Godišnjak (LIX-LX) Pomorskog muzeja CrneGore u Kotoru, tom I, predstavili smo čitala-čkoj publici u Palati Grgurina 29. decembra.

U ime Muzeja, brojne zvanice i goste pozdravila jedirektorica Pomorskog muzeja Mileva Pejaković Vu-jošević koja je podsjetila na brojne aktivnosti, izlož-be i promocije Muzeja tokom 2014. godine.

O Godišnjaku, autorima i radovima koji su u nje-mu objavljeni govorili su prof. dr Gracijela Čulić,istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, kustos-kinja Muzeja, i naš bibliotekar Slavko Dabinović.

Godišnjak je štampan na 484 strana a objavljenisu radovi don Antona Belana, Anite Mažibradić,Jovana J. Martinovića, Lovorke Čoralić, RadojkeAbramović, Željka Brguljana, Marije Proročić, Mi-lice Križanac, Gracijele Čulić, Dejana Ječmenice,

Lenke Blehove Čelebić, Antuna Tomića, MarijeMihaliček, Vilme Kovačević, Milenka Pasinovića,Tomislava Bonića, Siniše Lukovića, Petra Palavr-šića. Objavljeni su In Memoriam – dr. Miloš Milo-šević i dr. Marija Milja Radulović. Iz rada Muze-ja, publikovani su radovi Danijele Nikčević i pje-sma o Kotoru Vladimira Brguljana.

U muzičkom dijelu programa nastupio je muzičkisastav Škuribanda.

Usaradnji sa Javnim preduzećem Morsko do-bro Crne Gore - Budva u Modernoj galerijiu Budvi, organizovali smo izložbu fotogra-

fija pod nazivom Bitve, mandraći i tiraduri. Auto-ri izložbe su Ilija Mlinarević, kustos Pomorskogmuzeja, i Slavko Dabinović, naš bibliotekar. Foto-grafije je uradio Slavko Dabinović a dizajn Mari-na Jovanović, zaposlena u našem muzeju.

Izložbu je otvorio u petak 26. decembra Rajko L.Barović, direktor JP Morsko dobro Crne Gore. Do-brodošlicu gostima je poželjela Biljana BrajovićPajković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve.Postavku izložbe predstavio je Ilija Mlinarević.Izložba je trajala do 15. januara 2015. godine.

(Nastavlja se na stranama 8 i 9)

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, DECEMBAR 2014

PRVI TOM REFERENTNE PUBLIKACIJE NAŠEGMUZEJA PREDSTAVILI SMO 29. DECEMBRA

U BUDVI SMO ORGANIZOVALI IZLOŽBU FOTOGRAFIJA

(Nastavlja se na stranama 3, 4, 5, 6, 7 i 8)

Bitve, mandraći i tiraduri

Biljana Brajović Pajković pozdravljagoste; Ilija Mlinarević i Rajko L. Barović

Djed Mraz u Palati GrgurinaDjed Mraz u Palati Grgurina

2 Jedra Boke – decembar/2014

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Decembar 2014. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka JanićijevićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja koji

će naredne 4 godine raditi u sledećemsastavu:

Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka XVIIIvijeka, koja je od 1949-1952. godine kom-pletno restaurirana i adaptirana za potrebe

Muzeja. Danas je Pomorski muzej institucijakulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na

bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

Jedra BokeJedra Boke BLAGDANSKI POSJETBLAGDANSKI POSJET

Pred Blagdanske praznike, upravo kako se očekuje od osobe koja najmla-

đima donosi veliku radost, Djeda Mraz je obradovao djecu i unučićezaposlenih u Pomorskom muzeju. Već tradicionalna fešta za djecu sa

Djedom organizovana je u našoj instituciji 23. decembra. Djeca su DjedaMraz čekala u holu Muzeja, a on je među njih došao spustivši se stepeni-

cma sa gornjih spratova Palate Grgurina. Kako je, pak, na gornje galerije sti-gao, djeci nije otkrio. Prije nego što je podijelio poklone Djed Mraz je, na

opštu radost najmlađih i zaposlenih u Muzeju, osmislio prigodan novogodiš-nji program. Slavlje je kulminiralo kada je dragi gost počeo da dijeli mališa-nima poklone. U njegovoj torbi punoj novogodišnjih poklona našlo se punotoga što djeca vole; omiljene dječje igračke, knjige, slatkiši... Poslije toga senegdje izgubio, a za djecu je fešta nastavljena za velikim ovalnim stolom u

biblioteci Muzeja. Među dragim poslasticama su bile i čuvene kotorskekrempite. Djeci nismo otkrili: Djed Mraz je i ove godine bio glumac i dječji

pjesnik Dejan Đonović.

Foto

gra

fije

: S.

Dabin

ović

Foto

gra

fija

: J.

Pej

ako

vić

Dragi prijatelji našeg Muzeja, uvaženi sugrađani, dame i gospodo,

Dozvolite mi da se na kraju godine koju zavr-šavamo promocijom naše edicije, Godišnja-ka koji večeras isplovljava iz svoje matične

luke, osvrnem kratko na najvažnije događaje i aktiv-nosti koje je naš Muzej imao na međunarodnom idržavnom planu, kao i aktivnosti u našem zdanju, anjih, kao što znate, nije bilo tako malo.

Vrijedni i stručni tim naše institucije, pored redo-vne djelatnosti i svakodnevnog velikog interesova-nja turista, bio je fokusiran na postavkama izložbi uzemlji i inostranstvu, izdavačkoj djelatnosti i promo-ciji novih knjiga. Ipak, događaj koji je obilježio ovugodinu svakako je međunarodna izložba Zavjetnidarovi bokeljskih pomoraca koja je postavljena i jošuvijek traje u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu,a na izložbi je izloženo preko 450 eksponata.

Svakako treba napomenuti da je ovaj međunaro-dni projekat realizovan prvenstveno zahvaljujući Ko-torskoj biskupiji, Hrvatskoj bratovštini Bokeljska mor-narica 809 iz Zagreba, kao i saradnji dva muzeja.

Značajno mjesto zauzela je i međunarodna izlo-žba fotografija Vila Divyca u gradu vile Alkimeautorice Ive Lulić u organizaciji Centra za kulturuGrada Krka i našeg Muzeja.

