BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, JANUAR 2015

20142014U PALATI GRGURINA

Godina 2014. kao i godina prije nje, ostaće upamćena u analima Pomorskog muzejaCrne Gore u Kotoru kao godina bogata događajima i ispunjena značajnim aktivnostima

kojima se Muzej ponovo potvrdio kao jedna od vodećih muzejskih institucijau Crnoj Gori. (Kompletan pregled na stranama 3, 4 , 5, 6, 7 i 8)

Kao i svake godine u januaru i na početku 2015. uspješno smo obaviligodišnji popis svih dobara u Pomorskom muzeju. Popisom su standar-

dno bili obuhvaćeni eksponati u upotrebi, eksponati van upotrebe, osnov-na sredstava i sitni inventar, muzejska publikacija Godišnjak. Takođe jeizvršen popis i blokova ulaznica, blagajne, kao i obaveze i potraživanje.Popis je izvršen sa stanjem na dan 31. decembra 2014. godine.

Rezultate popisa je verifikovala Centralna popisna komisija u sastavu: Ra-dojka Abramović, predsjednik, Danijela Nikčević, član, i Marica Đurko-vić, član. U Komisiji za popis eksponata i eksponata van upotrebe bile su:Jelena Karadžić, predsjednik, i Sandra Sekulić, član. Popis Godišnjaka,referentne publikacije Pomorskog muzeja popisala je Komisija za popis ubiblioteci, u sastavu: Milica Vujović, predsjednik, i Ilija Mlinarević, član.Komisija za popis osnovnih sredstava i sitnog inventara radila je u sastavu:Slavko Dabinović, predsjednik, i Tomislav Bonić, član. Komisija za rashodosnovnih sredstava i sitnog inventara, obavila je posao u sastavu: SmiljkaStrunjaš, predsjednik, Renata Pejaković i Milutin Vicko, članovi.

Popis je okončan 26. januara 2015. godine a Odluku o popisu donijela jedirektorica Muzeja, mr Mileva Pejaković Vujošević 20. decembra 2014.

2 Jedra Boke - januar/2015.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeObavili smo godišnji popis

NAŠ KANTUNNAŠ KANTUN

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruJanuar 2015. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka JanićijevićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja koji

će naredne 4 godine raditi u sledećemsastavu:

Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka XVIIIvijeka, koja je od 1949-1952. godine kom-pletno restaurirana i adaptirana za potrebe

Muzeja. Danas je Pomorski muzej institucijakulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na

bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

PREDMET: Jubilarni medaljonNjegoš, na lancu;KOMADA: Četiri; OTKUP OD: Darka Milićevića;DATUM: 28. mart 2014.

PREDMET: Ječerma – dio crno-gorske muške narodne nošnje;KOMADA: Jedan;OTKUP OD: Vladimira Perovića;DATUM: jun 2014.

PREDMET: Gete – dio crnogor-ske muške narodne nošnje;KOMADA: Jedan;OTKUP OD: Vladimira Perovića;DATUM: jun 2014.

PREDMET: ŽUPET – dio ženskanarodna nošnja iz Gornje Lastve;KOMADA: Jedan;OTKUP OD: Eme Ponjarac;DATUM: 2.08. 2014.

PREDMET: Kecelja – traversa– dio ženska narodna nošnja izGornje Lastve;KOMADA: Jedan;OTKUP OD: Eme Ponjarac;DATUM:12. avgust 2014.

PREDMET: Marama – faculet,(žuta svila) – dio ženska na-

rodna nošnja iz Gornje Lastve;KOMADA: Jedan;

OTKUP OD: Eme Ponjarac;DATUM: 12.08. 2014.

PREDMET: Ukrasne trake –svila, dio ženska narodna

nošnja iz Gornje Lastve;KOMADA: Dvije;

OTKUP OD: Eme Ponjarac;DATUM: 12. avgust 2014.

PREDMET: KnjigaO crnogorskoj crkvi;

AUTOR: Ranko Perović;KOMADA: Jedan.

