mjeseČna publikacija pomorskog muzeja crne gore –...

on Niko Luković – 130godina od rođenja, knji-ga je koju smo izdali učast jednog od najumni-jih ljudi Boke Kotorske ijednog od utemeljivačakotorskog Pomorskog mu-

zeja, i koju smo promovi-sali u Palati Grgurina 22. sep-

temba upravo povodom vijeka i tri decenije odrođenja uvaženog sugrađanina. Riječ je o samo-stalnom izdavačkom poduhvatu Pomorskog mu-zeja, u kome su sabrani svi radovi don Nika Lu-kovića objavljeni od 1952. do 1969. godine uGodišnjacima naše institucije.O knjizi i nezaobilazno o znamenitom kotora-

ninu govorili su Andro Radulović, direktor

Pomorskog muzeja, i Ilija Mli-narević, kustos našeg muzeja,a monsinjor don Anton Be-lan, generalni vikar Kotorskebiskupije, detaljnije je pričao osamom don Niku Lukoviću ko-ga je lično poznavao i s kojimje bio blizak.Promociji je prisustvovala potpredsjednica

Opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov, a uPomorskom muzeju Crne Gore su bili brojnikulturni poslenici grada. U muzičkom dijelu programa nastupili su pro-

fesorka violine Mileva Krivokapić i profesorklavira Dejan Krivokapić.

(Detaljnije na stranama 3, 4, 5 i 6)

IZDALI SMO KNJIGU SA SVIM RADOVIMA JEDNOG OD NAJUMNIJIH LJUDI BOKE KOTORSKE, OBJAVLJENIM U GODIŠNJACIMA POMORSKOG MUZEJA

Don Niko Luković130 godina od rođenja

Fotografija: S. Dabinović

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, SEPTEMBAR 2017

Don Anton Belan (u sredini) govori o donNiku Lukoviću, Andro Radulović (desno) i Ilija Mlinarević (lijevo)

2 Jedra Boke – septembar/2017.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra Boke

Pomorski muzej je 26. septembra posjetila delegacija NR Kinekoju je predvodio potpredsjednik Svekineskog narodnog politič-

kog savjetodavnog kongresa Ma Peihua. U naš muzej stigli su upratnji izvanrednog i opunomoćenog ambasadora NR Kine u CrnojGori Cui Zhi Wei, te predsjednika Opštine Kotor Vladimira Joki-ća i njegovih saradnika.Članovima kineske delegacije u holu Palate Grgurina dobrodošli-

cu je poželio Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja CrneGore, a kroz Muzej vodič im je bila Mileva Pejaković Vujošević,donedavna direktorica našeg muzeja.Gosti su pokazali zapaženo interesovanje za cijelokupnu zbirku

našeg muzeja, pa se tokom obilaska Palate Grgurina gospodin MaPeihua u salonu Florio upisao u knjigu utisaka gdje je ostala i nje-gova poruka na kineskom jeziku. Po završetku posjete Muzeju pot-predsjednik Svekineskog narodnog političkog savjetodavnog kon-gresa i direktor Muzeja u srdačnoj atmosferi razmjenili su protoko-larne poklone.

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore

KotorSeptembar 2017. godine

Direktor Pomorskog muzejaAndro Radulović

Savjet Pomorskog muzejaOd 14. septembra 2017. g. formiran je

Savjet Pomorskog muzeja koji će naredne 4godine raditi u sljedećem sastavu:

Đuro Beli Prijić, predsjednikDraško Dragaš,član

Dragana Lalošević, članVesna Prlja, član

Slavko Dabinović, član

Prijatelji i saradniciMr Mileva Pejaković Vujošević

Prof. dr Antun SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Don Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Slavko DabinovićRadojka Abramović

Jelena KaradžićIlija MlinarevićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Danijela Nikčević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Pomorski muzej Crne Gore KotorTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka

XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godinekompletno restaurirana i adaptirana za

potrebe Muzeja. Danas je Pomorski muzejinstitucija kulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice

na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske injeno izuzetno kulturno nasljeđe.

Foto

graf

ija: S

. Dab

inov

ić

Ma Peihua i ambasador Cui Zhi Wei sa članovima delegacije, Vladimir Jokić (u sredini)

i direktor Andru Radulović (lijevo) u holu Muzeja

Kineska delegacija u Palati GrgurinaKineska delegacija u Palati Grgurina

POSJETEPOSJETE

Don Niko Luković (Prčanj 1887 - Kotor 1970),bio je katolički sveštenik, prčanjski župnik i

kanonik Kotorske biskupije, društveno-političkiradnik i poznati istoričar i sakupljač umjetnina ipredmeta iz bokeljske prošlosti. Na početku večeri ko-

ju smo posvetili ovomvelikom čovjeku govo-rio je kustos Pomorskogmuzeja Ilija Mlinare-vić podsjetivši da jedon Niko Luković je-dan od osnivača Po-morskog muzeja kojiove godine slavi 65 go-dina postojanja.Odlučili smo se da ga

se prisjetimo promoci-jom zbornika njegovihradova objavljenih u Godišnjacima Pomorskogmuzeja od 1952. do 1969. godine, kazao jekustos Mlinarević. Potom je o don Niku