Portreti Slavni kapetani Boke Kotorske iz fundusanašeg Muzeja uplovili su u izložbeni prostor Muze-ja Vojvodine u Novom Sadu.

Cijeneći značaj crnogor-skih slikara, a posebno sli-kara sa prostora Boke Ko-torske – slikaru Voju Sta-niću, Muzej je u organi-zaciji sa galerijom Gayoiz Podgorice postavio iz-ložbu Otvoreni prozoriVoja Stanića.

Želeći da građani Kotorai Crne Gore dožive ljepo-tu izloženih predmeta kojisu izloženi ili pohranjeniu Muzeju, stručni tim Mu-zeja organizovao je i triznačajne izložbe u palati

Grgurina: Iz škrinje za duge plovidbe, zatim izlo-žba Dokumentovana pomorska tradicija Boke, aposebno veliko interesovanje kod građana Kotoraizazvala je izložba Replike hladnog oružja iz priva-tne kolekcije Kotoranina Andrije Ramadanovića.

Po prvi put Muzej je uspješno počeo da sarađujesa privredom pokazujući da kultura i privreda mo-gu da realizuju zajedničke projekte na obostranozadovoljstvo, a što se pokazalo i izložbom Bitve,tiraduri i mandraći koja je postavljena u Budvi usaradnji sa JP Morsko dobro.

Nezaboravljajući značaj ljudi koji daju veliki do-prinos u afirmaciji našeg Muzeja dodijelili smo iustaljenu nagradu Merito navali ove godine gospo-dinu Zoranu Radimiru iz Dobrote.

U našem prostoru promovisano je i nekoliko zna-čajnih knjiga: Ploveći sam oko svijeta autora Džo-šue Slokama, Integrativna zaštita kulturne baštinesa metodologijom preventivne konzervacije autori-ce prof. Mile Popović Živančević, a organizovanoje i istorijsko veče povodom umjetničke slike Vjenča-nje Crne Gore sa morem u organizaciji Matice cr-nogorske - Ogranak Kotor i naše institucije.

Ovo je samo dio aktivnosti našeg vrijednog i struč-nog tima koji radi u muzeju, a koji je otvoren, kaošto se zna, 365 dana u godini.

Svima Vama dragi prijatelji, u ime svih zaposlenihi u svoje lično ime želim radosnu 2015. godinu, davas u svemu što je pred Vama i Vašim porodicamaprati sreća i blagostanje.

3Jedra Boke – decembar/2014

PROMOCIJAPROMOCIJA(Nastavak sa strane 1)

GODIŠNJAKGODIŠNJAK

Fotografija: Radio Bokanews

Riječ mr Mileve Pejaković VujoševićRiječ mr Mileve Pejaković Vujošević

Cjelokupnu muzejsku aktivnost prate i dalje Jedra Boke naša mjesečnapublikacija koja će vas i u buduće obavještavati o našem radu, a već sada

znamo da u 2015. godini predstoje mnoge aktivnosti, realizacija brojnih pro-jekata koje ćete kao i do sada svojim prisustvom propratiti, podržati i uveličati

na čemu Vam iskreno zahvaljujem.J

edra B

oke

(nastavlja se na slijedećim stranama)

Vrijeme i mjestoodredili su nasda dočekamo ve-

čeras šezdeseti Godiš-njak Pomorskog muze-ja u Kotoru, da ga po-zdravimo kao stari,dobri jedrenjak koji pri-staje uz obale naših du-ša i ispunjava ih novimspoznajama i radošću.

Godišnjak je starimoreplovac, dugo većplovi te tiho i sigurno gradi svoju značajnu malubiblioteku od 60 knjiga. One su djela entuzijasta,rada, traganja za novim, želje da se pomorska prošlostspozna u svim njenim dimenzijama, da memorija trajesa čovjekom, kao duhovni svjetionik Kotora i BokeKotorske.

Pokušat ćemo, u najkraćim crtama, možda više zna-kovito, da najavimo što nam dva jedra Godišnjaka, od-nosno dvije njegove korice, otkrivaju ispod naslagavremena, kroz povijesne dileme tegobnih bokeljskihputeva, kroz bure i nevere prošlosti i prividne bonacesadašnjosti.

Tematika Godišnjaka zalazi u različite oblasti pomor-skog života i istorije, otkriva nepoznate detalje skrive-ne u slojevitim vremenima, u kamenim naborima gdjese gnijezde istine, dileme, uspjesi i porazi.

Raznoliki mozaik tema podstiče intelektualnu radoz-nalost, a prošlost nadahnjuje novim životom u sada-šnjosti koja se njome obnavlja, oplemenjuje i traži no-ve puteve na starim kartama plovidbe.

Kulturni mozaik Kotora je kao kaleidoskop, slojevit,raznolik, podložan promjenama koje zavise od ljud-ske pronicljivosti, kulture, erudicije i snage da se sve-strano sagleda i vrijednuje civilizacijskim i kulturnimparametrima.

Dugogodišnja ideja i poruka Godišnjaka je da se zna-kovita vertikala (njegovog) kulturnog bića grada Koto-ra ne prelomi u primitivizmu, neznanju i zaboravu iignorisanju vrijednosti.

Dame i gospodo;poštovana publiko;

dragi prijatelji Muzeja

Večeras imamizuzetnu čast, alii veliku odgovor-

nost da čitalačkoj pub-lici ukažem na desetradova, deset tema na-ših uvaženih autora,koje sam podijelila potematici, a u okviru svake tematske cjeline trudila samse da ne idem abecednim radom, već iz pijeteta po sta-rini autora, ali ne bojte se bez čitanja godina rođenja.

Prvih pet članaka je pomorske sadržine i otpočelabih izlaganje tekstom dugogodišnjeg bibliotekara Po-morskog muzeja Antuna Tomića, koji sada uživa lije-pe penzionerske dane u svojoj Dobroti. Antun Tomićtekstom Pomorski kapetani Dobrote od XVIII – XX vi-jeka dopunio je spisak dobrotskih kapetana pojedina-čno po bratstvima od kojih je ukupno 25 dobrotskihbratstava. Kao vjerni hroničar Dobrote u svojoj mono-grafiji Dobrota iz 2009. godine nabrojao je ukupno 814kapetana, a u tekstu je dao doprinos od preko sto novo-pronađenih kapetana.