PREDMET: KnjigaŽeljko Brguljan;

AUTOR: Nikola Albaneže;KOMADA: Jedan.

PREDMET: Knjiga GorskiVijenac-likovno čitanje;

AUTOR: Predrag Dragović;KOMADA: Jedan.

PREDMET: Knjige Jeziku akciji i Teorije i metode;

AUTOR: Slavica Perović;KOMADA: 10 i 15.

PPRREEDDMMEETTII OOTTKKUUPPLLJJEENNII UU 22001144..

NAZIV: Zavjetni darovi sapomorskom tematikom;MJESTO ODRŽAVANJA: Rijeka,crkva Uznesenja Blažene DjeviceMarije;AUTORI: Don Anton Belan, mr Mi-leva Pejaković Vujošević, RadojkaAbramović;ORGANIZACIJA: Pomorski muzej,Kotorska biskupija, Hrvatska bra-tovština Bokeljska mornarica 809Rijeka; BROJ EKSPONATA: 411PORIJEKLO EKSPONATA: FundusKotorske biskupije;KATALOG: DaTRAJANJE: Od 16. do 22. februara.

NAZIV: Slavni kapetani BokeKotorske;MJESTO ODRŽAVANJA: Novi Sad,Muzej Vojvodine;

AUTORI: Radojka Abramović, IlijaMlinarević;ORGANIZACIJA: Pomorski muzej iMuzej Vojvodine; BROJ EKSPONATA: 43PORIJEKLO EKSPONATA: FundusPomorskog muzeja u Kotoru;KATALOG: DaTRAJANJE: Od 14. do 28. 3. 2014.

NAZIV: Iz škrinje za duge plovid-be;MJESTO ODRŽAVANJA: Kotor, Po-morski muzej Crne Gore;AUTORI: Radojka Abramović, Jele-na Karadžić, Ilija Mlinarević;ORGANIZACIJA: Pomorski muzejBROJ EKSPONATA: 120PORIJEKLO EKSPONATA: FundusPomorskog muzeja, privatne zbirkedirektora Radio Duksa MiroslavaMarušića, Zorana Radimira, Andri-je Mlinarevića, Slavka Dabinovićai Foto, kino i video kluba – Mladost

iz Donje Lastve iz Tivta;KATALOG: DaTRAJANJE: Od 16. do 23. 5. 2014.

NAZIV: Otvoreni prozori VojaStanića;MJESTO ODRŽAVANJA: Kotor, Po-morski muzej Crne Gore;AUTORI: Radojka Abramović, Ga-jo Vojvodić;ORGANIZACIJA: Pomorski muzej iGalerija Gayo, Podgorica;BROJ EKSPONATA: 23PORIJEKLO EKSPONATA:Galerija Gayo, Podgorica;KATALOG: DaTRAJANJE: Od 15. 7. do 5. 8. 2014.

NAZIV:Dokumentovana pomor-ska tradicija Boke;MJESTO ODRŽAVANJA: Kotor, Po-morski muzej Crne Gore;AUTORI: Tomislav Bonić, IlijaMlinarević;

3Jedra Boke - januar/2015.

Pored redovnih djelatnosti čiji je cilj zadovoljenje svakodnevnog velikog interesovanja posjetila-ca, bili smo posvećeni organizaciji više izložbi u zemlji i inostranstvu, zatim izdavačkoj djelat-

nosti, a uz to smo u Muzeju upriličili i promocije novih knjiga drugih izdavača. Godinu su svakakoobilježila dva događaja: međunarodna izložba Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca koja je bila

postavljena u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu i trajala je tri mjeseca, kao i izdavanje prvogtoma Godišnjka našeg muzeja broj LIX-LX. Muzej su i u 2014. redovno posjećivale delegacije na

visokom nivou ostavljajući u Knjizi utisaka trajni trag svog boravka u Palti Grgurina. S tugom pomi-njemo kao događaj koji je u 2014. obilježio djelovanje Muzeja da je početkom februara 2015. izne-nada preminula prof. dr Marija Milja Radulović, član Savjeta Pomorskog muzeja, njegov veliki

prijatelj i vrsni kulturni djelatnik u Boki.

