Od 11. do 16. novembra u Pomorskommuzeju u Kotoru održana je izložba Slo-

venski karnevali, koju je realizovao Forumslovenskih kultura, pod pokroviteljstvomUNESCO-a. Postavku je u 19 sati 11. novem-bra otvorio ministar kulture Crne Gore, PavleGoranović. (Više na stranama 6 i 7)

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, NOVEMBAR 2015

Izložba Blago iz bokeljskih baula, koju je Po-morski muzej u Kotoru u oktobru premijerno pri-redio na Krku (Hrvatska), u novembru je bila do-

stupna građanima Tivta. Izložba je otvorena 18. no-vembra u galeriji ljetnjikovca Buća-Luković i traja-la je do 3. decembra.

Prisutne je na otvaranju pozdravio Vojislav Kalu-đerović, direktor Centra za kulturu Tivat, dok jeIzložbu otvorila mr Mileva Pejaković Vujošević,direktorica Pomorskog muzeja. O izložbenoj pos-tavci detaljnije je govorila druga autorka izložbe,naša kustosica Jelena Karadžić.

Pored našeg muzeja organizator izložbe bio jeCentar za kulturu Tivat. (Više na strani 8)

SA CENTROM ZA KULTURU TIVTAREPRIZIRALI SMO IZLOŽBU

Blago bokeljskih baula u Tivtu

U POMORSKOM MUZEJU U NOVEMBRU

Izložba: Reklame i oglasiizmeđu dva svjetska rata

U PALATI GRGURINA IZLOŽBA

Slovenski karnevali

Fotografija: Radio Bokanews

UPomorskom muzeju u Kotoru je od 16. do28. novembra održana izložba Reklame i

oglasi između dva svjetska rata. Izložbu je16. novembra otvorio mr Stevan Kordić a njenautor, kustos našeg muzeja Ilija Mlinarević.Goste i zvanice pozdravili su direktorica Muzejamr Mileva Pejaković Vujošević i podpredsjed-nik Opštine Kotor Branko Nedović. Prikazanisu uglavnom privredni oglasi, objavljivani u ta-dašnjim štampanim medijima.

(Više na stranama 4 i 5)

Fotografija: Radio Bokanews

2 Jedra Boke - novembar/2015.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeJedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruNovembar 2015. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka AbramovićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja kojiće naredne 4 godine raditi u sljedećem

sastavu:Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka

XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godinekompletno restaurirana i adaptirana za

potrebe Muzeja. Danas je Pomorski muzejinstitucija kulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice

na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

Regionalna alijansa ICOM SEE i Nacionalni komitet ICOM BiHu saradnji sa nacionalnim komitetima Slovenije, Hrvatske,Srbije, Crne Gore i Makedonije u Muzeju savremene umjet-

nosti Republike Srpske (MSURS) u Banjaluci (BiH) organizovali su,od 5. do 8. novembra, VI Regionalne muzejske susrete na temuSocijalna inkluzija i savremeni muzej.

Tema VI Muzejskih susreta odabrana je u skladu sa činjenicom dase upravo socijalna inkluzija uvrštava u vodeće probleme sa kojimase suočava savremena muzeologija, a koji naročito za muzejske in-stitucije u regionu predstavlja jedan od najvećih profesionalnih iza-zova. Cilj konferencije bio je razmjena iskustava, širenje znanja uvezi sa socijalnom inkluzijom i ulogom muzeja u savremenom dru-štvu, kao i izrada nove strategije djelovanja muzeja u ovoj oblasti.

Susreti su okupili više od 70 muzejskih profesionalaca iz Italije,Slovenije, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i BiH. Programove trodnevne konferencije obuhvatio je 24 stručna predavanja iprezentacije muzejskih profesionalaca iz brojnih muzejskih institu-cija Jugoistočne Evrope među kojima su: Tiflološki muzej iz Zagre-ba, Etnografski muzej iz Ljubljane, Muzej Makedonije iz Skoplja,Narodni muzej iz Kikinde, Fondacije CHWB, Tehnički muzej izZagreba, Pedagoški muzej iz Beograda, Etnografski muzej iz Zagre-

ICOM: ŠESTI REGIONALNI MUZEJSKI SUSRETIPOČETKOM NOVEMBRA ODRŽANI U BANJALUCI

Socijalna inkluzijai savremeni muzej

Fotografije: MSURS

Šesti regionalni muzejski sus-reti započeli su otvaranjem iz-ložbe Prostor, oblik, dodir –prve specijalizovane izložbena prostoru BiH prilagođeneslijepim i slabovidim licima. Izložba je osmišljena sa ci-

ljem da se apstraktna um-jetnička djela, kao vri-jedna kulturna bašti-na, koju čuva banja-lučki muzej, pred-stave na nov načinu skladu sa savreme-nim muzeološkimstandardima, i to prven-stveno da budu pristupa-čna i slijepim i slabovidimosobama.Ovakav vid inkluzivne pre-

