donijeliodlukuda seknjizidodijeli prema propisimasubvencija,toje objavljivanje. elimodatipri-znanjeGlobuszaekspeditivanradnaobjavljivanju, amagistriMiji imagistruDubravkuMihaljekunasavjesnom . '--'. Zagreb,30.srpnja1983. Dr BrankoHorvat 7 Predgovorengleskomizdanju U smislu,ovaknjigapredstavljaivotnodjelo.Neu smislustvarnogpisanja- nanjojsamradiosamotokomposljednjih estgodina. Alirazmiljaosamonjenomsadrajuutokucijelogsvog ivota.Jootkakojemojrazrednapustiosrednjukoluumalompro-vincijskom uHrvatskojdabisepridruiopartizanimaujugo-slavenskojrevoluciji,socijalizamjebiomojastalna preokupacija.Moja generacija prihvatilaseostvarivanjaonognatojeMarxpozivao usvojojslavnoj tezioFeuerbachu:mijenjanjasvijeta,nesamo vog Pokazalosedamijenjanjesvijeta nijelakijednostavan posao.Nasuprotnaimizvornimpogledima,.SOCijalizamsepokazao neuhvatljivim . inejasnim.Iakosvijetnijebilodo-voljno,biojetojouvijekneophodanuvjetdaseonpromijenina eljeniZanemarivanjeozbiljnogteoretskogistraivanjanuno biimalorazorneposljedice.naihznanstvenihobjanjenja pala je na ispitudrutvene prakse.Pokazala susenaivnimr prostodu-nim,ponekad ijednostavnopotpunopogrenim.Vrlo brzo- jedvatrigodinenakonsvretkaoruaneborbe- potrebaza temeljitimpreispitivanjemprimljene teorijepostalaje Odtada,razmiljaosamoovojknjizL Kadsamzavriosrednjukolu,netovieodgodinudananakon revolucije,nijemibilojasnonakojibih mogaobitinaj-korisnijiu socijalizma.Studiraosamtehnikuionda seprebaciomiekonomiju,filozofijuisociologiju.Nakrajusamza- daekonomija,dasebavibazomdrutva,pruapri-likuzadostojnozanimanje.Takosampostao ekonomist. Moj program jestjecanjeiskustva izplaniranjaprivrednograzvojaipisanjeknjigeodfundamentalnog zateoriju ekonomije.Iz samprogram slijedio pomno.Mojadrugadisertacija,poslijeobjavljenana nekolikojezika,bilajeteoretskoistraivanje,Ekonomska.teorija.pla.n-skeprivrede.Izraz ispustiosamiznaslovadanebih zastraiona Zapadu.Upogledustjecanja iskustva, pozvan samda sepridruim Saveznom zavoduzaprivrednoplaniranje, gdjesam postaoodgovoranzametodologijuplaniranja.Nekolikogodi-naposlije,iztogseodjelarazvioInstitutekonomskihnauka,nasambio sedam godina.Tojebilorazdobljeintenzivnog 9 empirijskogistraivanjaproblemaekonomskogidrutvenograzvoja, iplaniranja. Radna ekonomskojteorijimoraosam,od-goditi,ipomicati svedaljeu Na kraju,postaloje apsolutno jasnodaseekonomijanemoebezistraivanjadrutvenih odnosaipolitike,Na studije sistema idrutvenograzvojanisusepojavljivale,tejetakopostalonuno razviti istovremenoekonomskui teoriju.Toje, dakle,bilagenezaove ekonomijesocijalizma. Modajepotrebnonapomenutidaumojojupotrebi eko-nomijaimadonekleposebno Izraz ekonomija. izumljenjeprijetridabiseupravljanjenarodnom privredomnasuprotupravljanjuobiteljskimVreme-nom,toje doivjelopromjenu. ekonomija jeekonomiku drutva:onaje teoriju drutveneproizvodnje.Tojeteorijakojajepo-stalaciljMarxoveKritike ekonomije.Pojavomekonomije uklonjenesudrutvene i dimenzije.Ostala jesamo ekonomija.Uskoroje ekonomskateorija modelanepovezanihsbilokakvimekonomskimvanjemilirjeavanjemproblemarealnogsvijeta.Tekodnedavnona Zapaduoivljavazanimanjeza pri-stupom,zamijenjenim,uekonomskomsociologijom. NaIstoku ekonomijajeostalaokamenjenanastupnjuraz-vojaizdevetnaestog kaodaseusvijetuiuteorijiotada nijenitadogodilo.Stogasemalomoglo izbilo kojegod ta dva izvora.S druge strane,problem s kojim sam se uhvatio ukotaczahtijevaojevrlojasanneortodoksanpristup.Kakosocijalis- drutvo- usprkosbrojnim - jone postoji, pristupbiojeneprimjeren.Iekonomskeiinstitucijetrebalojcnajprijeskicirati,atekpotomnjihovo Prematome, ekonomijazahtijevalajespa-janjeekonomskei teorijeujednujedinstvenusocijalnuteo-riju.Tojeimpliciralobrojnemetodolokeprobleme. Prije svega,ideja o nacrtu novog' drutvenog sistema ima sve izglede dabudes velikomsumnjom.Nemirie. li tona utopiju,na zavaravanjesamogasebe?JosephSchumpeterjevrlonedvosmislen kadtakavpokuajnazivaneznanstvenim.lZarazlikuodinenjera, jezadatakgraditinovestrojeve,oddrutvenogznanstvenikane sedagradinovedrutvenesisteme;njegovjeposaodaih analiziraidaihobjanjava.Ipak, nemanikaverazlike ta dvazadatka- osimdajepotonjimnogotei.Konstrukcija novogmosta,naprimjer,moebitijedinstvena,moepredstavljati netotonijenikada prijepostojalo;svejedno,pouzdanomoemo kivatidasemostsruitiakosusvi dobronapravljeni iakosekoristekonstrukcijskimaterijali.Ili,dauzmemo jedandrugiprimjer,Einsteinovateorijamoglase1905.godine ijedva ju jeitkobiospremanprihvatiti.Alinitkoje nije nazvaoutopijskom.Itekkadjeprolanaispituteoretskekonzistent-nostiikorespondencijesa bilajeFormiranjedrutvenihinstitucijaje jernavrijed-10 nostizakojesuljudispremnirtvovatiivot.Onoje jerdrutvenastvarnost jednudodatnudimenzijuivotnog - svijest.Zarazlikuodgradnjemosta,konstrukcijskima-terijaliseisamimijenjaju.Zbogtogajeizgradnja drutvamnogoslo-enijaitea.Povrhtoga,drutvenateorijanijesamodiokonstrukcije nego isamapostajediostvarnosti.Ovajeknjigaispitivanje togneistraenog NjenajenamjeraodgovoritizahtjevuRo-bertaHeilbronera zapretvaranjem ekonomijeuinstrument drutvene znanostisvrhaiopravdanjenijetolikorasvjetljavanjena kojisedrutvostvarnoponaa,kolikoformuliranjenakojebi seonotrebaloponaati ... nunihobrazaca ponaanja koji drutvu postizavanje. postuIiranogcilja.2 Cijelijeproblemmnogo negotobiakademskarasprava ometodologijimoglaodavati.Tradicijazanemarivanjaizgradnjel:mdu- drutva - u stvari,otvorenog proglaavanja svakog pokuaja takve konstrukcijeutopijskimiprotuznanstvenim- vrlojedugai ukOrijenjenau pokretu.OnajesMarxomiEn-gelsom,kOjimasemodamoeoprostiti,jerjedrutvoukOjemsu ivljeli- suprotnonjibovimvlastitimuvjerenjima- bilovrlouda-ljenoodsocijalizma.Alitajetradicijajoiva,israzornimposljedi-cama.Kadje 1891. godine SOCijaldemokratskapartija pripre-malasvojErfurtskiprogram,nekisunjezini zahtijevalida program sadri iinstitucionalnuskicu zaprijelaznorazdoblje. KarlKautsky,partijski odbaciojetajprijedlogkao neopravdan,jer vrijemejonijebilozrelo.Kadje,dvaipol poslije,1918.godine,vrijemebilozrelo,partija nijeimala nika-kav akcioniprogram.Teturala sekrozposlijeratnikaos,izgubila vlast, sukobila dijelove klaseigurnulazemljuugalopira-inflaciju;proizaladrutvenaiekonomskanestabilnost,golema nezaposlenost i borbekomunistaisocijalistaotvorilesu putHitleruinacistima.Povijestaustrijskogsocijalizmagotovoje ista. suruskiSOcijalisti1917.godinebilijerih nitanijevodilo.Dakako,onisueljelivlast.Alitokadsevlast osvoji- bilajetozagonetkazakojusenitkonijezanimao.Krajem 1916.Lenjin -jedinikojijebiosvjestan togproblema,apo-taknut polemikom s Buharinom - prihvatio se ponovnog Marxa, EngelsaiKautskogaucirikojknjinicidabiotkriorjeenjakojabi onisugerirali.Natojjeosnovi,nakonpovratkauRusiju,Lenjin sastaviosvojuDravuirevolUCijurevolucijau ilistopadu1917.njegovradnijebiood velikekoristi jerseidejeizteknjigenisuili nisumogleprimijenitinaruskojpozor-nici.UskorojeLenjinumro. inekontroliraniprocesikoji su nakonnjegovesmrtizavrilisu kontrarevolu-cijom. tatripovijesnaprimjera,neelimdabiznanstveno akcioniprogramiinstitucionalnaskicasutranjicerevolucije nacizamistaljinizam.Naalost,drutvenisistemnijetako jednostavan.Aliinadaljetvrdimdajeodsutnostsvakogsmislenog programaizuzetnopomoglakontrarevolucijiutimslu-Podnaslovoveknjigegovoridajeona istraivanje. 11 Izraz jepotrebnona, poseban Onne ponavljanjeMarxovihkojisubiliprimjenjivi upovijesnojsituacijiprijestotinugodina.Tobiiloumarksologiju, neumarksizam.On stavkojibiMarxvjerojatnozauzeoda ivi danas.Netkoto glatkoodbiti, tohipotetskim koritenjem izrazakojesenemoeprovjeritinapokon,Marxjemrtav i nemoemoga konzultirati.Kakosemoja teorija razilazi sMarxovom unekim vanimpitanjima,audrugimasebaviproblemima kojeMarx _nijenikada susretao,:moe setvrditi ja odgov.oranza.nj!l: kakoje pod Marxovlmutjecajem,mogaobl sekonst1ti izrazscrticom,marksizam-horvatizam,kojijeBenjaminWardnatuk-, nuo mojem prijanjem ra.du.Alija jouvijek vie volim svojpodnaslov. Postojebardvarazlogazbogkojihovuknjigutreba' nazvatijedno-stavno Jedan je liitizadovoljstva trijumfalnog daje,nakrajukrajeva,ovo rasprava,tesekao takvamoeodbaciti.Dobrojeunaprijedznatidajeona takodasenjezini nemoguodbacitibezpodnoenjazadovo- protudokaza.Drugijerazlogfundamentalniji.J edanmoj prijatelj,poznati filozof, jedajeMarxpo-stigaotojehtiojer semogaouspetinaramenajednogintelektualnog diva- Hegela.tosemene slobodnosamseuspeo _nairoka Marxovaramena.Nijednaznanostne niod inijelana skromnost iskazati svojdugvelikimprethodnicima. jemojeprvotivoizsocijalneteorijebio manifest.Istojetako dasain,potosatriga sudje-lovaoujednojodmalobrojnihistinskihSOCijalnihrevolucijanaega doba.Marxirevolucijalijeposuse slagali,imojneviniduhprimioje ostatak kaonetosamoposebi razumljivo. Takoje Marxovorazmilja-nje vrloprirodno ulou mene;postalo je diomogvlastitog razmiljanja imojegvlastitogpristupadrutvenimfenomenima.Nisumemarksizmu,jasamgaivio.Iupravostogatosammarksizamspon-tanoprihvatiokaosvojvlastiti razmiljanja,nisam ni-kakvezaprekeuispravljanjuprimljeneteorijekadgodsenijeslagala sIstobibio iMarx.' MarxovicitatibrojnijisuIlegotosamtohtio;u mjeri toseodnosiinanavodeizdjeladrugihautora.Zatopostoje razloga.Marxje,kaoisvivelikimislioci,tako pogrenoikrivo dabizaonekojinisuupoznatisnjegovim moglobiti korisno upoznati izvornogmislioca.One koji poznaju Marxa, Citatibitrebaliupozoritidatvrdnjanije razlogzacitatejestdaje,se,yrijednotrudaistraiti intelektualnoporijeklopojmovakojekoristimo.Vieputasam seizne-midiotimetosudomojih prijedoliidrugi.tosenekih drugih,naizgledsuvinih,citata,njihovajesvrhasvaku optubuopristranosti.U gdjesustrasti uzburkane, gotovoje nesporazume.Ali,vrijedipokuati.Mislim dajeJohnKennethGalbraithjednomrekaodasemoramouvijek brinuti o svojimi tititi ih da ne nerazumnu pogreku tamo gdje je to , -Prihvatiosam zapadnihpisacaprilikomkritizi-ranjadrutvenogporetkaukojemive,ipozivanjanaistocnepisce 12 prilikom njihovih vlastitih drutava.Oni koji iveu odre- drutvutrebalibitodrutvonajboljepoznavati,imoguse smatratinjihovimnajboljimpredstavnicima- ilisucima.To nisammogaosasvimdosljednoslijediti- tabuipostojeiunaim drutvima,nesamo uprimitivnim,te sestoga o nekim temama jedno-stavnoneraspravlja - alisam svetosam mogao, literaturunadvanaestakjezika. Dabihidejekojesamrazviouknjiziizloiokritici,ras-pravljaosamonjimanabrojnimznanstvenimskupovi-ma.Toje iskustvoponekad bilovrlo smoses velikim u uspostavljanju komunikacije. bih sejedne opaske KarlaKautskog:Svakanovazamisao institucija seutopijskomonimakojisu poredakuzimalizdravozago-tovo. bisudioniciuraspravamaizbjegavalisvakuanalizui jednostavnotvrdilidajezamisaonestvarna,akoneipot-puno Poblieispitivanjeonogatosumisliliredovitoje pokazivalodasuonipodrazumijevalidasvedrugoostajenepromije-njeno. nijeprovestinijednuradikalnupromjenuili unaprijeditibilokojuvanudrutvenuinstituciju- tojest jedanpod-sistem- akodrutvenIsistemostajen'epromijenjen.Stogamoram upozoriti na dajeovopokuajkonstruiranjasistema.