Godina novih poduhvata

NAJVAŽNIJE DJELATNOSTI POMORSKOG MUZEJA

Jedan od dva najvažnija događaja u 2014: Otvaranje izložbe Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca u Muzeju za umjetnost i obrt

IZLOŽBE

MUZEJ U 2014.MUZEJ U 2014.

(nastavak sa strane 3)ORGANIZACIJA: Pomorski muzejBROJ EKSPONATA: 40PORIJEKLO EKSPONATA: FundusPomorskog muzeja;KATALOG: DaTRAJANJE: Od 17. 9. do 1. 10.2014.

NAZIV: Vila Divyca u gradu vileAlkime;MJESTO ODRŽAVANJA: Kotor, Po-morski muzej Crne Goret;AUTOR: Iva Lulić;ORGANIZACIJA: Pomorski muzej,Centar za kulturu grada Krka BROJ EKSPONATA: 39PORIJEKLO EKSPONATA: Privatnakolekcija Ive Lulić;KATALOG: DaTRAJANJE: Od 18. 10. do 8. 11. 2014.

NAZIV: Zavjetni darovi bokelj-skih pomoraca;MJESTO ODRŽAVANJA: Zagreb,Muzej za umjetost i obrt;AUTORI: dr Arijana Koprčina, Želj-ko Brguljan, mr Mileva PejakovićVujošević;ORGANIZACIJA: Pomorski muzej,Muzej za umjetost i obrt, Kotorskabiskupija, Hrvatska bratovština Bo-keljska mornarica 809, Zagreb BROJ EKSPONATA: 450PORIJEKLO EKSPONATA: FundusKotorske biskupije;KATALOG: DaTRAJANJE: Od 11. 11. 2014. do15. 1. 2015.

NAZIV: Replike hladnog oružjaiz privatne kolekcije KotoraninaAndrije Ramadanovića;MJESTO ODRŽAVANJA: Kotor, Po-morski muzej Crne Gore;AUTOR: Andrija Ramadanović;ORGANIZACIJA: Pomorski muzej;BROJ EKSPONATA: 35PORIJEKLO EKSPONATA: Privatnazbirka Andrije Ramadanovića;KATALOG: DaTRAJANJE: Od 21. 11. do 5. 12.2014.

NAZIV: Bitve, mandraći i tira-duri;MJESTO ODRŽAVANJA: Budva,Javno preduzeće Morsko dobro Cr-ne Gore - Budva, Moderna galerija;AUTORI: Slavko Dabinović i IlijaMlinarević;ORGANIZACIJA: Pomorski muzej iModerna galerija; BROJ EKSPONATA: 80 fotografijaPORIJEKLO EKSPONATA: Pomor-ski muzej u Kotoru;KATALOG: NeTRAJANJE: Od 26. 12. 2014. do 28.3. 2014.

NAZIV: Godišnjak br LIX-LX,prvi tom;IZDAVAČ: Pomorski muzej CrneGore u Kotoru;AUTORI: Više autora;ŠTAMPA: GudCo d.o.o. Perast;DATUM IZDANJA: Decembar 2014.PROMOCIJA: 29. 12. 2014. u Po-morskom muzeju

PREDMET: KnjigaNAZIV: Ploveći sam oko svijeta,AUTOR: Kapetan Džošua Slokam;IZDAVAČ: Interliber, SarajevoPROMOCIJA: 6. 6. 2014.ORGANIZACIJA: Pomorski muzeju Kotoru, Pomorska biblioteka.

PREDMET: Monografija;NAZIV: Integrativna zaštita baštinesa metodologijom preventivnekonzervacije;AUTOR Prof. dr Mila Popović Ži-vančević;IZDAVAČ: Centralni institut zakonzervaciju, Beograd;PROMOCIJA: 23. 9. 2014;ORGANIZACIJA: Pomorski muzeju Kotoru.