zentacije muzejskih predmetaomogućen je putem njihovihspecijalnih prilagođavanja, pri-premljenih namjenski za ovu

izložbu, a obuhvataju taktilnereplike djela umanjenih dimen-zija, adaptacije pomoću zvukai mirisa, kao i originalne pri-mjerke dostupne za dodir.Izložene radove prate opisne

legende na Brajevom pismu,kao i audio zapisi koji

nose biografske poda-tke o svakom od au-tora i tumače nji-hov umjetnički kon-cept za određenadjela.Stručnu pomoć u

realizaciji izložbe pru-žio je Tiflološki muzej iz

Zagreba.NAPOMENA: Svi prilozi o

banjalučkim Regionalnimsusretima pripremljeni su naosnovu informacija objavlje-nih na internet sajtovimaICOM-a i MSURS-a

Učesnici iz Crne GoreCrnogorske muzejske instituci-

je na ovoj konferenciji predstav-ljale su mr Mileva PejakovićVujošević, predsjednica crno-gorskog ICOM-a i direktoricaPomorskog muzeja Crne Gore uKotoru, i Ljiljana Zeković, isto-ričarka umjetnosti i predsjednicaSavjeta kotorskog Pomorskogmuzeja Crne Gore.

Dijalog za budućnost

Šesti regionalni muzejski susre-ti realizovani su u okviru pro-jekta Dijalog za budućnostkoji implementiraju UNDP,

Unicef i Unesko u partnerstvusa Predsjedništvom BiH.

Posebni gostiPosebni gosti ove konferencijebili su ugledni profesori iz Ita-

lije, prof. dr Roberto Zankaniz UNESCO-a Venecija i prof.dr Gvido Inćerti sa Univezitetau Ferari koji su svojim izlaganji-ma povezali temu VI Regional-nih muzejskih susreta sa 24. Ge-neralnom konferencijom ICOM-

a koja će se održati u Milanusljedeće godine. Njihova izla-ganja su bila na temu Muzeji i

kulturni krajolici.

Post conference tour

U okviru muzejskih susretaorganizovana je jednodnevnaposjeta Nacionalnom parku Ko-zara i Memorijalnom kompleksusa monumentalnim modernisti-čkim spomenikom Dušana Dža-monje kao jedinstvanim primje-rom inkomporiranja spomeničkearhitekture u prirodnu baštinuna prostoru BiH.

ba, Muzej afričke umjetnosti iz Beograda, Open-Air muzej Lastovo,Gradski muzej Krive Palanke, Spomen zbirka Pavle Beljanski iz No-vog Sada, Muzej istorije Jugoslavije iz Beograda, Arheološki muzejiz Zagreba, Gradski muzej Karlovca, Muzej makedonaske borbe izSkoplja, Prirodnjački muzej iz Beograda, Zemaljski muzej iz Sarajeva.

Na osnovu ponuđenih izlaganja primjetno je da većina muzejskihinstitucija iz regiona dijeli slična profesionalna iskustva, da su dosada realizovali ovakve vrste aktivnosti u većoj ili manjoj mjeri, uzi-majući u obzir različite oblike inkluzije, ali da je potrebno pronaćiodređene strategije djelovanja kojima bi ovakvi programi prešli izdomena ekskluzivnog u domen svakodnevnog sadržaja muzeja.

Osnovni zaključak konferencije jeste da muzeji svojim specijali-zovanim programima i međusobnom profesionalnom podrškom iumrežavanjem doprinose da socijalna inkluzija postane normalna isvakodnevna pojava, kako unutar lokalne zajednice, tako i u svimsegmentima društva. Zajednički zadatak svih muzejskih institucijajeste da funkcionišu kao platforma za sistematsko djelovanje uodnosu prema odgovarajućim strukturama vlasti, čime bi se posti-gla dugoročna realizacija ovih ciljeva.

3Jedra Boke - novembar/2015.

Izložba: Prostor, oblik, dodir

Izložbaje autorski pro-

jekat dr Sarite Vuj-ković i Žane

Vukičević. U produk-ciji je učestvovaocijeli tim kustosa

MSURS-a.

Fotografije: MSURS

Fotografija: MSURS

Prisutne je najprije pozdravio autor izložbe, naškustos Ilija Mlinarević, čestitavši predstojeći Danopštine Kotor.

