BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, APRIL 2015

Pomorski muzej CrneGore i nevladina orga-nizacija (NVO) Antikau julu ove godine ćeodržati tradicionalnu

aukciju antikviteta i um-jetnina. Aukcija će biti

posvećena Bokeljskomenterijeru do 1900.godine. Poziv svimazainteresovanima da

nam donesu predmetekoji bi bili ponuđeni na

aukcionoj prodaji ucijelini objavljujemo na

strani 2.

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru imao je izuzetnu čast da ovegodine bude domaćin sastanka Odbora Regionalne AlijanseICOM SEE (International Council od Museums – Regional Allian-

ce for South East Europe). Sastanak Odbora je održan 15. i 16. aprila uprostoru biblioteke Pomorskog muzeja Crne Gore uz sudjelovavanjepreko 20 predstavnika iz Italije, Bugarske, Albanije, Slovenije, Hrvatske,BIH, Srbije, Makedonije i Crne Gore.

Svake godine organizator sastanaka Odbora Regionalne alijanseICOM-a za Jugoistočnu Europu – RA ICOM SEE je druga država. Ovegodine to zadovoljstvo je pripalo Crnoj Gori, a domaćin je bio Pomorskimuzej Crne Gore Kotor.

Članovi Odbora su na radnom Sastanku odlučivali o strateškim plano-vima za naredni period: o zajedničkim projektima i programima, o pu-blikacijama, i o zajedničkom predstavljanju na međunarodnim skupovi-ma, a usvojen je i Izvještaj o radu RA ICOM SEE za 2014. godinu.

Prisutnima se prvo obratila Andreja Rihter, direktorica Foruma slo-venskih kultura, nakon koje je diskusiju otvorila i vodila prof. dr MilaPopović Živančević, predsjednica Regionalne alijanse ICOM SEE.

POMORSKI MUZEJ CRNE GORE BIO DOMAĆINSASTANKA ORGANIZACIJE ICOM SEE U KOTORU

POZIVZA AUKCIJU

Dogovor o zajedničkim planovima muzeja Jugoistočne

Evrope u Palati Grgurina

(Opširnije na stranama 4, 5 i 6)

Forum MNEje Pomorskommuzeju CrneGore sredi-nom apriladodjelio Za-hvalnicu zaukazano po-vjerenje i sa-radnju našeinstitucije u realizaciji projektaMladi za zelenu Crnu Goru.U ovoj značajnoj građanskoj ak-ciji u kotorskom gradskom par-ku zasađeno je 80 sadnica. Mu-zej je donirao sadnju jedne ma-gnolije. Kako se navodi, time smo,uz ostalo, promovisali vrijedno-sti i značaj društveno odgovor-nog poslovanja u zajednici.

ZAHVALNICAZAHVALNICAPOMORSKOMPOMORSKOM

MUZEJUMUZEJU

Fotografija: M. Jovaanović

2 Jedra Boke - april/2015.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeJedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruApril 2015. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka AbramovićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja koji

će naredne 4 godine raditi u sledećemsastavu:

Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka XVIIIvijeka, koja je od 1949-1952. godine kom-pletno restaurirana i adaptirana za potrebe

Muzeja. Danas je Pomorski muzej institucijakulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na

bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

Pomorski Muzej Crne Gore i NVO Antika tradicionalnoorganizuju aukciju antikviteta i umjetnina. Ovogodišnja

aukcija biće posvećena Bokeljskom enterijeru do 1900godine. Pozivamo sve zainteresovane da nam donesu

predmete koji bi bili ponuđeni na aukcionoj prodaji u cen-tralnu prostoriju na I spratu Pomorskog Muzeja gde će

naša komisija izvršiti stručnu procjenu.

Boka Kotorska sa svojom fascinantnom istorijom i boga-tom i raznovrsnom kulturnom zaostavštinom danas nije

prezentovana na način koji to zaslužuje, jer je u opticajuveliki broj antikviteta i umjetnina koji nisu sa prostora

Boke Kotorske. Zbog toga želimo da organizujemo aukcijukoja će biti posvećena bokeljskom enterijeru, stavljajućinaglasak na odabrane komade stilskog namještaja koji suizrađeni u velikim mediteranskim i evropskim centrima,oružje kao svjedočanstva o slavnoj prošlosti, skupocjenedekorativne i upotrebne predmete od srebra, porcelana i

stakla, narodne nošnje, škrinje u kojima se čuvao djevoja-čki miraz, nakit, numizmatiku, filateliju i sl. Bokeljski ente-

rijeri su oličenje duha ovog područja, njih čine predmetikoje su posjedovale ranije generacije imućnih moreplova-

ca, trgovaca i brodovlasnika, elita bokeljskog društva.Bokeljski enterijeri svjedoče o tome kako je ovdašnji bogati

stalež živio na zapadno evropski način, njegujući ljubavprema lijepom i prateći aktuelne modne trendove, pose-

bno tokom 17. i 18 vijeka, u doba baroka.

Aukcija Bokejlski enterijeri do 1900. godine bićeodržana tokom jula mjeseca tekuće godine. Kako bi pred-meti bili procijenjeni i adekvatno kataloški obrađeni pozi-vamo Vas da ih već sada donesete na uvid našem struč-

nom timu koji čine savjetnici i kustosi iz PomorskogMuzeja Crne Gore, kao i stručni konsultanti za procjenu

antikviteta iz NVO Antike.