DOGAĐAJ: Dodjela nagradePomorskog muzeja;NAZIV NAGRADE: Merito Na-vali;DATUM: 17. 9. 2014;DOBITNIK: Zoran RadimirORGANIZACIJA: Pomorski muzej.

DOGAĐAJ: Istorijsko veče;NAZIV: Tragom jedne umjetni-čke slike Vjenčanje Crne Goresa morem;DATUM: 1. 7. 2014;ORGANIZACIJA: Pomorski muzeju Kotoru, Matica crnogorska -Ogranak Kotor.

Januar 2014. godine ćeostati upamćen u radu

Pomorskog muzeja po na-gradi koju je Kotorska bi-skupija dodjelila mr Mi-levi Pejaković Vujoše-vić, direktorici Pomorskogmuzeja Crne Gore – Ko-tor. Značajno priznanje –jubilarna spomen medalja

Sv. Tripuna 809-2009. rezultat je uvažavanja i visoke ocje-ne dugogodišnje saradnje Pomorskog muzeja i OrdinarijataKotorske biskupije. Kako je navedeno u obrazloženju Od-luke o dodijeli medalje, Biskupski ordinarijat je cijenioprevashodno to što je uz vođstvo mr Mileve Pejaković Vu-jošević Pomorski muzej već dugi niz godina organizovaovrlo uspješne izložbe kod nas i u svijetu iz fundusa sakral-ne umjetnosti Kotorske biskupije. Uz nagradu gospođi Pe-jaković Vujošević, Kotorska biskupija je u izraz zahvalno-sti uključila i cijeli kolektiv Pomorskog muzeja. Spomenmedalju Sv. Tripuna mr Milevi Pejaković Vujošević uručioje, 16. januara u Ordinarijatu Biskupije, biskup kotorskimonsinjor Ilija Janjić.

4 Jedra Boke - januar/2015.

IZDAVAČKI PROJEKTI

PREGLED DOGAÐAJA PO MJESECIMA

Dodjela medalje u Ordinariju Kotorske biskupije

J a n u a rb b

DRUGI DOGAĐAJI

PROMOCIJEIZLOŽBE

MUZEJ U 2014.MUZEJ U 2014.

Izložbu Slavni kapetaniBoke Kotorske, poslije

predstavljanja u Beogradu,u aprilu 2013. godine, umartu 2014. priredili smou Novom Sadu, u MuzejuVojvodine. Sa dijelom isto-rijskog nasljeđa o slavnimkapetanima sa naših prostora, koji je uključen u kon-cept ove izložbe, novosadska publika mogla je da seupozna od 14. do 28. marta. Izložbu u Novom Sadu

5Jedra Boke - januar/2015.

April je prošao bez pose-benih manifestacija.

Naš muzej je 3. aprila po-sjetio ambasador Republi-ke Italije u Crnoj Gori Vin-ćenco Del Monako. UPomorski muzej gospodinambasador je stigao u prat-nji Aleksandra Saše Dendera, predsjednika Zajed-nice Italijana Crne Gore u Kotoru. U našem gradu uva-ženi gost bio je u jednodnevnoj radnoj posjeti. Tomprilikom je razgovarao sa predstavnicima ZajedniceItalijana. Bilo nam je izuzetno zadovoljstvo da ugosti-mo gospodina Del Monaka.

Otvaranje izložbe u MuzejuVojvodine u Novom Sadu

Faebruar je obilježila izlo-žba Zavjetni darovi s

pomorskom tematikom uKotorskoj biskupiji. Izlož-bu je održana u Rijeci od16. do 22. februara u tamo-šnjoj najstarijoj župnojcrkvi, crkvi Uznesenja Bla-žene Djevice Marije. Organizovali smo je zajedno saKotorskom biskupijom i Hrvatskom bratovštinom Bo-keljska mornarica 809 Rijeka. U sklopu programa pro-slave blagdana sv. Tripuna koju je organizovala Hrvat-ska bratovština Bokeljska mornarica 809 Rijeka ukup-no je prikazano 411 zavjetnih pločica tematski veza-nih uz brodove i Bogorodicu. Izložba je otvorena u ne-djelju 16. februara uveče. Središnje mjesto zauzimaoje Antependij iz crkve Blažene Djevice Marije s Prča-nja kojega čine 173 zavjetne srebrne ploče.