- poredaknesamodaseneuzimazdravo.za, gotovo;onse preispitujeusvakojDabihtopokazao,pozivam dami pridrui u istraivanju transformacije i mijenjanja posto- drutvenihsistema. Ovaknjigaimanajmanjejedanvelikinedostatak:njenaseinstitu-_,skicazaustavljanagranicamanacionalnedrave.Socijalizam svjetskifenomen. ekonomijasocijalizmane - moebitizqokruenaakone odnoseunarodnimrazmjerima.Tojeosobitousuvremenompodijelje-nomsvijetu.Postojedvarazlogazbogkojihsamse ispitati socijalizamsamouokvirujednezemlje.J edanodnjihjemetodoloki realizam.Akojenetko,kaomarksist,zainteresiranzamijenjanjesvi-jeta,onganemoecijelogpromijenitinajednom.Usvijetunacionalnihsuvereniteta,promjenesemoguprovoditisamounutar nacionalnihjurisdikcija.Stogajeprimjerenoistraivanjesvih socijalizma samou jednojzemlji.Drugi je raz-logpragmatski.Pisanje oveknjige,takve kakva jest, trajalo jepredugo. Njenobiizdavanjenunobilodajejotrebaloistraitii sloeno ekonomskihiodnosa.Pri-znajemdabijedan globalnipristup,vjerojatnoizmijenio neke ovestudije.Alito znanstvenakritikakoju Jednom u novoizdanje sadravati poboljanja iproirenja. Upothvatukaotojeovaj,autorse svelikom upadanjauprovincijalizam.Svismomipodsnanimutjecajemnaih vlastitih socijalnihinacionalnihsredina,naihvlastitihiskustavai pre-ferencija.Jedini daneispadneglupnacio-nalneosebujnostiglobalno istinamajestdaizloisvojeideje kritici.J asamtokaosvakiznanstvenik, knjigei Alitojedalekooddovoljnog.mora13 ivjetiu drutveniminacionalnimsredinamadabistvari mogaopromatratiiz uglova.Utom pogledu,imaosam dastudiramipredajemuviezemalja.Mnogosam odsvojih uManchesteru,Londonui Cambridgeu.Mojistu-dentiuStockholmuiParizu,uWashingtonu,Ann Arboru jNotreDa-meu,SantiagudeChileiDar esSalaarnu,i,naravno,umojojvlastitoj zemlji,kojajekulturnimakrokozmosumalom,bilisumojiprvii Tekojedalisamvie kadsuse slagalisa mnom ili kadsenisuslagali.Tojeiskustvonadopunioimoj radnasavjetovanjustranihvladazainteresiranihzasamoupravljanje isocijalizam,tegovoripredpublikomuulozipozvanogpre- navieodpedesetakademijai insti-tucija ucijelomesvijetu,neovisnoodsvih njegovihpodjela.Akonakon svogtog idejanekeodnjihjonosetragoveupadanja uprovincijalizam,tosemorasmatratitvrdomjezgrommojih' vlastitih sambiopovlatendapripadamskupinidrutvenihznan-stvenikakojise nekolikogodinasastajuuZagrebupodvodstvom EugenaiRudijaSupeka.TemakOjajeujedinjavalasvetesa-stankebilaje isistem.idejasadranihuovojknjizi izloenaje nasastancimagrupe,iimaosam velikekoristiodprijatelj-skealibespotednekritikesvojihkolega. Primiosam vrijednesugestije(idiRobertaLanea, koji supoglavlja 10 i 11, te od Josipa upanova koji jepoglavlje14.Naravno,oni ni na koji nisuodgovorniza sadanju verzijutihpoglavlja. zahvaljujem ire-daktorima,koji su midopustili koritenjecitata imojih izdanih radova. ipunokrvnisocijalisttrebaimatislobodnogvremena' daraz-milja ipieosocijalizmu.Zahvalansamvedskominstitutu za narodna ekonomskaistraivanja injegovudirektoruAssaruLindbecku navelikodunompozivudaprovedemsedammjesecinainstitutubez ikakvihobaveza.Promjenasredine- vedskajetoliko od Jugoslavije- prijateljskaipoticajnaatmosferanainstitutu,neposto-janjepritiskaadministrativnihiostalihdunostiidobrabiblioteka pruilisumisvetojebilopotrebnozadugoodlagani rada. CijeliprvidioknjigenapisanjeuStockholmu. dioostatka knjige napisan je uBeogradu,na Institutu ekonomskih nauka.Htiobih seiskrenozahvalitiinstitutuna pruenojfinancijskojidrugojPosebnuzahvalnostdugujemLjubi bibliotekarkiInsti-tutaekonomskihnauka.Beznjezine pisanjeoveknjigebise znatnooduljilo,ili bisadravala neprihvatljive propuste. sam dovoditidrugaricu u dugim popisima potrebnih krijiga, odkojihsemnogenisumoglenabavitiuBeogradupa ni uzemlji. Mjesecimajestrpljivotragala za mojom obaveznom literaturom i,na kraju,knjigebisepojavilenamojemstolu.Ugodnamijedunost zahvaliti jojna brizi. Beograd,prosincamjeseca1979. BrankoHorvat 14 PRVIDIO Kritikasuvremenih drutveno-ekonomskihsistema Mislim na bezob zirnukritikusvega bezobzirnuudva pogleda: kritika se ne smije bojati svojih a isto tako ni sukoba s silama. MARXArnoldu Rougeu(1843) klasa iklasa proletarijata izraavaju isto ljudsko je klasa zadovoljna svojimpoloajem IOSJecasena njemuSIgurnom,razaznaje kao vlastitu istoga posjeduje unjemu privid ljudske egzistencije. Druga se klasa unitenom timvidi unjemu svoju istvarnost neljudske egzistencije. MARX IENGELS,Sveta porodica (1844) _... -- ._ ...__......-----Uvod u .drugojpolovicidvadesetogdvadivovskablokazemalja bore seza prevlast u svijetu.Dva bloka identificiraju se s dva drutveno--ekonomskasistema:kapitalizmomisocijalizmom(ilikomunizmom). Kapitalizamkarakteriziraslobodnotriteiprivatnovlasnitvonad sredstvimazaproizvodnju,socijalizamcentralnoplaniranjeidravno vlasnitvo.Raspravljaseda lije- inuno- dadvasistema mirnokoegzistirajuidali putovirazvojadvasistemamodakonver-giraju.manjerazvijenezemljemogubiratisamoiz-trinoorijentiranogkapitalizmaidravnokontroliranogsoci-jalizma. Toje pOPJllarna slika suvremene svjetske pozornice - ustvaritako popularnadaje idrutvenihznanstvenikabez ikakvogpreispitivanja.Razlikujusesamopoodgovorimanapostav-ljenapitanja,osobitou tkobiti pobjednik utojborbi. Takvajeslika,pogrena. suiupotrijebljeniizrazi pobrkani. je,velikesileboresezaprevlast.Velikesilesuse oduvijek borile za prevlast:danas,udvasvjetska rata,udevetnaestom ..Ali,svejetoimalomalovezesaSOcijalizmom.Nitije osocijalizmuusadanjojborbi.Ustvari,jedinivaaninteres, ijednomidrugombloku,jestpravi razvojbilogdjeusvijetu. toleriraneintervencijei vojneagresijeu Kini,Vijetnamu,LatinskojAmerici,i zajednostotalnomblokadomJugoslavijeodzemalja KominformaiKubeodSjedinjenihDrava,sokupacijomAfganistana, podravanomagresijomnaNikaragvuipomaganjemvojnihdiktatura u i Poljskoj - pokazuju to s vanjske strane.Brojni procesi i osude progresivnih osoba pokazuju to sunutranjestrane. Mnogeprostoduneljudetozbunjuje.Zarnijeoktobarskarevolu-cijabilaprava revolucija?Naravnoda jebila!da jeta revolucijabilapobjedonosna,idanijeuslijedilakontrarevolucija, jasnojedaSovjetskiSavezmorabiti zemlja.Istina,Sta-ljinjeodgovoranzamnogekrupnepogreke- milijuniljudinestali suukoncentracionimlogorima- izamnogazastranjivanja.Toje bionesretanishodkulta Aligrekesemoguispravitiizastra-njivanjadokinuti.Kadsetoi imatistinski drutvo.Nakonkratkograzmiljanja,vidimodaseistomoeiza kapitalizam.Inaravno,toseneprekidnoigovori.Buroaskerevolucije 2 ekonomijasocijalizma 17 bilesuinspiriraneuzvienimidealima,bakaoi revolu-cije.Naalost,njihovooivotvorenjenijesasvimdosegloeljenestan-darde.No. ipak,kadseuklonekapi!alizma: jednopristojnodrutvokoje,ako netko zeh,mozezvati socIJahsticko (ilislobodno,iiikakogodmudrago).. s takvim razmiljanjem je da nema mnogo veze sa stvarmm svijetom.Dabiseuklonili neophodno je - ponekadinasilno. ums.tltl- kapltahzam jedostavremena- iivotnodjelo -. daljuditu jednostavnu istinu.Stoga ne da seIsta takva Istina o reimimajC:dobro povijestseponavlja.Uproslomstoljecuburz?aska ciralaje drutvokaoutjelovljenjeslobodelJednak1hIZ-gledazasve.Unaemideologija birokracijamisti-ficiranjihovavlastitadrutvakaonajboljaodsvihSada-kaoionda - demistifikacijaje neophodnopotrebna.. stoganaeistraivanjekratkim osvrtomna istaknuteosobinedvajusuprotnihdrutvenihsistema. i8 Poglavljel Kapitalizam Kapitalizamje uznas vie Stoga moemopretpostaviti dasunjegovemanifestacijedobropoznatei,donekleshe-matskinaemproblemu,krenuti Kaotoje Marx pokazao,razvojproizvodnihsnagai klasniodnosipredstavljajuosnovne snagedrutvenograz-voja.Kadproizvodnesnageprerastuzastarjelisistemproizvodnihod-nosa- drutvenihodnosaljudimakojisudjelujuuproizvodnji - sukobsemorarazrijeititakodaseproizvodniodnosipreobraze ujedannoviiprimjerenijidrutvenisistem.Upionirskimzemljama tajsesukob razrjeavarevolucijamakojemijenjajuklasnu strukturudrutva. 1.Buroaskerevolucijeiproces liberalizacije Najpoznatijainajvanijaburoaskarevolucijabezsumnjejefran-cuskarevolucija.Namjeraterevolucijenijebila malipomaku drutvuuodnosupremafeudalnomporetku.Revolucijajetrebala nitamanjenegoemancipacijuljudskograda.jepod trostrukimbarjakom:1iberte,ega1iteifraternite.Njezinizagovornici smatralisudasvetotreba dabisepostigliticiljevijest razbitifeudalnebarijerekakobise slobodnaini-cijativapojedinaca kojisujednaki pred zakonom;tu inicijativu trebala bitititi vlada.1 Sloboda,jednakostibratstvouslijedili biiz toga sami posebi.. Zasnovananateorijiosamnaestog glasovitaDe-klaracijapravakojujeproglasilafrancuskarevolucionarna skuptina1789:godineiuklopilaurevolucionarniustaviz1793, daseljudislobodniijednakiuodnosunasvojaprirodnai pravaslobode,vlasnitva,sigurnostiiopiranjanasilju.2 Klauzula4definiraslobodukaobitiustanjuili bitiovlaten svetonijetetnozadrnge. izraavanjeprirodnihprava svakog nikakvihosimonogdadrugimpri-padnicimadrutva uivanjeistihprava.Tasemoguutvrditi samo zakonom,koji mora biti jednak za sve(klauzula 6).3 dajednakostnijespomenutakaojednood prava.Ljudisujednakisamoupravimaipredzakonom.AbbeSieyes, 2' 19 jedanodtvoracadeklaracije,predloiojedva kojibirazjasnili daslobodenemoebitiakoseprivilegijizadre,alidasejednakost odnosina prava,anenasredstva.4 Ustavotvornaskuptina sepotpunostimesloila,aliiz nepoznatograzloganijeprihvatilataj prijedlog.Takojeodsamog proputeno utvrdititoje buroaskajednakosttrebala postaje dasuciljevifrancuskeburoaskerevo-lucijebilinegativnodefinirani- slobodaod,neslobodaza- ada njezinisudionicinisubilisvjesniteNekakosepretpostav-ljalodaformalnoslobodanbitisposobanpotpt1I10iskoristiti svoju slobodu za svoje vlastito dobro.Takav negativno definiran lizam- kojijeposlijepostaosinonimzaburoaskiliberalizam-umjestodajeautomatskiproizvodiojednakostibratstvo,teioje njihovuunitenju.5 . slobQdasepokazalagolemimnapretkomuodnosuprema feudalizmu.Noipak,njusumogliupotrebljavati - i zloupotrebljavati - samobogati,nebilotko.Iz je gotovopotpuno predstavljala samoproklamacijuizahtjev,neistvarnost.Razvojbioje izuzetnopolagan.Francuskirepublikanskiustaviz1893.nijesepro-vodio. usta.vnakonvencijaiz1787.prepustilajepoblieod-redbeoglasanjupojedinimdravama,pajeteksredinomdevet-naestoguvedenopravoglasazamukarceu. cijelojzemlji. .enamajedoputenodaglasajutek.nakpnIsvjetskograta.Puno pravoglasa,bezdiskriminacijepremaikome, icrnce,usta-novljenojeuSjedinjenimDravamatekutokuposljednjegTakoje,uovompogledu,trebalo gotovodvada se primi-jeniproklamacijaslobodasadranau deklara-cijinezavisnosti. jei primijetitikakojesporoipostupno tekaoproces demokratizacijeuEngleskoj.Zahtjev zapravom glasamukaracapostavilajeprviputuvrijemerevolucijeiz1640-ih godinaskupinavojnika. icivilapoznatih podimenomlevel eri.Leveleri supretrpjelineuspjeh.1832,netomanjeoddvakasnije,ne-rediidemonstracijepreplavilisuzemlju.Podpritiskommasasrednja klasapostiglaje pobjedu:izbornareforma(ReformBill)iz 1832.ustanovila .jepravoglasazavlasnikeimovine.Utovrijeme noviParlamentabilisupotpuno velikimaristokratskim zemljoposjednicima,koji,kakojeprimijetiojedanpisac, nisu morali Parlamentaizdavatiuputeprijeglasanja,takosu revno