Možete nas kontaktirati na e-mail:melisaniketic@gmail.com

mailto:melisaniketic@gmail.com, ili na broj telefona 069 482 662

POMORSKI MUZEJ CRNE GORE I NVO ANTIKAORGANIZUJU TRADICIONALNU AUKCIJU

ANTIKVITETA I UMJETNINA

r

r r

rPOZIV

Naš Pomorski muzej 23. aprila posjetio je pred-sjednik Parlamenta Gruzije David Usupaš-

vili koji je u Kotoru bio u okviru zvaničnog bo-ravka u Crnoj Gori. Gruzijskom parlamentarcu ipratiocima dobrodošlicu u holu Muzeja poželje-lea je mr Mileva Pejaković Vujošević, direkto-rica Pomorskog muzeja.Gospodinu Usupašviliju je vodič kroz Muzej, a

takođe i kroz Kotor, bila naša stalna saradnicaDolores Fabian. Nakon što je razgledao ekspo-

nate i upoznao se sa bogatom istorijom pomor-stva u Boki Kotorskoj predsjednik ParlamentaGruzije se upisao u knjigu utisaka. Poslije togagospođa Pejaković Vujošević je gostu iz Gruzijeuručila poklon – monografiju Prčanj.Predsjednik Parlamenta Gruzije, osim Pomorskog

muzeja, obišao je Stari grad, gdje se posebno za-držao u razgledanju katedrale Svetog Tripuna.Domaćin gospodinu Usupašviliju bio je dr Alek-sandar Stjepčević, predsjednik Opštine Kotor.

3Jedra Boke - april/2015.

Predsjednik Parlamenta Gruzije u Muzeju

POSJETEPOSJETE

JOŠ JEDAN STRANI ZVANIČNIK VISOKOG RANGA U PALATI GRGURINA

Gospodin David Usupašvili(drugi s lijeva)u holu Muzeja

Foto

graf

ija: S

. Dab

inov

ić

Palatu Grgurina 27. aprila posjetila je gru-pa crnogorskih matičara iz Ulcinja, Ceti-nja, Petnjice, Tivta, Budve, Bara, Podgo-rice, GO Tuzi, Žabljaka, Nikšića, Beranai Bijelog Polja. Oni su se u Kotoru oku-pili na šestom susretu predstavnika svojebranše. Vodič kroz Muzej bila im je kus-toskinja Jelena Karadžić.

Crnogorski matičari obišli Muzej

Na prvom spratu Muzejasa vodičem Dolores Fabian

Poslije upisivanja u knjigu ustisaka,uručivanje monografije Prčanj

POSJETE – APRIL

1.4. 200 učenika II, III i IVrazreda osnovnih škola iz Bud-ve (vodiči Jelena Karadžić, Ra-dojka Abramović i Ilija Mli-narević);

8.4. Djeca vrtića iz Budve (vo-dič Tomislav Bonić);

9.4. Studenati iz Nikšića (vo-dič Jelena Karadžić);

21.4. IX razred OŠ ŠtamparMakarije (vodič Tomislav Bo-nić);

23.4. Predsjednik parlamentaGruzije (vodič Dolores Fabian);

25.4. Kandidati za turističkevodiče iz Gimnazije Kotor (vodičmr Mileva P. Vujošević)

27.4. Matičari svih gradova Cr-ne Gore (vodič Jelena Karadžić).

Foto

graf

ija: S

. Dab

inov

ić

Na početku ovog skupa predsjednica RA ICOMSEE, prof. dr Mila Popović Živančević i pred-sjednica NK ICOM Crne Gore, mr Mileva Peja-ković Vujošević, pozdravile su sve prisutne i iz-razile zadovoljstvo što se sastanak održava u Ko-toru. Gospođa Pejaković Vujošević, koja je bila idomaćica ovogodišnjeg sastanka, istakla je da jePomorski Muzej Crne Gore predložen za nagreduŽiva za Slovensku kulturnu baštinu, koju dodje-ljuje Forum Slovenskih Kultura.

Tim povodom data je riječ gospođi Andreji Rih-ter, kao članu komisije za dodjelu ove nagrade.Ona je predstavila instituciju Foruma SlovenskihKultura koja povezuje trinaest slovenskih zema-

lja. Istakla je važnost jezika kao nematerijalnekulturne baštine koja povezuje ove kulture. Skre-nula je pažnju da slovenske kulture za zajedničkoimaju distancu prema standardima institucija kul-ture zapadne Evrope, ali da se istovremeno nedo-voljno međusobno poznaju. Ona je pozdravilapostojanje RA ICOM SEE kao važne inicijative zaprevazilaženje tog problema. Poželjela je srećanrad kolegama u Odboru Alijanse.

Riječ je potom dobila prof. dr Mila Popović Ži-vančević koja je pozdravila članove Odbora i pri-sutnim novinarima predstavila Regionalnu Alijan-su ICOM SEE i njene aktivnosti. Osvrnula se nanjene početke i razlog nastajanja, te poimence

Na sastanku Odbora Regionalne alijanse ICOM-a za Jugoistočnu Europu – RA ICOM SEE bili su prisutnisljedeći članovi Odbora i predstavnici Nacionalnih komiteta ICOM: Sabina Veseli, MA i dr Ilirian

Gjipali (Albanija), Alma Leka i dr Sarita Vujković (BiH), Alexandar Vatov, MA (Bugarska), mr MilevaPejaković Vujošević i Ljiljana Zeković (Crna Gora), dr Darko Babić i Davor Fulanović (Hrvatska),Zaharinka Alesoska Bačeva, mr Branislava Mihajlova i mr Simonida Miljkovikj (Makedonija), mrEstera Cerar i mr Tanja Roženbergar Šega (Slovenija) i prof. dr Mila Popović Živančević (Srbija.

