fondeko svijet

Download Fondeko svijet

Post on 03-Aug-2015

128 views

Category:

Documents

14 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

NAUNO POPULARNA REVIJA O PRIRODI, OVJEKU I EKOLOGIJI Sarajevo 2010., broj 32, godina XIV

RAZLIITOST ZA OPSTANAK

FONDEKO SVIJET Nauno popularna revija o prirodi, ovjeku i ekologiji Sarajevo, 2010., broj 32, godina XIV Izdava: Udruenje za podsticanje uravnoteenog razvoja i kvalitet ivota Fondeko Sarajevo Suizdava: Federalno ministarstvo okolia i turizma Upravni odbor Fondeko: Mr. Esma Kreso - Belagi (predsjednik); Hajdar Arifagi, novinar; Mate Bandur, dipl. ing.; akademik Ljubomir Berberovi; dr. Vladimir Beus; dr. sc. Mehmed Cero; prof. dr. Esma Habul Velagi; dr. sc. Nevenko Herceg; Ana Mrdovi, dipl. ing. hort.; mr. teh. nauka Faruk Mutovi; dr. sc.Tatjana Neidhardt; akademik fra Petar Vidi; Nermin Zubevi, dipl. vet. Za izdavaa: Halida Vukovi Glavni i odgovorni urednik: Alma Dinovi Zamjenik glavnog i odgovornog urednika: Tomislav Luki, prof. Urednitvo: Hajdar Arifagi, novinar; akademik Ljubomir Berberovi; dr. sc. Nevenko Herceg; prof. dr. Aleksandar Kneevi; mr. Esma Kreso-Belagi, Danijela Petrovi, prof.; doc. dr. ekib Sokolovi; dr. sc. edomil ili , prof. dr. Dubravka oljan; akademik fra Petar Vidi; Vojislav Vujanovi, likovni kritiar. Unos teksta: Admir Tihi Lektor: Nada Franjkovi Korektor: Sabaheta Abadi Sekretar redakcije: Zumreta Begovi Prvi glavni i odgovorni urednik Nijaz Abadi laureat Povelje asti UNEP Global 500 Adresa redakcije: Revija Fondeko svijet Branilaca Sarajeva 47, 71000 SarajevoBosna i Hercegovina, tel/fax: ++387 33 21 13 54 e-mail: fondeko@bih.net.ba, www.fondeko.ba Rukopisi, fotografije, diskete i CD se ne vraaju. Tehniko ureenje: Shift, Mostar (www.shift.ba) tampa: BLICDRUK Sarajevo Za tampariju: Muhamed Hrlovi, graf.ing. U skladu sa Zakonom o javnom informisanju, revija Fondeko svijet upisana je u Registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo kao nekomercijalno glasilo. Registarski broj NKM 14/99, od 19.05.1999. Naslovna strana: Vrelo Bosne Foto: Ivo Rai Posljednja strana: aba gatalinka Foto: Dejan Kulijer Ilustracije: Boo Stefanovi Tira: 3.000 Revija se tampa na recikliranom papiru ISSN 1512-634X UDK 574(05)

SADRAJAkademik Sulejman Redi

GLJIVE I INSEKTI NAJVEA NEPOZNANICA

Dr. sc .Nevenko Herceg, Dr.sc. Mehmed Cero, Tomislav Luki

Mnogi oblici (vrste) nikada nee biti poznati jer su ve isezli pred naletom ovjeka ili makropromjena u ivotnoj sredini, kao to su naprimjer...

UPRAVLJANJE VODAMA SASTAVNI DIO ZATITE OKOLIAFederalno ministarstvo okolia i turizma i Federalno ministarstvo...

04 16 34 54

Prof. dr. Tarik Kupusovi

07 24

PUT IZ KRIZE IDE PREKO VODEIzlazak iz siromatva i prilagoavanje klimatskim promjenama, uz druge mjere, mogue je trasirati i intenziviranjem koritenja voda...

Azra Bai, dipl. ing. hem., mr. Dragana Selmanagi, dipl. ing. gra.

MUTNA SLIKA NA OGLEDALU INDUSTRIJEZagaenje povrinskih voda je proces promjena fizikih, hemijskih i biolokih osobina vodenih ekosistema...