U sklopu zvanične posjete Kotoru predsjednik Bugar-ske Rosen Plevnelijev, 26. februara oko 15, sati po-sjetio je Pomorski muzej Crne Gore. U naš muzej bu-garski predsjednik i članovi njegove delegacije došli suu pratnji crnogorskih domaćina – predsjednika Crne Go-re Filipa Vujanovića i tadašnje gradonačelnice Koto-ra Marije Maje Ćatović.

Savjet Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru na sje-dnici održanoj 21. februara usvojio je finansijski izvje-štaj naše institucije za 2013. godinu.

U februaru nas je zauvjek, neo-čekivano napustila prof. dr Ma-rija Radulović, divna prijateljicaPomorskog muzeja Crne Gore icijenjeni član njegovog Savjeta.Otišla je 4. februara, u svojoj pre-poznatljivoj tihosti. Milja, kakosu je svi znali, nama u Muzeju jebila neizmjerno više o izvrsnogčlana Savjeta ove institucije i nje-nog divovskog poštovaoca. Bila je dragi prijatelj ljudikoji ovdje rade, bila im je i ostaće uzor i mjera dobro-te i ljudskosti.

organizovali smo u saradnji sa Muzejom Vojovodine. Iz-ložba je otvorena 14. marta oko 13 i 40 sati u prostra-nom holu Muzeja Vojvodine na prvom spratu. Na izlož-bi je bilo postavljeno preko 40 eksponata iz fundusa ko-torskog Muzeja, od čega 24 portreta slavnih kapetana tepetnaestak predmeta – modeli brodova, navigacioni in-strumenti pomorske karte i atlasi – koji pokazuju na kojise način plovilo i obavljala navigacija na moru u XVIII iXIX vijeku, zlatnom periodu kotorskog pomorstva. Cen-tralno mjesto na izložbi zauzimamao je kap. Ivo Visinsa svojim brikom Splendido, koji je kao prvi Južni Slo-ven oplovio svijet u periodu od 1852-1859. a njegovoputovanje trajalo je 7 godina, 6 mjeseci i 9 dana.

Savjet Pomorskog muzeja Crne Gore 4. marta je odr-žao svoju redovnu sjednicu na kojoj su usvojeni inovi-rani Izvještaj o radu Pomorskog muzeja Crne Gore za2013. godinu i inovirani Plan i program rada Pomor-skog muzeja za 2014. godinu.

Otvaranje izložbe u riječkoj crkvi

F e b r u a rb b

Ma r tb b

Ap r i lb b

Posjeta Muzeju ambasadoraDel Monaka

Ma jb bManifestacije Noć mu-

zeja, koja se odvijapod geslom Muzej, mla-dost, muzika, obilježena jeu maju prošle godine u Po-morskom muzeju izlož-bom Iz škrinje za dugeplovidbe. Izložbu je 16.juna otvorio kapetan Josip Radoničić, nasljednik slavnebokeške kapetanske porodice Radoničić koja je u pro-šlosti značajno učestvovala u pomorskom, trgovačkom ikulturnom životu Boke i u obnovi najstarije organizaci-je na Mediteranu – Bokeljske mornarice polovinom 19.vijeka. Brojnoj publici je te večeri, kao i narednih se-dam dana koliko je izložba trajala, ukupno bilo pred-stavljeno 120 predmeta raspoređenih u pet mornarskihškrinja, pet kapetanskih kofera i u četiri staklene vitrine.Izložba je obuhvatila period od četiri vijeka, od 18. do21. a među izloženim...(nastavak na slijedećoj strani)

Otvaranje izložbeIz škrinje za duge plovidbe

Marija Milja Radulović

lovnu priču. O knjizi, putopisu govorili su Petar Pala-vršić, kustos pomorsko-tehničke zbirke našeg muzejau penziji, Božidar Denda, direktor Biblioteke za slije-pe, i dr Samir Delibegović, prevodilac knjige.