Osim brojnih spomenika kulture i pisanih potvr-da, o istoriji jednog prostora i vremena mnogogovori i djelovanje ljudi, njihov način života i nji-hove potrebe iskazane u svakodnevnim aktivno-stima, posebno u raznolikim načinima privređiva-nja i veoma vitalnom komunikacijom sa ljudimaiz svog okruženja. Kroz potvrde da su nekadašnjistanovnici grada obavljali određene djelatnosti,osjeća se mnogo više od jednostavne statistike, tuje duh vremena iskazan uvjerljivije i sa više pro-diranja u segment ličnog i intimnog. Privredno dje-lovanje nije samo posao, ono nam između redo-va govori o ljudskoj potrebi, o načinu provođenjavremena, obavljanju profesije, o jednoj posveće-

nosti, egzisteniciji i na kraju o nivou razvoja jed-nog grada i podneblja. Kroz vrijeme grada Kotoraprošle su mnoge vojske, strane uprave, ratovi,potresi, epidemije, pejzaži se mijenjali, obaleoplemenjivale ljudima i brodovima. Kotor je for-mirao svoj život inavike po svommentalitetu i iden-titetu civilizacija ikultura sa kojimaje kroz vjekovebio simbioza.Između dva svjet-ska rata, Kotor je usvojoj urbanoj har-moniji razvijaosvoj život. Tajperiod ondašnjim

4 Jedra Boke - novembar/2015.

Mr Mileva PejakovićVujošević pozdravljaprisutne na početkuprograma otvaranjaizložbe; Dolores Fa-bian, voditeljica pro-grama, Branko Nedo-vić, potpredsjednikOpštine Kotor, mrStevan Kordić i IlijaMlinarević, autorizložbe.

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a ne

ws

Fotografija: Igor Gržetić

IZLOŽBEIZLOŽBE

Reklame i oglasi između dva svjetska rataNastavak sa strane 1

Izložba Reklame i oglasi između dva svjetska rata organizovana je u sklopu programa pro-slave Dana oslobođenja Kotora, 21. novembar. Goste i zvanice pozdravili su direktorica

muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević i podpredsjednik Opštine Kotor BrankoNedović. Izložbu je otvorio mr Stevan Kordić, vrsni umjetnički fotograf i matematičar. Ljubiteljima ovakvih izložbenih temata i posjetiocima Pomorskog muzeja su na dvadese-

tak panoa prikazani uglavnom privredni oglasi koji su objavljivani u tadašnjim štampanimmedijima. U muzičkom dijelu programa nastupio je sastav „Škuribanda" iz Kotora.

5Jedra Boke - novembar/2015.

žiteljima nije predstavljao period između dvasvjetska rata, već razdoblje nakon rata, periodmira koji se čekao dugo, koji je sa sobom dono-sio nove nade, želje, inovativnost i produktivnost.Ne sluteći nadolazeću pošast, razvijao se sasvimnovi život. Osjeća se neprolazno bogatstvo mul-tietničnosti, koji nije bio suživot, već život bezpomjena tolerancije, jer svakodnevno i podrazu-mjievajuće nema potrebe tolerisati. Tu su brojna

prezimena kojih više nema, a dali su svoj dopri-nos razvoju grada i koji je ostavio pečat na da-našnjicu, kazao je Mlinarević.

On se posebno zahvalio profesorki GracijeliČulić i Boru Cicoviću, odnosno ljudima koji supomogli svojim svjedočanstvima i savjetima dase bolje shvati period, ali i ljudi između dvasvjetska rata.

Kotor je vidio brojne istorijske izložbe koje surijetko predstavljale njegov ekonomski život,ako izuzmemo pomorstvo. Takođe su rijetkoobuhvatale period između dva rata. Ratovisu valjda bili interesantniji. To ovuizložbu čini osobenom, vrijednom, tetreba pohvaliti autora na njenoj pri-premi, kao i Muzej na njenojpostavci. Nekoliko zapažanja na osnovu

pregleda oglasa i reklama.Prvo što se uočava je mnoštvo pri-

vrednih, uslužnih i zanatskih djelatnostikoje su u Kotoru nuđene i obavljane, tu suzanatlije i trgovci svih vrsta, fabrike, doktori,restorani, hoteli, advokati, banke, putničkeagencije, lokalna samouprava.Drugo zapažanje koje želim da podijelim sa

vama jeste da na svakom oglasu ili reklami senalazi ime i prezime, iza svake od njih se nala-

zi vlasnik posla koji se oglašava svojim imenomi prezimenom pored naziva svoje firme. To supoznavaocima ovog vremena dobro poznata

imena. Naći ćete ih u spiskovima Bokeljskemornarice, Gradske muzike, Srpskog

pjevačkog društva Jedinstvo, brojnimdrugim kulturnim, vjerskim i sport-skim društvima novog vremena. Taimena su često i glavni protagonistiu člancima naše Karampane.Dakle, preduzetnik tog vremena je

društveno i kulturno prisutan i akti-van. Društveno i privredno se ne isklju-

čuju, već skladno nadopunjuju, uz težnjuda se prenesu na potomstvo koje će nastavitiposao familije i naslijediti društveni angažman.Kakva suprotnost od današnjeg vremena.Čitajući reklame današnjih firmi ne znamo kosu njeni vlasnici, niti kakav je njihov društveniživot, poručio je Kordić.

Mr Stevan Kordić: Osobeno svjedočanstvo o istoriji KotoraOtvarajući izložbu mr Stevan Kordić je rekao da je pred posjetiocima veoma osobeno svjedočan-stvo o istoriji našeg grada sagledano kroz izbor reklama objavljenih u periodu između dva rata.