Prof. dr. Dubravka oljan In memoriam dr. sc. edomil ili

Akademik Taib ari

BOTANIAR VRHUNSKIH POSTIGNUA

VELIKA KORIST I NIKAKVA TETAU budunosti se oekuje da e genetski modificirane biljke donositi vie koristi potroaima tako to e imati bolju strukturu ili vii sadraj hranljivih...

Bio je veliki ljubitelj i poznavalac biljnog svijeta, stvaralac, umjetnik i strastveni borac za ouvanje raznolikosti...

Miodrag Daki

42 59

Rijad Tikvea

GOROSTAS TRAI ZATITUPoziv na rjeavanje konflikta izazvanog planiranjem razvoja, odnosno izgradnjom auto ceste kroz budui nacionalni park...

TEKI METALI STIGLI DO RIJEKEDeponija otpada u Krupcu predstavlja novu opasnost po rijeku eljeznicu, a ako se ne intervenie zagadie i sarajevski ...

Rije urednice

1

ZA KAP IVOTAAlma Dinovi

Analogno nafti, voda se u svijetu, s pravom, sve vie oznaava kao plavo zlato. U pravu su oni koji kau da e nedostatak vode dovesti do nove svjetske krize, ali i do novih konfliktnih situacija u zemljama siromanim vodom. Nekontroliran uticaj ovjeka pomutio je nae vodotoke. Rijeke su nam rijene deponije, kanali otpadnih voda iz domainstava i industrije

T

a molekula od dva atoma vodika i jednog atoma kisika tvori glavninu povrine nae planete i glavni je sastojak svih ivih organizama. Uprkos tome, tek se dva posto sve vode na svijetu moe koristiti za odravanje ivota uope. Svjea, ista, pitka, zdrava voda. Evropskom poveljom o vodi iz 1968. godine, voda se definira kao ope nasljedno dobro, iju vrijednost moraju svi poznavati, te s njom ekonomino postupati i racionalno koristiti. U posljednjih 50 godina za potrebe poljoprivrede, industrije i domainstava voda se nemilice rasipa.Konzumacija vode se od 1950. godine utrostruila. Potrebe svjetskog stanovnitva za vodom moraju da se zadovolje sa 135.000 km resursa, ali voda nije svima jednako pristupana. Danas, 1,2 milijarde ljudi nema pristup pitkoj vodi. Neravnomjerno rasporeen, ovaj ivotni resurs nedostaje polovini stanovnitva 12 zemalja raspolae sa 75% ukupnih resursa. Jedan Amerikanac potroi 600 lita-

ra vode dnevno, Evropljanin od 200 do 400 litara, a Afrikanac samo 2 litra! Realne prognoze kau da e 2050. godine na Zemlji ivjeti oko 10 milijardi stanovnika, a obnovljive zalihe slatkih voda koje iznose do 50.000 kubnih kilometara godinje, dovoljne su za samo 9 milijardi ljudi. Analogno nafti, voda se u svijetu, s pravom, sve vie oznaava kao plavo zlato. Prema tome, zasigurno su u pravu oni koji kau da e nedostatak vode dovesti do nove svjetske krize, ali i do novih konfliktnih situacija u zemljama siromanim vodom. Nas je ta poast zaobila, ali nas je snala druga. Bosna i Hercegovina jo uvijek pripada zemljama za koje kau da im je voda prirodno bogatstvo. Postoje procjene kako je BiH bogatija izvoritima kvalitetne pitke vode od cijele srednje Evrope. Podaci Svjetskog instituta za prirodne resurse (World Resources Institute), govore da su ukupni godinji obnovljivi vodeni resursi u BiH (rijeni tokovi i dopunjavanje podzemnih voda) dva puta vei od evropskog prosjeka, a skoro 15 puta vei od ukupnih maarskih