Jun je za Pomorski muzejbio mjesec tri vrlo vrijednedonacije: ručno rađene geo-grafske karte sa prikazomBoke Kotorske i njenim gra-nicama sa Dubrovačkom re-publikom i Otomanskimcarstvom, četiri nova laptopračunara, te dizel goriva zaodlazak u italijanski gradMuđa na prezentaciju kul-turne baštine Kotora. Geo-grafsku kartu autora kapetanZinera iz 1770. godine na-šem muzeju je darivao venecijanski kolekcionar Đa-komo Baldisera (Giacomo Baldissera), 26. juna. Nakarti su prikazani Boka Kotorska i njeno zaleđe, dioAlbanije i izlaz na Jadransko more. Dimenzije geograf-ske karte su 110 puta 82 centimetra. Četiri savremenalaptop računara sa instaliranim operativnim sistemompoklonila nam je tivatska firma Adriatic Marinas, koja jedio marine Porto Montenegro. Računare je nam je 10.juna u Palati Grgurina uručio Danilo Kalezić, mena-džer za odnose sa javnošću Porto Montenegra. Vrijed-nost ove donacije je oko 1.400 eura. Poklon dizel gori-vo za put u Italiju u vrijednosti 150 eura dobili smo odkotorske kompanije Jugopetrol.

Otvoreni prozori VojaStanića, izložba slika

našeg poznatog umjetnikaostaće veliko obilježje mje-seca jula. Izložba je u Po-morskom muzeju otvorena15. jula i trajala je do 5. avgusta. Prikazane su 23 Stani-ćeve slike iz galerije Gajo iz Podgorice, vlasnika GajaVojvodića, sa kojom je izložba realizovana. Za izlož-bu, koju je otvorio je glumac Lazar Ristovski, izdailismo luksuzni katalog sa fotografijama svih izloženihslika i tekstom o Stanićevom djelu čiji je autor kustosnašeg muzeja Radojka Abramović. Pokrovitelj izložbeje bilo Ministarstvo kulture Crne Gore, a Prva bankaCrne Gore generalni sponzor.

Pomorski muzej Crne Go-re Kotor i Matica crnogor-ska – ogranak Kotor 1. julasu u prepunoj Palati Grgu-rina organizovali istorijskoveče Tragom jedne slike– Vjenčanje Crne Goresa morem, akademskog

Stručni timovi kotorskogPomorskog muzeja Crne

Gore početkom juna završilisu obiman posao popisapokretnih kulturnih dobarana teritoriji opština Kotor iTivat. Ovaj zaista zahtjevanprojekat iniciralo je Mini-starstvo kulture Crne Gore, tačnije Uprava za zaštitukulturnih dobara pri ovom ministarstvu, kako bi sedobio precizan uvid u obim i vrijednost pokretnih kul-turnih dobara u našoj republici. Stručni tim je sačinioelaborate za svako kulturno dobro koje je pored osno-vnih podataka, na osnovu istraživačkih nalaza, nepo-srednog uvida u stanje kulturnog dobra i drugih rele-vantnih dokaza dao stručnu ocjenu svojstva, osobeno-sti i značaja kulturnog dobra, predložio kategoriju,mjere i režim zaštite kulturnog dobra i podatke o vla-sniku i držiocu kulturnog dobra kao i foto dokumenta-ciju koja je snimljena u toku rada na revalorizaciji.

U petak 6. juna s početkomu 20 sati u Palati Grgurina,održana je promocija knjigePloveći sam oko svijeta,autora kapetana DžošueSlokama. Osim Pomorskogmuzeja organizator je bila još i Pomorska biblioteka.Knjigu je izdala sarajevska kuća Interliber. KapetanSlokam putovao je oko svijeta u 11 metara dugom slu-pu, tri godine i dva mjeseca, te tako postao prvi mor-nar koji je oplovio svijet sam. Kući se vratio 27. juna1898. godine, nakon čega je napisao izvarednu pusto-

6 Jedra Boke - januar/2015.

... predmetima bili su navigacioni instrumenti, koštanošilo za jedra, mašina za šišanje, britva za brijanje imnoštvo sličnih predmeta koji su bili sastavni dio životana brodu i stalni pratilac svakog kapetana, oficira i morna-ra. Posebno mjesto dobili su dnevnici – portolani o čemunajbolje svjedoči onaj iz 1799. godine, kao i ikona SvetogNikole, zaštitnika pomoraca, i ikona Bogorodice.