Lukoviću govorio direk-tor Pomorskog muzejaAndro Radulović u pr-vi plan ističući Lukovi-ćeve osobine kao čovi-jeka.Duhovnjak, humani-

sta, ljubitelj umjetnosti,pisane riječi, odličanhroničar, posebno upu-ćen u istoriju pomor-stva i uopšte veliki pri-jatelj čovjeka i poznava-lac njegove naravi, don Niko Luković nam je nanjemu svojstven način jasno pokazao i osvijetliostaze, kuda i kako do ostvarenja obaveza koje supred nama, a njegov život i njegovo djelo su sa-vršen primjer kako odživjeti i nadživjeti ono štose zove život, kazao je Andro Radulović. Uvijek je kod svih ostavljao utisak tihog, um-

nog i duhovnog čovjeka koji je, kako je i samvolio reći – sve izbjegavao što nas dijeli, a sveisticao što nas spaja, koji je širio ljubav međuljude kao glavnu životnu misiju.Istakao je da će se publikacijom Don Niko Luko-

vić, 130 godina od rođenja – na jednom mjestunaći svi njegovi radovi objavljeni u GodišnjakuPomorskog muzeja i na taj način će postati do-stupni, kako stručnoj tako i laičkoj javnosti. Hvala mu na utemeljenju naše kuće koja je da-

nas ponos Crne Gore i baštini velikim dijelom

sve ono za što se i sam zalagao. Da nismo stalisamo na sjećanjima na njega, dokaz je i Bokelj-ska mornarica koju je i don Niko prepoznao kaovisoku vrijednost naše kulture i koja će kao ta-kva ubrzo biti upisana na listu UNESCO-ve kul-turne baštine, što je veliki dokaz da smo na do-brom putu i da slijedimo njegovo djelo – zaklju-čio je Andror Radulović.Na kraju ove memori-

jalno-knjževne večeri uPomorskom muzeju oličnosti i djelu don Ni-ka Lukovića više je go-vorio monsinjor donAnton Belan, gene-ralni vikar Kotorskebiskupije. Svoju pričuo don Niku on je po-čeo opisom najprijeatmosferu hladne zim-ske nedjelje 15. febru-ra popodne 1970. godi-ne, kada je don Niko Luković umro u bolnici,gdje je bio smješten zbog upale pluća.Mladog Antona Belana je vijest o smrti izuzet-

nog čovjeka stigla ispred vrata prčanjske crkvesv. Nikola, u 4:30 sati dok su, kako je opisao donBelan, posljednji sunčevi zraci umirali na vrhovi-ma dobrotskih brda, Lovćen bio pokriven debelimpokrivačem snijega, a Pestingrad dovoljno osnije-žen zrcalio se u mirnoj morskoj površini.Don Niko je sahranjen 17. februara, po izuzetno

hladnom vrijemenu. Prisutna je bila cijela je Bokai Crna Gora po svojim najeminentnijim predsta-vnicima uz mještane, općinske i republičke vlasti.Prisjećajući se mnoštva detalja oba događaja,

don Belan je zaključio: smrću don NikaLukovića za-tvorena je jedna stranica lokalnepovijesti, koja je trajala gotovo 300 godina.Preostali dio njegovog sjećanja na don Nika

Lukovića prenosimo u cijelosti:Moja oporuka

Zahvaljujem Svevišnjem Bogu koji me je u živ-otu obdario i predajem ovu svoju grešnu dušupouzdavajući se u Njegovo neizmjerno milosr-đe. Zovem u pomoć Presvetu Djevicu Mariju, mo-ju osobitu pokroviteljicu, čiju sam zaštitu u živo-tu na osobiti način osjetio, s toga sam se trudioda Njen hram ukrasim što bolje, da joj on budespomenik moje zahvalnosti, kao i zahvalnostiPrčanjana. Ecce vere israelita, in quo dolus non-est – riječi su to koje je Krist uputio Natana-elu,odnosno apostolu Bartolomeju – Evo pravog Iz-raelca, u kojem nema prijevare.

3Jedra Boke – septembar/2017.

PROMOCIJE – LIBRIPROMOCIJE – LIBRI

Don Niko Luković130 godina od rođenja

Ilija Mlinarević

Andro Radulović

Don Anton Belan


PROMOCIJE – LIBRIPROMOCIJE – LIBRITo je njegov testament kojega je pisao 60 godi-

na. To je bio don Niko. Uvijek u svećeničkomodijelu, kolaru s crvenim naprsnikom. Prigodomvelikih vrućina skidao ga je i nosio na ruci. Ni-kada bez njega. Kao moto svećeničke službe uzi-ma riječi Bogorodice: Veličaj dušo moja Gospo-da. Tu istu rečenicu stavlja i na sličicama prigo-dom zlatnog svećeničkog jubileja. Za svećenika je zaređen 7. jula 1910. godine.

Prvu Misu ne služi u veličanstvenom Bogorodi-činom hramu nego u crkvi sv. Nikole da bi mo-gla biti prisutna njegova majka koja se teško kre-tala. U knjizi Prčanj sjećanje na nju i jednupovijesnu crticu iz bokeškog života iznosi ovimdirljivim riječima:U olujnoj noći od 29 januara 1870 prčanjski

