(Nastavak na stranama 4, 5, 6, 7, 8,9 10, 11 )

Jedra BokeJedra BokeMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GOREKOTOR Decembar 2013.

Fotografija: D.BrdarNajveća bitva iz Mletačkog perioda 18. v. - nalazi seispred kuće Gjurovića na Prčanju

Bitve, tiraduri i mandraći – naziv jeiz-ložbe fotografija koju smo priredi-li u Pomorskom muzeju Kotor od

20. do 27. decembra želeći da sistemati-čno prikažemo dio Bokeljske arhitekturepo kojoj je Boka Kotorska poznata, ali ko-joj se i sada i ubuduće mora posvećivatimnogo više pažnje.

Vođeni idejom da na jednom mjestupredstavimo ljepotu tog vida bokeljske ba-štine, te brigom za njeno očuvanje pokušalismo da skrenemo pažnju i na njihov iz-gled, svrhu, istoriju, njihovu vjekovnu am-bijentalnu usklađenost ovom podneblju ka-ko bi bitve, tiraduri i mandraći dobili zas-luženo mjesto na mapi nepokretnog kultur-tnog blaga Crne Gore.

Koautori izložbe na kojoj su prikazani zna-meniti znaci pomorske prošlosti ovog pod-neblja i obilježja našeg priobalnog ambijen-ta, su dvojica naših članova Ilija Mlinarević iSlavko Dabinović – kustos pomorske-tehnič-ke zbirke i bibliotekar Muzeja. Za održava-nje izložbe posebno je zaslužan Slavko Da-binović koji je fotografisao sve bitve, man-draće i tiradure u Kotorskom zalivu i koji segodinama bavi tom temom.

U večernjim satima 20. decembra izložbuje na drugom spratu Muzeja otvorio AndroRadulović, direrktor Javne ustanove Muzeji.O samoj temi više je govorio kustos IlijaMlinarević, a prisutne je pozdravila i mrMileva Pejaković Vujošević, direktorica Po-morskog muzeja, uz pregled kulturnih pro-grama koje je kotorski Muzej organizovaotokom 2013. godine.

Bitve, mandraći i tiraduri prikazani su naukupno 82 fotografije koje smo izložili na14 panoa. Autor svih fotografija je SlavkoDabinović.

Program otvaranja izložbe vodila je pri-jateljica našeg muzeja i česta saradnicaDolores Fabian, a muzički je cio događajobojio sastav Škuribanda.

POSLJEDNJU IZLOŽBU OVO-GODIŠNJE SEZONE POSVETI-LI SMO STARIM POMORSKIMOBILJEŽJIMA NAŠEG KRAJABITVEBITVE

MandraciMandraci

TiraduriTiraduri

||

Skupština Crnogorskog nacionalnog komiteta ICOM-a (International Council ofMuseums) za svog novog predsjednika izabrala je mr Milevu Pejaković Vujoše-

vić, direktoricu Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor. Sjednica Skupštine održanaje 23. decembra u Pomorskom muzeju.

Skupština je za potpredsjednika CG NC ICOM-a izabrala Ljiljanu Zeković, dota-dašnju predsjednicu Skupštine i direktoricu Umjetničkog muzeja u Cetinju, a za se-kretara je izabrana Ana Ivanović, istoričar umjetnosti. Novi članovi Izvršnog odborasu: Mirjana Dabović Pejović, Anastazija Miranović, Radmila Ćapin i Sadik Dacić.

Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Dragan Radović (predsjednik), Ra-dojka Abramović i Jelena Karadžić. Članovi Komisije za dodjelu nagrada su Sne-žana Ivović, Jelena Karadžić i Andrej Vizi, a Komisije za izdavačku djelatnost -Slavko Dabinović, Ljiljana Karadžić, Anastazija Marinović, Mirjana DabinovićPejović i Goran Skrobanović.

Skupština je odlučila da po-krene časopis CG NC ICOM-a koji bi bio edukativnogkaraktera a koji bi aktivnopratio dešavanja na poljukulturne baštine. Časopis bislužio i kao zbornik stručnihradova i razmjene iskustavaiz oblasti muzeologije, kon-zervacije i restauracije, iunaprijeđenje izložbene dje-latnosti u Crnoj Gori.

2 Jedra Boke - decembar/2013.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Decembar 2013. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela ČulićProf. dr Milja Radulović

mr Stevan KordićDon Anton Belan

Prof. dr Milenko PasinovićAntun Tomić

Milan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka JanićijevićIlija Mlinarević

Jelena KaradžićSlavko Dabinović

Milica VujovićSmiljka Strunjaš

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come-mail: pom.muzej.dir@t-com.me

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirkeBratovštine "Bokeljska mornarica", utemel-jene oko 1880. godine, koja je od 1900.

godine otvorena za javnost, a 1938.godine preuređena i otvorena na prvom

spratu sadašnje muzejske zgrade, baroknepalate plemićke porodice Grgurina izpočetka XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godine kompletno restaurirana i

adaptirana za potrebe Muzeja.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednicena bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,

njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupl-janje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvijaza vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzejsa dužnim poštovanjem čuva uspomene nate davne dane, na uspjehe slavnih kotorskihmoreplovaca, umjetnika, brodograditelja,zanatlija, državnika i diplomata, posred-

nika između istoka i zapada.

Pomorski muzej je institucija kultureRepublike Crne Gore.

Jedra BokeJedra Boke Susret tri gradonačelnika u Pomorskom muzeju

Susret tri gradonačelnika u biblioteci Muzeja: prof. drGracijela Čulić i Miodrag Kankaraš (lijevo), mr MilevaPejaković Vujošević, Maja Ćatović i Dejan Mandić (desno)

Foto

gra

fije

: S.

Dabin

ović

Veliko zadovoljstvo imali smo 11. decembra da u našem Pomorskom muzejuugostim Dejana Mandića, Miodraga Kankaraša i Mariju Maju Ćatović, grado-

načelnike tri bokokotorska grada – Herceg Novog, Tivta i Kotora. Razlog njiho-vog susreta u Palati Grgurina nije bila neka akcija Muzeja ili priprema projektavezanog za očuvanje baštinu ili turizam, već pokretanje nove televizijske kućeTV Boka koja je slijedećeg dana počela da emituje probni program.

Gradonačelnike je u biblioteci naše institucije pozdravila direktorica Muzeja mr

Mileva Pejaković Vujošević koja je, zajedno sa profesoricom dr Gracijelom Čulić,prisustvola početku njihovog razgovora.

Poželevši dobrodošlicu gradonačelnicima i uspeh TV Boki, gospođa PejakovićVujošević je gostima uručila poklon, po primjerak knjige Pisma iz Italije, autoraprof. dr Antuna Sbutege, koju je publikovao Pomorski muzej. Gospodi Mandiću iKankarašu ona je pokazala i ukoričene primjerke naše publikacije Jedra Boke, anakon toga bibliotekar Pomorskog muzeja Slavko Dabinović je napravio fotograf-ski zapis ovog susreta.

