biologija - Životinjski svijet

• 1. IVOTINJSKI SVIJET

2. Prolost

• Popovaa je u prolosti brojila mnoge ivotinje domaeg podrijetla kojih je danas malo, ali ih i ne nedostaje. One su upotpunjene raznim uvoznimivotinjama to moda i nije loe, ali bilo bi bolje da se ouva naa autonomija

• Neke od njih su bile istrijebljene, no opet su vraene u na kraj

• Svakako, bilo ih je mnogo vie nego danas..

• Smanjio im se broj - to zbog ljudskog faktora, a i slabe prilagodbe promjenama u okoliu

3. Sadanjost

• Kao to smo ranije spomenuli,Popovaa je upotpunjena raznim uvoznim vrstama ( agalj)

• Zanimljivo je to da je nedavno ponovno vraena vrsta dabra, koja je izumrla u naem kraju zbog pretjeranog krenja uma i neuravnoteenog lova.

• No, mnogo je vrsta koje jo uvijek obitavaju ovdje

• Upoznajmo se s njima

4. DIVLJA

• Divlje svinje

• Jelen obian

• Jelen lopatar

• Srne

• Divlja maka

• Lisica

• Kuna zlatica

• Jazavac

• Divlji zec

• Konji

• Vjeverice

• agalj

• Je

• Dabar

5. DIVLJE SVINJE

• Divlja svinjaje bliski roak domaesvinje, ivi u oporima uglavnom oko vlanihuma. To je krupnadivljakoja se lovi kod nas jer je veoma brojna. Izuzetno brzo tri a dobar je i pliva.

6. JELEN OBIAN

• Ima skladan oblik tijela, u grebenu vii nego u kriima, visoke snanenogedokazuju, da je graen za dugo i ustrajno tranje. Oblik i veliinarogovaukazuju na prilagodbu za kretanje na otvorenim prostorima.Kree se korakom, kasom ili trkom.

7. JELEN LOPATAR

• Lopatar je velika, krupna, plemenita i dlakava divlja, visokog lova.Kod ovih ivotinja noge su vitke i tanke. Rogovi kod ove vrste krupne i plemenite divljaci nalaze se kod mujaka koje kouta u pravilu nema. Kod ovog jelena rogovi su u obliku lopate po kojem je i dobio naziv.

8. SRNE

• Izgled srne ukazuje na skladno, vitko, lagano i vrlo pokretno tijelo. Kree se hodom, kasom i skokom. Odlian je pliva te se kupa i nikad se ne kaljua poputjelenai svinja.

9. DIVLJE MAKE

• Divlja maka se dijeli u tri, kako zemljopisno, tako i izgledom, prilino razliite skupine:

• umska maka

• afrika divlja maka

• stepska maka.

• Imaju odlino razvijen sluh, vid i opip a slabije njuh.

10. LISICA

• One su izrazito nedrutvene (ive samotnjaki) i vrijeme uglavnom provode uz svoju obitelj. Lisiina prehrana sastoji se od glodavaca ikukaca. Najaktivnija je nou, pa tada lake lovi i glodavce i ptice koji su, kao i lisica, iskljuivo aktivni nou.

• Bojom tijela izvrsno se prilagoava okoliu.

11. KUNA ZLATICA

• Na donjoj strani vrata nalazi se pjega obrasla dlakom zlatno-ute boje, po kojoj je zlatica i dobila ime. Preko dana u pravilu miruje, pred veer izlazi ulovi lovi tijekom cijele noi. Plijen su joj sve ivotinjekoje moe savladati, od nejakog laneta izecasve domia. Pljaka gnijezda ptica, volimed i slatke plodove.

12. JAZAVAC

• ive u podzemnoj jazbini. Sposobnisuse boritis mnogo veim ivotinjama ( vuk, medvjed). Prehrana jazavca sastoji se uglavnom odglista, kukaca i liinki. Takoer se hrane manjim sisavcima, vodozemcima, gmazovima, pticama,itaricama, korijenjem,voem, medom,jeevima, pa ak i otrovnimzmijama.Mogu se penjati drveem kako bi doli do konica pela.

13. DIVLJI ZEC

• Zec se hrani iskljuivo hranom biljnog porijekla i to travama, itaricama, plodovima polja i ume, pupoljcima, mladicama, mladom korom. Zeevi se inae rijetko viaju preko dana. Izuzetak je vrijeme parenja, vrijeme trke u kasnu zimu i proljee.

14. KONJI

• Konji su openito krupneivotinjes relativno velikom glavom i dugimekstremitetima. Krznoim je gusto i najee kratko, a veina vrsta imaju na vratu, tjemenu irepu due ili ak duge dlake. Konji su pravibiljoderi, i jedu prije svegatravu, a ponekad, u razliitoj koliini lie i druge dijelovebilja. Veina vrsta pije svaki dan, iako mogu izdrati bez vode i due vrijeme.

15. VJEVERICA

• Spretna je u kretanju na tlu, skakanju s grane na granu, ali i u plivanju. Zimi miruje i hrani se pripremljenim zalihama hrane. Jede orahe, ljenjake, ireve, jaja i mlade ptice te za ljude otrovnu gljivu muharu. Najpoznatiji grabeljivci za nju su jastreb i kuna.