svenjihoveelje.Desetogodinja agitacijazaproirivanjeprava glasazamrlaje1848. godine. . Dvaposlije,1867.kvalificiranihradnikaugrado-vimadobilajepravoglasa,a1885.pravoglasaproirenojeinarad-nikesasela.Godine1911.Gornjidomjeizgubiopravoveta,alije zadraopravo svedo1948.enama je pravoglasadanotek 1918.a itadasamostarijimaod30godina.Tojeukinuto1928. godine.1945.ukinutojedvostrukopravoglasazavlas-nikeimovineifakultetskikolovane Dobnagranicaprava glasapomaknutajena18godina tek 1966. Gornjidomimonarhijajopostoje.PremaistraivanjimaLaskija6 iNightingalea,1zavrijemetrajanjalaissez-faireetape 20 razvoja,britanskimdrutvomjevladalosamooko1000obitelji, udrutvusvepoloaje. teprilike,KarlMann-heim Socioloki Engleskajebila kracijakojomjevladalajednaoligarhija,postupnosvojubazu selekcije.8 Iakojenjihovapostupnostbilamanjeizraena,putoviliberalizacije sutekliiudrugimzemljama.U dijelu Evropesindikatisusemoraliboritizapravoglasa.Dokrajadevet-naestog vieodstotinugodinanakonfrancuskei buroaskerevolucije,ivieoddvijestotinegodinanakonengleske revolucije,pravoglasanijepostojaloniujednojzemljisvijeta, apravoglasazamukarcejeustanovljenotekunekolikozemalja. Akokonvencionalnudemokracijudefiniramokaopravoglasazamu-karce,tajnoglasanjeiodgovornostvlade,ondajeonastarajedva stotinugodina.9 Akoinzistiramoinapravu glasa za ene--:- tobismo trebalii - ondajedemokracijamnogo enesustekle pravoglasaunekimrazvijenim zemljamateknakonI svjetskograta;10uFrancuskoj,BelgijiiItalijinakonII svjetskograta, auSvicarskoj1971. godine.Apravoglasajesamojedannuan,niu kom idovoljan,uvjetzasmislenudemokraciju. iunaj-uspjenijem buroaskademokracijasvelasena ivot kojimdominiraju partije,apartijamapartijske organizacije i njihovi ima privilegijda svake tre- ili pete godineizabere najmanje nepoeljnogkOjegsuzanjegaprobrali slojevidrutva.Buroaskademo-kracijaje sistemkojitransformiraformalnuvoljuu stvarnuvoljumanjine.ll Ravnopravnost pred zakonom,s kojomje i buroaski razvoj, jegolemnapredakuodnosupremaarbitrarnom feudalnogdoba.Ustvari,ona jebila prijekopotrebantemeljza izgra- slobode.uskorosepokazalodasepred sudomnepostupabapotpunojednakosbogatimaisa siromanima. Prvidolazeiz istedrutvene klasekaoisudac,imaju istisustav vrijed-nostiiistepredrasudekaoisudac,imogukupitivisokokvalitetnu pravnu zatitu.Buroaskodrutvo,komentira Lj.u stvari pri-znajesamoprivatneposjednikei spunimpravimaiakofor-malnoproglaava jednakost.12. Poseban pravnejefinakostije trinajednakost.Tusuposlo-davciiposloprimci,bogatiisiromani, uvrlonejednakom poloaju.Zakonusvojojjednakosti,govoripoznati saetakburoaskeravnopravnosti AnatoleaFrancea,zabranjujeboga-tima,jednak'okaoisiromanima,daspavajuispodmostova,daprose naulicamaidakradukruh.Utokucijelogdevetnaestog go-milanjebogatstvanajednojstranibiloje gomilanjembijede nadrugojstrani.UEngleskoj- gdjejeindustrijskarevolucijazapo- realnenadniceostalesunepromijenjene- suipadale- u prvojpolovicidevetnaestog- usprkosprivrednomrazvojui rastuproduktivnosti.Toje,naravno, nesrazmjeranporast profita i privatnog bogatstva.stoljta radni dan trajao je 15sati- dvanaestsatizadjecu.Nezaposlenostjepovremenobila golema:do33postozaradnikeu do50postoza tekstilne 21 radnike PSirotinjske igeta,neishranjenostiglad,bolestivi-soka smrtnost,prljavtina i bijeda - toje bila proleterska strana industrijalizacije, koju je ivoopisao mladi EngelsU polovicomiMarx.uhistorijskimpoglavljima Kapitala. Usprkosdoktrine prava, klasanijeimalani-kakvu partijujerradnicinisuuivalinitinajelementarnije pravo,pravoglasa.Povremenanezadovoljstvaguilesupoli-cijaiarmija.Radnicinisumogliosnivatisindiaktejersusesvioblici udrUivanja klaseuEngleskojidrugimzemljamasmatrali urotom.Francuskaburoaskarevolucijabilajeupunom zamahukadje,ulipnju1791. godine,NacionalnaskuptinaizglasaJa Chapelierovzakon,kojijeilegalnimproglasio organizacijei skupove. usmjereneprotivslobodnogodvijanjaindustrije.Preciznije, zakonjepropisivaodaradniciizanatlije,bilokojedjelatnostiili za-nata,nesmijudonositiilisastavljatibilokakveodredbeoonome tosmatraju svojiminteresom ... U skuptinskojraspravi Chapelierse danesporazume:Nitkoodnas nenamjeravatrgovcedaraspravljajuosvojim interesima.15NekolikogodinanakontogaEngleskajeuvelazakone protiv nezakonitih prisega i udruivanja(Act Against Unlawful Oaths iz 1797.iCombination Act1799)pokojimasuprektitelji moglibitika-njenisasedamgodinarobije. zakonidonesenisugotovousvim zapadnoevropskim zemljama.415 belgijskog kaznenog zakona pro-glasiojesindikalnudjelatnostkanjivomsdvijedodesetgodinaza-tvora.U sukobaposlodavcairadnika,poslodavcuse vjerovalonaaradnikjetrebaopodnijetidokazeukoristsvojeg iskaza.16 Do1883. godinesvaki belgijski radnik jeprema zakonu morao imaUradnuknjiicukojujekodsebedraoposlodavaciukojuje mogaoupisivatirazneprimjedbe.Novosezaposlenjenijemoglodobiti bez radneknjiice.UFrancuskojjepropisoradnimknji-icamaukinut1890.godine.17 Tajprisilnireimjenajprijeolakanu Engleskojutoku1824-25.UdrUivanjeradnikajepostalozakonito, alijenjegovo bilobrojnim zakonskimrestrikci-jama.Kadje,osamgodinaposlije,()venitskisindikalizamstvarnouzeo maha,poslodavciivladasupokrenuli akcijudagaunite. ZakoniprotivtrajkasuukinutiuFrancuskoj1863,auNizozemskoj 1872. godine.U Sjedinjenim Dravama udruivanje radnika smatralose urotomgotovodopolovicedevetnaestog UEngleskojtekod 1871,uFrancuskojod 1884,audrugimzemljama jokasnije,sindikati sulegalizirani,aradnicimajedanaslobodastrukovnogorganiziranja. USjedinjenimDravamaposlodavcisu prihvatilisindikate krajem tridesetih godina ovog u Francuskoj nakon II svjetskog rata(Ustavomiz1946. godine). Da nebistekaodojam dajeokrutne ibeskrupolozneklasne eksploatacijebilosamouprolom istaknuobihdaje ona pre-ivjela stupnjeveindustrijalizacijeidajejouznas.Jo1918. Vrhovnisuddoniojepresudukojomse trajanja radnogdana za djecunaosamsati,odobrenoodKongresa,proglaava neustavnim.Ekonomski AlexanderGerschenkron, jeovu ocarskom(aistojevrijediloiza komovoga22 Postojanjebrojnihibrzo jeukolama dase djeca odvajajuoddjecekojadolazeizsrednjegsta-_leaoRadnicimajebilozabranjenohodati stazamakojesubile rezerviranezaoneviena drutvenojljestvici. . .Prva kolatramvaja redovitosu koristili bolje odjeveni putnici,aradnici su sjedali udruga i kola;tajje u mjeripreivio irevolucionarnenemire 1918.godine...Osnovatih bilajekombinacijadiskriminatorskog zakonodavstva(npr.ugovorioradu),administrativnihmjera,sudskeprakse idrutvenih tabua.IB NajgoriobliciklasneeksploataCijesadaseponovoprakticirajuu brojnimzemljamaurazvojusvugdjeusvijetu. Neprekidanrastproduktivnostiipritisciiprofesionalnih organizacija klasedovelisudo poboljanja,pa tako danas,unajrazvijenijihzemalja,uasiprvobitneakumulaCije kapitala pripadaju vieili manje prolosti. iunajrazvije-nijim zemljama,raspodjela dohotka jejo vrlo neravno-mjerna,araspodjelaimovineosobitonejednaka.Naprimjer,uUje-dinjenomKraljevstvu1960.godineje5postostanovnitvaposjedo-valo75postoosobneimovineiprimalo92postosvihprihodaod imovine.19 tosefunkcioniranjasistema,modajeviezabavno negovanoistaknutidabritanskiviislojevi. posjedujuviebogatstva negotojenjihovanacijastvoriladodanas!Naime,osimopipljivog bogatstva,oni posjedujuinacionalnozaduenje. Kadjejednakostjednomunitena,slobodajeizgubilamnogo od svojeg a bratstvoje,naravno,nestalo.Jasnojedapotonje nijebilo pravo kojebisemoglo u ustav.Uburoa-skomsvijetujosemnogogovorioslobodi- neprekidnonamispiru mozak oslobodnomsvijetu- mnogomanjeojednakosti,a bratstvosegotovo inespominje. iapologetskinastrojenim ljudima moradonekle apsurdnodasebratstvo asociraskapi':' trinomkonkurencijom.20 Tonasnetrebaiznenaditi. Spomenutatriidealajeproklamiralarevolucija,aneburoaskaklasa.Buroazijajevjerovalauprivatnovlasnitvo,slo-bodnotrite iobiteljskonasljedstvo.Triseideala francuskerevolucije jomoguzajedno- lisimbolike- ispisaninafrancuskom kovanomnovcu. ll.Eksproprijacijanezavisnihi koncentracija ekonomske Danasjedobropoznatoda razvojdovodidokoncen-tracijekapitala,zapoljavanjai Doneklejemanjepoznatoda dovodidogotovopotpunogunitavanjaindividualneekonomskeslo-bode,domasovneeksproprijacijeprivatnih Ilustracija togprocesadanajeutabeli1.Na razvoja industrijskogkapi-talizmauEngleskoj,stanovnikabilisusvojivlastitigazde.Do 23 krajaliberalnefaze razvoja,oko90postozaposlenih (ako sedirektorii najviislubenici)moraloje prodavatisvoju radnu snaguposlodavcima,privatnim idravnim.Drugdje se tajproces odvijaosazakanjenjem,alije rezultatbioisti.21 Poslodavci Posloprimci Nezavisni TABELA1 Struktura zaposlenosti uEngleskoj i Walesu (u postotku) Kasno 1921. 17. 144 3490 526 !zvor:W. F. Oakeshott:CommercealldSociety(Oxford:ClarendonPress,1936) str. 215. Upravoopisaniprocesproleterizacijeje posljedicaakumulacije.Gole brojke utabeliskrivaju beskrajan nizljudskihtrage-dija,izjalovljenih uzaludnihelja,unitenihdomova.Kapi- sistemfunkcionirakaodivovskaeljeznarukakojaunitava nezavisne,discipliniradevijantne,eksploatira slabeisvakoga prisiljava dasepodvrgnelogici akumulacije.Slobodnaigratri-nib snaga ukonkurentskom kapitalizmu vodi upostupnu koncentraciju (rast kroz akumulaciju)icentralizaciju(integracije)proizvodnje.Samo-stalni nestaju.Nestajuimala- ilirastu. neprekidno se toje tojesposobnijepreivjeti.Zatopostojebar trirazloga:prvije tehnoloki- (1)velikakoristeseekonomijamavelikihraz-mjera;drugadvarazlogaodnosesenatrinukontrolu- (2)veliko moekontroliratisvojeizvoreopskrbeimoeutjecati. na potranju zasvojimproizvodima;(3)onojefinancijskiistoga manjezavisno;itojeposebnovano,onoraspolaesredstvimane-ophodnimzapoduzimanjeskupnogistraivanjairazvoja.Razlozikoji doistaobjanjavajukanceroznirast velikihsu(2)i(3),ane produktivnostzahvaljujuCi.