TV Boka je komercijalna televizija sa sjedištem u Herceg Novom. Zvanično jeotvarena i počela emitovanje programa 16. decembra.

Mr Mileva Pejaković Vujošević novi predsjednik NC ICOM

Pomorsko-tehnička zbirka našeg muzeja početkom de-cembra postala je bogatija za još jedan predmet - brod-

sku doglasnu cijev. U Palatu Grgurina ovaj predmet je 2.decambra na poklon donio prijatelj našeg muzeja kapetanMilan Sbutega, brat don Branka Sbutege i prof. dr AntonaSbutege. Cijev se koristila na brodovima za komunikacijuizmeđu komandnog mosta i stroja i potiče iz prve polovine20. vijeka. U kasnijem periodu komunikacija je vodila i dotelegrafiste.

Sredinom decembra Muzej je od gospodina VladimiraPerovića iz Kotora otkupio kružet (ječerma, jelek) - dio do-brotske muške narodne nošnje koji se oblačio preko košu-lje. Sašiven je od tamno zelene svile, postavljen bijelim icrvenim pamučnim platnom. Oko vrata je obrubljen zlat-nim širitom, oko rukava crnim koncem a prsnice su opši-vene srmom. Sašiven je iz tri dijela: leđa i dvije prednjicekoje se duboko preklapaju. Na obje prednjice je po šestrupica (bužeta) izrađenih od žutog konca. Na lijevoj pred-njici je šest filigranskih dugmadi i to četiri manja i dva ve-lika srebrna dugmeta.

Vlada Crne Gore je na sjednci održanoj 18. decembraponovo imenovala Savjet Pomorskog muzeja Crne

Gore – Kotor i direktora ove javne ustanove .Za predsjednika Savjeta imenovana je Ljiljana Zeković,

dipl. istoričarka umjetnosti, muzejski savjetnik u Naro-dnom muzeju Crne Gore, a za članove su imenovani mrMilena Martinović, dipl. konzervator i restaurator, savjet-nik konzervator u Narodnom muzeju Crne Gore, prof. drMarija Radulović, pravnik, profesor na Fakultetu za po-morstvo i Fakultetu za turizam u Kotoru, Maja Ćetković,dipl. istoričarka umjetnosti, rukovodilac Centra za doku-mentaciju i istraživanja i Slavko Dabinović, bibliotekar uPomorskom muzeju, predstavnik zaposlenih u ovoj jav-noj instituciji.

Na istoj sjednici Vlada je za direktoricu Pomorskog mu-zeja Crne Gore – Kotor imenovala mr Milevu PejakovićVujošević, diplomiranog etnologa, dosadašnju direktoricuove javne ustanove. Rješenje o imenovanju Vlada je doni-jela na predlog republičkog Ministarstva kulture koje je po-držala vladina Komisija za kadrovska i administrativnapitanja.

Ministarstvo je u predlogu Vladi navelo da mr PejakovićVujošević predlaže imajući u vidu da se za direktora javneustanove, čiji je osnivač država, imenuje afirmisani struč-njak u kulturi ili umjetnik i da dosadašnje iskustvo imeno-vanu preporučuje da će navedene poslove obavljati odgo-vorno, profesionalno i u skaldu sa zakonom.

3Jedra Boke - decembar/2013

naš kantunnaš kantun

Vlada ponovo imenovala Savjet Pomorskog muzeja,a mr Milevu Pejaković Vujošević za direktoricu

Kao i svake godine pred blagdanske i novogodišnje praz-nike i ove godine smo okupili djecu zaposlenih u Mu-

zeju da podjelimo praznične poklone i da se skupa druži-mo sa njima. Skupina djece nije bila velika, bilo ih je samošestoro, ali je susret s njima, koji smo upriličili 23. decem-bra, protekao u veseloj igri i na radost i djece i odraslih.Muzej je naravno bio prigodno okićen, a pokloni su djecučekali ispod božićne jelke. To je bilo drugačije nego prošlegodine, jubilarnoj godini Muzeja, kada je poklone djeciuručio lično Djed Mraz. Ove godine Djed Mraz je zbogobimnosti svojih obaveza došao nešto ranije i poklone osta-vio tamo gdje su djeca mogla lako da ih nađu.

Blagdanski i novogodišnjipokloni djeci

Pokloni i otkup

Umjesto uobičajenim prazničnim čestitkama, ovogodiš-nje blagdanske i novogodišnje praznike našim poslov-

nim partnerima, institucijama, saradnicima i prijateljimačestitali smo isključivo putem e-maila. Novac predviđen zaza kupovinu čestitki i njihovo slanje poštom uplatili smopak za pomoć dječaku Đorđu Lubardi, maturantu Pomor-ske škole u Kotoru, koji je obolio od leukemije i liječi se uspecijalizovanoj klinici u Njemačkoj.

Pomorski muzej je i do sada na sličan način pomogao na-šim sugrađanima kojima je potrebna pomoć, a to će činiti iubuduće u skladu sa svojim mogućnostima.

Humanitarna akcija za pomoć Đorđu Lubardi posljednjihdana se intenzivno vodi u Kotoru, a pokrenuli su je njego-vi prijatelji. Za Đorđevo uspješno liječenje treba sakupitiviše od 150.000 eura. Novac se može uplatiti na računKomercijalne banke (Aleksandar Lubarda – JMBG0501967230013, broj računa 525-5100100007668-88).

Naša pomoć dječaku Đorđu Lubardi

Tradicionalni ručak

Za sve zaposlene u Pomorskom muzeju 30. decembrauprava Muzeja je za kraj godine organizovala tradici-

onalni ručak. Prije ručka mr Mileva Pejaković Vujošević,direktorica Muzeja, je iznijela kratki rezime djelovanja u2013. godini, ocjenivši da je zajedničkim radom ostvarenuspjeh, te da je zadovoljna učinkom svih pojedinačno. Zauspješnu godinu i rad zaposlenima je podjelila prigodnedarove. Tradicionalnom ručku prisustvovali su i pojedinispoljni saradnici.

U Pomorskom muzeju 20. decembra počeli smo godiš-nji popis pokretnih i nepokretnih stvari. Popisom su

obuhvaćene sledeće stvari: eksponati, eksponati van upo-trebe, osnovna sredstva i sitni inventar, publikacija Godi-šnjak, blokovi ulaznica, blagajna, obaveze i potraživanja.Za svaku popisnu grupu obrazovane su komisije za popis.

Članovi centralne komisije u sastavu Jelena Karadžić(predsjednik), Sandra Sekulić i Marica Đurković izvršićepopis blokova ulaznica, blagajne, obaveza i potraživanja.

Komisije su dužne da dostave izvještaj o izvršenom popi-su Centralnoj komisiji do 26. januara 2014. godine.

Počeli smo godišnji popis

KružetDoglasna cijev

Foto

gra

fije

: S.