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a ne

ws

U svom obraćanju naotvaranju ove izložbe di-rektorica Pomorskog mu-zeja Crne Gore mr Mi-leva Pejaković Vujoše-vić, naglasila je da otva-renje ove izložbe nijeslučajno održano upra-vo u prostoru Pomor-skog muzeja:

Nije slučajnost što jevečeras izložba Slovenski karnevali koja obuhvata12 država postavljena u ovom kulturnom zdanju,jer karnevalske svečanosti u Kotoru imaju dugutradiciju. U organizaciji Kotorske biskupije spomi-nju se već 1518. godine. Poklade, maškare, karne-vali samo su neki od naziva za razdoblje nakonNove godine do čiste srijede ili Pepelnice. U to vri-jeme svako ima pravo postati neko drugi, maskira-ti se, obući neko drugo ruho, pridružiti se veseloj irazigranoj karnevalskoj povorci. Kotorani su dobropoznavali običaje maskiranja kojima su se radova-li i osmišljeno ih pripremali, a to čine i danaspokazujući svo bogatstvo duha i umijeća.

Uz kotorski karneval vezuje se i pisana riječ uobliku satiričnog lista Karampana – zrcalo naravibokeljskih koji izlazi od 1926. godine, a uz

Karampanu je i humoristični list Ćakulona, čiji jeprvi broj izašao davne 1886. godine.

Sve su to razlozi zbog kojih je izložba došla napravo mjesto, kazala je Vujošević napomenuvši dase izložba organizuje zahvaljujući Andreji Rihter,izvršnoj direktorici FSK, koja je istog dana imalaizlaganje na okruglom stolu na Cetinju u okviruprezentacije aktivnosti međunarodne organizacije.

Forum slovenskih kultura je međunarodna orga-nizacija osnovana 2004. godine, s ciljem očuvanjai razvoja kulturnih vrijednosti, tradicija i kulturnihsadržaja na prostoru zemalja u kojima se govorislovenskim jezicima. Danas Forum okuplja desetdržava članica: Bugarska, Bosna i Hercegovina, Bje-lorusija, Hrvatska, Makedonija, Rusija, Slovenija,Srbija, Ukrajina i Crna Gora, i tri zemlje posmatra-ča: Češka, Poljska i Slovačka. Pomorski muzejpredložen je od strane Foruma slovenskih kulturaza Nagradu Živa za najbolje primjere muzejskedjelatnosti u slovenskim zemljama, istakla jeVujošević izražavajući veliku čast i zahvalnost:

Mi smo ove godine dobili to najveće priznanjeod svih muzeja koji su aplicirali u Crnoj Gori.Nagrada je dodjeljena prije tri mjeseca u SanktPetersburgu i to nam daje snagu i vjetar u leđa dabudemo još bolji, zaključila je Vujošević.

6 Jedra Boke - novembar/2015.

Izložba Slovenski karnevali je zasnovana na kulturnim vrijednostima i tradiciji koje su zajedničke svimslovenskim zemljama. Nastala je 2014. godine u okviru obilježavanja desetogodišnjice postojanja

Foruma slovenskih kultura. Nakon prikazivanja u sjedištu UNESKo-a u Parizu, izložba je bila organizovanau Pazinu, Ljubljani, Beogradu i Banja Luci. Do kraja 2016. godine biće prikazana u svim zemljama uče-

snicama Foruma slovenskih kultura. Slovenski karnevali su kotorskoj publici, koja zna da cijeni karneval-ske svečanosti, bili predstavljeni na 60 panoa sa atraktivnim fotografijama i autentičnim maskama iz 12

slovenskih zemalja. Osim ministra Pavla Goranovića o izložbi su govorile, u ime Foruma slovenskih kulu-ra, direktorica Muzeja novije istorije u Celju mr Andreja Rihter i direktorica našeg muzeja mr MilevaPejaković Vujošević. U uvodnom dijelu, nastupile su kotorske flautistice prof. Angela Mijušković i

prof. Andrea Petrović, koje su svojim muzičkim nastupima upotpunile veče.

SSlloovveennsskkiikkaarrnneevvaallii

Nastavak sa strane 1

Pavle Goranović (riječ ministra kulture

Crne Gore)

Poštovana gospođo Rihter, uvaže-na gospođo Pejaković Vujošević,dame i gospodo, dragi prijatelji,

Čast mi je da vas pozdravim i iz-razim zadovoljstvo uspješnom sa-radnjom Ministarstva kulture sa Fo-rumom slovenskih kultura. U nizuzajedničkih projekata, večeras smou prilici da prisustvujemo otvaranjuizložbe Slovenski karnevali uPomorskom muzeju.