Pored navedenih članova Odbora i predstavnika Nacionalnih komiteta ICOM zemalja članica Alijanse, usastanku su učestvovali i: Andreja Rihter, direktor Foruma Slovenskih Kultura i potpredsjednik ICTOP-a

iz Slovenije, Dejan Radovanović, istoričar umjetnosti-konzervator iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu spo-menika kulture Novi Sad, iz Srbije; Natalija Ćosić, MA arheolog-konzervator Centralnog instituta za

konzervaciju iz Beograda, iz Srbije, i Alberto Garlandini, predsjednik italijanskog Nacionalnog komite-ta ICOM-a i član Savjetodavnog odbora ICOM-a iz Italije. Sastanku su prisustvovali kao gosti i predstavni-

ci institucija kulture grada Kotora i Crne Gore. Marija Skoko, MA menadžer u kulturi, iz Centralnoginstituta za konzervaciju iz Beograda, iz Srbije prisustvovala je u ulozi zapisničara. Skup su medijski

ispratili novinari više redakcija iz Crne Gore.

4 Jedra Boke - april/2015.

Foto

graf

ija: M

. Jov

anov

ić

Dogovor o zajedničkim planovima muzeja Jugoistočne Evrope u Palati Grgurina

Svi učesnici sastanka Odbora Regionalne alijanse ICOM-a SEE pred ulazom u Palatu Grgurina

(Nastavak sa strane 1)

5Jedra Boke - april/2015.

pozdravila njene najstarije članove, kao i najmla-đeg člana - predstavnika Bugarske, AleksandraVatova, iz Istorijskog Muzeja u Sofiji, koji po prviput prisustvuje Sastanku Odbora.

Poslije usvajanja dnevnog reda i zapisnika saRedovnog sastanka Borda RA ICOM SEE, održa-nog u Celju, u martu 2014 godine prof. dr MilaPopović Živančević prije usvajanja Godišnjeg Iz-vještaja o radu RA ICOM SEE za 2014. god. pred-stavila je ukratko sadržaj tog dokumenta za novi-nare i ostale koji nisu upoznati sa radom Alijanse.Ukazala je na pojedine projekte koji su bili aktu-elni u 2014. godini, te predstavila publikacije ko-je su izašle iz štampe, ili su u procesu pripreme.Takođe je ukazala na pojedinosti iz Finansijskogizvještaja koji prati narativni dio Godišnjeg izvje-štaja. Predstavila je i dva novčana granta koja jeRA ICOM SEE dobila od ICOM-a, a koji će obez-bjediti kontinuitet aktivnosti Alijanse i u 2015.

Predsjednica RA ICOM SEE predstavila je potomtrenutno stanje pripreme novog izdanja RA ICOMSEE Newsletter 2 i Zbornika radova sa drugeRegionalne konferencije (tom 3 i 4). Izrazilažaljenje zbog kašnjenja novog izdanja News-lettera do čega je došlo jer četiri člana Odbora,od 10, nisu blagovremeno dostavili tekstove. Uvezi toga je odlučeno da prilozi za novo izdanje

Newslettera budu dostavljeni u cjelosti zaključnosa 30. aprilom 2015. kako bi publikacija bila go-tova do juna, kada će u Parizu biti održan sasta-nak Savjetodavnog odbora ICOM-a, i kada bi RAICOM SEE Newsletter 2 mogao biti predstavljen.

U vezi pripreme publikacije Zbornika radova sadruge Regionalne konferencije (tom 3 i 4) Prof. drMila Popović Živančević je prisutne obavijestilada je publikacija u potpunosti spremna za štampua da realizacija zavisi isključivo od dobijanjasredstava za koje je već konkurisano kod fondovaUNESCO, iz programa participacije za 2014-2015. godinu.

Povodom organizacije treće Regionalne konfe-rencije RA ICOM SEE, Srbija, odlučeno je da seodržavanje ove konferencije pomjeri za sljedećugodinu, a da se konkretno vrijeme i mjesto održa-vanja utvrde na drugom godišnjem radnom sas-tanku Alijanse u oktobru 2015. u Beogradu. Prof.Živančević je objasnila da je odlaganje neizbje-žno jer sredstva zatražena od UNESCO-a za rea-lizaciju konferencije još nisu osigurana. Premanjenim riječima, ova konferencija je veoma važnakako bi se zaokružio dosadašnji desetogodišnjistrateški plan RA ICOM SEE Revitalizacija kul-turne i prirodne baštine u regionu Jugoisto-čne Evrope. (Nastavak na slijedećoj strani)

