kamo ide svijet

Download Kamo Ide Svijet

Post on 13-Apr-2015

27 views

Category:

Documents

7 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

pdf

TRANSCRIPT

KAMO IDE SVIJET?

SADRAJ Predgovor Na svijet danas Dananji ovjek i vjera u Boga Zato pokloniti povjerenje Bibliji? Proricanje budunosti ili kazivanje istine? Tko e pomoi svijetu? Put do spasenja Osloboen krivnje slobodan za slubu "Prestupie zakon tvoj" Kristov drugi dolazak

PREDGOVOR Otkako je uao u atomskno doba, svijet je zahvaen nezapamenim promjenama. ovjeanstvo jo nikada nije doivjelo takvo ubrzanje povijesti: tijekom samo jednog narataja svjedoci smo pojave jednog novog svijeta, svijeta okrenutog k revoluciji, osvajanju tvari i prostora, neusporedivom tehnikom napretku. Meutim, te korjenite promjene veoma su se brzo pokazale i kao opasnost za ivot ljudi, ivotinja i svekolike prirode, tako da je danas sve vie ugroen i sam opstanak planeta na kojemu ivimo. I svatko se na njemu, ne bez zebnje, pita: to e s ljudskim ivotom biti sutra? Ususret kakvoj to budunosti ide ovaj svijet? Stranice ove knjiice upravo pokuavaju odgovoriti na takva pitanja, jer budunost svijeta ne moe nikoga ostaviti ravnodunim. Vjerujemo da e svakom itatelju biti dragocjen podsjeanja na prelijepa obeanja o dolasku svijeta u kome e pravda i mir napokon postati dijelom svih onih koji ekaju "grad s temeljima kojemu je Bog graditelj i tvorac" (Heb 11,10). Izdavai

NA SVIJET DANAS

Brzina! Napredak! Rekordi! Te tri rijei upuuju na samu bit naeg doba. Tisuama godina ljudska su bia ivjela u uvjetima koji su, u glavnim crtama, ostajali nepromijenjeni. Tjelesna snaga ovjeka, kota, kola i teglea ivotinja odreivali su ritam ivota. Ali je ve stotinu i pedeset godina ovjeanstvo prisiljeno da se stalno sueljava s nevienim preobraajima. Vijek tehnike iz trena u tren mijenja lice nae Zemlje. Prevelik napredak ubrzava tijek povijesti, rui stare ideale mnogobrojnih stoljea i navodi nae suvremenike da u znanosti vide jamca mira i blaenstva. Na pragu treeg tisuljea ljudsko se znanje udvostruuje svakih pet godina. Dok je 1300. godine uvena parika knjinica na Sorboni brojila jedva 1338 djela, danas je ljudima ednim znanja koji posjeuju impresivnu "Kongresnu biblioteku" u Washingtonu D.C., u SAD na raspolaganju 98 milijuna knjiga i asopisa. Sad je mogue pohraniti esnaest milijuna informacija u memorijski ip ne vei od nokta! U takvim uvjetima nema mjesta iznenaenju to prvi put u svojoj povijesti ovjek ne trpi od nedostatka znanja, ve od njegove prekomjernosti.

Polet znanosti, ponos nae epohe U znanosti je doista ostvaren vrtoglavi napredak. Jedva da je prolo neto vie od jednog stoljea otkako je Theodor Billroth izvrio svoj prvi kirurki zahvat na elucu. Meutim, ve danas se medicinska znanost krupnim koracima pribliuje granici koju je ljudskom biu mogue i doputeno dosegnuti. Ubrzan razvoj metode transplantacije organa pretvara tijelo pokojnika u pravo skladite biolokih rezervnih dijelova! Presauju se bubrezi, jetra, srce, i veliki broj tih operacija na putu je da postane rutinskim. Najvatreniji pobornici napretka razmiljaju ak i o transplantaciji mozga. Prolo je stoljee i pol kako je engleski fiziar Dalton s mukom nastojao srediti svoja prva teorijska znanja o atomu. U nae doba, znanstvenici bez ikakve muke vre fisiju i fuziju atomskih jezgri; oni rastau tvar i oslobaaju energiju koja e, po miljenju jednih, pretvoriti nau Zemlju u raj, a prema drugima, nainiti od nje nesagledivo groblje. Godine 1781. William Herschel otkrio je planet Uran uz pomo teleskopa vlastite izrade. Kad se steknu atmosferski uvjeti, taj planet, udaljen od Sunca 2 870 milijuna kilometara, moe se sa Zemlje razaznati golim okom. Herschel ga je smatrao kometom. Danas, pak, astronomi su u stanju istraivati dubine kozmosa. Teleskop "Hubble