(1).22Zbog(2)'i(3)veliko moeizvritipritisaknasvojeslabijepartnereimoemanipulirati uvjetimakupovineiprodajeusvojuvlastitukorist.Takvatrina kontrolavelikim minimiziranjerizikaipro-ivljavanje kriza.Sdrugestrane,zavrijemepoletainte-gracijeiostaliobliciudruivanjapokazujuseunosnima.Velikapo-svojudiona trituna tri unutra-njimrastom,integracijom23ikonkurentskimodstranjivanjemslabijih rivala.Onase udruujudabi zasnovalatrgovinskaudruenja, karteleisindikateiprovodiladrugeoblikevieili manjeodjav:aosti skrivenihsporazuma.Takotrinakonkurencijateirazaranjusvojih vlastitihtemeljaipostupnojezamjenjujeoligarhijskoplaniranjego-lemihkorporacija. Velikekorporacijesusepojavilejoudrugojpolovicidevetnaestog sgradnjomeljeznica.Nakonvelikekrize1870-ihgo-24 dina,proirilesusei na industriju.U SjedinjenimDravama njihovoje postojanjeformalnopriznatodonoenjemzakonaprotivtrustova _(ShermanAntitrust.Act)1890.godine.Naprijelazu netovie odjednedesetinesvihradnikazaposlenihuindustrijskim uSjedinjenimDravama radiloje utvrtkamas vieod 100zaposlenih; uFrancuskojjenetovieodjednedesetinesvih zaposlenih unepoljo-privrednimradilozatvrtkesvieod500zaposlenih.!!4 dva rata,BerIeiMeanszapanji1isu ekonomiste,opsjednute konkurencijom,podatkomdaje1929.samo200 korporacija kontroliralookopolovicuukupnogneifnancijskogkapitala, adrugujepolovicukontroliralo300.000manjih Uodnosu premaovomnesrazmjerustvarnatrinakontrola bilajemnogood upravljanjapolovicomcijeleprivrede. noispreplitanjeupravadjelovalojeuistomsmjeru.Tojeznaciloda u populaciji od 125milijuna,oko2500ljudi neposrednoiliposredno kon-trolirafunkcioniranje dijelagoleme ekonomije.25 Od 1929.su,naravno,nastavilarasti.Dokje1929.godine100 korporacijaposjedovalo44postoosnovnihsredstavauindu-striji,u1962.tajseudio na58postO.26UBritanijije100naj- industrijskihsvojudiou' netoproizvodusa 10posto 1880.na 26posto 1930.i 50posto 1972.godine.27 Odnedavnosmosvjedocijednenovepojave:divovskekorporacije planiratiposlovanjeusvjetskimrazmjerima.Iakosekapital izvozitijonaranomstupnjurazvoja,teknakonposljednjeg svjetskogratamanjibrojmultinacionalnihkorporacija jedomi-niratisvjetskom trgovinom.Godine1969.vrijednost proizvodnje svake odtri korporacije- svetrisu - bilajeod brutoproizvoda(brutonacionalniproizvodiintermedijarnadobra) ostvarenogu120suverenihdrava.28 Procijenjeno je da do1985.go-dineokotristotinekompanijakontroliratioko75postokapitalnih dobara u svijetu. industrije,kaotojeautomo-bilska,elektronskaikemijska, kontroliratipo multinacionalnihkompanija.29 Razlozirastatransnacionalnih korpo-raCija su tehno-ekonomski iinstitucionalni. Ako se,umjesto izvoza robe, samproizvodnikapacitetsmjestinastranomtritu,mogusesmanjiti trokovitransporta,koristitijeftinijelokalnesirovine;energijairadna snaga,aproizvodnjasemoeprilagoditilokalnojpotranji.Nadalje, uviezemalja,korporacijamoeosiguratisvojevlastite izvoreopskrbeimoesekoristitiprednostima trita. modajeglavnaprednostinstitucionalno Korporacijamoe neugodnu vladinu kontrolu imanipulacijom internih cijena iska-:-zatiprofitetamogdjesuporezinajniPO Po kvantitativnirastnosiojesasobomikvalitativne promjene.Prvo,uvlasnitvupojedinacazaniijenjenasudio- drutvima.Zatopostojebardvarazloga.Jedanjedasu korporacijejednostavnopreraslefinancijske obitelji.Drugijeda suporezina nasljedstvo(uvedenit:1Britaniji1894) znatnootealiodravanjeobiteljskekontroleodgeneracijedogenera-cije.Sdrugestrane,prihodiodkapitalaili senisu oporezivali (pprezina zaradu na kapitalu(capital gain)nisuuBritanijiuvedenisve do1965),ili su se oporezivali po mnogoniimstopama od stopa poreza 25 nadohodak.Takoseisplatilolikvidiratiobiteljskuimovinuosniva-njem Posljedicajebilarazdvajanjevlasnitvaodkontrole poslovanja. Od200 nefinancijskihk9rporacijabilojesamo. 12obiteljskih1929.godine,anijedno1963.Udodatnih57 1929.i231963.godine,poslovanjejekontrolirano natemelju ilimanjinskogudjela.Direktorisukontrolirali poslovanjeoko881929,a1691963.godine.SlU Britanijijekontrolaupraveu50 rudarskihiindustrijskihpo-sa50posto1.936.na72posto1951.32Drugo,uprava jepostalavelikimdijelomautonomnaioligarhija. Napokon,korporacijeteeinternomstvaranjupotrebnihsredstava.To imdajenajmanjedvijeprednosti.Sjednestrane,izbjegavajusetro-koviprijenosaineizvjesnostiokoizdavanjanovihdionicanatritu kapitala.Sdrugestrane, suskloniji takvomposlovanjujer se prihodiodkapitalaoporezujupomnogoniimstopamaodraspo-dijeljenihdividendi.Samofinanciranjekorporacijefinancijskine-zavisnima,aupravazadravapotpunukontroluizvorasredstava.Kao posljedicatetrostrukepromjene,konkurentski _kapitalizamsepre-obrazioum011opolskikapitalizam. Tajje izrazdonekledvosmislen.Monopolovdjene potpunu kontroluproizvodnje.Umnogimindustrijamatriili kontrolirajudvije ukupneproizvodnje,ili vie;samouizuzet-nim jednajedina tvrtkadominira.Prematome,ustrogom smislu trebalibismogovoritiooligopolu,33neomonopolu.Me-izrazmonopolmoemoipakkoristitiusmislu kri-vuljepotranje,to davienedanucijenu kaokonkurentskatvrtka.Tasituacijaproizlaziizi diferenciranosti proizvoda. No, tu je i o mnogoKadcijelugranukontroliraju tri ili golema konkurent-skosniavanjecijenapostajevrloopasanposao.Onomoe-' ijest, kadsuumladimdanimaneiskusnipartnerisnjimeksperimentirali- krah.Stogasuplaniranjei u interesu.Karteliidrugiobliciotvorenihdogovora su naudaru zakonaprotivtrustova.Alipreutnidogovorisuiirokoras-prostranjeni.se vrlopaljivoivrlo dobroznajutomogu ada neizazovuodmazdu.Cijeneseutvr-takoda odraavaju interes.!!ije potrebno. Preutnidogovorseizraavau cijena: predvodnikuzimaiPJcijativuumijenjanjucijena,adrugaga utomeslijede.Tadaponaanjeoligopola jako ponaanjumonopola. podacipokazujudaoligopolskecijene opadajuznatnomanjenegokonkurentskecijeneuvrijemekrizeida suprofitivelikihiuoligopolskimindustrijama od profita manjih i u konkurentskijim industrijama.34 Koncentracijaicentralizacijakapitalaujednoje iomo-koncentraciju rada. s ekonomskom snagom poslodavaca, radnici sesami organiziraju usindikate.Da bi bili djelotvorni,sindikati moraju biti velike organizacije,pa oni rastu sve dok nedosegnu krajnju granicu nacionalnih asocijacija.Na tom stupnju,monopol rada 26 sesmonopoiomkapitala.Svakiseborizaudiounacionalnom Tajjesukob,naravno, Onotojemanje .jestdata dvamonopolaimajuistevitalneinterese.Umladimdanima kapitalizma,sindikatisubilismrtnaopasnostzaprofitesitnihpodu-zetnika.Stogasekoristila dravedasesindikatistaveizvanza-kona.Velikakorporacijajesigurnazasvojeprofiteiplaisejedino razornihposljedicanepredvidivogponaanjaradnika.Akojednaorga-nizacijaelipotivatiprerogativeupravei radnudisciplinu, korporacija biti presretna da moes njom sporazum.3SSuvre-meniradniugovorinavodedajetrajkzabranjenbezodobre-njasindikata.Danas,komentiraStaughtonLynd ugovore, radnikkojisamoinicijativnotrajkamoe otkazuzasisti-ranje,zapravonainzistiranje,sindikata.36Itakosusesindikatina krajuuklopiliusistem;Nadnicerastu,rastuiprofiti,akorporacije moguplaniratiito.jenajviesmanjitirizike.37 III.obrazacrazvoja Kapitalizamjezasnovannakonkurencijiineprekidnoproizvodi monopol.Utemeljen je na tritu i neprekidno pokuava unititi trite, privatiziratisvetrineodluke.Korporacijeteevertikalnojintegra-cijida bi kontroliralecijeneidrugeuvjeteopskrbe.Horizontalna inte-gracijaprovodisedabisekonkurencijanaprodajnimtri.,. tima.Visokstupanjsamofinanciranja po100 posto-osiguravanezavisnostodfinancijskihtrita.Intenzivnareklamako-ristisezaoblikovanjepreferencija izastvaranjepo-trebakojese nikadnebipojavile.Prijavljivanjeekskluzivnih pravanapatente,zamorneparnicenasuduispecijalni po-pustiulazakdrugihuproizvodnju.Stalno korpora-cijenastojeinternaliziratisveodlukeoproizvodnji,kupovini,prodaji i financiranju.Tozapravototalnoplaniranje. iako dvije stotineupravljacijelomprivredom,teiakoseusvakom odnjihracionalnoplanira,netojonedostaje.Privredanijeplanska; Nita usistemu nedostatnost ukupnepotranje,stabilnost cijena i,shodno. tome,odsutnostpovremenihkriza.Tojevrlouvjerljivo pokazala svjetska ekonomska kriza uranim tridesetim godinama ovoga atojednakopokazujeisadanjakrizakasnih1970-ihiranih 1980-ih godina.Drava je morala nastupiti i ispuniti prazninu uprocesu planiranja.Uskorosu Woytinski, Wigforss i Kalecki, na socijaldemokrat-skojstrani i John MaynardKeynesna drugoj,pokazali kako se to moe provesti.I,kapitalizam jedobiojojedanepitet:postaojepoznat kao dravni kapitalizam.Dvasvjetska rata pomoglasu daseubrza proces. Ivlada iprivreda priviknuli susena suradnju u pothvatu upravljanjaprivredomidrutvom. J ednakratkahistorijskadigresijamoesepokazatikorisnom. Douplitanjadraveu procesnijedoloprvi put uratnomrazdoblju.Niti su semonopolipOjavili tek nakonsedamdesetih godinaprolog Kapitalizamje,ustvari, isjednim,i 27 sdrugim.Njegovaprva,pripremnafazajepozpatakao ka-pitalizam. UZapadnojEvropi,tajeetaparazvojatrajalaokodvijestotine godina,doranogosamnaestog Dabiproirilitrgovinuipo-diglinovemanufakture,trgovcisutraili- idobili- monopole. Mladenacionalnedrave,koje susecentralizirale svedok nisudostigle stadij apsolutizma, traile su nove izvoreprihoda. Trgo- kompanije, uuvjetimavelikenesigurnosti,trebalesu zatitudrave.Simbiozakapitalaidravebilaje prirodan ishod.Kraljevske manufakture u Francuskoj ministra Colberta posebnosuilustrativanprimjer.irenjetrgovinejemoralo potkopati i,nakraju,monopole.Dokrajasedamnaestog reguliranekompanijesuprestalebitidominantanoblikorga-nizacije. uvanjskojtrgovini.Uranomosamnaestom sistem proizvediiprodaj sezamjenjivatiproizvodnjom. Pozornica za industrijsku revoluciju bilajepripremljena.Ona je 1760-ihgodinasusavrenimparnimstrojemipoboljanimtekstilnim strojevima.Uskorojeindustrijskikapitalizambioupunomzamahu, preostaletrgovinskebarijere.Njegovakonkurentskafaza zavrenajevelikomkrizom1873-96,aostatak znamo. Kadjednorasteuodnosuprema industriji,dosie stupanjnakOjemdaljaekspanzijauskloputeindustrijesmanjuje unosnost poslovanja.Tada jeprisiljeno iz te industrije irazvrstati proizvodnjugranski i geografski. proizvodna jedinica usuvre-menomrazvijenomkapitalizmujejednagolemakorporacijakojaje i konglomerat (proizvodiu vieindustrija)i multinacionalna kompanija (proizvodiuviezemalja).3BMalibrojtakvih velikihkorporacija,pot-pomognutihi oddrave,drizapravosvekonceusvojim rukama. Svakiodstupnjarazvojavjernoseodraavauekonomskoj teoriji.Merkanti1izamjeteorijakapitalizma.Oninzistira na profitainacionalnekoristi.Konku-J:ep.tskistupanjindustrijskogkapitalizmapokriva eRenomija.Njezini prvibili su WilliamPetty (Political Arithme-tic,1672)iRichardCantillon(Essaisurlanatureducommerceen general,1755).Fiziokratisupopulariziralilaissez-faire,laissez--passer,aAdamSmithnevidljivuruku.Posljednjioriginalniradu tradicijibiojeDasKapital(1867)KarlaMarxa.Onjeuisto vrijeme nove, misliiraz-voja. revolucijaJevonsa,MengeraiWalrasausedamde-setimgodinamaprologiteorijeimperfektnei konku-rencijeuranimtridesetimgodinamaovogOoanRobinsoni E.Chamberlin)graniceere ekonomije.se teorijomkonkurencije,azavriloteorijommonoPQla.Godine1936. pojavilaseKeynesovateorija.Kejnezijanskateorijajojeuz nas.Aistotakoidrav1'likapitalizam. Drugesuklasifikacije - naprimjer,podjelautri stadija: industrijski ipostindustrijski kapitalizam.da se naposljednjerazdoblje,smatramshodnimdakon-kurentskiimonopolskikapitalizamstopimujedanjedini- laissez-28 -fairestadij- idagausporedimsreguliranimstadijemkapitalizma. opisanastadijasutakodobrohistOrijski -damoraju usvakuklasifikaciju.Onirasvjetljavajudinamikusiste-ma.Oni upozoravajunaubrzavanjerazvoja:svakijestadij 'progresivno Tabela2sumirapregled.Radipotpunostidodajem prijelaznorazdobljeodfeudalizmaukapitalizam,okOjemnetovie poslije(poglavlje14,odjeljakI A). Sadamoemosaetianalizudravnogkapitalizma. TABELA2 Klasifikacijarazvoja Prijelaz iz feudalizma:.sitna robna proizvodnja, sredina 14. dosredine 16. Prvi regulirani stadij: kapitalizam, do sredine 18. Laissez-faire stadij: Drugi regulirani stadij: konkurentski, do 1870-ih, monopolski,do1930-ih, dravni,do 1970-ih, transnacionalni (?). l Industrijski Jkapitalizam Postindustrijski kapitalizam, prijelazni (?) ulogadravedobroseiskazujeudjelombudetske potrosn]eubrutonacionalnomproizvodu.Naprijelomutaj jeudiodosizao5-10postounaprednim zemaljama. Prijesvjetskekrizenije porastao.39 odondase nagloi1970-ihgodinaje ili 40i 50posto,kaouSkandinavijiiNizozemskoj.Toje