Dabin

ović

MANDRACIMANDRACI TIRADURITIRADURI

4 Jedra Boke - decembar/2013

IZLOIZLO��BEBE

BBIITTVVEE

(Nastavak sa strani 1)

||

5

BESJEDA MR MILEVE PEJAKOVIĆVUJOŠEVIĆ, direktorice Pomorskog

muzeja

Dragi prijatelji našeg Muzeja, uvaženisugrađani, dame i gospodo,

Dozvolite mi da se na kraju godine ko-ju završavamo izložbom Bitve, tiraduri imandraći osvrnem kratko na najvažnijedogađaje i aktivnosti koje je naš Muzejimao na međunarodnom i državnomplanu kao i aktivnosti u našem zdanju.

A njih, kao što znate, nije bilo takomalo. Vrijedni i stručni tim naše institu-cije, pored redovne djelatnosti i svakod-nevnog velikog interesovanja turista, bioje fokusiran na postavkama izložbi uzemlji i inostranstvu, izdavačkoj djelat-nosti i promociji novih knjiga.

Događaj koji je obilježio ovu godinusvakako je izložba Akademski slikar iskulptor Vasko Lipovac vraća se domakoja je našla svoje pravo mjesto pod svodom barokne palateGrgurina u njegovom rodnom Kotoru, gdje je i održan iokrugli sto Vasko Lipovac i njegovo doba.

Na Krku u crkvi Svetog Kvirina prezentirane su Ex voto –zavjetni darovi bokeljskih pomoraca, vrijedna izložba sre-brnih zavjetnih pločica koju je Muzej realizovao u saradnjisa Kotorskom biskupijom. Ova jedinstvena postavka naći ćese tokom 2014. godine u Rijeci, Zagrebu i Barseloni.

Slavni kapetani Boke Kotorske uplovili su u Galeriju naukei tehnike SANU u Beogradu i ova izložba privukla je velikupažnju i interesovanje publike. Svoje putovanje slavni kape-tani nastavljaju iduće godine u Novi Sad.

Prije mjesec dana Kotorska publika mogla je u našem Mu-zeju da vidi izvrsne fotografije školskog broda Jadran, te plo-veće pomorske učionice, koje su djelo Stevana Kordića, vr-snog umjetničkog fotografa.

Graditeljstvo Kotora, autora Svetislava Vučenovića promo-visana je osim u Kotoru i u Zagrebu na Kaptolu. Izdavačovog djela koje predstavlja jednu od najcjelovitijih urbanihstudija istorijskih gradova na jadranskoj obali je OpštinaKotor i naš muzej. Uz to Muzej je izdao i knjigu Pisma izRima, autora dr Anuna Sbutege.

U našem prostoru promovisano je i ne-koliko značajnih knjiga: kapitalno djeloPomorska lica Boke Kotorske, autora Si-

niše Lukovića, Antički gradovi, snovi isudbine, autora Miraša Martinovića i Kišili neprekidno nad Kotorom, autorke dr

Lidije Vukčević. Knjiga Zbirka oružjaMuzeja grada Splita, autora Gorana Bo-

ričića promovisana je takođe u našemMuzeju u saradnji sa Hrvatskim građan-skim društvom Kotor.

Povodom 200 godina od rođenja Petra

II Petrovića Njegoša, ovaj nacionalni ju-bilej, obilježen je tokom Noći muzejaprogramom naslovljenim Muzej, mla-dost, muzika i nakon toga aukcijom sli-ka, oružja, nuzmizmatke, knjiga, nakita inošnji iz Njegoševog doba. Ova aukcijaje organizovana u saradnji sa NVO An-tika iz Kotora. Kadrovi Muzeja našli suse i u filmu Kotor za sva vremena koji je

realizovan u saradnji sa Turističkom organizacijom Kotor iLukom Kotor.

Želim posebno da istaknem da je tokom 2013. godineMuzej dobio nekoliko vrijednih donacija – gospođe Lidije

Laforest, gospodina Anta Verone, Milana Sbutege, Bojana

Bernarda, Branimira Karanovića i Darija Vasilića, gradonačel-nika grada Krka, kojima se i ovog puta zahvaljujemo. Da-nas, uz ove donacije, Muzej krasi donacija gospođe NadeRadimir koja je ove godine i na naš predlog dobila nagraduIskra za filantropiju.

Ovo je samo dio aktivnosti našeg vrijednog i stručnog timakoji radi u Muzeju, otvorenom, kao što se zna, 365 dana ugodini. Cjelokupnu muzejsku aktivnost prate i dalje JedraBoke, naša mjesečna publikacija koja će vas i ubuduće oba-vještavati o našem radu.

A već sada znamo da u 2014. godini predstoje mnoge ak-tivnosti, realizacija brojnih projekata koje ćete kao i do sadasvojim prisustvom propratiti, podržati i uveličati na čemuvam zahvaljujem.

Svima vama dragi prijatelji u ime svih zaposlenih u Pomor-skom muzeju i u svoje lično ime želim radosnu Novu 2014.godinu, da vas u svemu što je pred vama i vašim porodica-ma prati sreća i blagostanje.

Jedra Boke - decembar/2013

IZLOIZLO��BEBE

Foto

gra

fije

: S.

Dabin

ović

BESJEDA ILIJE MLINAREVIĆA, kustosapomorske zbirke Pomorskog muzeja

Dragi prijatelji, poštovani sugrađani.Prije svega i ja želim da vas pozdravimu ime tima Pomorskog muzeja, i u imekoautora ove izložbe gospodina Slavka

Dabinovića bez koga ovu izložbu vje-rovatno ne bi bilo moguće realizovati.

Boka Kotorska je izuzetan splet razno-likih pejzaža i tvorevina prirode i čovje-ka. A čovjek je svoj život i navike moraopovinovati prirodnim mogućnostima kra-ja, pa je spretnošću stvarao rješenja dazaštiti barke od nemira mora i sačuva ih.Tako nastaju ti profinjeni, a korisni spo-menici kulture življenja ovog kraja gdjese živi kraj mora, na moru i za more.

Mada brodica dobija svoj puni sjaj isvhu tek kada se otisne na more, i onanekad počiva. Čovjek je svojoj pomor-skoj saputnici spleo kamenom i dosje-tljivošću ponte, mandraće, tiradure i bitve, da ih umireonda kada to treba. Toliko je suživot sa morem dao poleta iinspiracije da su tako nastale izuzetno lijepe tvorevine, tra-jno upotrebljive, da uljepšavaju pejzaž u koji se uklapaju.

Nekad je dopustivo zanemariti njihovu praktičnu stranu iposmatrati ih samo kao estetski dodatak prelijepom ambi-jentu Boke. A ukoliko se osvrnemo i na njihovu funkcijuone su i svijedok načina življenja i preživljavanja. Proma-trajući ponte, mula, bitve, tiradure i mandraće dolazimo ido saznanja o ekonomskom stanju bokeljskih porodica uvremenu nastanka tih građevina. Veće mulo i veća ili jačabitva ispred palaca bili su pokazatelj da ta porodica posje-duje veću brodicu pa samim tim da je i imućnija.