Space" koji, montiran na satelitu, plovi svemirom na 590 km iznad Zemlje, do te je mjere usavren da je njime mogue snimiti mia na udaljenosti od 700 km. Jedan od najveih teleskopa na svijetu, iz Mount Palomara u Kaliforniji, s objektivom iji promjer iznosi vie od pet metara, moe uhvatiti svjetlosti koliko milijun ljudskih oiju, odnosno esnaest tisua puta vie od prvog Galilejevog teleskopa s promjerom od svega 40 milimetara. Osmatranja sa supersatelita KH-12 tako su precizna da omoguuju itanje naslova novinskog lanka na Zemlji. Napokon, sa satelita "Elint", koji krui oko Zemlje na visini od 36 000 km, mogu se sluati poruke sa depnih aparata za vezu! Godine 1812., najvea amerika pobjeda u ratu protiv Engleza izvojevana je petnaest dana nakon potpisivanja mira izmeu tih dviju zemalja. Do toga je dolo zato to su vojni efovi neprijateljskih strana nastavili boriti se, neobavijeteni o onome to se dogodilo. Danas se na itavom planetu veza izmeu kontinenata odrava telefonom, telefaksom, radiom i televizijom. Prva televizijska emisija na svjetskoj razini, emitirana 25. lipnja 1967. godine, uvela je globalni televizijski sustav koji svatko od nas, pri kraju dvadesetog stoljea, smatra sasvim uobiajenim. U 16. stoljeu, Magelanu i njegovoj posadi trebalo je tri godine da na jedrenjacima oplove svijet. U viktorijansko doba isti pokuaj izveden je za 78 dana. U dvadesetom stoljeu zrakoplov na mlazni pogon "zatvori krug" za neto vie od dva dana, dok je astronautu za to potrebno samo sat i pol. Prvi prijelaz preko Atlantika parobrodom "Savannah" trajao je 29 dana. Sila pare koritena je samo kad nije bilo vjetra, jer se u brodska skladita nije moglo smjestiti dovoljno ugljena za cijelo putovanje. Suvremeni "Savannah", prvi trgovaki brod na atomski pogon, moe prijei 480 000 km s 59 kilograma goriva U-235. U stanju je ploviti morima tri godine bez dodavanja pogonskog goriva. Sedamnaestog prosinca 1903. godine, suvremeni ovjek ostvario je svoj dugogodinji san: da se vine u zrak! Podsjetimo se da se toga dana, na svome leteem stroju, Orville Wright uspio, pri brzini od pedeset kilometara na sat, zadrat u zraku dvanaest sekundi. ovjek je mogao letjeti! Danas nam taj poetak djeluje jako skromno... Dvadesetog srpnja 1969. godine doao je na red jo jedan "ludi san" ovjeanstva, ostvarila se stoljetna enja: ovjek je stupio na Mjesec! Milijuni gledatelja na svojim malim ekranima promatrali su kako Neil Armstrong gazi po tlu Zemljinog satelita, i uli kako izgovara povijesne rijei: "Ovo je samo mali korak za ovjeka, ali veliki za ovjeanstvo!"