brik Pirro S (353 tone), ulazeći u GibraltarskoTijesno, nalazio se u blizini španskog grada Ca-diza, natovaren željeznom rudačom, koju je vo-zio iz Engleske u Južnu Francusku. Igla kompasa,ometana od rude, koja se na brodu nalazila, nijepokazivala tačan smjer, a ni brod nije mogao dase održi u svom pravcu, uslijed žestoke strujepobjesnjelog mora. Brod je pripadao Eduardu ibraći Sbutega, a njime je u upravljao kap. Vic-ko Guerini. Na brodu se nalazila čitava njegovaporodica (supruga, sin i kći). Svi su bili na čisto,da im pretstoji strašan konac. U tom užasnomčasu svi su se izljubili i oprostili jedan od drugo-ga, budući uvjereni, da će im morsko dno bitizajednička grobnica. U 2 sata po ponoći valovisu bacili brod na grebene. Tu se razbio i uskoropotonuo. Uz napore mornara, kakve samo bro-dolomci doživljuju, svi su spašeni. Kada se brodrazbio supruga kapetanova spustila se u unutra-šnje prostorije, da uzme ikonu Bogorodice, kojuje uvijek sa sobom nosila. Mornari su je jedva uzadnji čas za kose izvukli iz vode i spasili. Svi suostali do zore na grebenima usprkos morskogbjesnila. Kapetanova kći bila je moja majka, načiju uspomenu iznosim pred javnost ovaj prizoriz njenog života.

Uz svoje osobno ime ugrađuje i naslov don, kaošto je to ugradio i u život i to će ostati do smrti.Don Niko ili kako su ga neki stariji Prčanjanizvali dum Niko.Teološke studije od četiri godine završava u Za-

dru 1910. godine. Tada je zadarska teologija bilajedna od najboljih u Austrougarskoj monarhiji.Isti udžbenici kao u Beču. Predavanja sluša nalatinskom i na istom jeziku odlično polaže ispite.Sve je to bio izvrstan preduvjet da se bavi povi-ješću i poviješću umjetnosti. Talijanski je naučiokao dijete, a usavršio u Zadru, a njemački jezik,kao vojni svećenik, u Austrougarskoj vojsci.Prve naučne radove počeo je pisati već kao stu-

dent. Bibliografija mu broji preko 150 radova idesetak knjiga. Popis radova je nepotpun. Sedam-naest radova koje je objavio u Pomorskom godiš-njaku večeras stoje pred vama kao posebna knji-ga. Svi radovi tretiraju pomorsku tematiku. Osim svećeničke dužnosti koja i nije bila toliko

zahtjevna, jer Prčanj nije bilo veliko mjesto, nje-gova djelatnost je bila širokog spektra:Osnivač je Kulturno umjetničkog društva Lisin-

ski; Obnavlja rad Slavjanske čitaonice, osnovane1861. godine; Jedan je od osnivača Glasa Boke1932. godine; Među osnivačima je Narodnoguniverziteta Boke i njegovog glasnika (1934.-1940.), a predavanja održava svakog četvrtka;Reorganizator je Bokeljske mornarice i novogStatuta 1934. godine; Osnivač je Muzeja Bokelj-ske mornarice, smještenog na prvom katu palačeGregorina, to su bili temelji današnjeg Pomor-skog muzeja u Kotoru; Prvi je predsjednik i članmuzejskog savjeta, kao i član komisije za otkupmuzejskih eksponata; Od prvoga broja Godišnja-ka Pomorskog muzeja 1952. godine bio je članuredništva, Rukovodilac je Komisije za vraćanjekotorske arhivske građe iz Zadra i prikupljanjenove; Jedan je od osnivača Državnog arhiva uKotoru i član arhivskog vijeća; Član je kotorskesekcije historičara Crne Gore; Član je odbora irukovodilac sekcije za izradu enciklopedijskihjedinica za Jugoslavenski leksikografski zavod uZagrebu i suradnik u izdavanju Pomorske enci-klopedije; Nakon 1950. godine ponovno radi nauspostavi Bokeljske mornarice, a 1965. izlazinjen novi statut; Prve dvije diplome ove milenij-ske ustanove dobili su admiral Mate Jerković,komandant Jugoslavenske ratne mornarice i donNiko Luković; Bio je uključen i u osnivanje ko-torskog pomorskog poduzeća Jugooceanija; Go-dine 1967. sudjelovao je na turističkom pastoral-nom kongresu u Rimu, s veoma zapaženim refe-ratom.Prigodom 60-godišnjice svećeničkog jubileja,

kao uvod bilo je predviđeno postavljanje njego-ve biste, rad Petra Palavićinija, pred Bogorodi-činim hramom, među velikanima poput AndrijeFoto: S. Dabinović

Kačića Miošića, biskupa Uccelinija, nadbi-skupa Andrije Zmajevića, biskupa Strossma-yera i Njegoša. Malo je poznato kako je došlo do postavljanja

ove biste. Govorilo se da je spomenik postaviosam sebi još za života. A nije istina. Na to mje-sto želio je postaviti poprsje Dositeja Obrado-vića, svećenika u pokušaju, kasnije velikog srp-skog prosvjetitelja. Ondašnjem ordinariju mons.Graciji Ivanoviću nije se svidjela ta njegovaideja, pa je dekretom odredio da on postavi um-jesto biste Dositeja Obradovića svoju već spo-menutog vajara i to sve prigodom 60-godišnjegsvećeničkog jubileja koji je trebao biti krajemmjeseca jula.