Imamo privilegiju da ponte i mandraći pa i bitve i tira-duri od rođenja nam budu svakodnevnica, vezujemo svojebarke, na njima se kupamo , u djetinjstvu igramo, ali čestozaboravimo njihovu prvobitnu namjenu i malo kad se za-pitamo šta su oni u prošlosti predstavljali. Stoga naš ciljvečeras je da na jednom mjestu vidite dio bokeljske arhi-tekture po kojoj smo poznati ali, kojoj moramo posvetitiviše pažnje.

Večeras ćemo slikom da prezentuje-mo bitve (od Antičkih pa sve do onih spočetka XX vijeka), mandraće i tiradu-re, i tako skrenemo pažnju na njih, nanjihov izgled, svrhu, istoriju i njihovuvjekovnu usklađenost u ambijent ovogpodneblja. Da im ukažemo onoliko pa-žnje koliko zapravo i zaslužuju.

Crna Gora ima malu obalu, ali boga-tu i po prirodnim i kulturnim ljepota-ma, a Boka sa svojim pontama i man-draćima objedinjuje te dvije ljepote.

Ne moramo ljubomorno skrivati ovomalo blago lokalne arhitekture i prakti-čnog stvaralaštva, jer ono može i trebada bude otkriveno svima koji žele zanjega da znaju.

Ova izložba nije sama sebi cilj. Za-pravo njen cilj je da pokažemo dio na-šeg pomorskog kulturno naslijeđa, dapokažemo sadašnje stanje tog naslije-đa, i da ga zajedničkim snagama

sačuvamo, renoviramo i valorizujemo na pravi način.

Raduje me podatak da je upravo ova izložba pod pokro-viteljstvom Ministarstva kuture Crne Gore, smatram da jeto dobar imput da naše ponte, mandraći i tiraduri dobijuzasluženo mjesto na mapi nepokretnog kulturnog blagaCrne Gore.

Večeras je sa nama i direktor Opštinske Javne UstanoveMuzeji Kotor gospodin Andro Radulović, i to me raduje,prije svega jer sam ubijeđen da ćemo zajedničkim snaga-ma i entuzijazmom još više obogatiti kulturne pejzaže iznačaj Kotora i Crne Gore.

Istraživajući ovu tematiku došli smo do zaključka da imaveoma malo pisanih tragova o njoj, s toga pozivam sveone koji žive sa morem, da nam pomognu i svoju priču ililegendu o nekoj ponti, mandraću ili bitvi ostave nama uPomorskom muzeju na čuvanje, i tako zajedno obogatimonašu lokalnu istoriju za buduće generacije.

Još jednom hvala na pažnji, i uživajte u izložbi, jer Kotori Boka Kotorska kulturna su ljepota i bogatstvo koje traje snama i za nas sada, ovdje i za budućnost.

6

IZLOIZLO��BEBE

Jedra Boke - decembar/2013.

Foto

gra

fije

: S.

Dabin

ović

7

IZLOIZLO��BEBE

Jedra Boke - decembar/2013.

BESJEDA ANDRA RADULOVIĆA,direktora Javne UstanoveMuzeji Kotor

Poštovane dame i gospodo, uvaženagospođo direktorice, večeras imam izu-

zetnu čast i veliko zadovoljstvo da uovako eminentnom hramu kulture otvo-rim izložbu Bitve, mandraći i tiraduri.

Boka sa svojom bogatom pomorskomistorijom, jedrenjacima, pomorskomtrgovinom na svim morima i okeanimasvijeta, poznata je po svojim karakte-rističnim bitvama, mandraćima i tiradu-rima. Pred svakim palacom, pred sva-kom kućom vezana za bitvu uz pontudrvena barka nekad i jedrenjak, nekevezane u mandraćima, a neke izvuče-ne na tiradur i prevrnute radi popravkei pituravanja. Ova slika Boke i njen na-čin života vezan za more i uz more to-liko je karakteristična, da predstavljakulturnu baštinu. Taj pojas uz more jeizuzetno važan i zna se njegova nam-jena, zbog toga on i čini pomorsko javno dobro, nad kojimse ne može steći svojina. Na prostoru bivše Jugoslavijeovakav zakon donešen je prvi put u Kraljevini Jugoslaviji, i

od onda pa do danas ponte i mandraćispadaju u morsko dobro. To je zapravopravilo koje postoji još od Rimskog pra-va po kojem se nije moglo steći pravosvojine nad obalom.

Moram da spomenem i jednu porodič-nu anegdotu vezanu za tu temu. Naime,moj ujak, akademik Brajković bio je tvo-rac prvog Zakona o morskom dobru uKraljevini Jugoslaviji. Porodica Brajko-vić imala je tada imanje na Verigama,na kojem je bio postavljen svetionik ilikako su ga zvali lanterna, za čije se ko-rišćenje, još od doba Austrougarske Mo-narhije, plaćao zakup. Ovim Zakonomplaćanje zakupa je prestalo jer je taj dioobale sa pontom eksproprisan. Komen-tar njegove majke je bio kako je to mo-gao napraviti Zakon protiv svojih intere-sa. Tako je to bilo onda, a sada, može-mo samo da se upitamo. Danas, poslijeskoro 8o godina od donošenja tog zako-

na ja otvaram ovu izložbu. Večeras imate priliku da viditenajkarakterističnije bitve, ponte i mandraće sa tiradurima,pa zato proglašavam izložbu otvorenom da možete da uži-vate u lijepim fotografijama. Izvolte i hvala.

IZ IZLO�BENOG KATALOGA: More i čovjek najbolje se razumiju i prepoznaju u zalivima u kojima grade mandraće zasvoje barke i manje brodice, gdje moru i sebi nude tiradure da poprave ili ojačaju svoje brodice, klešu kamenim ponta-

ma bitve da se vežu sa svojim barkama, da more pripitome i smire svojim vještinama i dosjetljivošću svoga razuma.

U svom nevjerovatnom skladu prirode, ljudske inventivnosti i pragmatičnosti, mali zalivi Boke Kotorske jedinstvenisu prizori humanih i estetskih pejzaža koji traju u vremenu i odolijevaju njegovim neumoljivim zahtjevima, promje-nama i vrijednosnim kriterijumima. Zaliv Boke Kotorske vjekovima privlači strance, pomorce, osvajače i avanturiste,

a narod na obalama gradi svoja staništa, svoje raskošne palace, jedrenjake, barke i bitve. Bitve su bile uporištalađama, kao što je kamen bio uporište domu, kaminu, ognjištu i vatrama bliskosti i suživota ljudima koji su na ovimobalama živjeli, rađali se i umirali, odlazili na plovidbe, vraćali se i upoznavali svijet u različitosti njegovih kultura i

običaja. Bitve isklesane pretežno u kamenu bile su stubovi, uporište, zov da se barka ili brod vrati doma na svojupontu, u svoj mandrać i preko svojih tiradura.