U ovom veoma iscrpnom radu koji zahtjeva velikumarljivost i koncentraciju naš Tonko je koristio tri iz-vora, knjigu Regesti marittimi croati Nikole Čolakaštampanu 1985. godine u Padovi, koja sadrži ogromanbroj podataka koristeći se građom Venecijanskog Dr-žavnog arhiva. Kao drugi izvor podataka poslužio muje veoma iscrpan tekst dr sc. Lovorke Čoralić O do-brotskim rodovima u bratovštini Sv. Đorđa i Tripuna u

Veneciji, gdje ih je po-brojano 11, a kao trećabaza podataka posluži-la mu je knjiga blagajnecrkve Sv. Mateja u Dob-roti od 1708 – 1756.godine.

Od prvobitno prona-đenih 814 kapetana izmonografije Dobrotanjihov broj se novimpodacima popeo dobroja 918, što AntunTomić još ne smatrakonačnim, jer je velikibroj i onih kapetana

4 Jedra Boke – decembar/2014

PROMOCIJAPROMOCIJARiječ prof. dr Gracijele ČulićRiječ prof. dr Gracijele Čulić

Riječ Radojke AbramovićRiječ Radojke Abramović

Foto

gra

fija

: T.

Bonić

5Jedra Boke – decembar/2014

PROMOCIJAPROMOCIJApostradalih na moru, čija imena nisu upisana u ove re-geste. Od 25 dobrotskih kapetanskih bratstava po bro-ju kapetana prednjače Radimiri 127, Dabinovići 74,Kamenarovići 72, Radoničići i Marovići po 70. Ovajspisak kapetana pridružiće se možda i novim brojemkapetana monografiji Dobrote. Stoga Tonko, ne bez raz-loga , već s ponosom ističe da je Dobrota držala pr-venstvo po broju kapetana od XVIII do XX vijeka, te spravom stiče epitet Kapetanska. Našem kolegi AntunuTomiću upućujemo čestitke na ovolikoj ljubavi i trudukoji je pokazao baveći se ovom tematikom.

Tekst Brodovi Vojnovića našeg dojučerašnjeg kolegekustosa, sada u penziji u svom lijepom Novom, PetraPalavršića Brodovi Vojnovića odnosi se, na nama svi-ma dobro poznato pomorsko bratstvo Vojnovića, o ko-jima je, zbog njihovih izuzetnih zasluga na moru i ko-pnu pisano jako puno u domaćoj literaturi, a prvi teksto Marku Vojnoviću objavljen je u Carskoj Rusiji dav-ne 1850. godine.

Tekst Petra Palavršića vrvi obiljem podataka. Gotovoda u ovom opsežnom radu nema niti jedne rečenicekoja nije novi podatak. Zato ću, da bih vam predočilasuštinu teksta, reći ukratko da su Vojnovići Hercego-vačka kneževska familija koja prelazi iz Popovog Poljau Herceg Novi, i to knez Miloš Vojnović 1692, a knezJovan, brat Milošev 1693. Glavni providur DalmacijeDanijel Dolfin dukalom iz 1693. dodjeljuje im kuću,zemlju, vinograde i oranice, jer su između ostalog na-selili Novsko područje sa još 100 porodica. Braća suse, nastanjena u Meljinama, u blizini manastira Savi-ne, bavila pomorskom trgovinom i stekla brojne pri-vilegije boreći se na strani Mletaka u Morejskom ratu1684 – 1699. godine.

Petar Palavršić je nastojao i postigao cilj da pomnoproučavajući globalnu istorijsku scenu Mediterana iVelikih sila prati pomorsku djelatnost Vojnovića nas-tojeći da ispravi veliki broj grešaka koje su propratilebrojnu prethodnu literaturu. Prati dvije grane porodiceradi lakšeg prepoznavanja, zaista velikog broja pomor-skih privrednika i ratnika Vojnovića. Oslanjajući se

na vjerodostojne po-datke prati granu po-rodice Vojnoviće Kne-ževiće, po ocu Jova-nu, i Vojnoviće Ser-dareviće, po ocu ser-daru Milošu.

Od 1724. do 1750.prati pomorsku djelat-nost u rodnom krajusa iscrpnim imenimatipova brodova, ime-na kapetana, trgova-čkih ruta, kao i vrijemeposlje 1750. kada po-rodica privrednu

pomorsku djelatnost prenosi u Trst sve do 1771. kadau ovom gradu nestaju kao brodovlasnici i zapovjed-nici. Vojnoviće Kneževiće od 1769. prati kao pomor-ce ratnike, Dimitrija Vojnovića koji potapa na straniAustrije engleski brod Lankašajr Vič (LancarshireWitch) kap. Karla Retklifa (Carl Ratkliff).

Posebna tema su Vojnovići ratnici, dobrovoljci u rus-koj ratnoj floti u borbama protiv Turaka 1768–1774.sa detaljnim podacima o svakom pojedinom članu po-rodice, zaslugama i privilegijama, koje su generacijesticale na morskim poprištima. Bavi se i pomorskimprivrednim i ratničkim poduhvatima na moru drugogogranka porodice Vojnović Serdarević, poimenice ipodrobno nabrajajući zasluge svih članova porodice injihovih nasljednika od 1718. do 1861. Dakle, upornou kontinuitetu 180 godina plovidbe Vojnovića namoru. Petrov tekst je literatura ne za čitanje, već zaučenje, jer smatram sa svog skromnog subjektivnogaspekta da je ovoliki trud uložen s tendencijom da sekonačno kaže i poslijednja riječ o Vojnovićima, vrije-dan doprinos istoriji pomorstva novskog kraja.