Don Niko mecena i ljubitelj umjetnostiNajveći dio svojih materijalnih dobara ulagao

je u završetak Bogorodičine župne crkve na Pr-čanju i to u periodu od 1910. do 1970. godine.Za sebe je od poslaničke mirovine i svećeničkihprimanja vrlo malo zadržavao.Prijateljstvo s brojnim umjetnicima omogućilo

mu je da mnoge slike dobija na dar, neke je isam naručivao. Stvorio je tako jedinstvenu gale-riju sakralne umjetnosti od oko 40 slika i skulp-tura. Između dva svjetska rata u antikvarijatimaVenecije kupovao je djela starijih majstora i tood kanoničke plaće i plaće nastavnika na nauti-čkoj srednjoj školi. Prijateljevao je s najpoznati-jim povjesničarima umjetnosti kako u Jugoslavijitako i Italiji. Dobro je poznavao talijansku rene-sansnu i baroknu umjetnost. Često putujući eu-ropskim galerijama, stvarajući tako svoja mišlje-nja i izgrađujući vlastiti ukus. Bila mu je bliskakomparativno-atribucionistička škola te je mišlje-nja o pojedinim umjetničkim djelima i pripisiva-nje istih pojedinim umjetnicima ili umjetničkimškolama često razmjenjivao s poznatim povjesni-čarima umjetnosti.Nakon Prvog, pa i Drugog svjetskog rata prote-

žira mlade umjetnike iz svih krajeva Jugoslavije,tražeći od njih da se okušaju u sakralnoj umjet-nosti. Trebalo je za to povjerenja i hrabrosti. Go-vorio je: Kanoni za umjetnost po nekad mogubiti pogubni, a definicije njeni neprijatelji.Zanimljiv je slučaj sa slikarom Milo Milunovi-

ćem. Ovaj je godine 1929. radio i živio u Pari-zu. Na molbu don Nika radi sliku Bijeg sveteObitelji u Egipat. Umjetnik je tražio da mu donNiko isplati sliku u pola cijene. Upravo tada bilesu teške prilike za umjetnika, inače ne bi ni totražio. Podsjeća don Nika kako mu je sve radiobesplatno.Don Niko je tada predavao u nautičkoj školi

kao honorarni nastavnik. Sasvim slučajno direk-tor škole mu nije isplatio honorar za cijelu godi-nu, pa je don Niko Milunovićevo pismo poka-zao direktoru što je bio povod da mu on isplati

odmah godišnji honorar, koji je don Niko Miluno-viću poslao u Pariz. On je ovoga slikara više pu-ta ugostio u svojoj kući, pa tako i 1922. godine. Jednom mu se prigodom u crkvi obratio slijede-

ćim riječima: Nikada neću zaboraviti radost mo-ju i tvoju kada smo se zajednički uzdizali do vje-čne ljepote i vječne istine, govoreći o umjetni-čkoj ljepoti koja je zraka Božja na zemlji. Iz ovoga može se zaključiti da je i Milo Milu-

nović bio bar u nekom smislu vjernik. Don Nikoje uvijek u svojim propovijedima nastojao, prika-zujući umjetničko stvaralaštvo čovječanstva, pro-govoriti o vječnoj i trajnoj ljepoti, kao i o umjet-niku koji je sve stvorio.

Don Niko političarDon Niko je bio involviran u politiku, ali nije

bio političar. Bio je na usluzi, osobito intelektu-alno, svakoj vlasti, ponekad i ponekoj i uz hva-lospjeve. Svjedoče nam to njegova odlikovanja:Austrougarske, stare Jugoslavije, kao i SFRJ.Bio je poslanik republički i savezni. To je odgo-

varalo ondašnjem jednostranačkom sistemu.Crkveno se naučiteljstvo, kao i danas, suprot-

stavljalo učešću svećenika u političkom životu,ali ne i uvijek beskompromisno. Gledalo se da lito učešće šteti ili Crkvu kompromitira? Ako nešteti i ne kompromitira onda ostaje mogućnostda joj može koristiti.Don Niko u njegovom 60-godišnjem radu nije

nikada kompromitirao Crkvu niti joj nanosio šte-tu. Prepoznavale su to i njegove nadležne starje-šine. Ali oporbe je bilo i kod vjernika i kod pasti-ra. Ta oporba nikada nije bila radikalna jer onosim evanđelja nikada i nigdje drugo nije propo-vijedao. Tu konstantu možemo pratiti od njegoveprve mlade mise 31. jula 1910. godine. Mijenjale su se države, vlasti i ideologije. On je

uvijek ostajao isti. Mislio je da je bolje biti kori-stan svakom čovjeku, ne dižući ograde koje uvi-jek kao po pravilu vode u podijele. Smatrao jeda tako može više pomoći Crkvi. Donosimo jed-no njegovo pismo napisano 11. decembra 1959.


Foto: S. Dabinović


PROMOCIJE – LIBRIPROMOCIJE – LIBRIgodine na Prčanju, a upućeno don Graciji Braj-koviću, ondašnjem generalnom vikaru koji je odnjega bio mlađi 28 godina. Radilo se o otokuGospe od Milosti koji je bio nacionaliziran zajugoslavenski Crkveni križ. Ta je institucija otoknapustila ali država ga Crkvi nije vraćala. DonGracija je zamolio don Nika da nešto uradi upogledu vraćanja otoka Kotorskoj biskupiji. DonNiko mu odgovara ovim riječima:Dragi moj don Gracija mislim, Božjom pomo-