irenje ratova prokletstvo naeg planeta Poslije tog uzbudljivog nabrajanja izuzetnih dogaaja, namee se pitanje: je li sve to doista pridonijelo ljudskoj srei? Evo, tim povodom, komentara Sylvije Fanti, doktorice medicinskih znanosti: "Po mom uvidu, nikada ovjeanstvo nije doivjelo takvu epidemiju pokuaja samoubojstava meu visokim politikim i religioznim linostima. Ranije se rijetko zamjeivala, a danas je veoma izraena i vidljiva patnja ljudskih bia, koja, ako nemaju cilja pred sobom, postaju dezorijentirana, izgubljena i beznadna. Nikada, na primjer, alkoholizam nije bio toliko rasprostranjen, niti su seksualni delikti bili tako brojni kao u nae vrijeme." Tehnika nije ojaala moralne snage pojedinca; naprotiv, liila ga je due, tako da je on na dobrom putu da postane robotom meu robotima. Dosad se veina znanstvenih otkria stavljala u slubu rata, tog velikog neprijatelja ljudskog roda. Oruani sukobi, na nesreu, oduvijek su vaili za "uobiajene dogaaje" povijesti. Ipak, od prvog svjetskog rata oni su sasvim izmijenili svoj lik. Plaenik vojske Karla Petog, ukoliko bi ponovno doao na svijet dvije ili tri stotine godina kasnije, ne bi se osjetio posvema otuenim meu vojnicima Friedricha Velikog ili Napoleona. U to doba ratnici su jo uvijek dolazili na bojno polje pjeice ili na konju, kao to su to, uostalom, inili i vojnici Aleksandra Velikog. Vie stoljea, usprkos zastraujuoj pojavi puaka i topova, poprita vojnih operacija ostajala su relativno suena. Ali jao, ti podaci e se naglo i iz korijena mijenjati. Ratovi i pripreme za rat nisu vie ono to su nekada bili. Tehnika je poremetila prirodu i nain sukobljavanja. ak je i zrak postao mjestom nemilosrdnih borbi. Na kopnu su se bojinice protezale tisuama kilometara; ratni poar zapalio je itave kontinente; baeni jedni protiv drugih, milijuni vojnika su ginuli. Flote, opremljene radarima, uzajamno su se unitavale a da nisu vidjele neprijatelja ni dalekozorom a kamoli golim okom. Rakete iz stratosfere izazivale su uas irom svjetskih metropola, a tisue bombi sustavno su ruile brojne gradove i unitavale njihove stanovnike. Samo u jednoj bici voenoj tijekom Prvog svjetskog rata nastradalo je vie vojnika nego tijekom itavog Napoleonovog pohoda na Rusiju, dok se ukupan broj ubijenih popeo na deset milijuna. Meutim, to je tek polovica od izginulih ratnika tijekom Drugog svjetskog rata, kada su gubici (rije je o vojnicima, graanima i zarobljenicima) iznosili pedeset sedam i pol milijuna rtava. Usporedbe radi, navedimo da je u oruanim sukobima 19. stoljea bilo ukupno oko tri i pol milijuna mrtvih.

Otada je napredak postignut u ratnoj tehnici bez presedana u ljudskoj povijesti. U sluaju nuklearnog sukoba bio bi doveden u pitanje ak i opstanak nae civilizacije. Bomba baena na Hiroshimu, koja je izazvala smrt 80 000 osoba, odavno je postala muzejskim predmetom: supersile bi mogle, u sluaju opeg sukoba, nanijeti poetni udar iji bi uinak bio ravan uinku 800 000 takvih bombi! Samo jedna atomska podmornica mogla bi uz pomo svojih raketa s viestrukim eksplozivnim glavama sravniti sa zemljom dvije stotine neprijateljskih gradova. Ukratko, eksplozivna snaga, ekstremna toplina i radioaktivno zraenje izazvani svjetskim atomskim ratom, vjerojatno bi znaili kraj ovjeanstva. Sreom, i sami politiari svjesni su te realnosti. "Ljudski rod", izjavio je Michail Gorbatschow jo prije vie godina, "samo to nije preao granicu poslije koje povratak vie nije mogu. On odsad oscilira izmeu biti ili ne biti."

Nove i uasne opasnosti Meutim, dok "ravnotea straha i interesa" trenutano onemoguuje atomsko unitenje, nove uasne opasnosti koje su do prije jedva nekoliko desetljea spadale u oblast znanstvene fantastike ve prijete ovjeanstvu. Galopirajui demografski rast oitno nam pokazuje da vi