Dvoumila sam se da li da rad Marije Mihaliček GradUlcinj i njegova kartografija, stavim među radove sapomorskom tematikom, ali smatram da sam bila u pra-vu, jer je naročito najstarija kartografija imala za cilj inastala je zbog potreba što sigurnije plovidbe Jadran-skim morem. U svom radu uz sažet istorijat mjesta, Ul-cinja kao važne srateške tačke, najjužnijeg grada CrneGore, naglašena je važnost mjesta koje je konstantnoprivlačilo osvajače zbog srateškog položaja, a u samomgradu razvio specifičan pomorski i vojnički duh. Ma-rija Mihaliček vrlo pedantno, s ljubavlju, prati karto-grafiju hronološkim slijedom, od prvih prikaza iz an-tičkih vremena od VIII vijeka p.n.e. kada Iliri plovećiizmeđu obala Grčke, Južne Italije i Istočne obale Jad-rana osnivaju prva trgovišta locirana na ušćima Drima iBojane, zatim srednjovjekovnu kartografiju koja se ug-lavnom odnosi na pomorske – portolanske karte kojepokazuju obalni pojas Sredozemlja, renesansnu karto-grafiju koja se dijeli na izradu karata na pergamentu,slobodnije izrade i lične inventivnosti autora, kao i onenastale poslije izuma reproduktivnih grafičkih tehnikakoje su omogućile umnožavanje karata.

Posebnu pažnju u radu obratila je na Zlatni vijekkartografije, 17. vijek. Pomorske, geografske, istorijskei regionalne karte sa prikazima Ulcinja, zaleđa grada,priobalnog dijela, kao i okruženja izradili su brojnipoznati kartografi čija imena i godine kartografskeaktivnosti, odnosno izdanja karata precizno navodizapočinjući sa periplusima, priručnicima za plovidbuantičkog razdoblja, Klaudijem Ptolomejom i njego-vom Geografijom iz 15. vijeka, preko pergamenata iz15. vijeka srednjovjekovnih italijanskih i španskihkartografa, venecijanskih renesansnih kartografa 15. i16. vijeka od kojih su nam najpoznatiji izolar ĐovaniFrančeska Kamoča 16. vijek i izolar Đuzepe Rozača16 -17. vijek, kao i pored brojnih ostalih prestižnih...

Dolores Fabianvoditeljica programa Fo

togra

fija

: T.

Bonić

imena zlatnog doba kartografije Vinćenca Mariju Ko-ronelija, najvećeg autoriteta i neosporno najznačajni-jeg kartografa istočne obale Jadranskog mora.

Tu su i ostali autoriteti na polju kartografije, vezani zacentre u kojima se njegovala kartografska djelatnost: Đe-novu, Veneciju i Ankonu u Italiji i u Kataloniji, Barse-lonu i Majorku. Obradila je sa deskriptivnošću i osje-ćaj za istorijsko umjetničke vrijednosti samostalne kar-te, ili karte u sastavu atlasa i portolana, kao i najstarijevedute Ulcinja i Bara nastale za vrijeme Kiparskog,Kandijskog i Morejskog rata. U hronologiji kartograf-skih izvora za grad Ulcinj sa užim područjem autorusu poslužili originalni primjerci kartografije iz zao-stavštine plemićke porodice Visković. Vrlo iscrpanrad, interesantan je sa pomorskog, geografskog, vojnostrateškog, istorijsko – umjetničkog aspekta, vrijedanje doprinos i odrednica kako se može vrlo kvalitetnoi profesionalno obraditi cjelina koja izlazi iz domenauže struke autora.

U svom radu Austrougarski pomoćni brod SMS Teo-do – jedini ratni brod koji je nosio ime Tivta, publici-sta, novinar, istoričar pomorstva Siniša Luković, piševeoma interesantnusudbinu po gabaritimanajvećeg od svih austro– ugarskih ratnih brodo-va koji su nosili imenapo mjestima Boke,pomoćnog broda zaprevoz nafte i ugljaTeodo. Kao što svakičovjek ima dan rođenjai smrti, dan krštenja,brodovi koje ne slučaj-no porede sa ljudimaimaju takođe svoju sud-binu. Još jedan brodblizanac nazvanPola/Pula, takođe jeslužio kao ratni transporter, po još jednom najznačaj-nijem vojnom arsenalu sjevernog Jadrana, Puli.

Kao izvanredan poznavalac pomorske istorije, a zna-mo da je njegova uža specijalnost pomorska istorijaBoke novijeg datuma, navodi sve pojedinosti novosa-građenog broda Teodo izgrađenog u Trstu, porinutog5. januara 1915, odakle je nedovršen otegljen u Pulu izavršen 10. februara 1916. kada je upisan u RegistarAU ratne flote. Brod 6.651 brt , nosivosti 7.000 t, uku-pnog deplasmana 13.200 t, dugačak 137 m postizao jemaksimalnu brzinu od 14 čvorova i bio naoružan sadva protivavionska topa tipa škoda, kalibra 47 m, saposadom od 112 članova imao je na 4 palubne dizali-ce za teret nove, najmodernije konstrukcije.

Dramatična i tragična sudbina broda od njegove ulo-ge snadbjevača naftom ratnih brodova austrougarskeratne flote na relaciji Pula – Boka, do prelaska u itali-janske ruke po mirovnom sporazumu između Austrije i

sila Antante 7. septembra 1920, gdje je preuređen zasnadbijevanje uglja italijanske državne željeznice podimenom Barbana, zatim prodata u privatno vlasništvoprivatne brodarske kompanije iz Đenove, sve do konfi-skovanja broda od strane Britanaca, prilikom objavlji-vanja rata Kraljevine Italije kao Hitlerovog saveznikaEngleskoj. Brod pod nazivom Empire Airman koristi seza prevoz industrijskih sirovina preko Atlantika na vi-soko rizičnoj relaciji od SAD-a do Britanije. U sklopukonvoja HX 72 strada pod torpedom podmorničkogasa Joakima Šepkea gađan u pramčani dio u noći iz-među 21. i 22. septembra u po prvi put, novoj efika-snoj taktici napadanja, vučjem čvoru gdje podmorniceskupa kao vukovi u čoporu napadaju konvoje. Brodnezaštićen od konvoja HX 72 koji mu je na samomkraju stigao u pomoć tegljen je, a posada se svim sila-ma trudila da spasi brod. Nekadašnji SMS Teodo poto-nuo je 23. septembra 1940. na dno Atlantika, 320 mi-lja udaljen od obale Irske, na dubini od 2.300 m i sasobom odnio u smrt Džona Brauna Rejnija i još 32pomorca, a spasila su se samo četiri pomorca. Dina-mika, tragika i heroizam. Još jedna divno ispisana isto-

rija ratnog broda – Bit-ke za Atlantik u epizo-di našeg uvaženog ko-lege Siniše Lukovića,koja bi mogla biti iz-vanredan scenario zadokumentarni film.