dovoljnovelika masasredstavazaefektivnokoritenjeustabilizacijskesvrhe.Veliki javnisektor,ustvari,ispunjavadva stabilizacijskazadatka: dadravnekupovinenisupodutjecajemsponatanihtrinih fluktuacija,onepredstavljajuotokstabilnostiumorukumulativnih valovauvrijemepoletailipadovaproizvodnje;osimtoga,fiskalna imonetarna mogusekoristitiu svrhe. Unutardravnogsektora,posebno pridajeserashodima zaobranu.U tisurashodigotovodvostruko odvladinepotronje.Tojedovelodostvaranja tojepoznato podimenomkompleks.Kaotoje predsjednik Eisenhower,kogasetekomoesmatratiradikalom,totalniutjecaj vojno-industrijskogkompleksase usvakom gradu,svakojdrav-nojzgradi,svakomuredusaveznevlade.Opiranjeoporezivanjudo-nekleoslabikadsenovac troi za naoruavanje. Takopotronja vojske pomaeodravanjeagregatnepotranje.Ivieodtoga.Onaomogu-ulaganjeunaprednutehnologijui,shodnotome,sigurnostplani-ranjaza industrijskesistemeu kojabi bila zbogtrokovairizika.40Takojemoderna dravamate-rijalnozainteresiranazapotronjuvojske.Alinjezinuulogunijepo-29 trebnoprevieisticati.Utompogledusvemirskautrkamoejednako dobronadomjestiti utrku u naoruavanju.A istotakoiizravnofinanci-ranje istraivanja i razvoja.Moemoda je potronja vojske mala uSaveznojRepublici izanemarivauJapanu,atedvije zemlje ostvaruju znatno viestope rasta od Sjedinjenih Drava.41 nito,tojeukupnijavnisektor,tojemanjevanapotronja vojske. Osim kejnezijanskihrecepata,pokazalosedajejedan odzadatakasuvremene draveubrzavanjetehnolokog napretka.Aistotakoiopskrbljivanjeikolovanomradnom snagom.Drava sudjelujeuinvestiranju ineposrednoseanga-ira u prOizvodnji.Kapitalnointenzivnu inftrastrukturu - ceste,eljez-nice,zraeni promet,energetiku- popravilu osigurava drava.Drava izkripcakorporacijeu subvencioniraindustrije kojenisuunosne, izvoznerizike.Kadzatreba,reguliranadnice icijene. kadgodprivrednisistemzakae,nastupadrava. Stogaiimeovakvomsistemu:dravno-monopolskikapitalizam. Postojijedanvaanposaokojinacionalnadravanemoeobav-ljati.Ona nemoeplanirati narazini.Korporacija moe prelazitinacionalnegranice,dravanemoe.Sadanjakrizanarodnogekonomskogporetkaodraava tu dasusu-vremeneekonomijejakonacionalnoplaniranjenemoe privrednefluktuacijeakoseekonomske .aktivnostineuskla-usvjetskimrazmjerima.InternaCionalizacijaplaniranjajevjero-jatnokorakinstitucionalnograzvoja.Stogaseonmoeozna-kaotransnacionalan. Velikazahtijevajuvelikuradnusnagu,obojezahtijeva jakuvladu.U poretku,vladasezasnivana partijama.Partijesu,kaoisindikat,birokratskiposrednici.Radnici nemogupregovaratiilitrajkatibezsindikata.Poslanicinemogu glasatiili djelovatibezodobrenjapartija.Dabivladadobrofunkcio-nirala,morabitistabilna.Dabisestabilizirala,brojpartija postupnosesmanjuje,svedokcijelimivotomneprevladavatidvijeglavnepartije.42 Nadalje,postojijakasklonosttih dvijupartijadase poveusdrugedvijemonopolskesku" pine,idapredstavljajunjihoveinterese.Takovjerojatnopostojati jednakonzervativnapartija,sklonainteresimaprivatnogkapitala, ijedna partija,kojupodravajusindikati. divadominirajudrutvenompozornicomdravno-monopol-skogkapitalizma:organizirani kapital,organizirani radidvijepartije.Akose partijejasnoidentificirajusdvaantagoni- drutvenainteresa,oligopolsvodisenaduopol. i danedoteidentifikacije,ostaje daljudskimposlovima upravljajudivovskeorganizacije.Tehnostrukture43 ibirokracijesuin-strumentiorganizacijskekontrole,koordinacijeiregulacije.Skupine kojeimajupristupdopoloajatakvihorganizacijadre urukamagolemuvlast.Zajednoskonkurencijomilaissez-fairetri-tem,individualizamnestajepodgolemomteinomorganizacije.U stvari,ivotsvakogpojedincareguliranekaorganizacijanadkojom imamalo,ilinemakontrole.Zbogtenadasvevelikevanosti 30 organizacije,predlaemdasesuvremenistadijkapitalizmakao organiziraniili reguliranikapitalizam.. -stadijakapitalizmavrlosujasnorazdvojeniratmmrazdobljem.Laissez-fairestadijzavriojeprvimsvjetskimra-tom.Organiziranikapitalizam jepotpunoutemeljen nakonIISVjetskog rata . .dvarata, nestabilnost,ekonomskastagnacija, SVjetskaekonomskakrizaipojavafaizmasu ne-jednogstadijakapitalizmaudrugi.Uanalizikoja slIjedIpaznJUcemousmjeritibapotonjistadij,ili organiziratikapita1i- . Natomstupnju,kaotosmovidjeli,dravaigraizuzetnozna-caJnuulogu.Utom pogleduonadoneklenalikujedrugomsuvremenom ukOjemdravaigrajo - izasvaku praktienuaktIvnostapsolutnu-ulogu.Tajsistemjemanjepoznati stogaz:'lhtijevanetodetaljnijuanalizu,kojudonosimoupoglavlJU. 31 Poglavlje2 Etatizam Utrenutkukadasupisali manifest,njegoveautore dijeliloje od francuskerevolucijemanjevremenanegotoautora ovog radadijeliodoktobarskerevolucije.Sadakaoionda,novidrutveni sistem dovoljnoje sazrio da dopusti jednu sistematsku analizu i ocjenu. Radilakegrazumijevanjaanalize, privre-menedefinicijeetatizma.Jednodrutvonazvatako njigovislojevizastupaju temeljnedoktrinetradicionalnesoci- ideologije,kaotoje ukidanjeprivatnogproizvodnogvlas-nitvaiemancipacija klasa,alirevidiraju pri-stupu pogledu jednog nadasvevanogpitanja:ulogedrave.Socijalisti potradicijismatrajudravuaparatomprisile.Njegovajebituvla-da.vininadljudimakojutreba zamijenitiupravljanjemstvarima(Saint-. -Simon,Engels).Dabisespoznalikaopojedinci,proleterimoraju odbacitidravu(MarxiEngels, ideologija).Svivladini namjetenicitrebajuprimati nadnice,asdunostitrebaju bitiopoziviusvakomtrenutku(Marx,Lenjin).Sve dunosti morajubitiprivremene (Bebel,Lenjin).Potpunakontrolanad kimprocesommoraunarodu,adravamorapostupnoodu-mrijeti(Proudhon,Engels).Dabisetopostiglo, morabiti decentraliziranoizasnovanonakomunamaiudruenjima(anarhisti, Parikakomuna,Marx).Buroaskudemokraciju,sasvimsvojimdru-tvenimnadomjestitmnogoosmiljenijidrutveni poredak,ukojemslobodasvakogpOjedincabitipreduvjetzaslo-bodusvihzajedno manifest).Samonajiraslobodamisli neprestaninapredakkojijetemeljnidrutvenizakon.(Be-.belu drutvu,RosaLuxemburg).1 Usredini,sveteidejezamjenjujepotpunosuprotna ideologijapokOjojsnana,centralizirana,autoritarnadravapostaje osovinaokokojesecijelodrutvo.Svaekonomskai koncentriranajeurukama organizacije,koja otvorenopolaepravonamonopol Staljinje1930. go-dineobrazloioturevizijuargumentomdabidrava odumria,onanajprijemora tojevrlo jednomdru-gom naime,da se izgradnjom socijalizma klasna borbaneminovnozaotrava.Ukidanjeklasanepostiesegaenjem klasneborbe,negonjezinimrazbuktavanjem.Odumiranjedravene postieseslabljenjemdravnevlasti,negonjezinim...3 NaXVIIIkongresu partije,odranom1939. godine,Sta-32 IjinjeosudiopoznatuEngelsovuhipotezuorazvojudrave. jetvrdiodajeprvi kojimsedravapojavljujekaozastupnikrnte-. resacijelogdrui:va- podrutvljavanjesredstava. zaproizvodnju . . ujednoinjezinposljednjisamostalni u tomsvojstvu.UplItanje dravnevlastiudrutveneodnosepostaje suvinozasvevie ipostupnonestaje.Staljinjetvrdioda tiemoeprimijenitiuSovjetskomSavezujer jeonb10JedrnasocIJah- zemlja,okruena neprijateljskim svijetom.U me- je opsada;zemlje ukojima je kapi-talizam-dokinutnastanjuju stanovnitvasvijeta- pa ipakse ta istateorijapotpunoidalje

. Prematome,etatizamje,ukratko,mjeavinatradicionalnogsocija-lizmaiautoritarnedrave.Preostajenamdaistraimokal\oje. dolo doteapsurdne kombinacijeikakvesunjezineposljedice.Dabismo to potrebnosevratitiuprvupolovicuprologaLaneantinomije Prizo.rnepotrebne bijedekojajeuvrijemeprvobitneakumulacije kapitalapogodila i . .nunojenaiaonasnanereakcije.NatajsusenacrnsocIJahstickl pokretipojaviliudevetnaestom Ka4su proivjelistvarnost bespotedneeksploatacije,ljudi_sugubiti uidealebur-oaskerevolucije.Drutvojenegdjekrenulopogresmmputem.Brzo jeotkrivenodasloboda,(pravna)jednakostiprivatnov!.asnitVo_ stvarajubratstvo,nego eksploataciju. umOVi uskorosudolidokonzistentnogteoretskog kojisemoe saeti uove.tri tvrdnje:(1)Privatno vlasnitvoje glavni uzrok ekonom-skihnejednakosti.Ekonomskenejednakostidovodedone-jednakostiiklasneeksploatacije.Prematome,osnovnipreduvjetbes-klasnogdrutva jepodrutvljavanjesredstava zaproizvodnju.(2)Lais-sez-fairetritastvaraju -padoveuproizvodnjiinezaposle-nost.. Dabiseosiguraoposaosvim zajednicejracionalno iskoristiliraspoloiviresursi,drutvotreba uvesticentralnoplaniranje. (3)' da uto vrijemeradnici nisuuivalini najelementarnija p'oli- prava,drutvenipreobraajreformomnijese. Stogasedajenasilnarevolucijajedinaalternativanaraspola-_ ganju.Komunisti.,.otvorenoizjavljujudasenjiliovi mogu ostvaritijedinonasilriimruenjemcijelogdosadanjeg retka. manifest)-. Naraziniprimjene- tj.kadasujeprihvatiliiroki po-kreti- upravoizloenateorijadoivjelaje psiholoki obrat.Socijalisti su postali socijalisti neiz teoretskih razloga,negozato_ jer su sesnanosuprotstavljali buroaskogdrutva.Kaosvaka spontanareakcijananetomrsko, kritikanaginjalaje naivnom,izravnomporicanju institucijaivrijednosti.Jo jednomjetemeljnipristupbionegativan.Ovogaputa tonisubile feudalnebarijere,negoburoaskeinstitucijekojeje razoriti, zanesmetani razvoj Svetojepostojalobiloje pogreno - 3 ekonomijasocijalizma 33 itrebalosenadomjestiti suprotnim. se.dagra-drutvonijebilosamoburoaskonegoirezultatukupnog razvoja svedotogvremena.Postojalaje,stoga,potreba zatemeljitomanalizomdrutva- analizomusmjerenomnaprecizno identificiranje i jasnorazlikovanjefundamentalnihoblika pona-anjai pojavazaburoaskuetapurazvoja.Umjesto toga,poglediirazmiljanjaizgledalisuovako: - eksploatacijazasnovanajenaprivatnomvlas-nitvu.Stogaprivatnovlasnitvotrebaukinutiizamijenitijavnim vlasnitvom.dasu nastavilirazmiljatiuterminimapravnihkategorija- vlasnikje iIipravnaosoba- socijali- ideolozi i njihovi sljedbenici mogli su sijavno vlasnitvo jedinokaodravno vlasnitvo.Itakose dogodiloda sestupanjrazvoja socijalizmaupojedinojzemljimjeripostotkomproizvodnogkapitala uvlasnitvudrave. - (Laissez-faire)tritedovodido padovauproizvod-nji,nezaposlenosti,neefikasnealokacijeresursai Stogase tritekaotakvotrebaukinuti- ponovosenijedakapita- tritenijejedino kojemoepostOjati- izamijenitiadmistra-tivnomalokacijomresursa.Tritese sposebnim,lais-sez-faire,oblikom privredeibilojeuapsolutnojsuprot-nosti- tj.smatraloseinkompatibilnim - splaniranjem. - Uprivredibeztritanijebilomjestazanovac.Usvojem drutvu5 Bebelizraziojetuideju navriojednostavan- ipOjednostavljen- GdjenepostOji kapital ne postoji niroba,pa prema tome,nemoepostojati ninovac. Tajje bioirokoidolojedobrojnihpokuaja ukidanjanovca, moralnihpoticaja,6itd.Tijesnopovezane s novcem su kamate,kojesu sesmatrale neradnim prihodom - vrstomlihvarstvapo crkve"usrednjemvijeku. Prema tomekamatejetrebaloukinuti.Vriodugo ideolozi nisu- anekinenidanas- alokacionufunkciju kamata.Itakoimnijenidopiralodosvijestidakamatekaoprivatni prihodmoguimorajuukinuti,akamatekaocijenuzaupotrebudru-tvenogkapitalatrebajuzadrati. - Okrutani individualizam(potaknutprivatnimvlas-nitvomibespotednomkonkurencijom)stvara neljudskuokolinukoju karakterizirastanjeHomohominilupu8.Prematome,individualizam jezloimora ga nadomjestiti kolektivizam,ukojemprevladavaju inte-residrutva,aodpojedinacase dasepovinujusududrutva. Interesedrutvazastupa- ijedinaihmoezastupati- drava.7 