RA ICOM SEE će se truditi da i u 2016. godini fleksibilno reaguje na specifične zahtjeve i potreberazvoja muzeologije i zaštite nasljeđa u regionu Jugoistočne Evrope. Svoje aktivnosti RA ICOM SEEće nastaviti da usmjerava na prepoznavanje različitih kretanja i profesionalnih težnji i trudiće se dakoristi sve mogućnosti i načine zajedničke saradnje kako bi se na odgovarajući način rješavali nepo-

sredni stručni zadaci, ali i nacionalne i regionalne strategije u oblasti nasljeđa. RA ICOM SEE će idalje velikim dijelom razvijati regionalnu saradnju kroz realizaciju zajedničkih partnerskih projekatai koordinacijom brojnih regionalnih aktivnosti. U 2016. planirano je završavanje radnog dijela reali-zacije strateškog projeka RA ICOM SEE Revitalizacija kulturnog i prirodnog nasljeđa u regio-nu Jugoistočne Evrope, 2006-2016. Ovaj projekat je poslužio kao osnovna platforma za regio-

nalne aktivnosti u oblasti zaštite nasljeđa i muzeologije u periodu od početka rada ICOM SEE-a i dosada se odvijao preko brojnih potprojekata i zajedničkih aktivnosti, partnerski sa ICOM-om,

ICCROM-om, UNESCO-BRESCE-om, GETTY Institutom, Centralnim institutom za konzervaciju uBeogradu (CIK), brojnim muzejima iz regiona Jugoistočne Evrope.

1. Proširenje aktivnosti i članstva RA ICOM SEEIntezivirati dogovore sa NC ICOM-om iz Grčke, sa Kipra i iz Turske za uključivanje u aktivnosti i

projekte RA ICOM SEE;2. Promocija uloge RA ICOM SEE

Razvoj izdavačke djelatnosti, internet prisustva RA ICOM SEE, seminara, radionica i dr.3. Redovno učešće RA ICOM SEE na regionalnim i međunarodnim sastancima

- Godišnji sastanak RA ICOM SEE – Generalni sastanak RA ICOM SEE

– Savjetodavni komitet ICOM, Radna grupa za regionalne alijanse pridružene organizacije – Generalna skupština i Konferencija ICOM-a u Milanu.

Plan aktivnosti RA ICOM SEE za 2016. godinu

6 Jedra Boke - april/2015.

Djelujući u duhu Konvencije i ciljeva koji-ma ona teži, Ministarstvo kulture Crne Gore,

Uprava za zaštitu kulturnih dobara, kao i po-jedinci (posebno treba istaći angažman pro-fesora dr. Milenka Pasinovića, žitelja BokeKotorske) aktivno su se uključili u popisivanjenematerijalnih kulturnih dobara od naciona-lne važnosti. Do sada se popisalo 186 nema-terijalnih kulturnih dobara Crne Gore, što je

podatak od izuzetnog značaja.Boka kotorska je prepoznatljiva kao podru-

čje u kome dominira najveći broj nematerijal-nih kulturnih dobara unutar Crne Gore. Mini-starstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnihdobara 2013. godine donijeli su Rješenje i

proglasili nematerijalnim kulturnim dobrimaBokeljsku mornaricu 809, Fašinadu, Bokelj-

sku noć i Dobrotsku čipku.

U toku je nominacija još četiri nematerijalnakulturna dobra sa prostora Boke kotorske: le-genda o postanku Kotora, legenda o Tre sorelle,legenda o nesrećnoj ljubavi Katice Kalfić izPerasta i francuskog vojnika, kao i vještinaizrade dobrotske torte. Ova kulturna dobra

biće uskoro i zvanično uvrštena u nemateri-jalnu kulturnu baštinu Crne Gore.

Kada je u pitanju međunarodna saradnja ipomoć vjerujem da će Regionalna alijansaICOM-a za Jugoistočnu Evropu zajedničkimnaporima učiniti da nematerijalna kulturna

dobra budu ključni segment prepoznavanja idefinisanja kulturnog identiteta. Zbog toga svitreba da se angažujemo na ovom zajedničkomposlu – na očuvanju nematerijalne kulturnebaštine, kao i na osiguravanju uzajamnog

uvažavanja te baštine.Važan segment nematerijalne kulturne bašti-

ne Boke Kotorske je Kolo Bokeljske mornari-ce. Prikazivanjem filma o tradicionalnomkolu udruženja pomoraca koje postoji 12

vijekova, želimo da ukažemo na njegov zna-čaj i ulogu u valorizaciji nematerijalnih kul-

turnih dobara.

Nastavak sa prethodne strane... U raspravi natemu Aktivnosti na zaštiti nematerijalne kulturnebaštine direktorica Pomorskog muzeja mr MilevaPejaković Vujošević predstavila je stanje zaštitenematerijalne kulturne baštine u Crnoj Gori i po-sebno u Boki Kotorskoj (tekst u okviru desno). Onaje takođe predložila da se i u Crnoj Gori, po ugle-du na odeljenje Etnografskog muzeja u Beogradukoje se posebno bavi sakupljanjem informacija oovom tipu baštine, osnuje institucija koja će sespecijalizovati za zaštitu nematerijalne kulturnebaštine i obezbjeđivanje međunarodnog priznanjai materijalne pomoći. Predložila je da nosilac oveuloge bude grad Kotor uz podršku Ministarstvakulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Tim povodom prof. Živančević predstavila je ra-zličite nivoe organizacione mreže za očuvanjenematerijalne kulturne baštine u Srbiji i navela dau Srbiji tek sada, nakon višegodišnjeg rada poči-nje da dolazi do rezultata.