U baroknoj palati po-rodie Florio, smješteneu središnjem djelu Pr-čanja, pored predmetaod neprojenjive umjet-ničke vrijednosti, našlose i i stotinjak službe-nih prepiski iz XIX vi-jeka i manji broj s po-

četka XX vijeka. Poslije smrti konta Maria Lukovićadosta toga prepušteno je zubu vremena i nemaru no-vih vlasnika. Pomorski muzej otkupio je od NVO An-tika, gospodina Dušana Stankovića nekoliko dokume-nata iz XIX vijeka, koji se uglavnom odnose na pomor-sku sadržinu i prepisku na relaciji prčanjske opštine, ko-torskih sudskih i lučkih vlasti, raznih tršćanskih uprava,konzularnih austrougarskih poslanstava.

Tomislav Bonić, arhivista Pomorskog muzeja vrijednoih je prikupio, preveo, obradio sa svim popratnim ele-mentima. Prvi od dokumenata je dopis kojim se za iz-vjesnog Andriju Lukovića iz Hereg Novog, koji je pre-ma naredbi policije prebačen austrijskim brigantinomPiro, vlasništvo kapetana Blaža Sbutege iz Smirne zaTrst. On traži isplatu troškova hrane na brodu u traja-nju od 78 dana plovidbe, koji su uzeti iz državne bla-gajne, a trebaju se naplatiti od Lukovića ili njegovefamilije, ili opštine Prčanj, a ako ona to ne može, tražise da se pribavi potvrda lokalnog župnika i ovjeri kod

PROMOCIJAPROMOCIJA

6 Jedra Boke – decembar/2014

Foto

gra

fija

: T.

Bonić

Publika na promociji Godišnjaka

GG OO DD II ŠŠ NN JJ AA KKSSEEE DD AAMM DD EEE CC EEE NNN III JJ AA KK OOONNN TT II NNN UUU II TTT EE TT AA

opštine. Dakle, dokumenta su pomorske problematike,neregulasnih iskrcaja, pribavljanja dozvola za plovidbu,napredovanje u struci, produženja matrikula, predaje načuvanje dnevnika i spiska posade sa prodatog broda,dokument vezan za postavljanje svetionika na Veriga-ma kojom primorska vlada iz Trsta zadužuje lučkusanitarnu upravu u Meljinama da izvrši pripreme u ve-zi postavljanja svetionika na relaciji Sv. Nedjelja i Tur-ski Rt u Verigama.

Postoji i jedan ćirilički i jedan italijansko njemački dvo-jezičan dokument. Tomo predano radi na preostalojarhivskoj građi i očekujemo da će se u njegovom slije-dećem radu naći još interesantnih dokumenata, na istinačin precizno i do detalja odgovorno obrađenih.

Preostali dio izlaganja Radojke Abramovićobjavićemo u narednom izdanju našeg biltena

Poštovani prijatelji,dame i gospodo,

Evo čuli ste prikazradova i članakakoji čine sadržaj

ovog prvog toma na-šeg Godišnjaka. Što setiče drugog toma, onće biti prezentiran ipromovisan u septem-bru mjesecu sljedećegodine i to na proslavi Dana Pomorskog muzeja.

Zbog velikog broja pristiglih radova bili smo prisiljenipodijeliti ovaj jubilarni broj na dva toma, prvi čija jeprezentacija upravo sada i drugi koji ćemo predstavitinaredne godine. Svakako, ovaj drugi sadržavaće tako-đe izvorne radove i članke kao i prvi tom, s obziromda ih nismo razvrstavali prema kvalitetu.

U decembru mjesecu 2015. godine izdat ćemo bib-liografiju svih objavljenih radova, od prvog broja kojije izašao 1952. godine, zaključno sa jubilarnim dvo-tomnim brojem 59/60.

Periodična publikacija Godišnjak, je u proteklih pre-ko šest decenija sa svojim izvornim naučnim radovimabila značajan promoter nadaleko slavne pomorske pro-šlosti Boke Kotorske. Sve ove edicije svojim sadržajempredstavljaju svojevrstan spomenik pomorske i kultur-ne baštine ovoga kraja.

Na žalost, moramo konstatovati da je sve manje iz-vornih radova iz istorije pomorstva, iz razloga što jesve manje istraživača pomorske prošlosti, rekao bih os-talo ih je vrlo malo. Nekada je okosnica Godišnjakabila istorija pomorstva, bazirana na arhivskim istraži-vanjima, kako arhiva u Kotoru, tako i u Dubrovniku,Zadru, Trstu, Veneciji, gdje su vrsni istraživači i naučniradnici, koji nisu više među nama kao: Anton Miloše-vić, Ivo Stjepčević, Pavo Butorac, Niko Luković, AntonDabinović, Milivoj Milošević, Risto Kovijanić, Ignjat-ije Zloković, Slavko Mijušković, Miloš Milošević i ži-vući istraživači pomorske baštine Antun Tomić, JovanMartinović i Petar Palavršić, provodili dane, mjesece igodine, kako bi došli do važnih pisanih podataka opomorskoj prošlosti ovoga kraja.

PROMOCIJAPROMOCIJA

7Jedra Boke – decembar/2014

Edicija Godišnjak sinonim je za Pomorski muzej Crne Gore. Ovaj časopis rođen iste 1952. godine kadai Pomorski muzej, godinu za godinom, ruku pod ruku, kruna je naučno istraživačke djelatnosti radnikamuzeja i njihovih bliskih saradnika, koji su pored svojih redovnih djelatnosti, muzealci konkretno, priku-pljanja, prezentiranja, naučne i stručne obrade muzejskih predmeta, s velikim entuzijazmom dali ogro-man doprinos naučno istraživačkim radovima iz pomorske prošlosti Boke i šire Crnogorskog primorjaštampanim u ovoj visoko cijenjenoj ediciji. Pa, ako nekad i nije uhvatio hod vremena, godinu za godi-

nom, uslijed objektivnih okolnosti, Godišnjak je snažnim naporima izdavača, redakcije i prijatelja muze-ja opstajao i večeras na veliku radost svih nas promovišemo I tom Godišnjaka LIX - LX. Mislim da nema

osobe čija su interesovanja vezana za pomorsku i kulturnu istoriju ovog kraja koji nije iščitao ako nesve, a ono veliki dio članaka Godišnjaka, jer je ovaj časopis uz ostalu literaturu pomorskog, istorijskog ikulturološkog sadržaja veliki oslonac znanja i pomoći pri proučavanju naše prošlosti. Naši preci ostavilisu nam u nasljeđe svoje pionirske teme u oblasti izučavanja pomorske tematike, ali od ogromne važno-sti, kao temelj znanja i podsrek za dalja proučavanja. Danas ova edicija tematski proširena radovima iz

istorije umjetnosti, etnologije, arheologije, sociologije, arhivistike, lingvistike, sa osvrtima na brojneizložbe, jubileje i brojna kulturna dešavanja čini izuzetnu tematsku cjelinu.

