jedra boke p om rski - museummaritimum.commuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2017/jedra...

12
Boke Boke Jedra Jedra J B J k k MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, JANUAR 2017 2016 MUZEJ MUZEJ U 2016. godina Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastavio je da razvija bogatu aktivnosti, kojima smo zadržali vodeću poziciju među muzejskim institucijama u državi. Uz uspješno ostvarivanje redovne muzejske djelatnosti, kolektiv Muzeja je i u 2016. godini bio posvećen organizaciji izložbi, zatim realizaciji izdavačkih projekata, kao i organizaciji promocija novih knjiga drugih izdavača. Bili smo počašćeni čestim posjetama zvaničnika, a ostali smo nezaobilazno mjesto velikog broja turista. Prošle godine naš muzej nije dobijao nagrade, kao što je to bilo 2015. kada nam je dodije- ljena specijalna međunarodna muzeološka nagrada Živa, ali mi plovimo punim jedrima vjerujući u ono što radimo i posvećeni smo misiji njegovanja civilizacijskog nasljeđa ovog podneblja i širenju snage duha stare Boke Kotorske. POMORSKI POMORSKI 2016

Upload: others

Post on 29-Oct-2019

19 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, JANUAR 2017

2016MUZEJMUZEJU 2016. godina Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastavio je da razvija bogatu aktivnosti, kojima

smo zadržali vodeću poziciju među muzejskim institucijama u državi. Uz uspješno ostvarivanjeredovne muzejske djelatnosti, kolektiv Muzeja je i u 2016. godini bio posvećen organizaciji izložbi,

zatim realizaciji izdavačkih projekata, kao i organizaciji promocija novih knjiga drugih izdavača.Bili smo počašćeni čestim posjetama zvaničnika, a ostali smo nezaobilazno mjesto velikog broja

turista. Prošle godine naš muzej nije dobijao nagrade, kao što je to bilo 2015. kada nam je dodije-ljena specijalna međunarodna muzeološka nagrada Živa, ali mi plovimo punim jedrima vjerujući uono što radimo i posvećeni smo misiji njegovanja civilizacijskog nasljeđa ovog podneblja i širenju

snage duha stare Boke Kotorske.

POMORSKIPOMORSKI2016

Naš� Pomorski� muzej� je� i� ove� godi-ne� obnovio� zakup� prostora� za

svoje� reklamiranje� na� portalu� Poslov-ni� turistički� vodič (www.tourist-ad-guide.com). Taj� portal� promoviše� turi-zam� Hrvatske� i� okolnih� zemalja� u� Ev-ropskoj� Uniji� i� cijelom� svijetu.� Po-veznica� za� stranu� našeg� muzeja� je:http://www.tourist-ad-guide.com/muzeji/pomorski-muzej-crne-gore-kotor/

Tokom� januar a 2017.� obavili� smo� godišnji� popis� svih� dobara� u� Pomor-skom� muzeju.� Popisom� su� standardno� bili� obuhvaćeni� eksponati� u� upo-

trebi,� eksponati� van� upotrebe,� osnovna� sredstava� i� sitni� inventar,� muzejskapublikacija� Godišnjak.� Takođe� je� izvršen� popis� i� blokova� ulaznica,� blagaj-ne,� kao� i� obaveze� i� potraživanja.� Popis� je� izvršen� sa� stanjem� na� dan� 31.decembra� 2016.� godine.� Okončan� je� 26.� januara� 2017.� godine.Popis� je� obavljen� po� komisijama� a� krajnje� rezultate� je� verifikovala� Central-na� popisna� komisija� u� sastavu:� Danijela Nikčević,� predsjednik,� SmiljkaStrunjaš,� član,� i� Marica Đurković,� član.Odluku� o� obavljanju� popisa� je� donijela� direktorica� Muzeja,� mr Mileva

Pejaković Vujošević 20.� decembra� 2016.�

2 Jedra Boke - januar/2017.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra Boke

O b a v i l i s m o g o d i š n j i p o p i sU NAŠEM KANTUNUU NAŠEM KANTUNU

Jedra Boke je� mjesečna� publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruJanuar� 2017.� godine� �

Direktor Pomorskog muzejamr� Mileva� Pejaković� Vujošević

Jedra� Boke� sadržajno� i� tehnički� oblikuje�Drago� Brdar

Prijatelji i saradniciProf.� dr� Anton� SbutegaProf.� dr� Gracijela� ČulićProf.� dr� Marija� Radulović

Don� Anton� Belanmr� Stevan� Kordić

Prof.� dr� Milenko� PasinovićAntun� TomićMilan� SbutegaZoran� RadimiriŽeljko� BrguljanPetar� Palavršić

Radojka� JanićijevićJelena� KaradžićSlavko� DabinovićMilica� VujovićSmiljka� Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg� Bokeljske� Mornarice� 391� Kotor,� 82000

Telefon:� +382� (0)� 32� 304� 720Fax:� +382� (0)� 32� 325� 883

Website:� www.museummaritimum.come–mail:� pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom� Vlade� od� 18.� decembra� 2013.� g.formiran� je� Savjet� Pomorskog� muzeja� kojiće� naredne� 4� godine� raditi� u� sledećem

sastavu:Ljiljana� Zeković,� predsjednikmr� Milena� Martinović,članMaja� Ćetković,� članSlavko� Dabinović,� član

Pomorski� muzej� Crne� Gore� u� Kotoru� nastaoje� postepenim� razvitkom� prvobitne� zbirkeBratovštine� "Bokeljska� mornarica",� utemelje-ne� oko� 1880.� godine,� koja� je� od� 1900.� godi-ne� otvorena� za� javnost,� a� 1938.� godinepreuređena� i� otvorena� na� prvom� spratusadašnje� muzejske� zgrade,� barokne� palateplemićke� porodice� Grgurina� iz� početkaXVIII� vijeka,� koja� je� od� 1949-1952.� godinekompletno� restaurirana� i� adaptirana� za

potrebe� Muzeja.� Danas� je� Pomorski� muzejinstitucija� kulture� Republike� Crne� Gore.

Misija� Pomorskog� muzeja� Crne� Gore� uKotoru� je� da� čuva� sjećanje� naše� zajednicena� bogatu� pomorsku� istoriju� Boke� Kotorske,njeno� izuzetno� kulturno� nasleđe� kroz� priku-pljanje,� čuvanje� i� predstavljanje� naše� bogatepomorske� tradicije� i� kulturne� baštine.

Iove� godine� 27.� januara,� po� običaju� i� u� duhu� suživota� i� tolerancije,� građaniKotora� i� Boke� Kotorske� su ispred� hrama� Svetog� Nikole� obilježili� su� Savindan, a� nešto� kasnije� svi� zajedno� uz� zvuke� Kotorske� gradske� muzike� prešlisu� ispred� katedrale� Svetog� Tripuna,� gdje� je� u� podne� sa� lođe� novi� mali� admi-ral� Antonio Grandis iz� Tivta� izgovaranjem� Loda� (pohvala� svecu� zaštitnikagrada� Kotora)� označio� početak� Tripundanskih� svečanosti.Dječiji� hor� Srpskog� pjevačkog� društva� Jedinstvo ispred� hrama� Svetoga� Ni-kole� izveo� je� svetosavsku� himnu.� Protojerej� stavrofor� Momčilo Krivokapićposebno� je� pozdravio� Gradsku� muziku� Kotor,� građane� i� vjernike� pravosla-vne� i� katolike� i� gradonačelnika� Kotora.Ono� što� nas� je� danas� okupilo� je� svetinja� koja� jedina� ne� razdjeljuje� jer� Bogje� ljubav.� Ako� ima� ljubavi� onda� ne� može� biti� rasprava� i� nesuglasica� međuljudima –� poručio� je� Krivokapić� i� dodao:Nema� grada� u� svijetu� gdje� se� himna� Svetom� Savi� svira� pred� sabornim� hra-mom,� a� naš� grad� to� ima.� Danas� će� se� sa� katedrale� Svetog� Tripuna� izgovoritiLode,� znači� da� će� se� slaviti� ime� Božje,� a� sve� to� govori� o� ljubavi� i� slozi.