Dr Darko Babić (Hrvatska) je izneo da je glavnaodlika u iskustvu Hrvatske bila razumjevanje mi-nistra, ali da je model organizacije u osnovi sli-čan kao u Srbiji.

Gospođa Andreja Rihter je predložila da ovu ini-cijativu predstavi ispred Uprave Foruma Sloven-skih Kultura, koja se sastaje u Sankt Petersburgu umaju 2015. i u kojoj upravo sjede ministri kulturesvih ovih zemalja. Takođe je istakla da se Forumsastaje u Beogradu u maju upravo sa temom kar-nevala i nematerijalne kulturne baštine. Obećalaje da će svim prisutnima poslati program sastankai pozvala na učešće na ovom sastanku, kao i daljusaradnju na savladavanju ove metodologije i logi-stike. Ona je istakla i da u Sofiji postoji Regionalnicentar za nematerijalnu kulturnu baštinu koji sva-kako treba uključiti u ovu saradnju.

Prof. Živančević je dodala da postoje kulturnadobra koja su zajednička i obuhvataju više zema-lja regiona, te da je u takvim slučajevima vrlo smi-slena zajednička nominacija. Kao primjeri od stra-ne ostalih učesnika navedeni su: stari graditeljskizanati, vještina pozlate i rada na ručnom grnčar-skom vitlu i muzika. Već je poznat primjer Steća-ka za čiju nominaciju se bore zajednički 4 zemljeregiona, BiH, Srbija, Crna Gora i Hrvatska. Naovu temu istaknuto je da u slučaju Boke Kotorskepostoje mnoge zajedničke osobenosti sa Dalmaci-jom, te da bi bilo smisleno tretirati ih kao zajed-ničko kulturno dobro.

U okviru razgovora postavilo se pitanje adekva-tosti naziva za nematerijalno kulturno nasleđe.Konstatovano je da je na tu temu bilo već jakopu-no diskusije i da je u regiji ovaj termin gene-ralno prihvaćen, ali je ipak upućen poziv da sedaju konkretni prijedlozi za alternativne termine.

Riječ mr Mileve Pejaković Vujošević

Fotografija: M. Jovanović

7Jedra Boke - april/2015.

BiografijaTomislav Toma Stanić

rođen je u Herceg-No-vom, 4. decembra 1957.godine. Završio je Nižumuzičku školu u Herceg

Novom u klasi profesoriceMilene Lučić – klavir.Istovremeno je završioklasičnu gimnaziju u

Herceg-Novom i srednjumuzičku školu u Dubrov-niku u klasi profesora Iva

Branđolice – klavir. Nastavio je školovanje

na Muzičkoj akademiji uBeogradu, kod čuvenog

ruskog pijaniste profesoraIgora Laska. Dobio je

francusku stipendiju i stu-dirao u klasi profesora

Theodore Parascivesco.Konkuriše za magistraturuna američkom Univerzite-tu Države Utah. Dobijapoziv i stipendiju tog

Univerziteta gdje nastav-lja i završava magistarskestudije. Imao je brojne na-stupe u Crnoj Gori, Srbiji,

Sjevernoj Americi.Od 2004. godine Tomi-slav Stanić živi i radi u

Njujorku i rodnomHerceg-Novom.

MUZEJ PERASTAMUZEJ PERASTA

Za ljubitelje klasične muzi-ke i one koji vole dobre

fotografije Muzej Perasta je 20.aprila upriličio jedinstven do-gađaj: koncert pijaniste Tomi-slava Stanića i otvaranje izlož-be fotografija ovog poznatogumjetnika iz Herceg-Novog.Na samom početku večeri,

prisutne je pozdravio AndroRadulović, direktor OJU Mu-zeji Kotor, čiji je organizacionidio i Muzej grada Perasta. Ukoncertnom dijelu ovog doga-đaja na programu su bile triBetovenove sonate, kompozi-tora, koji je Staniću, uz Mo-carta, Šopena i Lista, po senzi-bilitetu najdraži. Nakon koncerta posjetioci su

imali priliku da pogledaju i iz-ložbu umjetničkih fotografijaza koje je publicista MinjaBojanić svojevremeno zapi-sao da Toma majstorski koristisve blagodeti koje nudi objek-tiv, te da Stanić meštarski us-pješno spaja zavičajne predje-le, ponajčešće raspusne moti-ve žarkog ljeta, mora, kameni-te obale, potom pretile i koket-no orne kupačice, ribe, lađe,pa i erotski asocijativna kop-lja modrih mediteranskih čem-presa, te sve to poput istrajnogalhemičara pretapa u skladnu inajčešće praznično intoniranui radošću začinjenu cjelinu.

Koncert i izložba fotografija Tomislava Toma Stanića

Foto

graf

ije: R

adio

Dux

8 Jedra Boke - april/2015.

2015Proslava Blažene Ozane450 GODINA OD SMRTI I 350 GODINA BLAŽENSTVA

TRADICIJATRADICIJA

Ozanina fizička odvojenost od ljudi nije jeodvojila od ljudi i njihovih problema uztrajnu molitvu i žrtvu ona je primala bri-

nula i savjetovala ugledne plemićane pučane,gradske oce crkvene dostojanstvenike koji su jojse obraćali za savjet i pomoć. Posebno se zalaga-la za mir, ne samo molitvom i žrtvom već i savje-tom, te su je zbog toga i nazvali Anđelom mira.