16. AGALJ

• agalj je srodnik vuka. Dan provodi u brlogu koji iskopa u tlu. Nou lovi male sisavce. Jede i strvine, kukce i plodove.Glasa se neugodnim zavijanjem i lajanjem. Kree se oporima.

17. JE

• Je na tijelu ima mnogobrojne bodlje koje su preobraene dlake. Kada se nae u opasnosti, potpuno se sklupa i tada mu bodlje slue kao zatita. Hrani se gujavicama, puevima, kukcima, plodovima pa ak i zmijama otrovnicama jer je otporan na njihov otrov.

18. DABAR

• Dabar ivi na vodotocima i vodenim povrinama obraslim bogatom movarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osnovni stanini uvjeti za dabra je stalna i dovoljno duboka voda.Ukoliko nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaje previe plitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zatitio ulaz u nastambu.

19. PTICE

• Fazan

• Prepelica

• Oraotekavac

• ljuka

• ojka

• aplja

• Roda

• Divlja patka

• Ptica pjevica

• Sova uara

• Jastreb

• Zeba

• Slavuj

20. FAZAN

• Ova ptica naseljava preteno umarke, livade, predjele oko rijene obale, polja i njive na kojima se hrani. Gnijezdese na zemlji u periodu od travnja do lipnja. Veina fazana se uzgaja u fazanerijama, a uoi sezone lovase putaju.

21. PREPELICA

• Najea su joj stanita itna polja iravniceslivadama. Hrani sesjemenkama,lisnimicvjetnimpupoljcima te kupinama, a mladi se hrane uglavnom kukcima, sve dok ne postanu samostalni. Ovu pticu je teko vidjeti jer vie hoda nego leti i skriva se u zelenilu.Pomalo su ugroene zbog lova na njih.

22. ORAO TEKAVAC

• Hrani se pticama movaricama (patke, guske, labudovi...), sisavcima do veliine zeca i lisice.Plijen hvata snanim kandama, grubo ga oerupa i raskomada. Hranu brzo guta i skuplja u volji, a kasnije ju postepeno probavlja. Orao tekavac se najee gnijezdi u blizini velikih vodenih povrina: mora, jezera, rijeka ili velikih ribnjaka.

23. LJUKA

• Imaju kratke noge (ali duge none prste) i repove. Perje im je uglavnom s prugastim arama. Nastanjuju razna nepogodna stanita, ukljuujui stepe, polusuhe pustinje i planinska stanita.

24. OJKA

• Postoje 33 razliite podvrste.Hrana su im kukci, irevi, razno sjemenje, voe, mladi ptii i jaja, mievi, zmije

• Gnijezdi se na drveu ili velikom grmlju.

• I mujak i enka zajedno hrane mlade .

• Poznata je i po nazivukreja.

25. SIVA APLJA

• aplje uobiajeno ive uz obale slatkih voda gdje u pliacima uz obalu tragaju zaribama.Najee ih se sree uz plitkajezeraimovare, ali i uz rijeke.

• Sve ptice movarice su zakonom zatiene, pa tako i siva aplja.

26. RODA

• enka i mujak ne razlikuju seobojenou. Stanita su joj podruja uzmovare, poplavne livade i vlane ume.Glasa se klepetanjem.

• Hrani se razliitim malim ivotinjama, kao to sukukci, svime onim to moe uloviti. Utravnju, svibnjusavija velikognijezdo, u kronji stabla ili na krovovimakua. Oba roditelja sjede na jajima i brinu se o mladima.

27. DIVLJA PATKA

• Na nogama ima iroke plivae koice.Vrlo brzo leti i dobro pliva. Nastanjuje gusto obrasle obale vodotoka ijezera,baraimovara, a zimi je uz obrasle obale uarijeka. Hrani se biljnom hranom, ali jede i vodenekukce,abeiribe.

• Zbog estog lova, osjetno im se smanjio broj.

28. ELJUGAR

• Pjeva tijekom cijele godine osim za vrijeme mitarenja i dok je loe vrijeme.U prirodi se ova ptica hrani razliitim sjemenjem (iak).Gnijezde se dva puta godinje u periodu od svibnja do rujna.

29. SOVA UKA

• Velike, prema naprijed usmjerene oi otra su joj pogleda i prilagoene za vid nou. Kao pravi grabeljivac ima jake kane na nogama i savijen, iljasti kljun. Zbog mekanog perja na krilima leti neujno. Lovi zeeve, mieve, takore i manje ptice. Zakonom je zatiena.

30. JASTREB

• Jastreb je ptica grabljivica koja napada svoj plijen. vrsto ga dri nogama na kojima ima jake kande. Ima izuzetno dobar vid i otar kukasti kljun. Lovi manje ptice, zeeve, vjeverice i vee kukce. ivi sam,osim u vrijeme parenja .

31. ZEBA

• Zeba je ptica koja gradi gnijezda u grmlju ili na drveu na sunanim mjestima. Jede kukce i sjemenke. enke su sivosmee, a mujaci su arkih boja. Glasno pjevaju. Zakonom su zatiene.

32. SLAVUJ

• Slavuj je ptica prekrasnog pjeva. Danas je brojnost slavuja smanjena zbog kraenja grmlja i upotrebe kemijskih sredstava u poljoprivredi. Zakonom je zatien .

33. NAJEE LOVNE VRSTE

• Divlje svinje, jelen i divlji zec zbog ukusnog mesa.

• Divlja maka, lisica, kuna zlatica i jazavac slue za trofeje.