Lode i SavindanLode i Savindan

Promocija na portalu Poslovni turistički vodič

NAZIV: Replike hladnog oru-žja od 5. vijeka prije noveere do 18. vijeka;AUTOR: Andrija Ramadanović;MJESTO ODRŽAVANJA: Pomor-ski� muzej� Crne� Gore� (PMCG);ORGANIZACIJA: PMCG;�TRAJANJE: Od� 25.� 2.� do� 7.� 3.

NAZIV: Čast nema cijenu;MJESTO ODRŽAVANJA: Tivat,Zbirka� pomorskog� nasljeđa� Por-to� Montenegro� (ZPN);�AUTORI: Dražen Jovanović,kustos� ZPN,� i� Ilija Mlinarević,kustos� PMCG;ORGANIZACIJA: ZPN i� PMCG;�TRAJANJE: Od� 16.� 4.� do� 30.� 4.�

NAZIV: Otok jedne ljubavi;MJESTO ODRŽAVANJA: Pomor-ski� muzej� Crne� Gore� (PMCG);;�AUTOR: Centar� za� kulturu� Gra-da� Krka;ORGANIZACIJA: Centar� za� kul-turu� Grada� Krka� i� PMCG;�TRAJANJE: Od� 14.� do� 30.� 4.� 10.

NAZIV: Vrata i prozori BokeKotorske;MJESTO ODRŽAVANJA: Pomor-ski� muzej� Crne� Gore� (PMCG);AUTORI: Ilija Mlinarević i� Je-lena Karadžić,� kustosi� PMCG;

ORGANIZACIJA: PMCG;�TRAJANJE: Od� 4.� 11.� do� 5.� 12.�

NAZIV: Pomorski kapetani;MJESTO ODRŽAVANJA: ArtCentar� Dukley,� Kotor;�AUTORI: Olga Florenska, sli-karka;ORGANIZACIJA: Dukley� Euro-pean Art� Community i� PMCG;�TRAJANJE: Od� 23.� 12.� do� 7.� 1.2017.�

NAZIV: Narednik Oliv KelsoKing: Australijanka u srpskojvojsci;MJESTO ODRŽAVANJA: PMCG;�AUTORI: Ambasada� Australije� uBeogradu;ORGANIZACIJA: AmbasadaAustralije� u� Beogradu i� PMCG;�TRAJANJE: Od� 5.� 12.� do� 20.� 12.

KNJIGA: Prvo� izdanje� knjigePlovidba kapetana Iva Visinaoko svijeta na� engleskom� jezi-ku� i� drugo� izdanjene� iste� knjige-na� crnogorskom� jeziku;� � �AUTORI: Petar Palavršić, kus-tos� PMCG� u� penziji,� i� SlavkoDabinović,� bibliotekar� PMCG,prevod� na� engleski� Ana Brdar;IZDAVAČ: PMCG;PROMOCIJA:� PMCG,� 30.� 3.�

PUBLIKACIJA: Vodič Pomor-skog muzeja na Brajevompismu sa zvučnim zapisom;AUTOR PROJEKTA: Ilija Mli-narević,� kustos� PMCG;ŠTAMPA: TIFLO� MONT� � d.� o.� o.iz� Nikšića;�PROMOCIJA: PMCG� 27.� 9.

DOGAĐAJ: Otvaranje� obnov-ljenog� Odjeljenja� Bokeljskemornarice� i� promocija� filmaKolo Bokeljske mornarice;REŽISER FILMA: Dušan Vule-ković.DATUM: 17.� 5.� PMCG.

DOGAĐAJ: Promocija� knjigeObitelj Čikuta s Krka u po-morskim bitkama kroz stolje-ća i� CD-a izvorne� muzike� ostrvaKrka� Cviće mi poje pokrilo;AUTOR KNJIGE: Mladen Ba-stijanić;�AUTOR CD-a: Igor Gržetić;DATUM: 13.� 10.

DOGAĐAJ: Ministarstvo� kultureCrne� Gore� Pomorskom� muzejudodijelilo� Konzervatorskulicencu;DATUM: Kraj� juna�

3Jedra Boke - januar/2017.

Glavni događajiPOMORSKI MUZEJ U 2016.POMORSKI MUZEJ U 2016.

IZLOŽBE

DRUGI DOGAĐAJI

Poslovično� i� u� januaru� 2016.� godine� u� kotor-skom� Pomorskom� muzeju� nije� bilo� posebnihmanifestacija,� niti� događaja� kao� što� su� izložbe,prezentacije� i� slično.� Prvi� mjesec� u� godini� uvijekkoristimo� da� svedemo� bilans� prethodne� godine� inapravimo� izvršni� program� rada� za� novu� godinu.Januar� je� takođe� mjesec� kada� moramo� obavitiobimni� � godišnji� popis� svih� dobara� u� Pomorskommuzeju.� A� taj� posao,� osim� evidencije� osnovnihsredstava� i� sitnog� inventara,� blokova� ulaznica,blagajne,� kao� i� obaveza� i� potraživanja,� obuhvata

Februar� je� obilježila� iz-ložba� pod� nazivomReplike hladnog oružjaod 5. vijeka prije noveere do 18. vijeka,� auto-ra� Kotoranina� AndrijeRamadanovića.� Postav-ka� je� obuhvatala� 39� pri-

b b

PREGLED DOGAÐAJA PO MJESECIMA

J a n u a rb bredovnu� godišnju� registraciju� svih� eksponata� uupotrebi,� eksponata� van� upotrebe,� te� muzejskepublikacije� Godišnjak.� �

F e b r u a r

Andrija Ramadanović(drugi s desna)

IZDAVAČKI PROJEKTI

mjeraka� hladnog� oružja� iz� navedenog� perioda,� ameđu� njima� su� bili,� pored� ostalih,� mačeviGladius,� zatim� rimski� štit� Scutum,� vikinški(Karolinški)� mač,� sjekira� dvoručna,� bodež� zapariranje� ALLA� BOLOGNESE,� sablja,� spartanskikratki� mač,� buzdovan� Morgenštern� i� drugi.� Izložbaje� otvorena� 25. februara� i� bila� je� dostupna� 10dana.� Pripremio je� kustos� našeg� muzeja� IlijaMlinarević,� uz� pomoć� koleginice,� višeg� kustosaJelene Karadžić.

Pomorski� muzej� CrneGore,� 11.� februara,imao� je� izuzetnu� čast� dabude� domaćin� potpisiva-nja� Povelje� o� saradnjičeškog� grada� Prerova� inašeg� Kotora.� Povelju� suu� salonu� Florio na� prvom� spratu� Palate� Grgurinapotpisali� podpredsjednik� Prerova,� Petr Merinskii� gradonačelnik� Kotora� dr Aleksandar Stjepče-vić. Podsticaj� za� to� bila� je� tragična� sudbina� mor-nara� Františeka Raša,� vrlo� aktivnog� učesnika� uPobuni� mornara� 1918.� godine� u� Boki� Kotorskoj,koji� je� u� Prerovu� rođen,� a� u� Boki� završio� svojživot.� Potpredsjednik� Merinski� upisao� se� u� knjiguutisaka� našeg� Muzeja.

Savjet� Pomorskog� muzeja� održao� je� 24.� februa-ra� redovnu� sjednicu� na� kojoj� je� usvojen� Godiš-nji račun Pomorskog muzeja za 2015. godi-nu. Članovi� Savjeta� su� pohvalili� kako� su� trošenasredstva� i� konstatovali� da� su� i� sredstva� koja� su� do-bijena� od� Ministarstva� kulture� Crne� Gore� i� sopstve-na� sredstva� Muzeja� iskorišćena� namjenski� za� pro-jekte,� kao� i� za� održavanje� same� zgrade� i� usavrša-vanje� stručnog� kadra.� Novi� član� Savjeta� postao� jeAndro Radulović, direktor� OJU� Muzeji Kotor.