Žitelji Kotora je poštuju i kao drugu svoju zaš-titncu jer je za vrijeme potresa, kuge i drugih ne-pogoda spašavala ovaj grad. Posebno se spominjenjena zasluga što turski admiral Barbarosa koji je9. avgusta 1539. godine osvojio Herceg-Novi nijeuspio osvojiti Kotor, ona je hrabrila svoje sugra-đane da se junački bore kako grad nebi pao u tur-ske ruke. O tome svjedoči i uklesan natpis na la-tinskom na sjevernim gradskim vratima, u komeje Ozana odigrala pozitivnu ulogu.

Spominje se kao blažena već 1602. godine u te-stamentima kotorskih građana. Crkva joj je priz-nala štovanje 20. decembra 1927. godine. Prove-la je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogojpokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv.Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je me-đu zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijskise slavi 27. aprila.

Povodom 450. godišnjice smrti i 350. godišnjiceod proglašenja Blažene Ozane Kotorske (25. no-vembra 1493. – 27. aprila1565.) za suzaštitnicugrada Kotora i Kotorske biskupije 27. aprila je ukatedrali Svetog Tripuna služena pontifikalna sve-ta misa koju je predvodio mons. Želimir Puljić,nadbiskup zadarski.

Na početku svečanosti, u svom obraćanju kotor-ski biskup mons. Ilija Janjić pozdravio je i zah-valio se dolasku brojnim vjernicima, hodočasnici-ma, svećenicima, časnim sestarama iz reda Domi-nikanki iz Dubrovnik, čijoj zajednici je pripadalai Blažena Ozana, sestrama Malog Isusa, koje sudošle u Boku još 1905. godine, sestrama iz redaMilosrdnica, Franjevkama sa Cetinja, dubrovačkombiskupu Matu Uziniću, vojnom ordinariju u BiH,mons. Tomu Vukušiću, provincijalu hrvatskogDominikanskog reda fra Ante Gagiću.

Na misnom slavlju pjevao je zbor sestara Domi-nikanki i katedralni zbor Sveti Tripun. Prije misemonodramu Blažena Ozana – biti s Bogomdovoljno je za sreću izvela je časna sestra do-minikanka, zajednici kojoj je pripadala i BlaženaOzana.

Foto

graf

ije: I

Radi

o D

ux

Ove godine 27. aprila napunilo se 450 godina od smrti i 350 godina od proglašenja Blažene OzaneKotorske za suzaštitnicu grada Kotora i Kotorske biskupije. Blažena Ozana je rođena 1493. godine u

selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti, aBlaženom je proglašena 27. aprila 1565. godine. Na Veliki petak 1513. godine u katedrali Sv.

Tripuna Ozana je odlučila svoj život podrediti molitvi. Uzela je ime Ozana a nakon dvije godinepostala trećerednica sestara Dominikanki.

9Jedra Boke - april/2015.

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a N

ews,

Rad

io D

ux i

Radi

o K

otor

Usklopu Fešte kamelija u Stolivu je i ovegodine, peti put po redu, održana manife-stacija pod nazivom Kamelija trofi koja

promoviše očuvanje drvenih barki. Manifestacijaje upriličena u nedjelju 26. aprila, a okupila jeljubitelje i vlasnike drvenih barki od ranih jutar-njih sati. Oni su se takmičili u ribanju udicom izbarke, brzom veslanju. U revijalnom dijelu nastu-pili su jedriličari i kajakaši, a posebnu Posebnupažnju izazvale su nova drvena barka porodice ka-lafata Bokovac iz Bara i renovirana drvena gon-dolasandolina Stolivljanina Jugoslava Vujovićastara šezdesetak godina.

Kako stare ribarske užance nalažu, ribari su seokupili u osvit zore na stolivskom mulu, odakle jejedanaest drvenih barki, sa šesnaest ribara isplovi-lo na pozicije ispred Stoliva gdje je otpočelo na-tjecanja u ribanju. Po završetku ribanja obavljenoje mjerenje ulova. Upecano je ukupno desetakkilograma ribe; uglavnom rombuna, lignji, bukve,koje su uz sardelu obezbijeđenu od strane organi-zatora, završile ispečene u tećama za šta je biozadužen Borislav Mustur, predsjednik MZ Sto-liv, a trpeza je okupila sve učesnike i goste. Naj-

više ribe ulovio je Ranko Bećo Martinović, saulovom od 1.011 grama. Sa njim u barci bili su iLuka Grivić i Ivan Bjelobrković, a njihov zajed-nički ulov težio je 3.035 gr. Na takmičenju u ribi-lovu učestvovala je i Olga Nikolić iz Dobrote,ali i nekadašnji potpresjednik opštine Kotor FiloBiskupović koji je zauzeo drugo mjesto. OlgiNikolić uručeno je posebno priznanje za učešćeu ovom takmičenju.

Najbrži u veslanju bio je Tomislav Ivović saMarkovog rta. Pobjednici su, osim zahvalnica ilovorovih vijenaca, dobili i sadnice kamelija.

U Domu kulture Niko Bilafer nakon toga održanje stručni skup o očuvanju drvenih barki. Uz oc-jenu da samo ograničavanje neće umnogome do-prinijeti zaštiti ribarskih posti, predsjednik udru-ženja Kamelija Stoliv Romeo Mihović kazao jeda je neophodna njihova fizička zaštita.