U posjeti Pomorskom muzeju9. maja bio je Stojan Stanku-lov, predstavnik Društva crno-gorsko-bugarskog prijateljstva,i osnivač Bugarsko-crnogorskogdruštva prijateljstva Crno more– Jadran. Gospodin Stankulov, koji vodi i trgovinsko-eko-nomsko odjeljenje Ambasade Republike Bugarske uPodgorici, je u Palatu Grgurina došao u neformalnu posje-tu. Sa dragim prijateljem našeg muzeja direktorica Muzejamr Mileva Pejaković Vujošević razgovarala je o mogućno-stima uspostavljanja i razvoja saradnje sa srodnim institu-cijama u Bugarskoj.

J u nb b

J u lb bPopis starih pušaka upodružnici Bokeljske

mornarice u Tivtu

Donacije: geografskakarta i četiri kompjutera

Istorijsko veče povodom slikeIvana Žmirića

MUZEJ U 2014.MUZEJ U 2014.

Ma jb b

7Jedra Boke - januar/2015.

A vg u s tb b

slikara Ivana Žmirića iz Zadra, 1881. godine. Na veče-ri su govorili direktorica Muzeja mr Mileva PejakovićVujošević, kulturološkinja i filološkinja mr Vesna Viče-vić i kustosi našeg muzeja - istoričarka umjetnosti Ra-dojka Abramović i Ilija Mlinarević.

U okviru zvanične posje-te Crnoj Gori, generalnadirektorica UNESCO-aIrina Bokova boravila je18. i 19. jula u Kotoru. To-kom posjete Bokova je 19.jula u Pomorskom muzejuimala radni sastanak sapredsjednicom OpštineKotor Marijom Ćatović. Nakon radnog doručka obišlaje Muzej. Direktorica UNESCO-a, koja prvi put boraviu Kotoru, izrazila je veliko zadovoljstvo što je imalapriliku da vidi jedan od najljepših zaliva svijeta.

Radni doručakna terasi Pomorskog muzeja

Na svojoj redovnoj sjed-nici koja je završena

1. avgusta, a počela 31. ju-la, Savjet Pomorskog mu-zeja jednoglasno je u pu-nom sastavu usvojio ok-virni plan i program radaMuzeja za 2015. godinu.Riječ je o dokumentu koji će se dopunjavati sa odre-đenim manifestacijama za koje u tom trenutku nismoimali pouzdanu informaciju da će se realizovati. Sav-jet je, takođe jednoglasno uvojio Pravilnik o unutra-šnjoj organizaciji i sistematizaciji Javne ustanove Po-morski muzej.

Tomislav Bonić, dokumentarista Muzeja, i MarinaJovanović, pripravnica, početkom avgusta obavili sumalu reorganizaciju depoa knjiga koja je bila neopho-dna s obzirom da je slobodan prostor biblioteke većuglavnom iscrpljen. Oni su obavili čišćenje depoabiblioteke i razvrstali pristigle donacije knjiga po teri-torijanom principu i po tematici gdje bi trebalo da stoje.Takođe su sređivali i knjige, izdanja Pomorskog muze-ja, koje su predviđene za prodaju.