GG OO DD II ŠŠ NN JJ AA KKSSEEDDAA MM DD EE CC EE NN III JJ AA KK OOONNN TT II NNN UUU II TTT EE TT AAA

Riječ Slavka DabinovićaRiječ Slavka Dabinovića

8 Jedra Boke - decembar/2014.

IZLOŽBEIZLOŽBE

PROMOCIJAPROMOCIJA

U BUDVI SMO ORGANIZOVALI IZLOŽBU FOTOGRAFIJA

Bitve, mandraći i tiraduri

Živi se od mora, kaže pjesma. Znali su to od davninastanovnici ovih obala. Držali su se oni ovog načinaživota, i stvorili ogromno bogatstvo kulturnog i pomor-skog nasljeđa, koje ovaj naš Godišnjak valorizira pre-ko 60 godina svog izlaženja. Nastaviti valorizaciju,dužni su sljedbenici gore spomenutih istraživača, kakobi se sačuvala memorija i duboko ukorjenjena tradicijabokeljskog pomorstva.

Od pokretanja edicije 1952, pa sve do 1962. godine,kada je pokrenut Zbornik društva za proučavanje po-morstva Jugoslavije, Godišnjak je bio jedina publikaci-ja sa tematikom istorije pomorstva na prostoru tada-šnje države Jugoslavije. Do 1969. godine on je bio je-dina publikacija u Boki Kotorskoj, kada je pokrenut uHerceg Novom stručni časopis Boka.

Godišnjak Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru jestručna edicija, koja je napravila najveći pomak u pro-učavanju istorije pomorstva i ima najveću zaslugu zapromociju pomorske i kulturne baštine Boke Kotorskei Crne Gore. Nadamo se, da će generacije koje nastu-paju popuniti praznine u istraživanju naše pomorskebaštine kako bi se zatvorila konstrukcija stoljetnihnapora u rasvjetljivanju i prezentiranju javnosti po-menute tematike.

U šezdeset brojeva Godišnjaka ima 13.311 stranica,

670 radova, 164 prikaza i osvrta, 153 obavještenja. Nanjima je radilo 380 saradnika iz oblasti: istorije pomor-stva, arheologije, etnologije, istorije umjetnosti, muzi-čke umjetnosti, istorije arhitekture i građevinarstva,istorije književnosti, poezije itd.

Na kraju ovog I toma Godišnjaka, kao što je bilo iuobičajeno u svim prethodnim brojevima, donosimo:Izvještaj o radu Pomorskog muzeja za godine 2011. i2012. koji je priredila direktorica Mileva PejakovićVujošević, iz kojeg saznajemo da je Pomorski muzej unavedenom periodu priredio 14 izložbi, 4 promocijeknjiga i organizovao četiri stručna predavanja.

Iz izvještaja o kupljenim, razmijenjenim i poklonje-nim publikacijama, koje je priredila knjižničarka Da-nijela Nikčević vidimo da je u periodu 2010, 2011,2012. i 2013, Muzeju poklonjeno 488 knjiga, 169 ča-sopisa i otkupljeno 43 knjige. U razmjeni za Godiš-njak do-bijeno je 110 knjiga.

U odrednici In Memoriam ove edicije, prisjećamo ses pietetom naših saradnika i prijatelja, dr Miloša Milo-ševića i dr Marije Grego Radulović, koji su nas napu-stili u proteklom razdoblju i kojih nema više među na-ma, a koji su dali ogroman doprinos očuvanju pomor-ske i kulturne baštine Boke Kotorske.

Zahvaljujem na pažnji.

Izložbu Bitve, mandraći i tiraduri organizovali smo uBudvi s idejom da doprinese podizanju svijesti javno-sti o značaju ovih elemenata obalne infrastrukture i o

njihovom pravilnom i održivom korišćenju. Zato će ipromocija ovih tradicionalnih i autentičnih elemenataobalne infrastrukture, karakteristične naročito za Boko-

kotorski zaliv, biti jedan od prioriteta JP Morsko dobro unarednoj godini.

Otvarajući izložbu Rajko L. Barović je naveo da je JPMorsko dobro osnovalo Službu za upravljanje lukamai pomorstvo, u okviru koje spada, između ostalog, oču-vanje i unapređenje pristaništa, privezišta i mandraćaduž crnogorskog primorja. Prema njegovim riječima,novoosnovana Služba za upravljanje lukama i pomor-stvo u JP morsko dobro u prethodnom periodu završilaje popisivanje ponti i mandraća duž crnogorskog pri-morja a ubuduće će raditi na njihovoj sanaciji, u skla-du sa principima tradicionalne arhitekture i primor-skog duha ambijenta.

Uzimajući ovo u obzir, organizacija jedne ovakveizložbe je pravi način da se šira javnost upozna saovim elementima obalne infrastrukture. Navigarenecesse est, poruka je starih bitvi, mandraća i tiradura,ona se obnavlja sa životom ljudi na obalama mora izaliva, kazao je Barović.

U muzičkom dijelu programa učestvovala je Ženskavokalna grupa Harmonija iz Budve. Izložbi je prisustvo-vao i predsjednik opštine Kotor Aleksandar Stjepčević. Rajko L. Barović otvara izložbu

Foto

gra

fija

: S.

Dabin

ović

Dragi prijatelji, poštovani sugrađani.

Prije svega želim da vas pozdrav u ime Pomorskogmuzeja, u svoje lično ime i u ime kolega koji sudali veliki doprinos u realizaciji ove izložbe.