Na platou pred stolivskim Domom kulture, upri-ličena je zabava uz muziku, vino i friganu ribu.Organizatori su: Udruženje Kamelija, KSR Zu-batac Kotor i Mjesna zajednica Stoliv.

2015Kamelija trofiTAKMIČENJE U RIBANJU – TRKA BARAKA – RAZGOVORI

Ranko Bećo Martinović Tomislav Ivović Trka drvenih barki

Takmičenje u ribanju

Olga Nikolić

Gondolasandolina

Drvena barka kalafata Bukovac

Više starih fotografija iz fun-dusa Pomorskog muzejapostaće dio stalne postav-

ke izložbe pod nazivom Luka Ko-tor, nekad i danas koja je 2. ap-rila otvorena u Galeriji solidarno-sti u Starom gradu. Dogodilo seto istoga dana kada je u Lukuuplovio i svečano dočekan kru-zer FTI Berlin, čime je označenpočetak kruzing sezone.

Osim fotografija iz prošlosti ko-je se čuvaju u Pomorskom mu-zeju u postavku izložbe uključe-no je i petnaestak novijih radovanekolicine nagrađivanih autora,a to su: dr Marija Đurić, IvkaJanković, Klaudio Katelan iZoran Nikolić. Organizatori iz-ložbe su bili Luka Kotor i Opštin-ska javna ustanova Muzeji-Gale-rija solidarnosti.

Izložbu sa oko 50 fotografija os-mislili su novinar Miroslav Ma-rušić i fotograf Zoran Nikolić, au njenom postavljanju je učestvo-vala istoričarka umjetnosti Mari-ja Mihaliček, galeristkinja. Ini-cijator i organizator je Luka Ko-tor čiji je izvršni direktor VaslijeKusovac svečano otvorio izlož-bu. Pomorski muzej pridružio seovoj ideji ustupajući stare foto-grafije da bi posjetioci stekli uvidkako je Luka izgledala u prošlo-

sti i vidjeli, na primjer, dolazakFrancuza, prvi dolazak razaračaKotor u svoju matičnu luku, iz-gradnju rive, Luku nakon zem-ljotresa i mnogo toga drugog.

Dobrodošlicu prisutnima pože-lio je direktor kotorske OJU Mu-zej Kotor Andro Radulović. Osamoj izložbi govorili su MarijaMihaliček i Vasilije Kusovac.

Luka se prvi put pominje još u12. vijeku, međutim kako je foto-grafija krenula početkom 19. vi-jeka, prve fotografije kotorske lu-

ke se pojavljuju tek u tom peri-odu. Riječ je djelima anonimnihautora iz doba Austrougarske, alii čuvenog Laforesta.

Nadam se da će vam se svidjetiizložba koja će vas okom vrsnihfotografa odvesti u prošlost, a is-tovremeno pokazati i sadašnjitrenutak. Pripremili smo je kakobi podsjetili na značaj Luke Ko-tor, kako kroz istoriju tako i da-nas – kazala je Marija Mihaliček.

Vasilije Kusovac je pak rekao:

U kotorsku luku se nekada up-lovljavalo i isplovljavalo kao idanas samo što su stare jedre-njake, parabrode i bracere zami-jenili veliki i moderni kruzeri ijahte. Preko Luke Kotor se odla-zilo u svijet i dolazilo, stizale surazne civilizacije, koje su nasučinile duhovno i materijalnobogatijima. Naša Luka Kotor jebila svjedok tužnih i radosnihsastanaka i rastanaka, živjela jesa Gradom i za Grad, zajednosa njenim građanima. Luka spajabrodove i more, obale i luke, po-vezuje ljude, otvara nove vidike,prenosi multikulturalnost kao na-čin življenja i stvaranja. Postav-ljene fotografije podsjećaju narazličite trenutke iz prošlostiovog kraja.

10 Jedra Boke - april/2015.

Luka Kotor nekad i danas

STARE FOTOGRAFIJE IZ FUNDUSA POMORSKOG MUZEJAPOSTAĆE DIO BUDUĆE STALNE IZLOŽBENE POSTAVKE POD NAZIVOM

NA RIVISTALNA POSTAVKA

Izložbu ćemo iznijeti napo-lje, predočiti jahtašima, na-praviti malo druženje. Ideja

je da na velikom panou izlo-žimo odabrane fotografije

luke, obasjane reflektorima, akasnije se one mogu mijenja-ti. To je zasad ideja, nadamse da ćemo uspjeti u njenojrealizaciji. Pozivamo građa-na da iz starih škrinja izvukustare fotografije i da nam ihustupe ili da ih otkupimo istavimo u naše terminale

gdje putnici prolaze, kazaoje Kusovac za dnevnik Dan.

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a N

ews

Otvaranje izložbe V. Kusovac otvara izložbu

Z. Nikolić, I. Janković i K. Katelan

M. Mihaliček o fotografijama

11Jedra Boke - april/2015.

Zuiderdam, 21.04.2015

Viking Star na sidru 7. aprila

Pomorstvo u KOTORU danas

Oceana, 10.04.2015

Black Watch, 23.04.2015

U aprilu je u Boki Kotorskoj počela kruzing sezona. Prvi brod koji je otvorio sezonu bio je FTI Berlin(2. 15. i 27. 04), brod od 9.570 BRT. Tokom cijelog mjeseca registrovano je 23 dolazaka brodova.