Riječ bitva, izvedena iz venecijanske riječi bita kod nas je došla upravo iz tog dijalekta, iako je njeno porijeklomnogo starije. Dovodi se asocijacijom u vezu sa italijanskim glagolom abbitare – bittare, u značenju stanovati, bivati.Tako dolazimo do istine da su bitve držale čvrsto konope brodova i barki da stanuju u mandraćima, zaštićene u svo-

jim malim lučicama kao u svom domu, svom privremenom boravištu nakon ili prije plovidbe.

Mandraći su čuvali uz pomoć bitvi brodove i barke i sačuvali su svoje ime do današnjih dana zbog toga što ih idanas čuvaju od bura i lebićada, ublažavaju silinu morskih valova i snagu vjetrova. Zatim dolaze tiraduri, detalji malearhitekture ljudi sa obala mora, pa i zaliva Boke Kotorske. Ta arhitektura je prije svega funkcionalna i pragmatička, za

čovjeka – pomorca i za njegove potrebe. Ona je i u skladu sa morem, njegovom stihijskom prirodom, ali i sakamenom obalom, sekama, uvalama, dubinama i grebenima. Kad barku treba izvući, otrgnuti od mora, tiraduri (oditalijanskog glagola tirare – vući, izvući) su kao Bogom dana mjesta napravljena u mandraćima da se barke izvuku,

obnove, poprave i spreme za novu plovidbu.

Sva tri elementa priobalnog graditeljstva harmonično se dopunjavaju, postaju tradicija života na obalama mora,posebno ovog našeg zalivskog. Prolazila su stoljeća, osvajači i prijatelji, bure i stihije su rušile, a čovjek je upornoobnavljao i svuda ostavljao svoj znak, svojom bitvom kao prepoznatljivim znamenjem vezivao se za rodni kamen,

za svoj dom, tradiciju, brod i more. To je i bitva neuništivog života, u mandraćima prebivališta i nade, u obnavljan-ju želje i poziva za plovidbom.

Navigare necesse est, poruka je starih bitvi, mandraća i tiradura, ona se obnavlja sa životom ljudi na obalamamora i zaliva.

Foto

gra

fija

: S.

Dabin

ović

IZLOIZLO��BEBE

8

DNEVNIK IZLO�BE BITVE, MANDRAĆI TIRADURI: Za-vršne pripreme za postavljanje ove izložbe tekle su višeod mjesec dana, tačnije od druge polovine novembra.Osnovni posao, a to je fotografisanje, identifikacija i osta-lo, trajao je mnogo duže. Fotografije su rađene u perioduod 2007. go-dine zaključno sa 2013. godinom. OblastStoliv, Prčanj, Muo, Kotor, Dobrota, Ljuta, Orahovac,Perast, Risan, Lipci.

Posao izbora fotografija obavili su, pored glavnog protago-niste izložbe bibliotekara Slavka Dabinovića još i kustos IlijaMlinarević, koji je, zajedno sa dokumentaristom DanijelomNikčević, postavio fotografije (82) na panoe (14). Panoe saslikama bitvi, mandraća i tiradura na drugom spratu Pomor-skog muzeja postavili su gospoda Dabinović i Mlinarević.Fotografije (format A4) je uradio Profoto Podgorica, a kata-log izložbe i pozivnice - Marina Jovanović, dizajner, dokštamparski deo posla uradila štamparija GudCo Perast.

Ideja za projekat proučavanje i identifikacije bitvi u Ko-torskom zalivu došla je pak od uvaženog don Antona Be-lana koji nas je podstakao da počnemo sa njihovim foto-grafisanjem kako bi se taj segment pomorske baštine oču-vao od zaborava i na neki se način upozorilo nadležne zanjihovim spašavanjem.

Prve bitve fotografisane su 2007. godine u oktobru mjese-cu i to u Dobroti na lokalitetu Ilijašević koji se pruža odlokaliteta Plagenti (tačnije od kapetanskog palaca Krsta Ra-doničića, kasnije u vlasništvu Jadranske straže, danas je uzgradi smješten Institut za biologiju mora) do crkve Sv.Matije i rive pred istom. Takođe te iste godine nastavljenoje snimanje u novembru zahvaljujući lijepom vremenutako da je i ugođaj bio fantastičan.

Koristeći lijepo jesenje vrijeme uz veliku pomoć kapetanaMilana Radoničića (iz stare kapetanske porodice Radoničićkoja je na lokalitetu Plagenti posjedovala u XVIII i XIX vije-

ku nekoliko velikih palaca) iz njegove barke s motorom fo-tografisane su bitve s morske strane u Dobroti i Prčanju.

Kasnije za koji dan a opet uz veliku pomoć kapetana Mi-lana Sbutege takođe nasljednika stare kapetanske porodi-ce sa Prčanja fotografisane su bitve na pontama i mulimaPrčanja sa obale.

Kapetan Sbutega bio nam je glavni tumač bitvi na Prčanjuu smislu identifikacije lokaliteta na kojima se nalaze kao idavanja prave informacije o palacu i kući, kao i o imenuvlasnika određenog pomorskog kapetana. Tada smo tako-đe čuli i neku interesantnu priču o samom lokalitetu kući iponti gdje su fotografisane bitve, tiraduri i mandraći.

Bitve na Ljutoj (sjeverni dio Dobrote) fotografisane su ta-kođe 2008. godine sa obale kao i u Perastu i Risnu, Mulu,Stolivu i na kraju fotografisanje se završilo u Kotoru na juž-nom dijelu rive i uz zidine starog grada.

Veliku pomoć i podršku u ovom poslu imali smo od ve-likog poznavaoca pomorske prošlosti Boke dipl. ing. PetraPalavršića tada kustosa pomorsko-tehničke zbirke Pomor-skog muzeja u Kotoru. Isto tako moramo biti zahvalni go-spodinu Zoranu Radimiru iz Dobrote koji nam je ustupiona uvid originalna dokumenta o gradnji ponti i mula iz po-četka XIX vijeka iz kojih se moglo puno saznati o samomnastajanju određenih privezišta za jedrenjake, kao i o nji-hovim vlasnicima.

U obilasku obale i identifikacije bitvi, mandraća i tiraduratih godina moglo se zapaziti vrlo loše njihovo stanje koje jeveć u fazi propadanja. Od tada neki od ovih objekata naobali su popravljeni, a neke bitve koje smo ovjekovječili nafotografijama za ovih nekoliko godina i nestale.

Navodimo još da su otvaranju izložbe prisustvovali su iopštinska sekretarka za kulturu Tijana Čađenović, direktorTO Mirza Krcić i biskup kotorski monsinjor Ilija Janjić.

Jedra Boke - decembar/2013

Tiradur na Prčanju

Foto

gra

fija

: S.

Dabin

ović

Mandrać na Prčanju

Nestala bitva, izvađena kod Palate Ivanovića Danijela Nikčević i Ilija Mlinarević

IZLOIZLO��BEBE

9Jedra Boke - decembar2013.