Boka Kotorska je izuzetan splet raznolikih pejzaža itvorevina prirode i čovjeka. A čovjek je svoj život i na-vike morao povinovati prirodnim mogućnostima kraja,pa je spretnošću stvarao rješenja da zaštiti barke od ne-mira mora i sačuva ih. Tako nastaju ti mali, prefinjeni,a korisni spomenici kulture življenja ovog kraja gdjese živi kraj mora, na moru i za more.

Mada brodica dobija svoj puni sjaj i svhu tek kada seotisne na more, i ona nekad počiva. Čovjek je svojoj po-morskoj saputnici spleo kamenom i dosjetljivošću pon-te, mandraće, tiradure i bitve, da ih umire onda kada totreba. Toliko je suživot sa morem dao poleta i inspiracijeda su tako nastale izuzetno lijepe tvorevine, trajno upo-trebljive, da uljepšavaju pejzaž u koji se uklapaju.

Nekad je dopustivo zanemariti njihovu praktičnu stra-nu i posmatrati ih samo kao estetski dodatak prelije-pom ambijentu Boke. A ukoliko se osvrnemo i na nji-hovu funkciju one su i svijedok načina življenja i pre-življavanja. Promatrajući ponte, mula, bitve, tiradure i

mandraće dolazimo i do saznanja o ekonomskom sta-nju bokeljskih porodica u vremenu nastanka tih građe-vina. Veće mulo i veća ili jača bitva ispred palaca bilisu pokazatelj da ta porodica posjeduje veću brodicupa samim tim da je i imućnija.

Imamo privlilegiju da ponte i mandraći pa i bitve itiraduri od rođenja nam budu svakodnevica, vezujemosvoje barke, na njima se kupamo , u djetinjstvu igra-mo, ali često zaboravimo njihovu prvobitnu namjenu imalo kad se zapitamo šta su oni u prošlosti predstav-ljali. S toga naš cilj večeras je da na jednom mjestuvidite dio bokeljske arhitekture po kojoj smo poznatiali, kojoj moramo posvetiti više pažnje.

Večeras ćemo slikom da prezentujemo bitve (od An-tičkih pa sve do onih s početka XX vijeka), mandraće itiradure, i tako skrenemo pažnju na njih, na njihov iz-gled, svrhu, istoriju i njihovu vjekovnu usklađenost uambijent ovog podneblja. Da im ukažemo onoliko pa-žnje koliko zapravo i zaslužuju.

Crna Gora ima malu obalu, ali bogatu. Bogatu i pri-rodnim i kulturnim ljepotama, a Boka sa svojim ponta-ma i mandraćima objedinjuje te dvije ljepote.

Ne moramo ljubomorno skrivati ovo malo blago lo-kalne arhitekture i praktičnog stvaralaštva, jer ono mo-že i treba da bude otkriveno svima koji žele za njegada znaju.

Ova izložba nije sama sebi cilj. Zapravo njen cilj jeda pokažemo dio našeg pomorskog kulturno nasljeđa,da pokažemo sadašnje stanje tog nasljeđa, i da ga za-jedničkim snagama sačuvamo, renoviramo i valorizu-jemo na pravi način.

Želim da iskoristim priliku da se javno zahvalim do-maćinima, Morskom dobru na pozivu i saradnji, saubjeđenjem da ćemo ovaj vid saradnje uspješno nas-taviti i ubuduće.

Još jednom hvala na pažnji, i uživajte u izložbi, jer Ko-tor i Boka Kotorska kulturna su ljepota i bogatstvo. Onotraje s nama i za nas: sada, ovdje i za budućnost.

9Jedra Boke - decembar/2014.

IZLOŽBEIZLOŽBERiječ Ilije MlinarevićaRiječ Ilije Mlinarevića

Foto

gra

fija

S.

Dabin

ović

Prije ravno 96 godina, u mjesecu kojim je ozna-čeno ovo izdanje našeg biltena Jedra Boke, grad-ski posvećenik fotografije Rudolf H. Smodlaka

snimio je parorobrod Carniolia (Karniolija) iz koga sena Lužu iskrcao nepoznati broj francuskih vojnika saraznom ratnom opremom i naoružanjem, među koji-ma je bilo težih haubica i, kako fotografija sugeriše,manjih tenkova.

Smodlaka je scenu snimio 12. decembra 1918. godi-ne. Iskoristio je priliku da fotografijom tog važnog voj-nopomorskog, istorijskog događaja ostavi trag svojeburne sadašnjosti za sjećanje nadolazećoj budućno-sti koja se svakog trena rastače u prošlost u prozirno-neprozirne djeliće istorije.

Iskrcavanje francuske vojske na Lužu mjesec danapo okončanju Prvog svjetskog rata predstavljao je činrealizacije odluke Vrhovnog ratnog savjeta savezni-čkih i udruženih sila, donesene u Versaju 2. novem-

bra 1918. godine, da Crnu Goru zaposjednu francu-ske, engleske, italijanske, američke i srpske trupe, akoja je vodila gubitku državnosti Crne Gore u pripa-janju Boke Kotorske novoj državnoj tvorevini.

U skladu sa pomenutom odlukom, francuska ko-manda formirala je francuski vojni detašman za CrnuGoru u koji su ušli 58. lovački bataljon, dvije brdskebaterije i jedan konjički eskadron. Sve skupa, kako usvojim zapisima navodi prof. dr. Gavro Perazić, ot-prilike 1.500 ljudi, 618 konja i osam brdskih topova,samo s francuske strane.

Tom temom bavićemo se više nekom drugom prili-kom, a ovaj put dajemo kraktu priču o samom broduCarniolia kojim je u Kotor stigao francuski detašmanili možda samo njegov dio.

Parobrod Carniolia od 2.940 BRT, 96,73 metara duži-

ne, sa trostrukim proširenjem parne mašine i dva kotla,završen je 31. jula 1900. godine. Ime je dobio 3. martaiste godine, a njegovu gradnju naručilo je privrednodruštvo Navigazione a Vapore del Lloyd Austriaco izTrsta za potrebe putničkog prevoza. Sve vrijeme doizbijanja Prvog svjetskog rata brod je saobraćao na li-niji Trst – Crno more. Primao je 44 putnika u prvoj i17 u drugoj klasi, dok je posada brojala 34 člana.