Vrio jei dajeprivatnainicijativa,zasnovananagra- liberalizmu,uzrokeksploatacije siromanih od bogatih.Prema tome,privatnainicijativailiberalizamsu imoraih nadomjestitistriktnadravnakontrolainadzor.Nadalje,individualna inicijativajespontana.Dakle,spontanostjetetna.Njezinesuposlje-dicesitneburoaskestrasti,neorganiziranodrutvoianarhija.Iztoga slijedidaspontanosttrebaustupitimjestosvjesnojsveobuhvatnOj kontrolidrave,kojaosiguravajednoobraznoponaanje.Josamo korakdaljeidolazimodovieiIimanjepotpunenegacijevlastite osobnosti; posebnokoddrutava skromnogmaterijalnog bo-34 gatstva.Tajfenomen je Marxiopisaogakaoprimitivni komunizam: Tajkomunizam- timeto negira osobnost-jesamokonzekventanizrazprivatnog je. tanegaCIJa. zavistkojasekonstituirakaosilasamoJeoblik. ukomese gramzivostuspostavljaizadovoljavasamonadrugt. naem..svakog privatnogvlasnitvakaotakvogupravljenajebarprotivvlasnitvakaozavistiltenjazaniveliranjem,tako .daone vSaCID!aVaJU;bitkonkurencije.PrimitivnikomunistsamoJedovrsavanJetezaVISti ite' nivelacijesastajalitazamiljenogminimuma.Kakoto privat-nogvlasnitvaimamalovezezbiljskimupravo apstraktnanegacijacijelogaSVIjetaobr:u:ov:mJalCIvilizaCIJe!.povratakprirodnomprimitivizmU siromasna. l v samosto nije prevladao privatno vlasnitvo nego do njega JOSIlllJe nI dOSpIO. Popistakvihpogrenih,iakokonzistentnih,antinomijamoesepo voljiproduljiti.Onesupostalegrubljei odvremenaruske revolucije.Rusijajebila nazadna i,kao ze.mlJateyvrste,okruena kapitalizmom,paJe instinkt,kojisvetodolaziizvana. smatrakao TakosuteorijarelativnostI,genetskabIologIJaI . bileburoaskipronalasci,neznanstvenikaotakvi,pasemsumtrebalI prihvatitiujednojproleterskojdravi.I,potpunosukladn?Marxoyom opisupovratkauneprirodniprimitivizam,apstraktnaumJetnos!,Jazz, eksperimentiranjeliterarnimizrazomiatonalnaglazba.su dekadentnimaistogazabranjenima.Umjestotoga, t;eah-zam - kakoje prozvan novistil- s istinskitimaiukusom,propisanjekaojedinaispravnaumJetnost za radmcku klasu.9 l...l. Jednaantinomija,potpunorazvijenatekrevo a)e posljedice.Onaslijedi lZcovJe-koveosobnosti iodnosisena POhtICkudemokraclJu.DemokraCIJa,kao izum,mora bitiloasama pO' sebi;ona titi bogataelja proletere siromanima i St?ga ju je ZamljemtI. DiktaturomproletarijatakaooblIkomsocIJahstickedemokra-cije.Tajdonekleizraz terminproletarijataupotnJebijenuJe naslijediood pndodavsI .musadrzaj, zloupotrijebljenje- neUVIJeksVjesno dablse mistifikacijanaega l!P:V0tnom taJJe konceptpredloenprijesvegakaosoclOloskakategOrIjakOJom.se klasnikaraktersistemaipodrazumijevarazhko-vanjevladavineukoristproletaritatakojije.. predstyavljaove-stanovnitva i vladavineukOrist burzoazlJe(burzoaskedIktature), kojaje,kaosvaka klasa,diostanov-nitvaIzraz sukoristileprijesvegavladaJucepartiJeuIzvornom blan- oblikudabiopravdale diktaturuYTonijebil? teko,jerjeurevolucionarnom polI- represije,postojalajakastruJamIsaonoIakcIonopremadiktaturi. iprijeBlanquija,babuvistisurazmatrah 335 -(o 7idiktatururevolucionarnogvodstva.UsvojimJamstvimaharmonije islobode,Weitlingje da veliki diofrancuskihkomunistanaginje diktaturi,jer vrlodobroznadasuverenitet naroda ... nepristajeraz- izstareupotpunonovudrutvenuorganizaciju.12 Godine1848.uPraguBa:kunjinje razvioplanove za poredak sneogrfl- diktatorijalnimovlatenjimal3- tonalikujeLenjinovbj -for-mulaciji iz1920. godinevlast zasnovana na nasiljuj Godine1864.Bakunjinjeizradiodokumenatzasvoju -tajnuorganiza-ciju,osnovanu uItaliji,ukojem je odredio:"-Sve nacionalneHuntepostavljacentralnidirektorat,kojemuna-cionalna Hunta duguje apsolutnu pokornost u svim okolnostima.14 Nakonuspjenerevolucijenjegovajeorganizacijatrebalaprovesti 7inevidljivudiktaturu.l5tose njihovepogledemoda j(;:najbolje opisao Friedrich Engels:BlanquUeva pretpostavka,da revo-lucijunfoepovestijednamanjarevolucionarnagrupica,pretpostavlja - sama:p6 sebineophodnost diktature,nediktaturecijele revolucionarne - klase,proletarijata, negoone manjine kojaje provela revoluciju,ikoja seprethodnoorganiziralapoddiktaturomjednogili nekolikopojedi-naca.l6,,, pristup je,naravno,vrlo dijalogpojas-nit taj1891.godinePrijedlogErfurtskogpro-grama partije,Engelsjezapisao:Ako je jedna stvar sigurna,_ondaje toda naa Partija i klasamogu vlastsamopodokriljemdemokratskerepublike.Toje oblik diktature proletarijata.l7 Jo jednom,Staljin i,zajedno snjim partija SovjetskogSaveza,odvajajuseodpogleda -Engelsai pokretaPrijedrugeruskerevolucije1917)marksistisvih.zemaljasmatrali sudajeparlamentarnarepublikanajpogodnijioblik organizacije uraidoblju prelaska iz kapitalizma 11 socijalizam .. Engelsovaautoritativna tvrdnjaukriticiErfurtskogprogramaiz1891,naime,dadem6kratska republika. ..predstavlja oblikdiktatureproletarijatanedvo-smislenojepokazaladamarksistiinadaljesmatraju republiku oblikom diktature' proletarijata.' ... to bisedogodiloPartiji,naojrevoluci1i,marksizmu,da je Lenjin, imao - strahopotovanjepremaslovumarksizmaidanijeimao izmijeniti jednu staru postayku marksizma.. novom postavkomkojaserepublike Sovjeta' ...18',_ Staljinje-dostalako svojput.Moemozapazitijedan zanimljivpovijesniparadoks:simbiozu nastro-jenihintelektualaca ivladaraednili vlasti.Usiromanomi nepraved-nomdrutvu,intelektualci--..:.. isamiprivilegiranaskupina- naginju razv!janjuakutnogkrivice,kojiseondaolakavabezuvjetnim autokracijirevolucionarnihTajjefenomenbio irokorasprostranjen. A-Staljinje dobroznaokakog:itreba iskoristiti. KadjedemokracijajednomhrabropretvorenaudiktatUru,nuno su,pologiciiostaleposljedice. demokracija 36 pretpostavlja nekolikopartija;prema tome, de-mokracijamoepretpostavljatisamojednupartiju., ideolozinisumogliza-mislitibespartijsko'Nakrajusuhirovirazvoja dovelinedouklanjanjanedostataka demokracije,negodo odbacivanjademokracijekaotakve.Zahtjevzademokracijomseprezirnokaoanarholiberalizam,kao sla-bost kojudiscipliniranikomunist nesmijetolerirati.l9 . Rodiosejedanvrlo sistem.Poljskimarksist WlodzimierzBrusopisaogajekaototalitarizami njegove glavnekarakteristike: 1.prevlastbirokratskogaparatanadformalnoizabranimtijelima usvimdijelovima strukture; 2.zamjenjivanjenormalnihizboraimenovanjemkandidatazapar-tijska,dravnaisindikalnamjestaodozgora,izviihredovabiro-kracije; 3.ulogazapartiju,kOjase upotpunojsubordinaciji svih ostalih institucija partijskom aparatu i totalnOjzabrani svihsamo-stalnih inicijativa;_ 4. ,monopol kontrolemasovnihmedija, univerzalnupre-ventivnucenzuru. Takoseusvim drutvenogivota,Brus, pripadnici drutvasadravnim aparatom i senaatomiziranepojedincekojimasu ipravna sredstva izraavanjaili kontrole.20 II.Religioznastrukturasvijesti Uprethodnojglavividjelismokakopukanegacijanijeizmijenila razmiljanja.Pukanegacijaostajeunutarbitnoiste strukturesvijesti.Pretpostavimosadadase revolucija odigralaunazadnom,predburoaskomdrutvu.Utakvom moemo dasekao opisivatinesamobur-oaskinegoipredburoaskistavovi.Atojeupravoonotosei ' Zapredburoaskisvijet jereligioznastrukturasvi-jesti.21 Podtimerazumijevampredracionalanineracionalan raz-miljanja,usmjeren prema autoritetu --..:.. ne - ivan na vjerovanjima- nena Povrh toga,predmeti vjero-vanjasmatrajuse'svetima.Orijentacijaautoritet-vjerovanjadovodi dorazmiljanjakojinijesamoiracionalan,negoimajednaku strukturu kao i stavovi vjerskih sekti.Namjesto spoznajne komponente dolazedrugedvije.Prvo,postojiidentifikacijas organizacije. vlastitaosobnostjeuronjena,rastvorenaupredmetuoboava-nja.Drugo,kaoposljedica,potonjisesmatrasvetim.Svakareligija jasnorazliku svetogi svjetovnog.I obrnuto: kad god jenekaosoba,organizacijailiidejastavljenaizvandomaajakritike, stavljenajeudomenusvetostikojapodrazumijevareligiozne 37 dasuseprve revolucijeodigraleunazadnim zemljama,socijalizamkojijeiznjihproizaaoproetjereligioznom inareligioznoorijentiranasrednjovjekovnadrutva. MarxiEngels sudolazak ljudskogdrutva.Ono tosepojavilobioje iideoloki socijalizam. Oniinjihovisljedbeniciinzistiralisuna znanstvenom socijalizmu.Ono tosepOjavilobiojevrlo teolokisocijalizam.Tajteoloki SOCijalizaminadaljenazivajuznanstvenim. Zatoseteologijapreruava uznanost, jejasno:(a)istine imajusnagupoticajanegopukasubjektivnauvjerenja,tl2i (b) ideologijapruaopravdanjeitimeefikasnuzatitu uspostavljenihinteresa.Zatojetateolokamaskerada nije balakoutvrditi,patobitipredmetanalize. A.EKLEZIIASTICIZAM Teologija,naravno,podrazumijevareligijuoveilionevrste.Mo-emoda postrevolucionarnepartije nisu bilereligiozno usmjerene,nego,naprotiv, Odista,onesubile ito ratoborno Aliateizamnegaciju teizma,pa takonjegovi poborI!iciostajuzarobljeniciteizma.Ateizamjebiopropisankao dogmaza jejodavnoMarxuvezisbakunjinistima.23 Antireligiozniar zahtijevanod partijeima sa svojimpandanomtotoseodnosinareligiju,itotojear.Ateizam semoepropovijedati- ipropovijedalogase- sistotolikoreli-gioznegorljivostikaoibilokojadrugareligija,a gapratei brojnioblicipraznovjerja,upravokaoikodnekihprimitivnihreligija. ReligioznekarakteristikeparaSOcijainihideologijaipokretazapa-enesudosada vieputa.Citirat kaoprimjer,stavovedvo-jicevrlo ljudi- BertrandaRussella,engleskogfilozofa,i JuliusaNyererea,dravnika.Russellda'>tokpovijesti Zidova ... snanoapelirana inesretneusvimrazdobljima. SvetiAugustinprilagodiojetajobrazacpovijesti aMarx socijalizmu.24 jeizazovanalivrloneuvjerljiv.Glavnirazlog nijeupsihologiji kaotakvih- nastrojeni pripadnicipovlatenihklasa,istanovnitvouvelikojsumjeri imaliistupsihologiju- negoureligioznomsustavusvijesti,kojiza postizanjespasenja(kakojezamiljenorazrjeavanjedrutvenihsu-koba)zahtijevatranscendentalnukoncepcijureligije,aneracionalnu analizudrutvenih Nyererese naopisivanjeonogatojezapazio,atoje vrloprecizno: 38 Postoji ...kodpojedinihsocijalista sklonostpoI.-uajuutemelji-vanjajednenovereligije- religijesamogsocijalizma.Tose naziva znanstvenimsocijalizmom,aradoviMarxaiEngelsasesmatrajusvetim pismom uskladu s kojim trebasveostale misliiakcije socijalista. Naravno,tusedoktrinunepredstavljakaoreligiju;njezinipristaenajrevnijeocrnjujureligijukaoopijumnaroda,asvojauvjerenjapredo-kaoznanost.Paipak,onigovoreiponaajusejednakokaoinaj-zagrienijiteolozi.Nalazimoih,udananjimuvjem;na, ykak9jedan optuujuzatojerimpostupcinisuuskladusorumstosupropOVjedniC1 znanstvenogsocijalizmautvrdilikaoispravno knjiganapisanih prijevieodstotinugodina.Doistasebrzopribliavamo kada raspreraznih sektiopravom Biblijepostati uusporedbisaonihkoji seproglaavaju pravim interpretima marksizma-lenjinizma.26 Moglibismonavestijodesetakautorakojidolazedo za- nijedanodnjihneistraujetajproblemdetaljno. Unastavkupokuavamoispunitituprazninu. .Religijatrebacrkvu.Tuuloguispunjava partija.Crkvanikadanegrijei,patakonipartija.Udobro PovijestiSvesavezne partijeboljevika,pripremljenoJza ivotaStaljina,nijezabiljeennijedanjedini o?luke partijeucijelojnjezinojpovijestiodnekolikodesetljeca. pat;-tijegrijee,alineipartija.27 Kadasu partijeRudolfSlanskyiostalirukovodlOCloptuzeruzalzdaJu1 pogubljeni,2Supitalisupartijskog! .ci II O r:::-B'f.!m i!i=

as" m c;, " OI! r:::'f.!