Najstariji sačuvani primjerci kamenih bitvi nalaze se u Ko-toru (dva primjerka možda čak i iz predmletačkog perioda),Dobroti, Prčanju Perastu, Stolivu i Risnu (iz mletačkog i aus-trijskog perioda). Kamene bitve iz mletačkog perioda rađenesu prema uzorcima iz ranijih razdoblja. Najveći broj kame-nih bitvi identifikovali smo na Prčanju i u Dobroti. Možemozaključiti da veličina pojedinih bitvi, postavljenih, odnosnougrađenih na obali, govori o samoj veličini jedrenjaka kojisu tu pristajali, a isto tako pokazuje i snagu samih brodo-vlasnika ispred čijih palaca se nalaze. Uglavnom su velikekamene bitve na mulima ispred velikih palaca. Kao što namveličina i bogatstvo samog palaca govori o finansijskoj moćinjegovog vlasnika, tako i veličina ovih kamenih spomenikapomorske baštine, potvrđuje ovaj zaključak.

KotorU toku radova na kotorskoj rivi nakon katastrofalnog pot-

resa od 15. aprila 1979. godine, u blizini glavnih gradskihvrata, pronađen je u zemlji stub (kolona), antičkog porijekla,u ležećem položaju, dužine blizu dva metra i prečnika cca80 cm, istesanog od sivog granita, sinajskog ili egipatskogporijekla. Pretpostavljamo da je pripadao nekoj građevini -hramu iz Antičkih vremena, a kasnije upotrijebljen kao bitvaza privezivanje brodova. Takođe u blizini citadele zvaneKampana nalazi se kameni stub od istog materijala (granita)kao i prethodni, koji je takođe služio kao bitva za vez jed-renjaka. Napominjemo da je i jedan stub u katedrali Sv.Tripuna (desni od ulaza) izrađen od istog sivog granita. Ovistubovi su slični onima iz Dioklecijanove palače u Splitu.Ova dva granitna stuba su svakako najstariji primjerci kame-nih bitvi u Bokokotorskom zalivu.

Pomenuti granitni stubovi imali su funkciju bitvi, koje subile ukopane uz zidine grada i služile kao vezovi mnogimjedrenjacima. Na starim gravirama grada Kotora jasno sevidi da je more dolazilo skoro do zidina grada. Ove bitve supronađene na mjestu na kome se danas nalaze i tu su bilepostavljene za vez brodova.

U drugoj polovini XIX vijeka, ugrađene su na južnomdijelu gradske rive kamene bitve, istesane od korčulanskogkamena i vrlo lijepo profilisane. Na tom dijelu rive, ispreddanašnjeg pozorišta nalazi se pet kamenih bitvi. Na obalilokaliteta Šuranj, koji također pripada južnom dijelu rive,nalazi se pet bitvi veoma sličnih onim prethodnim, samojedna u centralnom dijelu obale pomenutog lokaliteta mno-go je većih dimenzija (obim 245 cm, visina 110 cm, kapakvadratna sa konusom 77x77 cm, debljina kape 16 cm).Sve ove bitve, rađene od korčulanskog kamena, datiraju iz

doba austrougarske vladavine druge polovine devetnaestogstoljeća. Prema sjeverozapadnom dijelu rive, nešto kasnijepočetkom XX vijeka, ugrađene su željezne bitve.

Na slijedećem grafičkom prikazu dajemo isječak iz projek-ta rekonstrukcije trase puta uz zidine Kotora, od Gurdića dobastiona Corner, iz 1880. godine, gdje se dobro vidi, većnešto ranije ugrađena jedna od nekoliko kamenih bitvi zaprivez brodova.

Kad govorimo o obavljanju pomorske trgovine pred zidi-nama grada Kotora, moramo priznati da nam u potpunostinije poznato preko kojeg dijela obale se ona obavljala prijeXIX stoljeća. Izgrađeno pristanište-riva sa većom mogućno-šću istovara i utovara robe, izgrađena je tek u XIX vijeku.

DobrotaU Dobroti smo identifikovali oko 40 kamenih bitvi. One

starije i većih dimenzija, najvjerovatnije iz XVIII vijeka, ra-đene od domaćeg sivog kamena u obliku prosto tesanihkamenih stubova, a isto to vrijedi i za jedan manji broj bit-vi iz novijeg doba, kraja XIX i početka XX vijeka, rađenihod korčulanskog odnosno bračkog kamena i već lijepoprofiliranih. Takođe postoji i jedan određeni broj željeznihbitvi, postavljenih početkom XX vijeka, i između dva svjet-ska rata za vez parobroda koji su prevozili putnike, kao iza vez trabakula koje su dovozile raznu robu na novoiz-građene rive u svakom mjestu Kotorskog zaliva.

Starije kamene bitve, odnosno kolone, postavljene su napristaništima-mulima, ispred velikih kapetanskih kuća(palaca) iz kraja XVII i početka XVIII stoljeća.

Ovdje ćemo opisati najljepše i najveće primjerke ovihbitvi, koje se nalaze na već trošnim ili skoro potpuno pro-palim mulima, ispred kapetanskih palaca, bratstva Ivano-vić i Dabinović kao i bitve ispred kuća bratstva Kamena-rović i Radimir čija su mula skoro obnovljena.

Pojam bitva označava specifično privezište za brodove na obali. U Boki Kotorskoj bitva je poznata i pod nazivom kolona(od talijanskog colonna), što u prevodu znači stub, uglavnom kameni. Kamena bitva ima oblik grubo obrađenih stubova,istesanih od sivog i bijelog domaćeg kamena, neke u ukupnoj dužini i preko dva metra (računajući dio pod zemljom).

Lokalni naziv „colonna“ ustvari je i najbliža odrednica ove svojevrsne bitve. Bitva u Boki Kotorskoj ima dugu istoriju. Sasigurnošću se može reći da se koristila za vrijeme Ilira, Rimljana, kao i u Srednjem vijeku, iako nikakvi ostaci bitvi iz tihrazdoblja nisu pronađeni. Bitve iz tog perioda pravljene su uglavnom od drva i nisu mogle izdržati toliko dugo vremen-sko razdoblje da bi danas koja bila sačuvana. Vremenom nastanka kamenih bitvi možemo slobodno smatrati XVIII i XIXvijek. Ta dva vijeka predstavljaju najsjajnije razdoblje bokeljskog pomorstva u kojem su izgrađena i prepoznatljiva mula-

pristaništa za jedrenjake, a naravno i na njima ugrađivane do današnjih dana očuvane kamene bitve.

BI T V E

Slavko Dabinović

10 Jedra Boke - decembar/2012.

IZLOIZLO��BEBENajveća bitva u Dobroti nalazi se na mulu ispred palaca

braće Marka i Joza Ivanovića, junaka iz bitke u Patraskomzalivu 1756. godine. Ova bitva rađena je od lokalnog sivogkamena, cilindričnog, dosta grubo tesanog oblika. Dimen-zije ove bitve su: visina nad zemljom 140 cm, prečnik 75cm i obim oko 230 cm. Mišljenja smo da je onaj dio koji jeuzidan u zemlji skoro jednak onom nad zemljom. Na istommulu nalazi se i jedna kamena bitva od istog kamena, neštomanjih dimenzija.