Umartu� je� Pomorski� muzej� dobiojoš� jednu� vrijednu� donaciju.� Ri-

ječ� je� bila� o� dnevniku� evidencijebrodskog� tereta� na� brigantinu� Ubbi-diente s� kraja� 18.� i� početka� 19.� vije-ka.� Dokument� je� pisan� na� italijan-skom� i� na� ćiriličnoj� varijanti� našeg� jezika.� Dragocje-ni� dokument� darivao� nam� je� dipl.� ing.� u� penzijiNikola Seferović iz� Morinja.

Predsjednik� Bugarskeakademije� nauka,akademik� Stefan Vode-ničarov obišao� je� 22.marta� Pomorski� muzej.Posjeta� gospodina� Vo-deničarova� Muzeju� od-vijala� se� u� okviru� njegove� zvanične� posjete� Crno-gorskoj� akademiji� nauka� i� umjetnosti� i� Opštini� Ko-tor.� Sa� gostom� iz� Bugarske� bio� je� akademik prof.Đorđe Borozan.

Udrugoj� polovini� marta� majstor� Pomorskogmuzeja� Vicko Milutin obavio� je� redovno

proljetno� dotjerivanje� Palate� Grgurina.� Vickovposao� je� zapravo� uključio� pituravanje� (i� pripremuza� to)� prozora� i� vrata,� a� prije� svega� meta� je� bilaprednja� strana� Palate� koju� tursti� najprije� uoče.

Obilježavajući� jubilej210� godina� rođenja

kapetana� Iva Visina 30.marta� u� Palati� Grgurinapromovisali� smo� drugoizdanje� knjige� Plovid-ba kapetana Iva Visina oko svijeta na� crnogor-skom� jeziku� i� prvo� izdanje� iste� knjige� na� engle-skom� jeziku.� Autori� ovog� dokumentarnog� djela� suPetar Palavršić, kustos� Pomorskog� muzeja� upenziji,� i� Slavko Dabinović,� bibliotekar� našegmuzeja.� Prevod� izdanja� na� engleskom� jeziku� pot-pisala� je� Ana Brdar.� O� knjizi� su,� pred� većim� bro-jem� poštovalaca� lika� i� djela� slavnog� prčanjskogkapatena� Iva� Visina,� govorili� istoričarka� umjetnostiRadojka Abramović,� kustoskinja� našeg� muzeja,� ikapetan� Vjeko Radimir.

4 Jedra Boke - januar/2017.

M a r tb b

POMORSKI MUZEJ U 2016.POMORSKI MUZEJ U 2016.

Uaprilu� smo,� zajednosa� tivatskom� Zbir-

kom� pomorskog� naslje-đa� Porto� Montenegroobilježili� 75� godina� odherojske� smrti� mornari-čkih� oficira� Milana Spa-sića i� Sergeja Mašere i� potapanja� razarača� Za-greb Tim� povodom� zajednički� smo� u� prostorutivatske� Zbirke� organizovali� izložbu� pod� nazivomČast nema cijenu.� Izložbu� fotografija� dvojicehrabrih� heroja� i� dokumenata� povezanih� sa� njima,te� fotografija� i� sačuvanih� predmeta� sa� potonulograzarača� otvorio� je� 16.� aprila� u� prostoru� tivatskemuzejske� zbirke� kapetan� bojnog� broda� DarkoVuković.� Otvaranju� izložbe� prisustvovali� su� i� am-basador� Slovenije� u� Crnoj� Gori� Mitja Močnik,konzul� Srbije� Zoran Dojčinović,� počasni� konzulMađarske� Ćaba Mađar,� gradonačelnik� TivtaIvan Novosel,� čelnici� UBNOR-a� Crne� Gore,� na-čelnik� Generalštaba� VCG,� admiral� Dragan Sa-mardžić i� viceadmiral� Bokeljske� mornarice� IlijaRadović.� Izložba� je� bila� otvorena� do� 30. aprila,a� nakon� toga� preseljena� je� u� Sloveniju,� u� Pomor-ski� muzej� Sergej� Mašera u� Piranu.

Na� Konferenciji� pod� nazivom� Moć kulture,koja� je� održana� na� Cetinju� 27.� i� 28.� aprila,

Pomorski� muzej� je� označen� kao� primjer

A p r i lb b

Potpisivanje povelje

5Jedra Boke - januar/2017.

ri,� gospodina� Ljubiše Perovića,� šefa� Diplomat-skog� protokola,� i� gospodina� Branka Nedovića,potpredsjednika� Opštine� Kotor.

Predstavnik� Pomorskog� muzeja� Crne� Gore� IlijaMlinarević,� kustos� pomorsko-tehničke� zbirke,učestvovao� je� na� 7.� Međunarodnoj� konferencijiindustrijske� baštine� sa� temom� Istorija i baštinatorpeda. Konferencija� je� održana� u� Rijeci� (Repu-blika� Hrvatska)� od� 19.� do� 21.� maja,� a� povodom150.� godišnjice� izuma� torpeda� Lupis – Whitehead.Osim� kustosa� Mlinarevića� na� konferenciji� je� uče-stvovao� još� jedan� predstavnik� Crne� Gore,� i� to� Dra-žen Jovanović,� koordinator� Zbirke� pomorskognasljeđa� iz� Tivta.� Predstavnici� dviju� crnogorskihinstitucija� drugog� dana� konferencije� izlagali� su� natemu� Mornaričko nasljeđe zaliva Boke Kotor-ske iz XIX i XX vijeka.

Generalni� sekretar� Jadransko� –� jonske� eurore-gije� g-din� Francesco Cocco sa� saradnikom

g-dinom� Andrea Di Girolamom 11.� maja� posje-tili� su� Pomorski� muzej.� �

Manifestacija� Muzej,mladost, muzika u

maj� 2016.� godine� je� u� Po-morskom� muzeju� organi-zovana� i� povodom� obilje-žavanja� 10� godina� od� ob-nove� nezavisnosti� Crne� Go-re.� U� programu� obiježava-nja� ove� manifestacije� prvoje� premijerno� prikazan� filmKolo Bokeljske mornari-ce,� a� potom� je� ministar� kulture� Crne� Gore� PavleGoranović svečano� otvorio� obnovljeno� Odjelje-nje� Bokeljske� mornarice.� Od� tog� momenta� tu� sesvakog� dana� tokom� godine� na� velikom� ekranu� zaposjetioce� Muzeja� neprestano� pušta� ovaj� film.� Pri-je� projekcije� filma� brojne� prisutne� je� pozdravilamr Mileva Pejaković Vujošević,� direktorica� Po-morskog� muzeja,� a� zatim� su� govorili� ministar� Go-ranović� i� režiser� filma� Kolo� Bokeljske� mornariceDušan Vuleković.

Njegova� ekselencija� go-spodin� Vitold Vašči-

kovski,� ministar� vanjskihposlova� Republike� Poljskeje� tokom� zvanične� posjeteCrnoj� Gori� i� boravka� u� Ko-toru,� 26.� maja� je� posjetio� Pomorski� muzej.� Cije-njenog� gosta� je� u� holu� Palate� Grgurina� dočela� di-rektorica� Muzeja� mr Mileva Pejaković Vujoše-vić.� Nj.E.� gospodin� Vitold� Vaščikovski� je� u� našmuzej� došao� u� pratnji� gospođe� Irene Tatažinj-ske,� ambasadorke� Republike� Poljske� u� Crnoj� Go-