"iii= i OXIII (lJ .I e e:; mo ;n r---

:-e,ce,\...,;S -a

%. ....(3 .... $ -::;-::; CC > lDiql(ilirsko)> q gdjejeqlmarginalni proizvodrada,ilirskozapoljavamanjeradnikaiproizvodi manjenego Izistograzlogailirsko upotrebljavaviekapitalanotojenuno.Manjazaposlenosti kapitalnaintenzivnost zadanuvremenskupreferencijumanju stopurasta.Potonjesejosmanjujemanjomtednjomzbogtogato drutvenovlasnitvo kapitalapo trinOjkamatnojstopi... Kakomiocijenititeorijuilirskoginjenapredvi-Svaka teorijamora dvaosnovnatesta:test vjerodostojnostipretpostavkiitestTeorijamoe obatestaijonemorabitiIpakakoneuspije jedan iliobatesta,sigurnonijeispravna.Akosenjenepostavkenemogu provjeriti,teorijanemasnaguobjanjenja;akosu,pak,njenapred- pogrena,onajenaprostoneupotrebljiva.dajepotonji testmnogojednostavnijiinaosnovinjegasemoevienjega prijerazmotriti.Stogaseoslonitinaempirijskoistra-ivanjeojugoslavenskojprivredi. Teorijailirskogda cijenesma-njitiproizvodnju.Nijesezapazilonita cijena, kaoznaknezadovoljenepotranje,biloje brzo naporimadaseponuda. Teorija dasmanjivanjeksmanjitiponudu. Nijedokazatiiliodbacitito bezposebnogempi-280 rij skogispitivanja.Nokadje1960.godineuJugoslavijiukinutest-postotniporeznafondove,nisam depresivnodjelovanjena proizvodnju,nitije,kolikojemenipoznato,itkoizvijestioneto tome. Teorijadasamoupravnaprivredabitiradnotedna. Jugoslavenskoiskustvonaprotivpokazuje prekomjernuza-poslenostu Vladasestalnotuinaekstenzivnostpro-izvodnje. Kadje otednjiiinvestiranju,teoretsko ponovo jepogreno.tednjaunutarjeskromna,nozaduivanje jegolemo,takodasestopanacionalnetednje oko35posto brutonacionalnogproizvoda(zajednosneznatnimudjelomvlade).S drugestrane,prekomjernoinvestiranjepridonosi inflaciji. Nasuprotekonomistima,kejnesijancibitoi Kamatnastopanemanita svremenskimpreferencijama. Visokamarginalnasklonostpotronjipridonosirastu.Ne tednjainvesticije;investicijestvarajutednju.Drutvenovlasnitvo iplaniranjesmanjujurizikeistogainvesticijske nosti.Oboje smanjuju kamatnu stopu i stopu rasta. Josemoespasitiilirsko slobodnogulaska na . dugirokzajednosbrojnimdrugimpreinakamauzzadravanje osnovnepretpostavkeomaksimiranjudohodkaporadniku. 10Ipakje mnogojednostavnijezamijenititeorijudrugomkojavieodgovara Osimtoga,postojipravilouznanstvenom istraivanjukgjekaeda seod dvijuteorija sjednakim sposobnostima prednostdajeonojkojajejednostavnija. Kadasu memojistudentiprviput izazvalida izvedemalternativnu teorijull,nisamseupitaotobiradnici negotosmomi,kao savjeta,stvarno Odgovorjeovaj:Nanoveposlovnegodine savjeteljenuraziriuosobnog dohotkakojitreba eljenidohodaksastojiseodprologo-dinjegdohotkailiodnekogstandardnogosobnogdohotkalDipro-mjene- nekogdodatka- kojisetrebaostvaritiuteku- godini(.6.lD).eljenidohodakfunkcijaje:(a) prodaje; (b)dohotkauostalim (e)dohodakauprethodnojipri-janjimgodinama;(d)produktivnostirada;(e)trokovaivota;(f)po-reznepolitike,i(g) orastudohodakaizapo-slenosti. Osobnidohodakjefiksiran,papreostajedasemaksimirarezi-dualniviak. (6)11: =pq- [Cro+ dro) Xl+ pzXz + k] Nakrajugodineseeljenidohodak navieilinanie, ovisnoouspjehu Prematome,moramorazlikovatidvatipa dohotka:knjigovodstveni(w+ .6.w)istvarno osobni dohodak (w+ .6.w + .6.w*).Ufunkcijucilja sesamoprviodnjih:za sve svrhe on ima alokacijsku uloguplatnog stava - ada nije platnistav. Dovoljanjepogled na jednadbu(6)da seuvjerimodasu matema- osobinetejednadbeisteonimaizjednadbe(2):samoupravno ponaat sekaoi ibit podjednako 281 I I I I efikasno.Jedinarazlika- aipaktakvadaimaizuzetnoznacaJne drutvenekonzekvence- jestdaradnijevieroba:viesenepro-daje poslodavcu i tako se stvarno osobni dohodak ne pokazuje unaojtabeli.Priinterpretaciji(6)nesmije,segrekaigo-voritiomaksimizacijiprofita.Upotrebljenafunkcijaciljaispravnose opisujekaomaksimalanukupnidohodakkojiovisioda osobnidohodakbudew+!lw. Moebiti upozoritinadrugu po-greku - da seidentificira maksimiranje vikas toga vika. Maksimizacija ne da tajviak trebabiti velik ili daon mora postojati.Savrenojedaponaanjebude maksimiranja vika,ada je stvarni viak mali ili .da opada - . kaotojeto naprimjer,ujugoslavenskim nakon1965.godine.Kolikiviakbiti,ovisioprethodnimodbicima oddohotka,tj.oeljenimosobnimdohocima.Maksimiraseonoto preostajeitoobrazacreagiranjanatrinakre-t .12.. _ Nasuprotprirodnojznanostikojajeuvijekpozitivna,drutvena znanostmoebitiinormativna.Topruaposljednju za spaavanjeteorijeilirskog Moebiti dastvarna samo-upravnakoristefunkcijuciljakaotojeopisanou(6),a ipaktonemorabitiracionalno:modabiradnicimoralimaksimirati dohodakpozaposlenojosobi.daonotojeracionalnouka- sredininetrebabitiracionalnou sredini, ovdjese stekimproblemomidentificiranjakriterijara-cionalnostii racionalnosti.Tajpro-blemprelazigraniceoveknjige.No,moesebarpokazatida(6) zadovoljavakriterije racionalnosti.Moemozamislitida savjet plankojimaksimiradohotkepo zaposlenomradnikuu izabranomhorizontu.Plansetada razbijaunizplanova,jedanzasvakoposlovnoraz-doblje. osobnidohocipredpostavljajueljenedohotkeza odnosnarazdoblja. v.Optimalna stopa investiranja UodjeljkuI, 6,postuliralismopotrebudau privredipostignemooptimalnuraspodjeludohotkaioptimalnustopu investiranja.Prvioptimumsmorazmatraliuvezis potro- Drugirazmatrati sada. drugogoptimuma nemoe seprevieisticati. smokako paradigma daseotkrije optimalnaraspodjeladohotka.Isto tako,utojseparadigminemoe odreditioptimalnastopainvestiranja,osimzaakademskepotrebe. Pristupjestandardan.Odredimoplanskihorizontunutarkojegtreba maksimirati potronju iprimijenitidiskontnestope na to-kovepotronjeradi potronjena sadanjuvrijednost. Izaberemoinvesticijskiplankojimaksimiratipotronjuuzdana dajesvakihorizontplaniranjaproizvoljanida 282 senemoeotkritiutilitetnadiskontnastopa,cijelipostupakzavr-avauslijepojulici.Manje autorikoristetrinukamatnu stopu kaosupstitut zastopuvremenskepreferencijeizamjerumargi-nalneefikasnostiinvesticija.To,nikakonijedoputeno.Kao tojeKeynespokazao- imnogiprijeiposlijenjega- trinaka-matnastopaosnovnijemonetarnifenomeninemanita sastopom drutvenevremenskepreferencije/diskonta.Ta stopa je raz- kaoimarginalnaefikasnostinvestiCija(mei),u privredi zaizaprivreduucjelini, akosusvetrinenesavre-nostiuklonjene.Dvijemarginalneefikasnostiinvesticijamoguserazlikovatiupredznaku,kaotoje spomenutouodjeljkuI,s.Na kojeinvestirajosvoju proizvodnju(individualna mei je pozitivna),anezamjetnosmanjivati proizvodnjusvakogdrugogusistemu,iukupnizbir tihmalihgubitakabitoddobitkakojejeinvestiralo (drutvenameijenegativna). Mijeanjedvijemeije gotovonerazumijevanje strukturnihkarakteristikaprivrede.Naravno,jeda marginalnaefikasnostinvesticijapada,barnakonneketim,kakopojedinaprestajuulagatimnogoprijenegonji-hovemei padnu na nulu,jeda kadjedrutvenamei nula takovelikiopsegulaganjadabipotronjamoralabitidras- smanjena. Zbog toga bi razina gladovanja predstavljala gornjugra-nicuekonomskog rasta. To je naprosto krivo. Pod normalnim uvjetima, granica rasta(drutvenimei=O)dostiesedoksepotronja Svetoseefikasnomoe jest daudio investicijaunacionalnomproizvoduzajedanilidvapostogodinje dokodnosbrutoinvesticijapremabrutonacionalnomproizvodune budeoko0,35do0,40,kadnijedaljeubrzavanjerasta.No, malegodinjepromjeneodjedanpostostvarajuuduljemraz-doblju.narazvojnomplanuJugoslavijezaraz-dobljeod1960.do80.godine,usporediosamdvijeinvesticijskealter-native:(a)stopa investiranjaostaje nepromijenjena na raziniod23po-sto;i(b)stopa investiranja seza jedan postotni poen godinje dok nedosegnestopuod35postoitadaostajenepromijenjena.13Naj-neskladdvatokapotronjejavljaseudesetojgodinii jednakjejednogodinjemkanjenju,drugim alternativa(b) postieistiopsegpotronjeujedanaestojgodini.Dvijealternative godinjupotronjuu godini.Akosedobitak upotronjiuostaledvadesetitrigodineusporedisartvovanom potronjomuprvih godina,dobijeseodnosSO: 1. Pretpostavimodajeodranreferendumnakomeseodsta-novnitvatrailodaprihvatiplankojiusvojojnajloijOjgodinitrai jednogodinje uostvarivanjurazinepotronje,ali utokuplanskograzdoblja SOputa upotronji negotojertvovanepotronjeuprvimgodinamaplanskog razdoblja.Vrlojevjerojatnodatajplanbiti Sadaimamosveelementeda bismorijeiliproblemoptimalne ted-njei investiranja.Pretpostavit ovo :14 1.Potronjadosiemaksimumzavrijemeivotnogvijekazajednice.Toseopravdavaili odravanjemsveobuhvatnogreferendu-283 I ma ili pretpostavkomofunkcijiblagostanjakoja dajeboljetro-itivienegomanjeunekomljudskomvijekuakotone stvarnaodricanja.Ustvarnosti,nekarazdobljaivotamogupostav-ljatizahtjevezazadovoljavanjepotrebanegonekadrugaraz-doblja(i,naravno,neznamo kolikodugoivjeti).Sveto moemoprihvatitiisamopretpostavitidaseodstupanjaupotrebama pojedinacakompenzirajutakodasedrutvo,uprosjeku,ponaatako damaksimirapotronjusvakegeneracije. 2.Drutvoje topodrazumijevadasvaki imajedanglas.Usuvremenimzajednicama, tra-janja ivotapojedincabit 35i50godinausvakom trenutku. vremena.Tojeistovremenoivotnivijekgeneracijepremakojemu semaksimiratipotronja.. - 3.dajesposobnostapsorbiranjainvesticijamarginalnaefikasnostprivrednihinvesticijamoraopadatikakosein-vesticijeujedinicivremena Onasesmanjujesporijeako jestopa tehnolokognapretka via,nousvakom opada.ls 4.Ustvarnomsvijetuneizvjesnostrezultatainvesticijskihodluka sesduljinomplanskoghorizonta.Dosadadugo- razvojniplanovirijetkoprelazehorizontod20godina,agotovo nikadneprelazevieod 25godina.Tapraksavjerovanjeda postajutakoneizvjesninakon20do25godinada programiranjeili tihnemoenikakopoboljati dananjeinvesticijskeodluke. 5.Proi?;lazidajerelevantanvremenskihorizontzamaksimiranje proizvodnje20do25godina.Zbogtogasemarginalnaefikasnost inve-sticijamorasvestinanuluuodnosuprematomvremenskomraz-doblju. 