Kotor, kao dio svjetske baštineUNESCO, već decenijama je pre-poznatljiva vrijednost crnogorske imediteranske kulture. Ovaj grad jezaista i izuzetan primjer brige sa ko-jom lokalna zajednica živi vjeko-vnu multikulturnu tradiciju. Kotorje simbol duhovnosti i postojanostisvjetske baštine, koju, osim izvan-rednih građevina i autentičnih ob-jekata, čine i ljudi i običaji, načinživota. Ali i identitet koji doprinosireafirmisanju osobenosti kulturnognasljeđa ovog podneblja.

Poput velikog broja lokaliteta svjetske baštine,Kotor se susrijeće sa pitanjima očuvanja vrijedno-sti baštine sa jedne strane i potrebe da se njegovakultura što više otvara prema svijetu kroz dalji kul-turni i ekonomski razvoj. Jedna od najreprezenta-tivnijih institucija u smislu vrjednovanja značajaKotora na kulturnoj i turističkoj mapi svakako jePomorski muzej, koji, prateći tendencije razvojamuzejske djelatnosti, obogaćuje svoje fondove isvoje potencijale na pravi način stavlja na raspola-ganje turističkoj privredi. Postignuća Pomorskogmuzeja u djelatnostima savremene muzejske pra-kse, prepoznao je i Forum slovenskih kultura, koji

mu je ove godine dodijelio speci-jalno priznanje - Nagradu Živa.

Bogata karnevalska tradicija,ko-ja na najbolji način odražavadio identitetskog značenja Boke-lja, ima izuzetan potencijal dadoprinese kulturno-turističkoj va-lorizaciji ovog područja. Iz tograzloga, veliko nam je zadovolj-stvo što je Forum slovenskih kul-tura izabrao da uključi i kotorskekarnevalske fešte u postavkuizložbe sa kojom je ova međuna-rodna organizacija, u 2014. go-dini, obilježila desetogodišnicupostojanja. Na ovaj način, plo-dna kulturna saradnja slovenskihzemalja, realizovana pod okri-ljem Foruma, dokazuje svojekulturno-istorijsko utemeljenje izajedničku viziju budućnosti za-snovanu na unapređenju materi-jalne i nematerijalne kulturnebaštine.

U tom smislu, Crna Gora je dosada učestvovala u nekoliko zna-čajnih projekata Foruma, a ovegodine smo i zvanično postali diojednog od najvažnijih međuna-rodnih projekata u književnosti -

100 slovenskih romana, dajući tako naš doprinosistorijski osvjedočenoj povezanosti kulturnih identi-teta slovenskih zemalja, upotpunjavajući idejuevropske kulturne raznolikosti.

Naglašavajući značaj dosadašnjih dostignuća uokviru Foruma, uvjeren sam da ćemo u narednomperiodu učiniti još više, kako bi našu zajedničkupriču snažnije promovisali na globalnom nivou.

U ime naše buduće saradnje i još uspješnije na-redne decenije Foruma slovenskih kultura izložbuSlovenski karnevali proglašavam otvorenom.

7Jedra Boke - novembar/2015.

Jedna od najreprezen-tativnijih institucija usmislu vrjednovanja

značaja Kotora na kul-turnoj i turističkoj mapi

svakako je Pomorskimuzej, koji, prateći ten-dencije razvoja muzej-ske djelatnosti, oboga-

ćuje svoje fondove isvoje potencijale na

pravi način stavlja naraspolaganje turističkoj

privredi.

Mr Andreja Rihter

Za trajanja izložbe Blago bokeljskih baulaTivćani i posjetioci tog grada, kao prije njihžitelji Krka, mogli su u galeriji ljetnjikovca

Buća-Luković da vide preko 80 zanimljivih eks-ponata – starih baula (kovčega) sa odjevnim pred-metima, ukrasima, komadima nakita ili naoruža-nja, te nekoliko impresivnih portreta bokeških ka-petana, patruna ili dama iz bogatih familija iz 18.i 19. vijeka na kojima se mogla vidjeti ondašnjamoda i kultura odijevanja.

Riječ je o postavci našeg muzeja, kojom je pred-stavljen dio kulturno-umjetničkog blaga koje baš-tini Boka Kotorska, objedinjujući pritom mnogezanimljive artefakte koji zauzimaju značajno mje-sto u prostoru Pomorskog muzeja u Kotoru, ali ione posuđene iz privatnih zbirki, od knjiga kotor-skih notarskih spisa, preko bokeljske narodne noš-nje, pripadajućeg ženskog i muškog ukrasa, do-

brotske čipke, zlatoveza, pa sve do serije portret-nih slika poznatih ličnosti iz bokeške istorije.