ću da sam danas ispunio uspješno moju misijukoju si mi povjerio. Naime, pripravio sam povolj-no raspoloženje u pitanju rješavanja predmeta,koji interesira našu biskupiju. Predsjednik Petko-vić, pošto me saslušao, rekao mi je, da BiskupskiOrdinarijat odmah uputi predstavku Narodnomodboru općine Tivat – na ruke pretsjednika, Da-ra (Božidara) Petkovića, navodeći razloge i obra-zloženje koje si meni iznio. Nadam se, da ćemouspjeti. Neka sve bude ad maiorem gloriamBeatae Virginis Mariae, Matris gratiarum! (Nekasve bude na veću slavu Blažene Djevice Marije,majke od milosti!) U znak poštovanja i osobitoguvažavanja, a sa bratskim „memento“ bilježimse tvoj odani kolega don Niko Luković.Jedan talijanski političar, demokršćanske tradi-

cije zapisao je: Politika je najuzvišenija forma lju-bavi jer traži i teži k općem dobru. Tako je donNiko doživljavao politiku, ponekad naivno i idea-listički. Danas ga neki poradi toga i mrtvoga na-padaju. Ne tako davno, u jednoj knjizi čijeg auto-ra ime izostavljamo, nomina sunt odiosa, doslo-vno je zapisao: Bio je mrzak ljudima i Bogu. Ova mržnja koju autor iznosi proizlazi i iz tvr-

dnje da don Niko za sebe nikad nije upotrijebioetnonim Hrvat. No, ni to nije točno. Komisiji zavjerska pitanja pri Predsjedništvu Vlade NR CrneGore u Titogradu iz Kotora 28. veljače 1952. go-dine za sebe daje slijedeće podatke: Luković Špira Niko, rođen 21. III. 1887. na Pr-

čanju /srez Kotor, N. R C. G./, Hrvat, katoličke

vjere, završio gimnaziju u Kotoru a Bogoslovijuu Zadru godine 1910. Govori latinski, talijanski injemački, u crkvenoj je službi od 1910. godine.Kanonik u Prčanju /srez Kotor, N. R. C. G./.(Biskupski Arhiv Kotor, Godina 1952, br. 49)U to vrijeme bilo je popularnije da se piše Jugo-

slaven, no kao što vidimo on se najnadležnijiminstancama izjašnjava kao Hrvat. Za njegov ži-vot i rad isto bih napisao da se pisao Jugoslaven,Srbin ili Crnogorac, jer za katoličku Crkvu nečijanacionalna pripadnost ne stvara ontološki pro-blem. Ne zaboravimo da je nakon raspada Austro-ugarske monarhije stvaranje Kraljevine Srba Hr-vata i Slovenaca, a kasnije Kraljevine Jugoslavije,s naglašenim veseljem i odobravanjem bilo poz-dravljeno od strane svih katoličkih biskupija, bis-kupa i institucija. Štoviše, ono je veoma jaku po-dršku imalo u katoličkoj hijerarhiji.Mogu razumjeti mržnju kada se ona javlja kod

ljudi, ali da se mržnja javlja kod Boga za to ni-sam nikada čuo jer Deus caritas est, Bog je ljubav.Crkva proglašava ljude blaženima i svetima, tosu beatifikacije i kanonizacije. Nikoga u povije-sti pa ni Judu nije proglasila da je u paklu. U Cr-kvi nema termina infernizacije. Kada osjetite dapojedinci sebi prisvajaju Božje atribute odnosnosudove i govore za bilo kojeg čovjeka da je mr-zak Bogu, onda spustite pogled i pođite naprijed. Da li je don Niko s mjesta na kojem je bio, mo-

gao za nekoga učiniti više, odnosno učiniti ono-liko koliko mi danas mislimo da je trebao, tajodgovor ovdje na zemlji nećemo nikada dobiti. Na kraju života svi smo pozvani da zajedno s

psalmistom zavapimo: Smiluj se meni Bože povelikom milosrđu svome. Bez ovoga zaziva ne-ma, nije bilo, niti će biti kršćana. Nažalost, mrž-nja je prisutna, toliko da danas nama svećenici-ma međunarodne organizacije upućuju opome-ne da ne širimo mržnju. To je contradictio inadjecto. Proturječi svećeničkoj službi. Na taj na-čin istu pretvaramo u karikaturu. Nije svećenička

odjeća ona kojadaje vrijednostčovjeku, negočovjek je onajkoji toj odjećidaje smisao idostojanstvo. Ako nam je

ovaj večerašnjisusret s donNikom Luko-vićem pomogaoda prepoznamočovjeka-sveće-nika onda Boguhvala!


IZLOŽBEIZLOŽBE

IZABRANE TRI NAJBOLJE FOTOGRAFIJE NA TEMU KULTURNE I PRIRODNELJEPOTE CRNOGORSKOG PRIMORJA I OTVORENA IZLOŽBA 30 NAJBOLJIH RADOVA

Prve tri nagrade na foto konkursu sa temomKulturne i prirodne ljepote Crnogorskog

primorja, koga je Pomorski muzej Crne GoreKotor raspisao početkom avgusta dobili su slije-deći autori: Nebojša Nišić, za fotografiju Mor-ning in Boka Bay (Jutro u Boki Kotorskoj),Ivan Vojnić, druga nagrada za rad Gospa odŠkrpjela, i treća nagrada Ranko Maraš, za fo-tografiju Vrata od grada.Izbor najboljih fotografija i autora obavio je tro-