Po izbijanju rata, precizno 28. jula 1914. godine, re-kviriran je za potrebe Austrougarske ratne mornarice isve do kraja rata korišćen je kao flotni snabdjevač (dam-per). U skladu s novodobijenim statusom, 8. avgusta1914. godine, ime mu je promijenjeno u Dampfer V.Carniolia je time bila uključena u formaciju od dvade-set brodova koji su dobili zvanične oznake dampfer irimski broj od I do XX.

Završetkom rata, septembra 1918. godine, brod je de-rekviriran, tj. vraćen predratnom vlasniku – društvu

Lloyd Austriaco. Nekih mjesec dana prije dolaska uKotor plovio je na liniji Trst – Ankona – Bari, pod kon-trolom savezničke komisije. Od 3. januara 1919. godine,sve do kraja Drugog svjetskog rata nekoliko puta jemenjao vlasnika, a 29. jula 1921. godine bio je predatVelikoj Britaniji na ime ratnih reparacija.

Vlasništvo nad parobrodom je 8. marta 1928. godine.preuzelo bugarsko privredno društvo Commerciale Bul-gare de Navigation a Vapeur iz Varne, nakon čega jeCarniolia dobila novo ime – Bourgas.

Izbijanjem Drugog svjetskog rata, tj. 30. aprila 1941.brod je iznajmljen njemačkoj vladi koja ga je stacionira-la u području Egeja. Sudbina broda zapečaćena je 30.oktobra 1944. u toku operacije povlačenja njemačkihtrupa iz Grčke, kada su ga Njemci minirali u Solunu.U martu 1948. godine brod je izvađen i pretopljen.

10 Jedra Boke – decembar/2014

Parobrod CARNIOLIA na Luži prije 96 godina

KOTORSKI FOTOGRAF RUDOLF H. SMODLAKA12. DECEMBRA 1918. GODINE OSTAVIO NEZABORAVNI ZAPIS BURNOG VREMENA

Carniolia na Luži 12. decembra 1918. g.iza nepoznatog broda; U prvom planu francuski vojnici

Tragom starih fotografija

11Jedra Boke – decembar/2014

Ipak najljepši prizor kotorske nautičke scene 2014: dva kruzeratradicionalnog tipa - savremeni motorni jedrenjaci Sea Cloud i Wind Surf

Pomorstvo u KOTORU danas

Fotografija: D. Bradr

U 2014. godini registrivano je 353 dolazaka putničkih kruzing brodova i jednog vojnog, odos-no 354 ukupno. Tokom godine zabilježno je i 1.637 dolazaka jahti. Ukupno je sa brodovima ijahtama u Kotor stiglo 316.881 putnik, od čega je 309.322 putnika došlo brodovima, a 7.559 sa

jahtama. Prema podacima Luke Kotor, u 2014. godini je broj dolazaka brodova u odnosu na2013. smanjenjen za 8,53 odsto, a broj dolazaka jahti povećan za 9,64%. Broj putnika na

brodovima i jahtama u odnosu na prethodnu godinu je takođe smanjen i to za 2,27%.

DECEMBRA MJESECA, dana 25. godine 1716. prije dakle298 godina, kod Drača se odigrala pomorska bitka koja jepredstavljena na zavjetnoj slici (dolje) čuvanoj do današnjihdana u svetištu Gospa od Škrpjela. Kapetan Đurđ Bane, za-povjedajući vašelom Maddona del Carmine e San Antonio (uvlasništvu venecijanske porodice Cottoni), brodski pisarKrsto Mazarović i još 24 člana posade izborili su jednu odnajslavnijih pobjeda peraških pomoraca, sukobivši se sa teš-kom piratskom tartanom sa 120 vojnika u dračkoj luci.

Osim na samoj slici, detaljan opis događaja ostavio ješkrivan Krsto Mazarović koji je nakon pogibije kap. Banapredvodio osvajanje neprijateljske tartane, iako se dale-ko brojnijoj turskoj posadi pod zapovjedništvom reisa Ha-sana Rodoslua pridružilo još 50 Dračana pod vođstvomHuseina Cerebi Rotula. Peraštani su, pod zaštitom Gospeod Škrpjela, izvojevali veliku pobjedu u kojoj su imali petpoginulih, dok je na barbarskoj strani bilo 86 mrtvih, uklju-čujući i zapovjednika Rodoslua. Kap. Bane i poginuli čla-novi posade sahranjeni su na ostrvu Fano, na Putu za Krf.Posadu je odlikovao vrhovni pomorski zapovjednik A. Pi-zani, kojemu Mazarović poklanja šest robova i vođu dra-čkih napadača Cerebi Rotulu.

Zapis o liječenju Mazarovića i ranjene posade dirljivo go-vori o uzajamnom pomaganju Peraštana. Kako nijesu dobi-

li adekvatnu pomoć od mletačke uprave, na Krf je doplo-vio kap. Petar Bane, brat poginulog, sa peraškim liječni-kom Mihom Grubašem kako bi preuzeo dalje liječenjeranjenih. Slika u prvom planu prikazuje žestoku bitkuizmeđu dva bokom sukobljena broda i s neprijateljskim voj-nicima u mo-ru, od kojih se udaljava čamac sa odbjeglimgusarima. U pozadini se ocrtava utvrda grada Drača s usi-drenim francuskim jedrenjakom u luci, čiji je kapetanneočekivano pružio podršku gusarima i poticao napad namletački brod.

STARE SLIKE – STARA SVJEDOČANSTVA

Zavjetni dar bitke kap. Đurđ Bana kod Drača; Ulje na platnu nepoznatog autora iz 1716;Iz fundusa svetišta Gospa od Škrpjela, Perast.

FELUKA (feluša, filjuga) naziv za tradicionalni drvenijedrenjak s jednim ili dva jarbola (nagnuta prema krmi) slatinskim jedrima. Isti naziv se koristi i za brzi brod bezjedara. Brodovi po tim nazivom upotrebljavaju se u po-dručja Mediterana, naročito duž Nila, u Egiptu i Sudanu.Naziv je nastao od arap. falu:ka, sa daljim porijeklomod grčke riječi epholkion. U ranija vremena feluke sukorišćene kao ratni ili gusarski brodovi. Danas služe

za prevoz tereta i u turističke svrhe.

Rječnik Pomorstvo