Kultura je oblast koja se prožima kroz sve oblikeljudskog trajanja i postojanja, a ljepota življenjasamo je dio tog kulturnog miljea, koja se na pod-ručju Boke ogleda kroz življenje u brojnim lije-pim kapetanskim palatama i reprezentativnim ku-ćama. Sva ta zdanja imaju naglašenu kulturno-istorijsku, umjetničku i arhitektonsku vrijednost iona su na najbolji način, svjedočanstvo o stepenudruštvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja Bo-ke, koja je prava pomorska oaza. Podigli smo po-klopce djevojačkih i mornarkih škrinja, drvenihsanduka iz tih palata, sa željom da se publika

susretne sa preko 80 vrijednih eksponata iz naše inekoliko privatnih zbirki, kazala je, otvarajući iz-ložbu, direktorica Pomorskog muzeja Kotor, mrMileva Pejaković-Vujošević.

Dobrotski vez-čipku u kotorskim dokumentimazovu reticella ili radesello. Naziv ovog vezasusreće se prvi put 1573. godine. Koliko su bileznačajne dobrotske čipkarice i vezilje najboljesvjedoči podatak da je na međunarodnoj izložbiu Beču 1910. godine, među brojnim predmetimaiz raznih krajeva austro-ugarske carevine, pravusenzaciju izazvala cacara – kapa od bijele tele sarekamom, koja je više vjekova bila sastavni dioženske dobrotske nošnje. Na toj izložbi ova kapaje visoko ocijenjena jer je to bio rad čiste čipkasteizrade visokog baroknog stila sa pru-gama i čvori-ćima. Kapu su obično nosile starije žene, a poro-dica Radimir posjeduje jedan od samo dva saču-

vana njena primjerka, kazala je Pejaković-Vujošević.

Posebno mjesto imaju predmeti koji su iskovaniu samom gradu na što nas upućuje i eksponat će-sa na kojoj je ugravirao majstor svoje ime - IvoBuronić, mjesto izrade Kotor i godina 1861. Poljepoti ne izostaje ni portret Zorke Radimir nasli-kan u tipičnom gradskom maniru, a njena garde-roba obiluje dobrotskom čipkom i nakitom. Nekase vaše oči odmore, a vaša duša oplemeni u susre-tu sa ovim dragocjenim predmetima koji zauzi-maju vidno mjesto u kulturnom i umjetničkom na-sljeđu Boke i imaju visoki umjetnički i stvaralačkidomet – rekla je mr Mileva Pejaković Vujošević.

8 Jedra Boke - novembar/2015.

SA GRADSKIM CENTROM ZA KULTURU U TIVTU SMO REPRIZIRALI IZLOŽBU

Blago bokeljskih baula u Tivtu

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a ne

ws

U ovom muzeju se ču-va ogroman broj doku-menata koji karakterišuzajedničku kulturu i tr-govinske odnose izmeđuOsmanskog carstva i Cr-ne Gore. U okviru ovogprojekta prošle godinesu stručnjaci iz General-nog direktorata za zem-ljišni registar RepublikeTurske posjetili peraškimuzej i uradili transkrip-ciju dokumenata na os-manskom jeziku. Zah-valjujem Andru Radulo-viću, direktoru i svim zaposlenima u Muzeju, napruženoj podršci i pomoći. Pretpostavlja se da seu osmanskim arhivima nalazi oko 60 hiljada doku-menata o Crnoj Gori. Veoma je važno da se oniprevedu i učine dostupnim crnogorskim istoričari-ma. Vjerujem da će ovakve aktivnosti dati dopri-nos zajedničkoj izgradnji jednog svijeta gdje ćesvi ljudi živjeti u harmoniji poštujući različitosti,poručio je Galip.

Ponosni smo i zbog toga što smo izložbom Fer-mani i berati iz fundusa Muzeja grada Peras-

ta otvorili vrata saradnjene samo sa MuzejimaKotora i Državnim arhi-vom Turske, nego i svihinstitucija kulture našezemlje i Turske. Nekaova izložba bude samomali doprinos u nastav-ljanju njegovanja zao-stavštine naših predaka,ali i veliki dokaz sprem-nosti na zajedničkomosvjetljavanju i prouča-vanju kulture dvaju na-roda koji su u istom vre-menu sa različitom pri-

padnošću stvarali budućnost koju danas uspješnotrošimo, rekao je Andro Radulović, direktor OJUMuzeji.

Dokumentaristkinja Mirjana Vukasović, koja jeosmislila postavku, naglasila je značaj timskog ra-da, zahvaljujući kome je nastala izložba, čime jeMuzej grada Perasta još jednom potvrdio svoj zna-čaj i važnost na kulturnoj mapi Crne Gore. Onaje zahvalila na pomoći Ajdinu Rakiću, sekretarui prevodiocu u Ambasadi Turske i Aleksandri Si-meunović, istoričarki umjetnosti.

9Jedra Boke - novembar/2015.