6.Svakageneracijanemaksimirasamoproizvodnjunegosasvim vjerojatnoipotronjujerjeivotnivijeksvakegeneracijeznatno duljiodplanskoghorizonta.Unutar20-25godinapotronjasene maksimira zbogtogatosedioproizvodnjeupotrebljavazainvesticije kojenedonoserezultateunutartogarazdoblja.Kadjeaktivizacijsko razdobljeinvesticijadovoljnokratko,teinvesticijestvarajupotrona dobra- iliizravnoilineizravnoprekodaljeginvestiranja- unu-tarpreostalihgodinageneracijskogivotnogvijeka. lGPrematome, svakageneracijamaksimiratsvojuukupnupotronjuakoseuzme uobzirdasvako krajnjugranicuivotnog vijeka generacije naprijed. Tihestdovodido karakteristikestvar-nogsvijetatakvesudaseodlukeomaksimiranjuproizvodnjepodu-darajusodlukamaomaksimiranjupotronjeakosesloimodaje maksimiranjepotronjesvakegeneracijeispravanciljzanacionalnu investicijskupolitiku.Naravno,nema potrebedasesloimou . tome.No,cilji pretpostavkese - sigurnoznatno od pretpostavkeekonomskog teoretiziranja.. Modajenunokratkoobjanjenje.Maksimiranjepotronjeoprav-davasekaonastojanjedasezadovoljematerijalnepotrebezajednice, tojebre radimaksimalnog carstvaslobode svakeosobe.Tonikakonijepovezanosnesmotrenimpretjeranim 284 rastomkojiunitavaresurse,stvara napetostii ekolokoTatrineeljenaefektanisurezultatrastakao takvog,negosurezultatposebnedrutveneorganizacijerasta.Inve-sticijesemogukoristitizapoboljavanjeokoline,inovacijemogubiti usmjereneprema resursaibogatstVomoeseupo-trijebitidasepomogneonimakojizaostaju. jeoptimalnastopainvestiranjanasticijskojkrivuljiukojojdrutvenamarginalnaefikasnostinvesticijau odnosupremarazdobljuod20do25godinapostajenula.Kaotoje spomenuto,podnormalnimuvjetimatakvainvesticijskapolitika nemoe niprivremenosmanjivanjepotronje.Kad funkcionirati,onaproizvodiudiobrutoinvesticijaubrutona-cionalnomproizvoduoko35do40postoigodinjustopurastapro-izvodnjeipotronjeodoko10posto,akose moevjerovatinedav-nomiskustvuistatisticinacionalnogdohotka. mei=Onemoeseizravnoistrogoodreditijer seuekonomiji nemoguponovoprovoditiisti eksperimentipod nepromijenjenimuvjetima.ta moese dobro aproksimiratineizravnimmetodama- naprimjer,kre-tanjauaktivizacijskomrazdobljupojedinih. investicijskihprojekata, promjeneuupotrebikapitalainacionalnere-zultatesonimadrugihzemalja. takvihmetodanemorapo-sebnozadovoljavati,nojesuligrekeumjerenjuuprirodnim nostimabitno 285 Poglavlje13 Makroekonomskaorganizacija 1.osnovneinstitucije Kaoi skratkimpovijesnimpregledom.Razvoj trineprivredepratilajelaissez-faireideologija,torijanevidljive rukeitakozvaniSayovzakonkojijepretpostavljaodasvakaproiz-vodnjanesamoponududobara,negostvaraipotranju zanjima.estoke oscilacijeutokucijelogdevetnaestogsto- nisuda se1870-ih godinapojavi ekonomija, kojajepropovijedala automatsku stabilizacijuprivredemargi-nalnih ikojajedoseglasvojvrhunacuestetskipri- teoriji ravnotee Leona Walrasa.Na razini ljudi su postalisvjesni problemai,udrugojpolovicisto- vladesureguliratimonetarneposloveuspostavljanjem centralnihilinarodnihbanaka. jejednaod privat-nihbanakabilaodabranaitransformiranaupolujavnuilijavnu instituciju.Prijeprvogsvjetskograta jepostalo jasnoda jemonetarnapolitikapostalaneophodnazastabilizacijuidainhe-rentne trinesnage,bilokakveonebile,nisu dovoljne.No,monetarna teorijanijezapravonikadabilaintegriranaudominantnuteoriju.Osimtoga,vjerovalosedajemonetarnapolitikanesamo nunanegoidovoljna. Tuiluzijutemeljitojerazbilavelikaekonomskakriza1930-ih godina.UskorojeKeynesotkriodajeSayovzakonpogrean,1idado ravnotee dolazinarazininezaposlenosti.Keynesjeobjasnio zatomonetarnapolitikasamazasebepod okolnostima nemoepromijenitiravnoteunezaposlenostiuravnoteupuneza-poslenosti.Radirjeavanjatogaproblemaonjeuigruuveofiskalnu politiku. Objanjenjestvarnetednjevremenskimpreferencijamastanovni-tvabiojejedanodnepovredivihstavova ekonomijesve donaegvremena.Ekonomski ovog- kaoinji-hovekolegeizprolog- nisusezabrinjavali zbogesktremnih fluktuacijavremenskihpreferencijakakosetoodraavalounega-tivnojstopitednjezavrijeme depresijeistopitednjeod 35postozavrijemejapansk()gprocvata.Keynesjeobjasniotutajnu da uindustrijskim zemljama uzrok niskiminvesticijama nije visokavremenskapreferencija,negoobrnuto;drugim da prevelikatednjaprouzrokujepremaleinvesticije.Tosekao hegelijanskadijalektika,alijeustvaribila o pozitivnoj 286 ekonomiji.Ipakudijelovima teorije,udbenicijo nacionalnustoputednjeindividualnimvremenskimpreferencijama. Kejnesijanskaekonomijapunezaposlenostipotencijalnojebilai ekonomijarasta.Naime,uzdanustoputehnolokognapretka,pove- radnesnage maksimalnirastpro-izvodnje- kakojetoposlijebiloumodelimatipaHarrod--Domar.Ustvari,Keynesnijenikadiaodaljeodanalizeravnotee.Unjegovovrijemeprivredesuraslepostopama2 i 4postogodinje.Stope5i10posto- unaevri-jeme- biseKeynesuinjegovimsuvremenicima(sjetimose teorijestagnacije)nerealnim, o nevrijedinirazmiljati. Postkejnesijanskaekonomijanije mnogodasetapraznina . popuni.Administrativnoplaniranjesovjetskogtipanijebilonipri- niefikasnouvisokorazvijenimzemljama.Paipak,problemje imoeseformuliratiudvapitanja:Zatose-fiskalna politikanebiupotrijebilakaoinstrumentrasta?Zatovladanebi osnovalaposebnufinansijskuinstitucijukojabinalikovalamone-tarnojvlasticentralnebanke? Sadamoemoproduitisizgradnjominstitucija.Naravno,postoji mnogoekonomskihinstitucija.Uovompoglavljuopisatnjihne-kolikoinjihove veze.No,odtihinstitucijaosnovne suiustvarifunkcioniranjecijelogsistema.Jednaodnjihse baviformuliranjemplanova.Drugedvijeprimjenjujuekonomskepo-litikekoncipirane tako da se ispuneplanovi;jedna odnjih bavi seprije svega adrugapromje-nama. institucijarjeavaposebnesporove. 1.Zavodzaplaniranje.Tajzavodpredstavljaustvariinstituciju zaprozivodnjuinformacija.No,zarazlikuodzavodazastatistiku, zavodzaplaniranjeproizvodiinformacijeo irazvojneplanove.Onnemanikakvihadministrativnihnadlenosti. Njegova jedina funkcijajeda uradiex anteonototriteradi expost idatouradibolje.Drugim zadatakzavodazaplanjestda postigneexantekoordinaCijuekonomskihaktivnostina .osnovirele-vantnogskupapreferencija.Akosu zavodazaplan dobra, samopostojanjeplanadjelovatkaosnaaninstrument koordinacije. Onotojoostaje,moese spreostaletriinstitucije. 2.Narodnabanka.Narodnabankamoraopskrbitiprivreduade-kvatnim istranognovca.Onasluikaoposljednji zajmodavacitako slomovemonetarnogsistema. ponudu novca,narodna banka vri vaan utjecaj naekonomskustabilnost.Utomsmislujemodanajvanijiza-datakkontroliranjecijena.koritrolaponudenovcamora bitistrogokvalificirana.Kvantitativnateorijanovca.objanjavainfla-cijukaoposljedicuprevelikeponudenovca.Keynesovinflacijskijaz nijebiodalekoodtogobjanjenja.Takomonetarnarestrikcijapostaje lijekom.kadaseprimijeni,ona dovodi dokontrakcijeprivrednihaktivnostiinezaposlenosti.Tadajeotkri-venodainflacijumogu istrukturalnedisproporcije,ida jemonetarnapolitika dasvladatakvuinflaciju. tip inflacije jedisproporcijamauraspodjelidohotka.2 Tajtip 287 se razmatrakaotrokovnainflacija,zajednosnekimmanje vanimoblicima.Jasnojedamonetarnapolitikanemoerijeitini taj Urazumijevanjufunkcijenarodnebankemoejednaana-logija.Automobilskimotornemoeraditibezmotornogulja.Nalik tome,poslovnetransakcijesenemoguobavljatibeznovca.Akoje uljanedovoljna,motorsemoeotetitiili unititi.Stoga jenadolijevanjeuljaumotorodivotnevanosti.No,akomotorne radiispravno,nikakvauljauklonitineprilike.Morase popravitisammotor.Stetakojunarodnabankamoe primje- nekorektnupolitikumnogojeodkojuonamoe osigurati korektnupolitikuuprevladavanju To jeinstitucijamarginalnihi . Uzcijene,banka moepokuatikontroliratiinvesticije(iagregatnu potranju) diskontne kamatne stope.Empirijska istraivanja su,pokazaladajeinvesticijskapotranjavisokonapromjenekamatnestope.Nijevanakamatnastopa,negoprilike ,zarentabilnoulaganje(uindustrijskimzemljama),odnosnoraspolo-ivost investicijskihsredstava uzrazumnestope zajmodavcima(uzem-ljamaurazvoju). 3.Razvojnifond.Bankasamanemorabitijakoefikasna,aliza-jednosrazvojnimfondomonamoe rezultate. Fondnadopunjavamonetarneoperacijebankestabiliziranjeminve-sticija,agregatnepotranje,platnebilanceionihcijenapromjene suposljedicastrukturnihdisproporcija.Gledanonadugirok,fondje odgovoranzapostizavanjeeljenestoperasta. Aktivnostifondazamjenjujufiskalnupolitiku,koju je tradicionalno provodiloministarstvofinancija.Tajepolitikatakotijesno povezanasbudetskompolitikomdateorijskaanalizaneuspijeva daihrazlikuje.Aipak,razlikajesasvim Budetjesredstvo kojimse planiraneaktivnostidravneadministracijei javnih slubifinancirajuizplaniranihizvora.Stabilizacija,razvojipreraspo-djela dohotka su izvanbudetske aktivnosti i pripadaju fiskalnojpolitici. Odtetriaktivnostiprvedvijemoeobavljati fond,a jevou nadlenostiskuptine." Akoserazvojnifonduspostavikaoposebnainvesticijskainstitu-cija,morajuseispunitiodredeniuvjeti.Fondnemoeuvoditinove porezeilimijenjatiporeskuprogresijui, nemoeutjecati naraspodjeludohotkadrutvenihskupina ili dijelovaprivrede. No,onmoemijenjatidodatneporezedabi agregatnupo-tranju iponudu.Fond djeluje unutar granica drutvene funkcijeblago-stanja kojeskuptina.Fondodgovarazastabilnost irast pod uvjetima efikasnostiParetovogtipa.Ciljje rast bez jauraspodjeli.Teoretski,tajciljnijesasvimnedvosmisleniupraksi seodstupanjane mogu Alisituacijanijebitno odone umonetarnom gdjejenarodnabanka kaonezavisnamonetarnavlast. Fondmoeispunitiskupineciljeva: investicijskih programa, investiranjeuobrtnasredstvazaposebne svrhe, subvencijaikompenzacija,djelovanjenaagregatnu potranjuiponudu(apsorpcijomvikaideficitarnom . potronjom 288 kojizamjenjujuprijanjebudetskevikoveimanjkove).Investicije sefinancirajuizotplatazajmova,od porezaiposudbom vrsta. Uorganizacijskomsmislu,fondnijeposlovnainstitucijanegoinsti-tucijazaformuliranjepolitike;onjefinancijska,aneadministrativna institucija.Konkretnoupravljanjezajmovima preputenoje komercijal-nimbankama,aadministrativniposloviokoporezapreputensuse-kretarijatu za financije. ekonomska politika zahtijeva tijes-nu kooperaciju tih institucija.Sekretarijat za financijepriprema budet, fondgodinjeprogrameintervencija,abanke ofinancij-skim tokovima. Administrativni budet, interventni investicijski program i financijskihtokovapredstavljajutrikomponenterazvoj-nogplana.Godinji planovi predstavljaju operativnorazbijanje srednjo-plana koji priprema zavod za planiranje. 4.Arbitraazadohotkeicijene.Samoupravnaprivredamoe ispravnofunkcioniratisamoakosu rezultati poslovnihpothvata realno predvidividasepoduhvatiuklapajuu plan,daoninisuekstravagantni,itd.).Preciznije,dohodak trebabitirezultatrada,ane inekontroliranihfaktora. Vladainjeneagencijeodgovarajuzaosiguravanjetakvihuvjetau privredi. . Akojeneizvjesnostprevievelika,radneorganizacije dobitkeiIitrpjeti gubitke. vandobitaknijetekorijeiti;kolektivisebuniti,a