J u nb bM a jb bHrvatsko� ostrvo� Vis� po-

četkom� juna� bilo� je� do-maćin� naučnog� skupa� po-svećenog� najvećoj� pomor-skoj� bici� na� Jadranu,� kojase� odigrala� 1866.� godinekod� Visa� između� austrijske� i� italijanske� flote.� Naskupu� pod� nazivom� 150. godišnjica Viškog bo-ja učestvovala� su� i� četiri� predstavnika� kotorskogPomorskog� muzeja� Crne� Gore,� i� to:� mr MilevaPejaković Vujošević,� direktorica� Muzeja,� IlijaMlinarević,� kustos� pomorsko-tehničke� zbirke,Slavko Dabinović,� bibliotekar,� i� Božana Bisku-pović,� sek-retarka� Muzeja.� Trodnevni� naučniskup� započeo� je� u� srijedu� 8.� juna� u� prostorijamaVeleučilšta� VERN� u� gradu� Visu,� a završen� je� upetak� 10� juna.� Osim� u� gradu� Visu,� skup� je� bioaktivan� i� u� gradiću� Komiži,� te� na� ostrvu� Rabu.�Drugog� dana� viškog� naučnog� skupa� Ilija� Mlinare-vić,� kustos� pomorsko-tehničke� zbirke� našeg� mu-zeja� � izvjestio� je� učesnike� o� kontraadmiralu� Mar-ku Floriu,� Bokelju� koji� se� u� austrijskoj� ratnojmornarici� i� ista�kao� upravo� u� pomorskoj� bici� kodostrva� Visa� 1866.� godine,� zapovijedajući� aus�trijskiratni� brod� Erzherzog� Friedrich.� Trećeg� dana� skupagospođa� Pejaković� Vujošević� imala� je� izlaganje� oeksponatima� iz� Viškoga� boja� koji� se� čuvaju� u� in-stituciji� kojoj� se� nalazi� na� čelu.Kuriozitet� vezan� za� Viški� boj� je� da� je� učesniktog� boja,� a� k� tome� i� njegov� junak,� bio� je� ĐuroDabinović, brat� pradjeda� Slavka Dabinovića,našeg� bibliotekara.� Đuro� je� bio� kormilar� na� aus-trougarskoj� komandnoj� oklopnjači� Erzherzog

najbolje� prakse� u� CrnojGori� i� u� više� navrata� do-bio� pohvale� za� rad. Kon-ferencija� je� održana� u� Mi-nistarstvu� kulture� i bila� jeposvećena� kulturnoj� politi-ci� Crne� Gore� u� kontekstu� savremenih� izazova� iperspektivama.� Konferenciju� je� organizovalo� Mini-starstvo� kulture� u� partnerstvu� s� njemačkom� fonda-cijom� Konrad� Adenauer.�

Uaprilu� smo� u� Pomorskom� mu-zeju� � započeli� preuređenje

Odjeljenja� Bokeljske� mornarice� ko-je� je� u� novom� izdanju� otvoreno� 17.maja� prilikom� premijernog� prikazi-vanja� filma� Kolo Bokeljske mor-narice.� Takođe� smo� obavili� i� odre-đene� promjene� u� Etnografskomodjeljenju� gdje� smo� u� jednu� staklenu� vitrinu� posta-vili� dvije� ženske� nošnje� koje� nam� je� početkom� de-cembra� darivala� gospođa� Nedeljeka Temali.

Usedmom� mjesecu� 2016.godine� u� Pomorskom

muzeju� nije� bilo� posebnihdogađaja� kao� što� su� izložbe,promocije� knjiga� i� slično.Međutim,� intenzivno� su� seodvijele� dnevne� aktivnosti� ajedna� od� takvih� je� bila� i� po-stavljanje� slika� koje� su� senalazile� � u� depou� našeg� mu-zeja� na� zidove� duž� stepeništa� koji� vode� od� dru-gog� sprata� do� kancelarija� zaposlenih� u� MuzejuParalelno� su� obavljane� pripreme� oko� organizacijeposebnih� aktivnosti� koje� će� biti� upriličene� u� nared-nim� mjesecima.� �

Ferdinand� Max.� On� je� bio� za� kormilom� kada� jeaustrijski� brod� uspio� očešati� i� ošteti� kormilo� itali-janskoj� komandnoj� oklopnjači� Re� d'Italia, te� nas-tavljajući� punom� brzinom� udariti� u� krmeni� diodrugog� italijanskog� broda� Palestro.

UPomorski� muzej� krajem� juna� jeiz� Ministarstva� kulture� Crne� Go-

re� stigla� Konzervatorska licencakojom� je� naša� institucija� zvaničnosertifikovana� za� izradu� konzervator-skih� projekata� i� za� sprovođenje� kon-zervatorskih� mjera� na� pokretnim� kul-turnim� dobrima.� Licenca� je� izdata� na� osnovu� čl.106.� st.� 2� i� 4� Zakona� o� zaštiti� kulturnih� dobara.�

Podržavajući� inicijativu� Pomorskogmuzeja� i� Hrvatskog� građanskogdruštva� Crne� Gore� da� se� u� Nafpakto-su� u� Grčkoj� podigne� spomen-obiljež-je� pomorcima� iz� Boke� Kotorske� kojisu� poginuli� u� čuvenoj� bici� kod� Le-panta,� Ministarstvo� kulture� Crne� Go-re� je� 23.� juna� inicijatorima� i� dr Aleksandru Stjep-čeviću, predsjedniku� Opštine� Kotor,� poslalo� oba-vještenje� o� koracima� koje� je� povodom� navedeneinicijative� preduzelo.

Unaš� Pomorski� muzej� 15.� juna� sti-gao� je� zavnični� prijedlog� Pomor-

skog� muzeja� u� Splitu� za� gostovanjeizložbe� Ljudi od željeza na bro-dovima od drva u� Palati� Grgurina.O� tome� su� dogovor� prethodno� posti-gle� direktorice� dva� muzeja,� dr sc.Danka Radić i� mr� Mileva� Pejaković� Vujošević.

Film� Kolo� Bokeljske� mornarice� režisera� Duša-na Vulekovića,� čiji� je� producent� naš� muzej,

27.� juna� prikazan� je� na� Mediteranskim� pozoriš-nim� svečanostma� Purgatorije u� Tivtu� u� atrijumuPalate� Buća.

6 Jedra Boke - januar/2017.

MUZEJ U 2016.MUZEJ U 2016.

J u lb b

Savjet� Pomorskog� muzeja� održao� je� 9.� i� 30.� av-gusta� 2016.� godine� � svoju� VII� i� VIII� sjednicu.Na� VII� sjednici� razmatrana� su� neka� tekuća� pita-nja,� a� na� VIII� je� jednoglasno� usvojen� plan� radanaše� institucije� za� 2017.� godinu.� Takođe,� na� VIIIsjednici� su� jednoglasno� usvojeni� zapisnici� sa� pret-hodnih� sjednica� Savjeta� održanih� 24.� februara� i9.� avgusta� ove� godine.� Prije� usvajanja� plana� za2017. godinu� direktorica� Muzeja� mr MilevaPejaković Vujošević upoznala� je� članove� Savjetasa� planom� rada� do� kraja� godine� i� sa� onim� što� jeurađeno� u� prethodnih� osam� mjeseci.

Grupa� ratnih� veterana� izRepublike� Češke,� sa

kojima� su� bili� i� veterani� izRepublike� Slovačke� 28.� av-gusta� je� posjetila� Pomorskimuzej� Crne� Gore.� Sa� direk-toricom� Muzeja� mr� Milevom� � Pejaković� Vujoše-vić� oni� su� obišli� cijelu� palatu. Posebnu� pažnju� po-svetili� su� stalnoj� tematskoj� postavci� koja� svjedočio� pobuni� na� austrougarskim� ratnim� brodovima1918.� godine� i� strijeljane� mornare� nakon� tog� dra-matičnog� događaja,� jer� je� jedan� od� četiri� strijelja-na� mornara� František Raš rodom� iz� češkog� gradaPrerova.� Posjeta� čeških� i� slovačkih� veterana� dogo-vorena� je� u� saradnji� sa� Ambasadom� Češke� u� CrnojGori� i� Opštine� Kotor� koja� je� bila� i� domaćin� ovojgrupi� ratnih� veterana� iz� Češke� i� Slovačke.