Takođe dvije velike kamene bitve, istesane od sivog kame-na, kao i one prethodno pomenute, su iz vremena drugepolovine XVIII vijeka, a nalaze se na velikom mulu drugogpalaca bratstva Ivanović, koji se nalazi u lokalitetu Tripko-

vići. Ovo veliko mulo danas se nalazi u prilično trošnomstanju, tako da je neophodna njegova što skorija sanacija, asve kako bi se sačuvali, slobodno možemo reći, ovi jedin-stveni spomenici pomorske prošlosti.

LjutaU mjestu Ljuta (sjeverni dio Dobrote), nalazi se nekoliko

kamenih bitvi od kojih su nam interesantne tri, većih di-menzija. Jedna, dosta velikih dimenzija, nalazi se na muluispred palaca (koji je danas u ruševnom stanju), nekada uvlasništvu Krsta Radova Radimira, nosioca francuskog orde-na Legije časti. Ova bitva je cilindričnog oblika, grubo iste-sana od domaćeg sivo-bijelog kamena (dimenzija: visina 70cm, obim 205 cm, promjer se kreće od 50 do 64 cm, sobzirom da nije pravilan cilindar.

Slijedeće dvije, jedna velika i jedna nešto manjih dimenzi-ja nalaze se ispred kućâ bratstva Dabinovića, veća ima di-menzije: visina 87 cm, obim na najužem dijelu 190 cm, ana najširem 265 cm, obim „glave“ 204 cm i promjer na vr-hu se kreće od 50 – 70 cm. Veća bitva je istesana od bijel-og domaćeg kamena i grubo profilirana u obliku gljive, kaoi ona manja, istesana od domaćeg sivog kamena takođegrubo profilirana nalik na gljivu.

Ovdje moramo spomenuti i dva veoma karakterističnaveza za jedrenjake iz doba mletačke uprave, jedan senalazi u blizini „Krivog Palaca“ nekad u vlasništvu bratstvaRadimir, danas Dabinović i druga na magazinu kuće brat-stva Tripković, danas u vlasništvu pom. kapetana MilanaRadoničića, a u blizini samog palaca istoimenog bratstvaTripković. Prvi vez predstavlja veliku rupu probijenu krozstijenu na obali mora kroz koju može proći i najdebljikonop, a druga je u obliku „oka“ uzidanog u zidu magazi-na, kroz koji se može provući takođe veoma debeo konopza vez jedrenjaka.

PrčanjNa Prčanju se nalazi dvadesetak kamenih bitvi, iz doba

mletačke vladavine, istesanih od sivog i bijelog domaćegkamena, raznih veličina. Ovdje ćemo opisati one najzna-čajnije. Najveća među njima je ona ispred kuće pomor-skog bratstva Đurović. Izrađena je od sivog vrlo tvrdog do-maćeg kamena, dosta grubo istesanog, nepravilnog cilin-dričnog oblika. Dimenzije ove bitve su: visina 105 cm,obim 240 cm i prečnik od 55-90 cm. Pretpostavljamo daje nevidljivi dio ove bitve, onaj pod zemljom, približnoiste dužine kao i onaj nad zemljom.

Ovdje svakako moramo spomenuti i kamene bitve neštomanjih dimenzija od ove, ispred kuća pomorskih bratstavaFlorio, Luković, Visin, Marasi i Milina. Sve one su vrlo gru-bo tesane od domaćeg vrlo tvrdog, sivog kamena, otpor-

nog na smicanje, cilindričnog oblika sa dosta loše obliko-vanom kapom (oblik gljive). Postojalo je još kamenih bitviiz mletačkog perioda, ali su nažalost uništene poslije Dru-gog svjetskog rata nestručnom izgradnjom novih ponti, nevodeći računa o ovim značajnim ostacima pomorske baš-tine. Tako je uništena kamena bitva ispred palaca Verone iniz kamenih bitvi ispred kuća na lokalitetu gdje je živjelonajjače prčanjsko pomorsko bratsvo Luković.

PerastU Perastu je sigurno postojalo mnogo privezišta za jedre-

njake tokom vijekova, što svjedoči veoma bogata arhivskadokumentacija o peraškoj trgovini. Ona se obavljala bašpred samim gradom Perastom. Međutim, danas se u Perastumože vidjeti malo starih kamenih bitvi. Puno njih je vjero-vatno uništeno, za vrijeme austrougarske vladavine, počet-kom XX vijeka, prilikom izgradnje ceste uz more, ili sumožda iskorištene za neke druge namjene.

Na ulazu u Perast, sa južne strane, pronašli smo samo jed-nu kamenu bitvu iz mletačkog perioda (XVIII vijeka). Ona senalazi uz sami put i ranije je bila na vrhu mula koga je kas-nije presjekla austrougarska cesta.

Takođe postoje još dvije velike kamene bitve, vrlo sličnejedan drugoj, rađene od korčulanskog ili bračkog kamena,prilično dobro profilirane, izrađene i ugrađene početkomXIX vijeka.

Na peraškoj rivi koja je građena za vrijeme austrougarskevladavine u drugoj polovini XIX vijeka, već su ugrađene že-ljezne bitve.

Stoliv i MuoU mjestima Stoliv i Muo na mjesnoj rivi nalaze se kame-

ne bitve iz austrougarskog perioda, druge polovine devet-naestog stoljeća. Rađene su od korčulanskog kamena, pri-lično lijepo profilirane. Postavljene su u toku izgradnjeovih pristaništa, koja su uglavnom služila za obavljanje lo-kalnog putničkog prometa, a ponekad su i na njima prista-jale trabakule za prevoz neke manje robe većinom pijeska,kamena i klaka.

Morinj, Kostanjica, Lipci i StrpU ostalim mjestima Kotorsko-Risanskog zaliva kao što su

Morinj, Kostanjica, Lipci i Strp nismo mogli pronaći ka-mene bitve iz vremena jedrenjaka osim u Risnu. Na risan-skoj rivi ugrađeno je osam kamenih bitvi, ne baš poređa-nih u redu kao na ostalim rivama, rađenih od korčulanskogkamena, uglavnom slične jedna drugoj, dobro profilirane iprilično sačuvane. One datiraju iz austrougarskog periodadruge polovine XIX stoljeća kad su i ugrađene u prvobitnurivu, koja je kasnije proširena radi povećanog ukrcaja iiskrcaja raznog rasutog tereta.

Takođe u sjevernom dijelu Risna, na lokalitetu Carine na-lazi se jedna kamena bitva u moru i ona je vjerovatno izvremena austro-ugarske uprave Bokom, s obzirom da jeovaj lokalitet bio poznat i u mletačkom periodu kao mjestožive trgovine, što mu kazuje samo ime. Na ulazu u Risansa južne strane, ispred kuće porodice Đurković, nalazi sejedna bitva, prema obliku tesanja može se zaključiti da jeiz mletačkog perioda.