člani žiri u sastavu dr Stevan Kordić i ZoranNikolić, poznati i priznati umjetnički fotografi,te Radojka Abramović, viši savjetnik u našemmuzeju. Žiri je svoju odluku objavio 11. septem-bra. Trojici prvonagrađenih pripale su novčanenagrade u iznosima od 250, 200 i 100 eura zaprvu, drugu i treću nagradu.Foto konkurs sa temom Kulturne i prirodne lje-

pote Crnogorskog primorja Pomorski muzej CrneGore raspisao je početkom avgusta. Na konkursje stiglo 194 fotografije 41 autora iz Crne Gore

i regiona. Posljednji rok do kada su potencijalniučesnici mogli dostaviti svoje radove bio je 1.septembar.Nagrade trojici autora uručene su 30. septem-

bra u 19 sati u Pomorskom muzeju Crne GoreKotor, kada je u prostorijama Muzeja na prvomspratu otvorena izložba 30 najboljih radova kojeje odabrao isti žiri.Izložbu čine fotografije ukupno 15 autora, po-

red nagrađenih, tu su i radovi Aleksandre Dre-cun, Biljane Đukić, Bojana Jankovića, Vero-nike Jovanović, Željka Šćepanovića, Dalibo-ra Ševaljevića, Irene Mačić, Branislava Mili-ća, Jadranke Mamić, Jelene Janjetović, AntaBakovića i Mirka Menala.Direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor

Andro Radulović prisutnima je na otvaranju iz-ložbe poželio dobrodošlicu na, kako je istakao,još jedan kulturni događaj u Pomorskom muzejuu Kotoru na kojem je dat akcenat na vizuelnupercepciju kulturne i prirodne baštine.

Nebojša Nišić, Ivan Vojnić i Ranko MarašNebojša Nišić, Ivan Vojnić i Ranko Maraštri prvonagrađena na foto konkursu našeg muzejatri prvonagrađena na foto konkursu našeg muzeja

Mornining in Boka Bay: prvonagrađena fotografija Nebojše Nišića


Pomorski muzej Crne Gore je ove go-dine uključen u obilježavanje međuna-rodne inicijative Dani evropske baštinepokrenute kroz saradnju Evropske komi-sije i Savjeta Evrope, a u cilju približa-vanja kulturne baštine široj javnosti. Ma-nifestacija koju, 50 zemalja potpisnicaEvropske konvencije u kulturi, tradicio-nalno obilježavaju svakog septembra,bazirana je na organizovanju događajana lokalnom i nacionalnom nivou, a uodnosu na jedinstvenu temu koja se bi-ra na evropskom nivou – kazao je Radu-lović ističući zadovoljstvo što je na kon-kursu pristigao veliki broj fotografija odpreko 40 fotografa, čime je, ističe Radu-lović, još jednom potvrđeno da je Crno-gorsko primorje neiscrpna inspiracijabrojnim umjetnicima. Direktor Radulović podržao je inicija-

tivu da se ovaj konkurs nastavi, te izra-zio zadovoljstvo što će sve fotografijebiti poklonjene Pomorskom muzeju.Predsjednik žirija dr Stevan Kordić, pro-

fesionalni fotograf i matematičar, govo-reći ispred članova žirija izrazio je na-du da će ovakav način proslave Evrop-ski dani baštine postati tradicionalan.Nadamo se isto tako da će ove foto-

grafije imati odjeka, jer naša kulturna

PROMOCIJE – LIBRIPROMOCIJE – LIBRI

Gospa od Škrpjela: drugonagrađena fotografija Ivana Vojnića

Vrata od grada: trećenagrađena fotografija Ranka Maraša


baština je pod znakom pitanja, UNESKO imaozbiljne primjedbe na to što se dešava kod nas uovom dijelu Boko-kotorskog zaliva. Sve ove trifotografije upravo govore o tom skladu tradicio-nalne arhitekture i prirode, a to je upravo onošto nas je i stavilo na Listu svjetske kulturne baš-tine. Nažalost, to nestaje pred našim očima, patako i ove fotografije možemo shvatiti kao jedanapel da ne dozvolimo da budemo uklonjeni saListe, jer bi to bio gubitak za sve, kazao je drStevan Kordić. Uručujući novčane nagrade trojici prvonagra-

đenih kustos Ilija Mlinarević je rekao da Sve trifotografije imaju refleksiju kao jednu zajedničku

nit - ostrva Gospe od Škrpjela i Svetog Đorđaovjekovječeni u jutarnjem magnovenju, i Vrataod grada viđena u sopstvenom ogledalu.Dobitnik prve nagrade, novljanin Nebojša Nišić,

takođe je izrazio nadu da će ovaj vid manifesta-cije postati tradicionalan i da će oni kao autorifotografija barem malo doprinijeti očuvanju kul-turne baštine.Ova nagrada mi mnogo znači, jer se radi o Bo-

ki koja je glavni motiv na mojim pejzažnim foto-grafijama, rekao je Nišić. Izložba će za posjetioce biti otvorena do 15.

oktobra.

Nebojša Nišić kupio je prvi fotoaparat 2011. go-dine, tada ne razmišljajući da će se jednog danaozbiljno baviti fotografijom. Vidjevši da napre-duje dosta brzo, odlučio se da počne ozbiljnijeda radi. Studijska fotografija je bio prvi pravac sakojim se susreo u fotografiji. Radio je kao asi-stent jednom poznatom beogradskom fotografu,stekavši pritom dosta znanja. Najviše voli da ra-di pejzažnu i portretnu fotografiju.Rišnjanin Ivan Vojnić umjetničkom fotografi-

jom bavi se već više godina i imao je nekolikoizložbi. Voli crno-bijeli svijet. Dobitnik treće nagrade Rišnjanin Ranko Maraš

(1983.) fotografijom se uspješno bavi posljednjihpet godina. Prvu samostalnu izložbu pod nazi-vom Između treptaja na lokalitetu Rimski mozai-ci u Risnu imao je od 10. do 20. septembra ovegodine.