Dva� stara� topa� od� livenog� željeza� koja� se� na-laze� ispred� ulaza� u� Pomorski� muzej� Crne

Gore,� sredinom� avgusta� ponovo� su� dobila� drve-ne� lafete� vjerne� orignalu.� Nekoliko� godina� una-

zad,� nakon� što� su� bili� propali� stari� drveni� lafeti,dva� topa� su� stajala� na� ukrasnim� postoljima� odkovanog� gvožđa.� Prije� nekoliko� mjeseci� odluči-li� smo� našim� topovima� vratiti� drvene� lafete� injihov� autentični� izgled,� što� se� i� dogodilo� 11.avgusta.

Tokom� avgusta� započeli� smo� realizaciju� projek-ta� fotografisanja� preostalih� starih� vrata� i� prozo-ra� po� Boki� Kotorskoj.� Taj� posao� započeli� su� kustosIlija Mlinarević i� bibliotekar� Slavko Dabinović.�

A v g u s tb b

7Jedra Boke - januar/2017.

Deveti� mjesec� u� Pomor-skom� muzeju� obilježi-

lo� je� izdavanje� i� promocijapublikacija� za� slijepe� i� sla-bovide� osobe� u� Crnoj� GoriVodič Pomorskog muze-ja na Brajevom pismu.� Publikacija� je� predstav-ljena� 27.� septembra� u� okviru� Dana� evropske� baš-tine� čija� je� tema� abila� Kulturna baština i lokal-na zajednica.� Događaj� smo� konceptualno� uklo-pili� i� u� program� obilježavanja� dana� Muzeja.� Pro-jektom,� čiji� je� autor� Ilija Mlinarević,� kustos� unašem� Muzeju,� slijepim� i� slabovidim� licima� seomogućava� da� se� prvi� put� upoznaju� sa� bogatompomorskom� istorijom� Crne� Gore� i� kao� takav� jeznačajan� za� razvoj� dostupnosti� ovdašnjeg� kultur-nog� nasljeđa.Izdavač� Vodiča� je� naš� muzej,� a� pored� Ministar-stva� kulture� Crne� Gore� njegovo� štampanje� podr-žao� je� Savez� slijepih� Crne� Gore� i� Hipomont,� pro-izvođač� farmaceutskih� proizvoda� iz� Podgorice.Uz� štampani� vodič� na� Brajevom� pismu� urađen� jezvučni� zapis� koji� je� objavljen� na� sajtu� � našeg� mu-zeja,� a� umnožen� je� i� audio� zapis� na� CD-u.�Na� promociji� naše� najnovije� publikacije� govorilisu� Aleksandar Dajković,� generalni� direktor� Di-rektorata� za� kulturnu� baštinu� u� Ministarstvu� kultu-re,� mr Mileva Pejaković Vujošević,� direktoricaPomorskog� muzeja,� Božidar Denda,� direktor� bi-blioteke� za� slijepe� Crne� Gore� i� autor� projekta,Ilija Mlinarević,� kustos� u� Muzeju.

Uvečernjim� satima� 13.septembra� u� Pomor-

skom muzeju� je� organizo-vana� dobrotvorna� � aukcijafotografija� za� žrtve� potresakoji� je� 24.� avgusta� pogodiocentralnu� Italiju.� Tragedija� u� kojoj� je� poginuloskoro� 300� ljudi� pokrenula� je� grupu� fotografa� iz� Cr-ne� Gore,� Zajednicu� Italijana� Crne� Gore� i� Po mor-ski� muzej� Crne� Gore� da� organiziraju� ovakvuhumanitarnu� akciju.� Nažalost,� te� večeri� u� našemmuzeju� nije� se� skupilo� dovoljno� učesnika� da� seodrži� prava� aukcija.

Uposjeti� našem� muzeju5.� septembra� bili� su

najviši� zvaničnici� RepublikeSan� Marina� kapetani� regentiĐan Nikola Berti i� Masi-mo Andrea Ugolini.� Dvoji-ca� zvaničnika� u� Palatu� Grgurina� su� došli� u� pratnjiPredsjednika� Crne� Gore� Filipa Vujanovića i� am-basadora� naše� zemlje� u� Italiji� prof. dr AntunaSbutege.� Oni� su� u� našem� muzeju� boravili� u� okvi-ru� zvanične� trodnevne� posjete� Crnoj� Gori.

Tokom� zvanične� posjeteUstavnom� sudu� CrneGore,� kotorski� Pomorskimuzej� je� 9.� septembra� po-sjetio� prof. dr GerhartHolzinger predsjednikUstavnog� suda� Republike� Austrije.� Gospodin� Hol-zinger� je� u� naš� muzej� došao� u� pratnji� DesankeLopičić i� Budimira Šćepanovića,� predsjednice� isudija� Ustavnog� suda� Crne� Gore,� Reinhild Hupp-mann i� Marie Varge,� šefice� protokola� i� šefice� ka-bineta� predsjednika� Ustavnog� suda� Austrije.�

Jedan� od� najpoznatijih� voditeljaAnimal� Planet� TV� kanala,� DžefKorvin (Jeff� Corwin),� 22.� septem-bra� snimao� je� u� našem� muzeju.� To-kom� jednodnevnog� boravka� u� Cr-noj� Gori� Korvin� je� snimao� prilog� usklopu� nove� serije� putopisnih� re-portaža� koja� se� emituje� na� ABCtelevizijskoj� mreži.

S e p t e m b a rb b

O k t o b a rb bSaradnja� Pomorskog� mu-zeja� Crne� Gore� i� Centraza� kulturu� hrvatskog� gradaKrka� uspješno� je� nastavlje-na� zajedničkom� izložbomMile Kumbatović i� OtonaGlihe pod� nazivom� Otokjedne ljubavi,� te� predstav-ljanjem� medijskog� izdanja:trostrukog� albuma� izvornemuzike� ostrva� Krka� Cvićemi poje pokrilo i� knjigeObitelj Čikuta s Krka upomorskim bitkama krozstoljeća, autora� MladenaBastijanića.� Ova� tri� kul-turna� događaja� upriličenasu� u� kotorskoj� Palati� Grgu-rina� 13.� i� 14� oktobra� u� za-jedničkoj� organizaciji� našeg� muzeja� i� krčkog� Cen-tra� za� kulturu� u� sklopu� pomenute,� već� tradiciona-lne� prijateljske� saradnje� dvije� institucije.Predstavljanje� trostrukog� albuma� izvorne� muzikeCviće� mi� poje� pokrilo i� knjige� Obitelj� Čikuta� s� Kr-ka� u� pomorskim� bitkama� kroz� stoljeća održano� jeu� četvrtak� 13.� oktobra,� dok� je� izložba� slika� MileKumbatović� i� Otona� Glihe� otvorena� dan� kasnije,14.� oktobra.� Prve� večeri� gostovanja� prijatelja� saKrka� o� CD-u� izvorne� muzike� i� plesova� sa� tog� hr-vatskog� ostrva� govorio� je� Igor Gržetić, a knjigu� oLjudevitu Čikuti soprakomitu� Krčke� galije� kojaje� učestvovala� u� Lepantskoj� bici� predstavio� je� po-tomak� ove� slavne� porodice� Mladen Bastijanić

Čikuta.� Istom� prilikom� goste� sa� Krka� predstavilaje� direktorica� Pomorskog� muzeja� Crne� Gore� mrMileva Pejaković Vujošević. Druge� večeri,� naotvaranju� izložbe� slika� dvoje� slikara� čija� su� gla-vna� inspiracija� bili� krčki� krajolici,� govorili� su� mrMileva� Pejaković� Vujošević,� Irena Bašić, nasljed-nica� i� vlasnica� slika,� i� Maja Parentić, direktoricaCentra� za� kulturu� grada� Krka.�

Boravići� u� Crnoj� Gori� za-mjenik� načelnika� Odje-

ljenja� za� međunarodnu� sa-radnju� u� Ministarstvu� od-brane� SR� Njemačke� MarkNolte,� 26.� oktobra� posjetioje� Pomorski� muzej.� Gospo-din� Nolte,� koji� je� i� kapetan� fregate,� predvodio� jedelegaciju� Ministarstva� odbrane� SR� Njemačke� kojaje� boravila� u� posjeti� našem� Ministarstvu� odbrane.