resursa. Dok se drugi bave ekonominijim sistemima navodnjavanja, hidraulinim sistemima kojima e se reducirati potronja, uzgajaju kulture kojima je potrebno manje vode, recikliraju upotrebljenu, pa ak razmiljaju i o desalinizaciji morske vode, mi plutamo nizvodno. Nekontroliran antropogeni uticaj pomutio je nae vodotoke. Rijeke su nam rijene deponije, kanali otpadnih voda iz domainstava i industrije. Imamo svega 3% nezagaenih rijeka, u mnogim je zbog visokog stepena zagaenja zabranjeno kupanje, a ne preporuuje se ni koritenje vode u poljoprivredne svrhe. 50% zahvaenih koliina za vodosnabdijevanje se izgubi usput i nikada ne doe do potroaa, stepen obuhvaenosti stanovnitva kanalizacionim sistemima u urbanim sredinama iznosi oko 56 procenata, a postrojenja za preiavanje otpadnih voda su raritet. Od 79 opina u FBiH, samo pet ima postrojenje za preiavanje otpadnih voda stanovnitva, o sistematskom praenju kvaliteta vode i provedbi standarda da ne govorimo. Nenadoknadiva i nenadomjestiva, zbog brojnih globalnih oneienja i rasta stanovnitva, pitka voda postaje danas strateki vanom, istinskim bogatstvom. Oskudica pitke vode zahtijevat e saradnju zemalja u oblikovanju novih unutranjih i vanjskih politika koje e tititi i meusobno dijeliti ovaj kritini resurs, kae i Steven Solomon, autor knjige Water: The Epic Struggle for Wealth, Power and Civilization (Voda: epska borba za bogatstvo, mo i civilizaciju). Svoju knjigu u kojoj se bavi fenomenom vode i njenom ulogom u oblikovanju ljudske povijesti, zakljuuje primjedbom: Nain na koji e svaka zemlja djelovati u odgovoru na krizu pitke vode bit e sud o naoj vlastitoj ovjenosti, kao i konana sudbina ljudske civilizacije.

Foto: M. Mehmedi - Vrelo Krupe

FONDEKO SVIJET/32/2010.

2

Bioloka raznolikost

USPOSTAVLJEN REIM zA pRISTup gENETIKIM RESuRSIMAUspjean nastup izaslanstva Bosne i Hercegovine koje je na konferenciji u Nagoyi predvodio dr. Nevenko Herceg, federalni ministar okolia i turizmaMija Martina BarbariFederalno ministarstvo okolia i turizma agoya je u proteklih petnaest dana listopada bila domain izaslanstvima 193 zemlje svijeta koje su se, u okviru Konvencije o biolokoj raznolikosti (CBD), okupile na COP 10 kako bi razmotrile najvanija pitanja zatite i ouvanja bioloke raznolikosti na planeti Zemlja. Izaslanstvo Bosne i Hercegovine na ovom vrlo vanom sastanku predvodio je dr. Nevenko Herceg, federalni ministar okolia i turizma ije je ministarstvo bh. focal point za UN-Konvenciju o biolokoj raznolikosti. Tijekom trajanja CBD/COP 10 raspravljalo se o cijelom nizu vanih pitanja s ciljem smanjenja pritisaka, te ouvanja bioloke raznolikosti i ekolokih sustava koji imaju veliku ulogu u rjeavanju problema uzrokovanih klimatskim promjenama, smanjenju siromatva te gospodarskom razvoju. Izmeu ostaloga, sudionici Konferencije zajedniki su usuglaavali tekst novog Stratekog plana Konvencije za razdoblje 2011.- 2020., te razgovarali o angairanju resursa od koristi za ouvanje bioloke raznolikosti, odrivom koritenju bioloke raznolikosti, formiranju fondova koji bi omoguili kontinuirano upravljanje biolokom raznolikou, pitanjima proizvodnje i uporabe biogoriva, upravljanja zatienim dijelovima prirode, invazivnim vrstama i cijelom nizu drugih pitanja koja su od vanosti za opstojnost planete Zemlja. Ministar Herceg iskoristio je ovu prigodu da najavi poetak novog projekta Ministarstva koji je usmjeren na popularizaciju i jaanju javne svijesti o potrebi zatite prirodnih vrijednosti te nastavak promocije 2010. godine kao Meunarodne godine bioloke raznolikosti. Tijekom slubenog boravka, ministar Herceg sastao se ministrom okolia Japana, Ryu Matsumotom i njegovim viim zamjenikom Shoichi Kondom. U srdanom i prijateljskom ozraju, sugovornici su posebnu pozornost posvetili ciljevima Konferencije, kao i o