Otvaranje izložbe i dodjela nagrada: Ilija Mlinarević (lijevo) Ranko Maraš, Nebojša Nišić, Andro Radulović i dr Stevan Kordić

Tri najbolja autora ispred prvonagrađenefotografije: Nebojša Nišić (lijevo), IvanVojnić (sredina) i Ranko Maraš (desno)

Foto: S. Dabinović


Pokloni Pomorskom muzeju Gospođa Stanka Turčinović 14. septembra je

našoj instituciji poklonila nekoliko dragocjenihpredmeta. Riječ je o uramljenoj kopiji plakete ko-jom predsjednik Francuske Republike 1932. godi-ne dodjeljuje dr Karlu Radoničiču titulu vitezaLegije časti i uramljenoj kopiji plakete koju VladaFrancuske 1820. godine dodjeljuje Krstu Ra-dimiru titulu viteza Legije časti. Tu su i dvije uramljene zahvalnice koje je gospo-

đi Nadi Radimir kolektiv Narodnog muzeja CrneGore, Cetinje dodjeljio u dva navrata, 2013. i2014. godine.

Novi dogovor o nošnji za Bokeljsku mornaricu

U NAŠEM KANTUNUU NAŠEM KANTUNU

U Pomorskom muzeju je 28. septembra održandrugi sastanak sa supružnicima Vaidom i Nevi-nom Turusković, izrađivačima narodnih nošnjii kolekcionarima iz Tuzi. Sastanku su prisustvo-vali predstavnici Bokeljske mornarice ZdravkoMilošević, domaćin Mornarice, i Zlatko Moš-kov, komandir kotorskog Odreda Mornarice, teAndro Radulović, direktor našeg muzeja, i mrMileva Pejaković Vujošević, bivša direktoricaPomorskog Muzeja. Razgovaralo se o izradi uniformi Bokeljske mor-

narice iz sredstava koje je za tu namjenu Mini-starstvo kulture Crne Gore uplatilo Pomorskommuzeju. Gosti iz Tuzi biće jedni od tri izvođačakoji bi radili taj posao, a koji osim uniformi uklju-čuje izradu cipela, te nabavku novog oružja.

Konstituisan novi Savjetnašeg muzeja

Pomorski muzej Crne Gore Kotor dobio jenovi Savjet. Čalnovi Savjeta našeg muzeja unovom sastavu su: predsjednik Savjeta ĐuroBeli Prijić, likovni umjetnik i direktor herceg-novske Javne ustanove Galerija Josip BepoBenković i Gradski muzej Mirko Komneno-vić, istaknuti crnogorski slikar Draško Dra-gaš (član), etnolog i antropolog, kustos Mu-zeja Grada Perasta Dragana Lalošević,(član), konzervator Vesna Prlja (član) i bibli-otekar našeg muzeja Slavko Dabinović,(član, predstavnik zaposlenih). Konstitutivnasjednici Savjeta održana je 14. septembra apo funkciji učestvovao je i Andro Radulo-vić, direktor Pomorskog Muzeja.

Ovogodišnja aukcijaantikviteta i umjetninakoju tradicionalno orga-nizuju naš muzej i NVOAntika nije uspjela zbognedovoljnog intereso-vanja kupaca. Aukcija jeodržana 15. septembar,a tema je bila numiz-matika, ordenje i crno-gorska istorija.

Foto: D. Nikčević

Konstitutivna sjednica novog saziva Savjeta Pomorskog Muzeja:Dragana Lalošević (prva lijevo i u malomokviru), Vesna Prlja, Đuro Beli Prijić, AndroRadulović, Draško Dragaš i Slavko Dabinović

Kupljene četiri stolice i dva stola

Naš muzej je u sep-tembru kupio dva stolai četiri stolice koje će-mo koristiti prilikom ot-varanja izložbi i na pro-mocijama. Prvi put suovi stolovi i stolice upo-trebljeni na promocijiknjige Don Niko Luko-vić – 130 godina odrođenje.

Neuspjela aukcijaantikviteta

Mlinarević na cetinjskoj konferenciji o baštiniNa Međunarodnoj konferenciji Kulturna i prirodna baština –

mogućnosti za zaštitu, promociju i valorizaciju koja je XX septembraodržana u Ministarstvu kulture Crne Gore na Cetinju, Pomorski muzejje predstavljao kustos Ilija Mlinarević. Tom konferencijom je zapo-čeo program obilježavanja Dana evropske baštine, u Crnoj Gori.Dani evropske baštine obilježavaju se u 50 država potpisnicaEvropske konvencije o kulturi.

Foto: D. Nikčević


Akvatorij kotorske luke 29. septembra: Kruzer Viking Sun na sidrištu br. 1 sa jednim od svojih tendera ispred

Prvi put je u naš grad 29. septembra u svom probnom krstarenju došao potpuno novi, luksuznikruzer Viking Sun. Preko 300 miliona eura vrijedan kruzer, dug 228 metara, 29 metara širok,od 47.800 BRT, u Kotor je ulovio nešto prije 12 sati, kao prvu luku u koju se taj brod uputio

prethodnog dana iz Ankone u Italiji gdje je i sagrađen. Na probnoj turi Viking Sun je doveo oko650 putnika i gotovo 500 članova posade. Među putnicima bio je i norveški milijarder TorsteinHagen, osnivač i glavni direktor kompanije Viking Ocean Cruises, vlasnika ovog, četvrtog brodablizanca te kompanije. Kotor i Boka su, kako ističu zvaničnici ove kompanije, najomiljenija des-tinacija njihovih putnika na Mediteranu, te je Kotor zbog toga postao i prva luka u koju dolazesvi novosagrađeni brodovi te kompanije, a koje Viking Ocean Cruises gradi kod italinanske kor-poracije Fincantieri. Brod je posjetila delegacija Kotora u sastavu: Ljiljana Popović Moškov,

potpredsjednica Opštine Kotor, Maja Danilović, predstavnik preduzeća Luka Kotor A.D. i agen-ti pomorske agencije BCM koja zastupa interese norveško-američke kompanije u Crnoj Gori.