Predstavnici� najvažnijihturističkih� agencija� kojeposluju� u� Crnoj� Gori� posje-tili� su� krajem� oktobra� našPomorski� muzej� da� bi� sepobliže� upoznali� sa� svimešto� naša� institucija� nudi� turistima.� Do� ove� posjeteje� došlo� na� inicijativu� gospodina� Branka DikiKažanegre,� direktora� turističke� agencije� AdriaD.M.C.

Inicijator� osnivanja� Muze-ja� ribarstava� na� Mulu� Mi-lorad Krivokapić 20.� okto-bra� posjetio� je� naš� muzejsa� Nicolasom� Vucassovi-chem,� jednim� od� nasljedni-ka� bokeljskog� pomorca,� brodovlasnika� i� konstruk-tora� brodova� koji� je� emigrirao� u� Argentinu,� Milo-ša� Vukasovića� (1842-1908).� Gospodin� Vucasso-vich� živi� u� Argentini.

Između� Pomorskog� fakulteta� uKotoru� i� našeg� muzeja� u� oktobruje� uspostavljena� saradnja� u� okvirukoje� će� studenti� Pomorskog� fakul-teta� organizovano� dolaziti� u� obila-zak� Muzeja� kako� bi� se� na� pravommjestu� bolje� upoznali� sa� pomor-skom� i� kulturnom� baštinom� Boke� Kotorske.� Sara-dnja� je� uspostavljena� na� inicijativu� dr StevanaKordića,� profesora� na� ovom� fakultetu.�

Boke Kotorske.� Izložbu� je� 24.� novembra� u� ve-černjim� satima� otvorio� Ivica Biskupović,� rođeniKotoranin,� turistički� vodič� koji� svakodnevno� � upo-znaje� turiste� o� kotorskim� znamenitostima,� palata-ma,� vratima� i� prozorima.Na� izložbi� u� Palati� Grgurina� predstavljen� je� biosamo� dio� ovog� značajnog� graditeljskog� nasljeđa,u� vremenskom� rasponu� od� IX.� do� XX.� vijeka.� Au-tori� izložbe,� zaposleni� u� Pomorskom� muzeju,� iz-ložili� su� 130� fotografija� vrata� i� prozora� snimljenihu� Boki� Kotorskoj.� Izložbi� je� prethodio� terenski� radi� snimanje� u� čemu� su� najveći� doprinos� dali� IlijaMlinarević,� kustos� Pomorsko-tehničke� zbirke,� iJelena Karadžić,� kustoskinja.�Najavljeno� je� da� će� 2017.� godine� Muzej� ob-javiti� monografiju� na� temu� vrata� i� prozora� BokeKotorske� u� kojoj� će� biti� uključene� i� fotografije� saove� izložbe.

UCrnogorskom� do-mu� u� Zagrebu� 10.

novembra� otvorena� jeIzložba� –� Nemateri-jalna kulturna dobraCrne Gore čiji� je� su-organizator� bio� Pomor-ski� muzej� Crne� Gore� u� Kotoru.� Tom� prilikom� jeprvi� put� javnosti,� predstavljeno� 14� zakonom� za-štićenih� nematerijalnih� kulturnih� dobara� CrneGore� na� nacionalnom� nivou:� Izložba� je� održanau� organizaciji� Nacionalne� zajednice� CrnogoracaHrvatske,� Društva� Crnogoraca� i� prijatelja� CrneGore� Montenegro Zagreb� i� Ministarstva� kultureCrne� Gore� i� uz� pomoć� Savjeta� za� nacionalne� ma-njine� Republike� Hrvtaske.

Pomorski� muzej� CrneGore� 16.� novembra� jeposjetio� gospodin� Huan B.Skartasini del Rio (Juan� B.Scartascini� del� Rio),� sekre-tar� ambasade� RepublikeArgentine� u� Beogradu� koja� pokriva� i� Crnu� Goru.Gospodina� Skartasinija� je� u� holu� Muzeja� pozdra-vila� mr� Mileva� Pejaković� Vujošević,� direktoricakotorske� institucije� kulture.

Početkom� novembra� po-novo� su� nas� posjetiliprijatelji� s� Krka� Maja Pa-rentić i� Igor Gržetić izCentra� za� kulturu� grada� Kr-ka.� U� Kotor� su� ponovo� do-šli� zbog� skidanje� izložbeslika� slikarskog� para� Otona� Glihe� i� Mile� Kumba-tović,� te� priprema� eksponata� za� transport� natragna� Krk.� Izložba� pod� nazivom� Otok� jedne� ljubaviodržana� je� u� drugoj� polovini� oktobra� u� Pomorskommuzeju� u� sklopu� saradnje� naše� dvije� institucije.� �

Uprostoru� Pomorskogmuzeja� Crne� Gore� na

drugom� spratu� krajem� no-vembra� organizovali� smoizložbu� fotografija� pod� na-zivom� Vrata i prozori

8 Jedra Boke - jamuar/2017.

MUZEJ U 2016.MUZEJ U 2016.

N o v e m b a rb b

9Jedra Boke - januar/2017.

D e c e m b a rb bSavjet� Pomorskog� muzejaCrne� Gore� održao� je� 22.decembra� devetu� sjednicu� utekućem sazivu.� Na� sjednicije� usvojen� Izvještaja� o� raduPomorskog� muzeja� za� pe-riod� avgust� –� decembar2016.� godine� i� donijeto� nekoliko� konkretnihodluka.

Riječ� je� o� sljedećim� odlukama:�Ø da� se� umjesto� novogodišnjih� čestitki� novacuplati� u� humanitarne� svrhe� za� liječenje� našesugrađanke� Anđele Petrović;�Ø o� štampanju� knjige� Antona Sbutege gdje� ćePomorski� muzej� bio� suizdavač� sa� Narodnimmuzejom� Crne� Gore;�Ø o� štampanju� knjige� mr Jovice Martinovića;Ø o� štampanju� monografije� Petra Palavršića;Ø o� sanaciji� terase,� kupovini� materijala� za� sana-ciju� sanitarnog� čvora� za� osobe� sa� posebnim� pot-rebama� i� pregradnog� zida� za� prostor� Galerije� izsopstvenih� sredstava;Ø da� se� kupi� novi� audio� gajd� (audioguide);Ø o� saglasnosti� na� plan� javnih� nabavki� za� 2017.godinu.

UArt� Centru� Dukley� uKotoru,� Pomorski� mu-

zej� Crne� Gore� i� nevladinaorganizacija� Dukley� Euro-pean Art� Community uprili-čili� su� 23.� decembra� izlož-bu� muzejskih� eksponata� iavangardne� umjetnosti� ruske� slikarke� Olge Flo-renske.� Tako� koncipiranu� izložbu� organizatori� suposvetili� pomorskim� kapetanima� i� brodarskoj� isto-riji� Boke� Kotorske.� Ciklusom� slika� Pomorski kape-tani rađenih� neobičnom� tehnikom� lijepljenja� figu-ra� i� natpisa� na� platnu,� autorka� je� na� jednostavan� iživopisan� način� predstavila� najzanimljivije� lično-sti� i� događaje� iz� pomorske� istorije� Crne� Gore.� IzMuzeja� smo� donijeli� dio� eksponata.

Narednik Oliv KelsoKing: Australijanka

u srpskoj vojsci,� naziv� jeizložbe� koja� je� 5.� decem-bra� otvorena� u� Palati� Grgu-rina� u� organizaciji� Pomor-skog� muzeja� i� ambasadeAustralije.� Na� fotografijama� i� dokumentima� iz� pe-rioda� 1914� –� 1920.� godine,� predstavljena� je� pričao� herioni� Oliv Kelso King –� � Australijanki� koja� jeslužila� u� srpskoj� vojsci� za� vrijeme� Prvog� svjetskograta.� Izložbu� je� otvorila� ambasadorka� Australije� uSrbiji� Džulija Fini.