NAPOMENA: U ovom prilogu su iz originalnog rada isko-rišćeni samo djelovi koji direktno govore o bitvama.

11

Luka Kotor je u decembru registrovala šest dolazaka dva kruzera u naš grad. To su bila dva manja broda -Athena i Artemis. Kako nam je rekao Vasilije Kusovac, izvršni direktor Luke Kotor, u 2013. godini ostvareno

je 387 dolazaka kruzera i 1.493 dolazaka jahti. Ukupno je na njima bilo 323.948 putnika - 317.463 nabrodovima i 6.485 dolazaka jahti. U cijeloj ovoj godini ukupno su kruzeri i jahte u naš grad dovezli

324.231 putnika, od čega je 317.746 došlo kruzerima, a 6.485 jahtama. Broj dolazaka brodova je većinego 2012. godine za 44 ili 12,8%, a broj dolazaka jahti za 39 jahti ili 2,7%. Broj ukupno pridošlih putnika

je veći 73.189 (29,2%) putnika, na kruzerima za 72.346 (29,5%), a na jahtma za 843 (14,9%) putnika.

Kotor 14. decembra oko 14:30 sati: mali kruzer Athena,uz Artemis jedini koji van sezone dolazi u naš grad, na vezu u Luci Kotor

Pomorstvo u kOtORu danas

Foto

gra

fije

: D

. Brd

ar

Jedra Boke - decembar/2013.

Dolasci brodva i jahti u 2013.

Mjesec brodovi jahte2013 2012 2013 2012

Januar 3 2 1 2Februar 5 6 4 6Mart 9 3 6 3April 23 21 34 21Maj 44 127 119 127Jun 45 238 249 238Jul 52 367 415 367Avgust 55 409 402 409Septembar 69 218 187 218Oktobar 59 55 74 55Novembar 17 8 2 8Decembar 6 0 0 0UKUPNO 387 343 1.493 1.454

Dolasci putnika u 2013.na brodovima i jahtama

Mjesec brodovi jahte2013 2012 2013 2012

Januar 135 306 0 0Februar 247 91 0 0Mart 5.530 671 13 9April 13.044 6.678 74 124Maj 36.056 28.295 438 380Jun 35.494 32.170 1.078 776Jul 50.487 35.031 1.964 1.610Avgust 54.937 46.383 1.707 1.653Septembar 53.236 38.789 926 860Oktobar 51.566 45.592 285 216Novembar 16.731 11.063 0 14Decembar 283 271 0 0UKUPNO 317.746 245.400 6.485 5.642

3. XII 1854. čuveni bokeljski kapetan Ivo Visin na svom krsta-renju oko svijeta stigao u Sidnej. 5. XII 1443. rođen italijanski sveštenik Đulijano dela Rovere,papa Julije II (1503-1513), najveći pokrovitelj umjetnosti međupoglavarima rimokatoličke crkve. 6. XII 1492. Kristofer Kolumbo otkrio ostrvo Hispanjola. 8. XII 1854. papa Pije IX proglasio dogmu o bezgrešnom zače-ću Bogorodice. 9. XII 1565. umro papa Pije IV, rođen kao Đovani Anđelo Me-diči di Marinjano. Predvodio hrišćanstvo kroz užase osmanli-jske opsade Malte. 11. XII 1520. njemački crkveni reformator Martin Luter u Vi-tenbergu javno spalio bulu u kojoj mu je papa Lav X zaprijetioprokletstvom ako se u roku od 60 dana ne odrekne jeresi. 12. XII 1574. umro Selim II, sultan Osmanlijskog carstva od1566. do 1574. Selim II je naslijedio Sulejmana Veličanstvenog.13. XII 1642. Holandski moreplovac Abel Tasman otkrio NoviZeland.16 XII 1497. Vasko da Gama prošao ušće Velike riblje rijeke ikrenuo u Evropljanima dotad nepoznate vode.21. XII 1357. Umro italijanski pisac Đovani Bokačo.22. XII 1603. Umro Mehmed III, sultan Osmanlijskog carstvaod 1595. do 1603.18. XII 1856. kapetan Ivo Visin je stigao u Bataviu.24. XII 1524. Umro portugalski moreplovac Vasko da Gama.1498. našao pomorski put u Indiju ploveći oko Afrike.25. XII 440. crkveni oci zvanično proglasili ovaj dan za Božić. 25. XII 1831. Čarls Darvin malim brodom HMS Beagle krenuoiz Plimuta ka Tihom okeanu. Brod se vratio tek poslije 5 godina.25. XII 1559. počelo papinstvo pape Pia IV31. XII 1853. kapetan Ivo Visin je doplovio u Melburn.

Rječnik

DIJELOVI BRODA: Prednja strana broda je pramac, a zadn-ja krma, pa se, u skladu stim, razlikuju pramčani, krmeni i

srednji dio broda. Gleda li se brod sa zadnje strane, s desnestrane je desni, a s lijeve - lijevi bok broda. Na donjoj stranije brodsko dno. Dno prelazi u bokove zaokru-ženjem koje

se zove bočni uzvoj.Kad se brod presiječe ravninom na kojoj pluta, dobije se

nadvodni i podvodni dio broda (negdje se to zove mrtvi diobroda i živi dio ili ribilla broda). Dno i bokovi podvodnog

dijela omeđeni su uronjenom površinom. Na pramcu i krminalazi se pramčana (prednja) i krmena (stražnja) statva. Nanadvodnom dijelu razlikuju se bokovi i palube. Brod možeimati više paluba. Gornja je uvijek zaobljena u uzdužnom ipoprečnom smjeru, a donja može biti i ravna. Zaobljenje seu uzdužnom smjeru zove obluk, a u poprečnome - preluk.Obluk i preluk pospješuju oticanje vode s palube, a utiču i

na stabilnost, čvrstoću i maritimna svojstva broda.U najviše slučajeva iznad palube se nalaze različite nado-

gradnje. One nadogradnje koje su uže od širine broda zovuse kućice. Ako nadogradnje dužinom idu od boka do boka

broda, zovu se nadgrađa. To su: kaštel ili pramnica (napramcu), most (u sredini) i krmnica ili kasar (na krmi). Mostje važan za čvrstoću broda, a obično se na njemu nalazi izapovjednički most, koji je zapravo samo kućica. Sve nad-

grade utiču u znatnoj mjeri na sigurnost broda, pa se uzima-ju u obzir pri određivanju nadvođa.

DECEMBAR KROZ ISTORIJU

Stari jedrenjaci

Pomorstvo

Brik Olga, izgrađen u Korčuli 1871. g. sa 302 tone nosivosti; vlasnici i kapetaniAndija Klačević i Krsto Matović oba iz Doborote; Prodat u Trstu 20.X 1884. g