Delegaciju je primio zapovjednik broda, kapetan Anders Stem.Viking Sun će biti i prvi brod kompanije Viking Ocean Cruises koji će obaviti kružno putovanjeoko svijeta, na koje ovaj kruzer kreće 15. decembra iz Majamija. Tokom putovanja dugog 141

dan, brod i njegovi putnici posjetiće 66 luka na pet kontinenata. Najjeftinija karta za to putovan-je po sistemu all inclusive, košta nešto preko 49 hiljada dolara.

Fotografija: S. Dabinović

Pomorstvo u KOTORU danas

Svi brodovi u Kotoru u septembru

(10.) AIDAbella(1, 10-11. i 21-22.) Athena

(1, 10. i 23.) Azamara Quest(7.) Brilliance of the Seas

(11.) Celebrity Constellatio(19-21.) Columbo

(4. i 16. ) Crystal Esprit (3, 13, 20. i 27.) La Belle de l´Adriatique

(2, i 9.) Le Lyrial (14. i 28.) Mein Schiff 2

(2, 9, 16, 23. i 30.) MSC Musica (4, 12, 18, i 26.) Norwegian Star

(17.) Ocean Dream (6, 9-10, 16, 23-24. i 30.) Panorama

(4-8.) Princess Eleganza

Rhapsody of the Seas (3, 11, 17. i 25.)Royal Princess (5, 17. i 25.)Queen Victoria (11. i 27.)Sea Cloud (6. i 14.)Seabourn Odyssey (4. i 18.)Sea Dream I (3.),Silver Spirit (24.)Sirena (6. i 14.)Star Breeze (3, 10, 22. i 28.)Star Flyer (8, 19. i 26.)Star Legend (13, 21. i 29.)Thomson Dream (7. i 21.),Thomson Spirit (6. i 20.)Viking Sun (29.)

Kotorska luka je u septembru zabilježila 68 dolazaka 29 kruzing brodova. Nekoliko kruzera jetokom jednog uplovljavanja boravilo dva ili više dana, te je tako ostvareno ukupno 78

boravišnih dana svih kruzera koji su u septembru dolazili u Kotor.

KONSTITUTIVNI SASTANAK organizacionog odboraza pripremu idejnog programa obilježavanja vijekaod pobune mornara u Boki Kotorskoj protiv rata kojisu vodile Njemačka i Austro-Ugarska, održan je 20.septembra u organizaciji Ministarstva evropskih pos-lova i Bokeljske mornarice. Na sastanku je razmotre-na organizaciju niza naučnih i kulturnih događajakoji će se sprovoditi u više crnogorskih gradova kakobi se prigodno obilježio ovaj jubilej. Sastankom jepredsjedavao ministar evropskih poslova Aleksan-dar Andrija Pejović, a učestvovali su ministar kultu-re Janko Ljumović, admiral Bokeljske mornariceprof. dr Antun Sbutega, potpredsjednik OpštineKotor Branko Nedović, predstavnice opština HercegNovi i Tivat, Tamara Vujović i Ana Ivanović, ko-mandant Mornarice i kapetan bojnog broda DarkoVuković, prorektor Univerziteta Crne Gore prof. drŽivko Andrijašević, savjetnica Pomorskog muzejaCrne Gore Mileva Pejaković Vujošević i PR kom-panije Azmont Investments Adrijana Husić.

BOKELJSKA MORNARICA KOTOR 15. i 16. septem-bra aktivno je učestvovala u jedinstvenom istorijskom,vjerskom i kulturnom događaju dočeka i dvodnevnogizlaganja tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića u nje-govom rodnom gradu Herceg Novom. Odred Morna-rice je učestvovao u dočeku i ispraćaju sarkofaga sasvečevim tijelom, a mornari su držali i počasnu stražupored sarkofaga. Delegacija Mornarice, na čelu saadmiralom prof. dr Antunom Sbutegom, prisustvo-vala je svečanom euharistijskom slavlju koje je održa-no 16. septembra.

Brodovi bokeških kapetanaBrodovi bokeških kapetana

GULET je tradicionalni drveni jedrenjak razvijenna jugozapadnom dijelu Turske obale. Najčešćitip guleta ima dva jarbola, ali postoje i oni sa tri.Danas su veličine od 14 do 35 metara i širine 5-7m. Nekada se tim drvenim brodovima pravljenimod lokalne borovine prenosio teret i trgovalo dužobala Turske. Moderna verzija guleta je udobnimotorni jedrenjak kreiran za odmor i kruzing tu-

rističke ture. Obično imaju 4 do 10 kabina te mo-gu primiti 20 osoba (uključujući posadu). Danasse ovi jedrenjaci mogu naći na cijelom Medite-

ranu - posebno u njegovom istočnom dijelu.Posljednje 2-3 godine guleti su se odomaćili i u

Boki Kotorskoj i duž cijelog crnogorskog primorja.

Aktivnosti Bokeljske mornarice

QpnpstuwpRječnik

mjeseČna publikacija pomorskog muzeja crne gore –...

Documents