Mr� Mileva� Pejaković� Vu-jošević,� direktorica� Po-

morskog� Muzeja� Crne� Gore� ipredsjednica� Nacionalnogkomiteta� ICOM� Crne� Gore,� iLjiljana� Zeković,� predsjedni-ca� Savjeta� Pomorskog� muzejaCrne� Gore� učestvovale� su� na� Trećoj� Regionalnojnaučnoj� konferenciji� ICOM-a� SEE� (Regionalna� alijan-sa� Međunarodnog� savjeta� muzeja� Jugoistočne� Evrope)koja� je� održana� u� Beogradu� od� 8.� do� 10.� decembra.Na� konferenciji� su� sumirani� rezultati� revitalizacije� kul-turne� i� prirodne� baštine� u� regionu� Jugoistočne� Evropeod� 2006.� do� 2016.� godine,� što� je� bila� i� zvanična� temaskupa.� Direktorica� našeg� muzeja� je� za� skup� ponijelarad� na� temu� Blago iz Bokeljskih baula.� Na� skupu� jeocijenjeno� da� je� kroz� realizaciju� ovog� desetogodiš-njeg projekta� RA� ICOM� SEE� trasirao� put� rješavanjaproblema� i� stabilizacije� stanja� u� jednoj� oblasti� koja� jeu� poslednjoj� dekadi� XX� vijeka� bila� prioritetno� najugro-ženija,� kada� je� riječ� o� nasljeđu� u� svim� zemljamaregiona� Jugoistočne� Evrope.

Kustoskinja� Pomorskogmuzeja� Crne� Gore� Ra-

dojka Abramović 11.� de-cembra� je� u� crkvi� SvetogPavla� predstavila� svoj� drugiroman� pod� nazivom� Vje-kovi prolaze, a duše pri-čaju.� U� svom� drugom� romanu� Radojka� priča� lič-nu� i� porodičnu� dramu� jedne� ugledne� kotorske� po-rodice� iz� 15.� vijeka� istovremeno� dajući� sliku� da-našnjeg� Kotora.� O� knjizi� su� govorili� profesoricaknjiževnosti� i� bibliotekarka� Smiljana Radusino-vić,� viša� bibliotekarka� Ružica Danilović, tivća-nin� prof. Neven Staničić i� mr� Mileva� PejakovićVujošević,� direktorica� Pomorskog� muzeja.

Lidija Laforest Čukvas,� dizaj-nerka,� slikarka,� grafičarka,� fo-

tografkinja,� Kotoranka,� Novljan-ka,� Zagrebčanka,� plemenita� do-natorka� Pomorskog� muzeja� CrneGore,� preminula� je� 18.� decembrau� Zagrebu� u� 91.� godini� života.Lidija� Laforest� je� kći� Feliksa iunuka� Franza Thiarda de Laforesta.� Djed� Franzbio� je� utemeljivač� fotografije� u� Boki� koga� je� profe-sionalni� i� životni� put� vodio� od� grada� do� grada� dužobale� Jadrana� dok� se� krajem� 19.� vijeka� nije� nasta-nio� u� Kotoru.� Otac� Feliks,� rođeni� Kotoranin,� tako-đe� je� čuveni� fotograf.� Gospođa� Laforest� čitav� je� rad-ni� vijek� provela� kao� samostalna� umjetnica� bavećise� grafičkim� dizajnom,� knjižnim� oblikovanjem,� ure-đenjem� interijera,� scenografijom,� fotografijom,� alii� umjetničkim� radom.� Radovi� su� joj� izlagani� nabrojnim� skupnim� izložbama.� Svi� oduševljavaju� jed-nostavnim� stilom,� djetinjim� senzibilitetom� i� nena-metljivim� humorom� u� vizualnim� rješenjima.

n U� bivšu� Jugoslaviju� barkasa Barbara� je� sajoš� nekim� plovilima� došla� krajem� 20-tih,� naime� ratnih� reparacija� za� Prvi� svjetski� rat.� Slu-žila� je� kao� otvoreni� municijski� tender� Artilje-rijskog� zavoda� u� Lepetanima,� da� bi� 1945.� bilarekonstruisana� u� putničku� barkasu� od� kada

Barbara� egzistira� u� manje-više� nepromije-njenom� obliku.Uz� jedrenjak Ja-

dran Barbara jebila� najstariji

brod� u� Rat-noj� mor-nariciSFRJ,� akasnije� iu� Mor-nariciVCG.

10 Jedra Boke - januar/2017.

Barbara još čeka prebacivanje u muzej

n Zbirke� pomorskog� nasljeđa� u� tivatskom� PortoMontenegru� gdje� je,� po� ranije� postignutom� dogo-voru,� već� pripremljen� teren� i� napravljen� betonskipostament� na� koji� će� biti� postavljen� trup� atraktiv-nog� starog� broda.�

n Mjesto� na� kome� će� � biti� postavljenaBarbara kada� budu� rješene� poteškoćeoko� kompleksnog� zahvata� njenog

izmještanja.�

Legendarna� motorna� barkasa� Barbara,� stara91� godinu,� renovirana� je� i� već� nekolikomjeseci� čeka� prebacivanje� do� muzejsketivatske� Zbirke� pomorskog� nasljeđa� uPorto� Montenegru.� Tamo� će,� kako� jepredviđeno,� ubuduće� biti� novi� ekspo-nat� kada� se� okonča� operacija� prevo-za� iz� brodogradilišta� komapnijeNavar u� Bonićima� (na� fotografiji)� domuzejske� zbirke,� koja� kasni� zbogodređenih� tehničkih� i� finansijskihpoteškoća� (Opština� Tivat� u� budžetu� zaovu� godinu� nije� predvidjela� novac� za� prevoz).

n Barbara je� izgrađena� 1926.� godine,� a� pričase� da� su� je� u� Nirnbergu� izgradili� njemački

učenici� kao� diplomski� rad.�

n Najatraktivniji� eksponati� tivatske� muzejskezbirke� pomorskog� nasljeđa� –� podmornice� P-821 Heroj i� P-912 Una –� kojima� će� se� pridru-žiti� barkasa� Barbara.

n Barbara je� bila� jedan� je� od� simbola� nekadašnjegtivatskog� Arsenala� �desetljećima� ploveći� zalivom,prevozeći� radnike� Arsenala,� đake� i� građane.� Postalaje� neodvojivi� dio� istorije� Tivta� zbog� čega� je� Ministar-stvo� odbrane� Crne� Gore� nakon� zatvaranja� Arsenala2007.� godine,� staru� barkasu� poklonilo� Opštini� TivatOd� tada� do� danas� međutim,� barkasa� više� nijezaplovila� iako� su� u� lokalnoj� upravi� imali� velikeplanove.n Barbara je

čelični� brodić� depla-smana� 32� tone,� dug� je� 20,95� metara,� širok3,70� metara,� a� brzinom� od� 10,3� čvorovapogonio� ga� je� dizel� motor� od� 165� konjskihsnaga.

11Jedra Boke - januar/2017.