SARADNJA SA AMBASADOM REPUBLIKE TURSKE U PODGORICINASTAVLJENA JOŠ JEDNOM IZLOŽBOM

Blago osmanskog arhivaLijepa saradnja Muzeja grada Perasta sa ambasadom Republike Turske u Crnoj Gori nastavljena je izlož-bom kopija dokumenata iz Osmanskog arhiva u Istambulu, pod nazivom Blago osmanskog arhiva. U

prisustvu brojnih zvanica iz diplomatskog kora Republike Turske i Republike Azerbejdžana, kao ipredstavnika kulturnog i javnog života Turske, izložbu je, u nedjelju 22. novembra, otvorio ambasadorRepublike Turske u Crnoj Gori, gospodin Serhat Galip. Tom prilikom su govorili predsjednik Opštine

Kotor, dr Aleksandar Stjepčević, direktor Muzeja grada Perasta Andro Radulović i MirjanaVukasović, dokumentarista u Muzeju grada Perasta, autorka izložbe. Poseban doprinos ovom događaju,kao i promociji Turske kulture i kuhinje u Perastu, dala je porodica Karađuzović iz Starog Bara, svojim

domaćim specijalitetima. Folklornim motivima iz Rukoveti Stevana S. Mokranjca, koje je izvela uaranžmanu za violinu, posjetioce je pozdravila prof. Dušica Kordić.

MUZEJ PERASTAMUZEJ PERASTA

Foto

graf

ije: R

adio

Dux

Mirjana Vukasović, Andro Radulović,ambasadorSerhat Galip i gradonačelnik dr Aleksandar Stjepčević

Ovo je najuspješnija poslovna godinaod postojanja Luke. Takođe tu je i finan-sijski rezultat, koji za nas ipak nije toli-ko dominantan koliko povećanje pro-meta i zadovoljstvo klijenata. Srednjaocjena koja se odnosi na usluge je 4.6 ito je naša najbolja referenca. U najaviza 2016. imamo više za trideset dolaza-ka nego ove godine. Međutim postojeograničenja koja bi mogla uticati daiduće godine ispunimo zahtjeve kojepred nas postavljaju brodari. Jedno je dali ćemo mi raditi djelatnost, ili će to raditi nekodrugi. Nadam se da će Luka kao akcionarsko dru-štvo koje baštini tradiciju na ovom prostoru iovom akvatorijumu zaslužiti da dobije šansu da idalje upravlja lukom i pruža lučke usluge, pa utom cilju očekujem povoljno rješenje.Želja nam je bila da kroz fotografiju pokažemo

da Luka Kotor ne postoji od 1988. godine, datraje mnogo duže, da je imala svoju prošlost,sadašnjost i budućnost. Luka Kotor je treća naJadranu i osma na Mediteranu. Grad Kotor ima

svakako jednu od vodećih pozicija usvjetskim okvirima kada je turistička pri-vreda u pitanju, pa zato tu šansu trebaiskoristiti toliko brzo i hitno i to do krajagodine, kazao je Kusovac.

Direktor Kulturnog centra Miloš Dže-verdanović je istakao da mu je čast štoje ova institucija domaćin partner pro-slave uspješne sezone Luke Kotor, jed-nog od najprestižnijih crnogorskih bren-dova i kompanija.

Oni su svoje društveno odgovorno poslovanjepodijelili sa nama. Niz aktivnosti koje je Kulturnicentar imao od kada sam na čelu ove kuće, po-mogla je Luka Kotor koja je bila nezaobilaznipartner, ne samo finansijski nego i u svakom dru-gom smislu, kazao je Dževerdanović.Među fotografijama kao i nagradama, posebnu

pažnju izazvalo je priznanje “International Starfor Quality”koje je kotorska kompanija dobilaod asocijacije Bussines Initiative Directions uŽenevi za 2015. godinu.

10 Jedra Boke - novembar/2015.

Luka Kotor kroz istoriju

POVODOM USPJEŠNOG ZAVRŠETKA GLAVNE KRUZING SEZONEODRŽANA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA

Povodom uspješnog završetka glavne kruzing sezone u Kulturnom centru Nikola Đurković uKotoru 25. novembra upriličena je izložba fotografija i priznanja pod nazivom Luka Kotor

kroz istoriju. Izložbu čine stare i nove fotografije Luke, brodova i istorijskih trenutkaka. Autori suStevan Kordić, Ivka Janković, Zoran Nikolić, Klaudio Katelan i Miro Marušić. Od starih fotografija,kao dokumenti jednog vremena, izdvajaju se one o brodu Jadran i čuvena posjeta jahte Kristina grčkog

brodovlasnika Onazisa, 1960. godine, koja je obilježila prošli milenijum. Brojne posjetioce i zvanicepozdravili su Maja Danilović, menadžer, i Vasilije Kusovac, izvršni direktor Luke Kotor. Govorio je i

direktor Kulturnog centra Miloš Dževerdanović. Muzički ugođaj kreirao je Marinko Pavićević.