Pojedini od pridošlih kruzera u Kotoru su došli prvi put. Takvi su: Viking Star (7. i 17. 04),Zuiderdam (21. 04), Oceana (10 i 24. 04), Black Watch (23. 04), Seabourn Sojourn (26.04), MSC

Musica (27.04) i Le Lyrial (30. 04).Dva broda među njima – Viking Star i Le Lyrial – iz brodogradilišta su izašla upravo ove godine. Zaoba je ovo prvi vijađ, a Viking Star je, što više, krenuo na svoju premijernu turističku turu pravo izvenecijanskog brodogradilišta Fincantieri Margera (Marghera). Viking Star je brod od 47.800

BRT, 227,2 m dužine sa gazom od 6,3 m, koji prima 930 putnika i ima 602 člana posade. Vlasništvoje norveške kompanije Viking Cruises kojoj je to prvi brod. Le Lyrial je manji brod: 10.944 BRT,

142 m dužine, 18 m širine i gazom od 4,7m. Prima do 264 putnika a opslužuje ga 139 članova posa-de. Vlasništvo je francuske kompanije Ponant u čijem su posjedu i sestrinski brodovi Le Austral i LeSoleal. Oba ova broda su već posjećivali Kotor, a Le Soleal je bio dan prije Le Lyriala, 29. aprila. Boravak Viking Stara je, na žalost, bio propraćen velikom neprijatnošću pošto se brod, kako su javi-

li mediji, pod naletom bure opasno približio obali tako da je njegov pramac bio tek nekoliko desetinametara udaljen od plaže ispod nekadašnjeg URC-a. Srećom, ozbiljniji incident je izbjegnut, a prema

naknadnom saopštenju, nije bilo nikakvog dodira korita broda sa morskim dnom.Osim gore navedenih, u Kotor su u aprilu dolazili slijedeći brodovi: Athena (10. i 20. 04),

Norwegian Jade (23. 04), Mein Schiff 3 (23. 04), Seven Seas Mariner (27. 04), Silver Cloud iSilver Wind (29. 04).

Oceana, 10.04.2015

Fotografije: Radio Boka News

Fotografija: S. Dabinović

Fotografija: S. Dabinović

Fotografija: S. Dabinović

Fotografija: Don A. Belan

GODIŠNJICE

Rječnik

KEKIJA (cechia) je vrsta jedrenjaka srednje veličinekoja se razvila iz patake, tipičnog mediteranskog tr-govačko-ratnog broda poznatom još iz 14. vijeka. Ke-kije su razvijene sredinom 18. vijeka. Razlika izmeđukekije i patake je u trupu koji je dorađeniji, s niskimnadgrađima na pramcu i krmi. Takođe, i snasti su dru-gačije u dubrovačke kekije i dubrovačke patake. Ke-kija nema pramčani i krmeni, nego velejarbol i krme-ni jarbol. Zato su kod nje, iznad dugog visoko uzdig-nutog kosnika, smještena tri floka. Sve ostalo je ma-nje više slično kao kod patake. Razlika u odnosu naengleske i holandske kekije je u znatno užem i višemtrupu kod dubrovačkih. Nosivost prvih dubrovačkihkekija iznosila je tek 40 kara (63 tone). Međutim, većkrajem 18. vijeka nosivost im se povećala a dužinaim je 16 metara. Ima niska nad-građa na pramcu i na krmi, trijarbola, velejarbol s tri križ-na jedra i krmeni jarbols tri križna jedra, nakrmi sošno jedro,na pramcu je viso-ko uzdignuti kosniks tri floka.

Qpnpstuwp74 GODINE OD HEROJSKOG ČINA SPASIĆA I MAŠARE:Ove godine 17.aprila obilježenaje 74-ta godiš-njica nesvakida-šnjeg podvigadvojice mladihoficira Kraljev-ske mornariceJugoslavije, po-ručnika bojnogbroda MilanaSpasića i Sergeja Mašere, koji su istog dana 1941. go-dine digli u vazduh razarač Zagreb. Tako su spriječilipredaju modernog ratnog broda italijanskom okupatoru.Dvojica izuzetnih heroja, žrtvujući svoje živote, potopilisu razarač Zagreb u uvali Sveto Trojstvo kod tivatskePrevlake, gdje su i ove godine 17. aprila spušteni vijenciu more sa broda Mornarice VCG. Posljednje trenutke,poručnika bojnog broda Spasića i Mašere rekonstruisanisu u detalje, pošto je iz sela Brdišta mnoštvo ljudi pos-matralo čitav događaj. Tijelo Milana Spasića Ribari su,pronašli sutradan, dok su posmrtni ostaci Sergeja Mašarepronađeni i identifikovani dosta kasnije. Spasić je sahra-njen 19. aprila, na vojničkom groblju u Savinskoj du-bravi, a Mašera je osamdesetih godina prošlog vijeka sa-hranjen u Sloveniji.

Sjećanje na dvojicu hrabrih ljudi i na sam događaj čuvase u posebnom odjeljenju Pomorskog muzeja u Kotoru.

Kekija Madonna delle Grazie e San Antonio di Padova u oluji; Zavjetna slika kapetana Stjepana Ercegovića; Ulje na platnu,

nepoznati autor, 1775; Kolekcija Svetišta Gospe od Škrpjela, Perast

Stari jedrenjaci u BokiStari jedrenjaci u Boki

S. Mašera M. Spasić