U� Boku� Kotorsku� će� u� 2017.� godini� uploviti� 529� manjih� i� većih� brodova� na� kružnim� putovanjima� što� je8,2� odsto� više� od� prošlogodišnjih� i� do� sada� rekordnih� ukupno� 488� uplovljavanja.� Broj� od� 529� uplovlja-vanja� kruzera� u� Kotor� je� trenutno� fiksno� potvrđen,� a� vjerovatno� će� i� on� tokom� godine� porasti.� Ukupno� ćetako� doputovati� više� od� 600� hiljada� turista� i� oko� 250.000� članova� posade,� pokazuju� podaci� kompanije

Luka� Kotor,� koja� upravlja� tom� pomorskom� lukom.�Glavna� nautička� sezona� u� Boki� ove� godine� je� počela� ranije� neko� ikada,� jer� se� dolazak� belgijskog� 110metara� dugog� kruzera� La Belle del Adriatique od� skoro� tri� hiljade� tona� dogodio� već� 28.� januara.� Dokraja� januara� zabilježeno� � je� ukupno� sedam� uplovljavanja� u� Kotor,� u� februaru� će� ih� biti� deset,� martu� 17� iaprilu� 30.� Špic� sezone� počinje� u� maju� kada� će� biti� 64� uplovljanja,� u� junu� 56,� a� tokom� jula,� avgusta� i� sep-tembra� mjesečno� će� biti� po� 77.� U� oktobru� se� očekuje� 71� uplovljavanje,� u� novembru� 31,� a� u� decembrunjih� 12.� Sezona� će� se� za� velike� brodove� završiti� 27.� novembra� za� kada� je� zakazano� uplovljavanje

posljednjeg� ovogodišnjeg� većeg� kruzera� Pacific Princess od� 30,3� hiljade� tona.Rane� dolaske� u� predsezoni� karakterisaće� četiri� uplovljavanja� kruzera� norveške� kompanije� Viking Cruisestokom� marta.� U� Kotor� će� početkom� aprila� na� putovanju� iz� brodogradilišta� u� Monfalkoneu� kod� Trsta� doĆivitavekje,� uploviti� potpuno� novi� megakruzer� Majestic Princess.� Brod� od� 143,7� hiljada� tona� dugačakje� čak� 330� metara� i� na� svojih� 19� paluba� moćiće� da� ukrca� 3,56� hiljada� putnika� i� 1,35� hiljada� članovaposade.� Američka� kompanija� Princess� Cruises je� taj� brod� namjenski� izgradila� kao� prvo� svoje� plovilo

specijalizovano� za� narastajuće� kinesko� tržište.� Majestic� Princess će� tamo� ubuduće� biti� stacionirana� nakonšto� ovu� ljetnju� sezonu� odradi� na� Mediteranu.

Skoro� sve� značajnije� kompanije� u� svjetskoj� kruzing� industriji� biće� i� ove� godine� prisutne� u� BokiKotorskoj,� osim� Disney� Cruises-a� na� čijem� dovođenju� rade� domaći� pomorski� agenti.� Holand� AmericaLine,� osim� sa� Westerdamom i� Eurodamom,� dolaziće� i� sa� svojim� najvećim� kruzerom,� prošle� godine

napravljenim� Koningsdamom.� Čuveni� britanski� Cunard dovodiće� jednu� od� svoje� tri� kraljice –� 294� metradugačku� Queen Victoria,� njemački� TUI� Cruises dovodiće� svoj� Mein Schiff 2 od� 77� hiljada� tona,� dok

će� britanski� P&O� Cruises biti� prisutan� sa� 260-metarskom� Orianom.�Među� brodovima� koji� će� ove� sezone� dolaziti� u� Boku� su� i� neke� od� legendi� svjetskog� pomorstva,� pa� ćežitelji� Boke� i� turisti� ovog� ljeta� moći� da� se� dive� legendarnom� jedrenjaku� oldtajmeru� Sea Cloud iz� 1931.godine,� najvećem� svjetskom� modernom� jedrenjaku� Royal Clipper� ili� bivšem� švedskom� transatlantiku

Stockholm iz� 1948.� godine,� koji� sada� plovi� pod� imenom� Astoria.Kotor� je� trenutno� treća� kruzing-luka� na� Jadranu,� nakon� Venecije� i� Dubrovnika,� a� peta� u� Mediteranu.

(Preuzeto� sa� portala� Boka� news)�

Foto: Radio Kotor La Belle del Adriatique 28. januara na putu ka Luci Kotor

Pomorstvo u KOTORU 2017.

DIONISIE DE SARNO SAN GIOR-GIO, 1856-1937, kompozitor,� di-rigent,� pedagog,� organizator� mu-zičkog� života� i� italijanski� diploma-mata,� autor� je� prve� crnogorske� ope-re� Balkanska� carica.� Stigao� je� izItalije� u� Kotor� 1886.� godine� i� zakratko� vrijeme� boravka� u� ovoj� sre-dini� ostavio� snažan� pečat� u� muzi-

čkoj� kulturi� i� austrougarskog Kotora� i� nezavisne� Cr-ne� Gore.�U� Napulju� i� u� Firenci� stiče� znanja� kod� poznatih� ita-lijanskih� muzičara� i� pedagoga� iz� raznorodnih� muzi-čkih� oblasti� (kompozicija,� orkestracija,� dirigovanje,klavir,� violina,� kontrapukt,� harmonija).� Put� ga� dono-si� u� Kotor� (1886� –� 1893)� gdje� zasniva� porodicu� samladom� Peraštankom� Idom Krilović.� Za� šest� godi-na� boravka� u� ovoj� sredini� oživio� je� i� podigao� nivomuzičkog� života� kao� malo� ko� i� prije� i� poslije� njega.Nezadovoljan� slabom� organizacijom� rada� opštinskeuprave� odlazi� u� Beograd� gdje� djeluje� kao� italijanskidiplomata.� Godine,� 1932.� vraća� se� u� Perast,� gdje� ćeprovesti� svoje� poslednje� dane.�Pred� kraj� života� pokloniće� Kotoru� svoju� bogatu� mu-zičku� arhivu� sa� oko� četiri� stotine� djela,� među� kojimaje� veliki� broj� de� Sarnovih. Osim� opere� Balkanska� ca-rica,� napisao� je� još� dvije� opere� (Gorde i� Dane čiji� jerukopis� nestao)� i� brojna� djela� inspirisana� motivimaitalijanske� operske� muzike,� ali� i� folklorom� Boke� i� Cr-ne� Gore.� Rukopisi� de� Sarnove� građe� za� istoriju� mu-zike� otkrivaju� njegovu� stvaralačku� estetiku,� odnosprema� folklornoj� građi� i� kompozitorske� uzore.

Znamenite ličnosti u Boki

Stari Bokeški jedrenjaci -VestaStari Bokeški jedrenjaci -Vesta

Rječnik

BARKASA (engl.� big� boat, ital.� barcaccia) jenaziv� za� veliki� čamac.� Kao� plovni� objekat� svrsta-va� se� u� plovna� sredstva,� ne� u� brodove.� Prvobitnose� barkasom� zvao� najveći� čamac� na� ratnombrodu.� U� doba� jedrenjaka� barkasa� se� obično

nalazila� zajedno� sa� pinasom,� najvećim� čamcomposle� barkase,� na� palubi� broda� između� prednjegi� glavnog� jedra.� Mogu� se� podjeliti� na� velike,srednje� i� male,� dok� se� po� namjeni� dele� na

školske� (BŠ),� hidrografske� (BH),� ronilačke� (BR)� islično,� na� vesla� ili� na� motorni� pogon� (BM).� Nafregati� ili� korveti� jedna� barkasa� je� imala� običnudužinu� od� nekih� 12� metara,� 14� do� 16� vesla� i� podva� manja� jedra.� Savremene� barkase� su� po� pra-vilu� motorne� brodice� bez� jedara.� Krajem� 19.vijeka� naziv� se� počeo� koristiti� i� za� civilne

brodice.� Barkase� u� mirnodopskoj� formaciji� nenose� topovsko� naoružanje.� Glavni� namjenskizadaci� koji� su� izvršavani� ovim� plovnim� objekti-ma� bili� su� mahom� transport� jedinica� ili� njihovihdijelova,� kao� i� redovno� snabdijevanje� isturenihobjekata� ili� brodova� ili� razvoz� starješina� poostrvima� ili� na� druga� radna� mjesta,� prema� rad-nim� rasporedima� unutar� matičnog� rejona� bazi-ranja.� Formacijski� imaju� autonomiju� kraćeg

boravka� na� moru� obzirom� da� imaju� prostorije� zakuvanje,� spavanje� kao� i� sanitarne� prostorije.�

Qpnpstuwp

Bark Vesta kap. Ivo Bronzan, građen na Rijeci 1867; Vlasnici braća Đuro i Božo Milošević iz Dobrote.Potonuo je u Mramornom moru 26.12.1883. sa cijelom posadom.; ulje na platnu 44,5X79,8 mm;