11

Costa Deliziosa privezana u Luci Kotora 25. novembra oko 14 sati

U novembru, posljednjem mjesecu kruzing sezone, u Kotor je ukupno dolazilo 12 većih ili manjihturističkih brodova. Sve skupa pridošli brodovi ostvarili su 23 dolazaka, odnosno 29 boravišnih dana,

tako što je nekoliko brodova ostajalo u Kotoru po dva dana. Kruzing sezonu je zatvorio italijanskibrod Costa Deliziosa (Kosta delicioza). Na ovom plovećem hotelu bilo je preko dvije hiljade put-nika i hiljadu članova posade. Kruzer je iz Luke Kotor ispraćen u večernjim satima, sirenom u pratnji

patrolnog broda na kojem je bio izvršni direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac sa saradnicima.Kusovac je za medije rekao da je Luku Kotor ove godine posjetilo rekordnih 410 kruzera sa preko

450.000 putnika, 1.500 jahti sa preko 7.000 putnika. Prema najavama za 2016. godinu, očekuje sepreko 440 brodova, oko 40 dolazaka više nego ove godine.

Kotor su u novembru posjećivali sljedeći brodovi:

Athena (6/7, 16/17. i 29/30)

Artemis (4/5. i 19/20.)

Costa Deliziosa (3, 14 i 25.)

Costa Mediterranea

(2. i 9.)

Costa neoRiviera (9.)

Horizon (5.)

MSC Musica (7, 14. i 21.)

MSC Opera (5.)

Riviera (3. i 10.)

Splendour of the Seas

(1. i 15.)

Star Breeze (3.)

Viking Star (11. i 23.)

Jedra Boke - novembar/2015.

Fotografije: S..Dabinović

Pomorstvo u KOTORU danasFo

togr

afije

: Bok

anew

s

DRUGI MOREJSKI RAT – ili Mletačko-otomans-ki rat 1714. - 1718. – bio je Osmi tursko-

mletački rat odnosno posljednji sukob izmeđuPresvijetle republike Venecije i Otomanskog

carstva koji je završio otomanskom pobjedom, imletačkim gubitkom Peloponeza. Veneciju je odveće katastrofe spasila vojna intervencija Habs-burške Monarhije 1716. nakon koje je sklopljenPožarevački mir 1718. koji je doveo do okon-čanja rata. Nakon prethodnog Morejskog rata(1684-1699) Otomansko Carstvo bilo je prisi-

ljeno potpisati Karlovački mir, u januaru 1699.kojim je pristalo na teritorijalne ustupke na

račun Mletačke republike, od kojih je najzna-čajniji bio Peloponez. Ti gubitci su osmanlijamateško pali, tako da je carstvo jedva čekalo pri-liku za revanš. Prilika se ukazala 1714. kada jeCarstvo upravo izašlo iz uspješnog rata sa Rus-

kim Carstvom, a Austrija se uplela u Rat zašpansko nasljeđe, tako da se proturska kršćanska

koalicija raspala. Visoka Porta tada je napalanajslabiju kariku Veneciju, ali je bila primorana

potpisati Požarevački mir 1718. kojim jeOtomansko carstvo izgubilo značajna područja

na sjeveru prema Austriji. Venecija je na Jadranudobila Imotsku krajinu, nekoliko utvrđenja uHercegovini i nešto malo u Boki Kotorskoj.

PROŠLOSTPROŠLOST

Rječnik QpnpstuwpU NOĆI 30. NOVEMBRA1708. godine tartana SanCristoforo, kojom je za-povjedao znameniti boke-ški kapetan Ivan (Zvane)Balović, u blizini Dubrov-nika bila je zahvaćenaolujnim vjetrom. Kapetani četiri člana posade, zajedno sa tartanom, prežive-li su tu tešku neveru. Događaj je prikazan na srebr-noj votivnoj pločici koju su kapetn i članovi posa-de darivali peraškoj Gospi nakon primljene milosti.Na pločici je ugraviran sljedeći natpis: TARTANA

S. CRISTOFORO CAP:/ ZVANNE BALOVI V.F.G.A./LA NOTE DI 30 NOV / 1708 FVORI DI RAGUSI/CON 4 MARINERI.Navedena votivna pločica je prva koju je darivao

kapetan Ivan Balović, a osim nje poklonio je još exvota. Srodnik je kapetana Jurija Balovića (1672-1727), pisca Pratichae Schrivaneschae – pomor-skog priručnika za brodske pisare.Osam godina poslije opisanog događaja kod Dub-

rovnika, 1716. godine, kap. Ivan Balović daruje pe-raškom svetištu srebrni ex voto, izuzeno kvalitenoizrađenu, koji potvrđuje njegovo sudjelovanje uDrugom morejskom ratu kao zapovjednika mleta-čke državne (ratne) korvete S. Pietro Apostolo. Na-kon prekida opsade ostrva Krf, on se našao usredneprijateljskog ratnog brodovlja, ali se spasio za-hvaljujući snažnoj oluji koja je potopila brojne tur-ske brodove.

Stari jedrenjaci bokeških kapetanaStari jedrenjaci bokeških kapetana

Korveta S. Pietro Apostolo; 1716; kap. Ivan Balović; ex voto; Svetište Gospa od Škrpjela

RE