Sjednica Savjeta Pomorskog muzeja

b bDan Pomorskog muzeja

Crne Gore u Kotoruove godine obilježili smo17. septembra kada je upalati Grgurina otvorenaizložba Dokumentovanapomorska tradicija Bo-ke. Autori zložbe su bilikustos Ilija Mlinarević i

Tomislav Bonić govorina otvaranju izložbe

dokumentarista Tomislav Bonić. O temi je govoriogospodin Bonić, a izložbu je u Palati Grgurina otvoriobibliotekar Muzeja Slavko Dabinović. Izloženo je biloukupno 40 pisanih i štampanih dokumenata, prožetihpomorskom tematikom. Prezentirali smo dio dokumen-tovane pomorske prošlosti koju posjeduje naš muzej.Izložbom je obuhvaćen istorijski period s kraja 18-togdo početka 20-tog vijeka. Arhivsko odjeljenje Pomor-skog muzeja postoji od davne 1952. godine i od tadaprikuplja, izlaže i istražuje arhivski materijal vezan zapomorstvo ovoga kraja.

Našem sugrađaninu, do-broćaninu Zoranu Radi-miru tom prilikom dodije-lili smo nagradu MeritoNavali, što nam je biloizuzetno zadovoljstvo.Zoran Radimir, potomak jestare kapetanske porodiceiz Dobrote koja živi u Boki od 1582. godine. Preci Ra-dimira bili su aktivni učesnici u osnivanju Pomorskogmuzeja i njegovi veliki donatori. Među njima ističe sekanonik don Ivan Radimir, vijećnik u gradskom par-lamentu 1906. godine, koji je na sjednici opštinskogvijeća prvi predložio osnivanje Muzeja za čuvanje po-morske tradicije Boke Kotorske. Zoran Radimir je slije-dio taj put i cijeneći Pomorski muzej darivao našojinstituciji kulture, veliki broj predmeta iz etnografskogopusa, kao i antičko sidro. I sam kolekcionar i velikipoštovalac baštine, ustupao je Muzeju dragocjene pred-mete iz svoje zbirke radi organizovanja izložbi. Autorje i tekstova u Godišnjaku Pomorskog muzeja.

Izuzetnu naučno-stručnupublikaciju pod nazivomIntegrativna zaštita baš-tine sa metodologijompreventivne konzervaci-je, prof. dr Mile Popo-vić Živančević, promovi-sali smo 23. septembra uprostoru prvog sprata našegmuzeja. Autorka je o jedna od najuvaženijih stručnja-ka iz ove oblasti na našim prostorima, koja se deceni-jama bavi istraživačkim radom, zaštitom i valorizaci-jom kulturne baštine. O ovoj knjizi u Palati Grgurina,pored autorice, govorili su i Ljiljana Zeković, pred-sjednik Savjeta našeg muzeja, te Milica Vujović, kon-zervatorka Pomorskog muzeja. Na 346 strana knjigeautorka gradi ovu temu kroz pet poglavlja.

Naš muzej je 3. septem-bra posjetio državni mini-star za vanjske poslove In-dije Vidžaj Kumar Sing(Vijay Kumar Singh).Gospodin Kumar Sing je unašu instituciju stigao zaje-dno sa ambasadorom In-dije u Crnoj Gori RajivomMisrom.

S e p t em b a r

Uručivanje nagrade

Prof. dr Mila PopovićŽivančević

Posjeta Muzeju indijskogministra i ambasadora

U oktobru smo našimsugrađanima i drugim

posjetiocima Palte Grgu-rina upriličili izložbu foto-grafija hrvatske autoriceIve Lulić, pod nazivomVila Divyca u gradu vileAlkime. Izložba je otvore-na u subotu 18. oktobra na prvom spratu u Pomor-skom muzeju. Autorica se kotorskoj publici predstavilatematskom serijom od 39 fotografija, nastalih na ostrvuKrku, kojima se iskazuje bogata istorijska i kulturnabaština, temeljena dijelom na pomorskom naslijeđu. Iz-ložbu je otvorio Hrvoje Vuković, konzul Republike Hr-vatske u Kotoru. Događaj su realizovali Centar za kul-turu grada Krka i Pomorski muzej Crne Gore. Posebnapoveznica ova dva grada jeste bitke kod Lepanta u ko-joj su sudjelovale krčka i kotorska ratna galija. Otvara-nje izložbe bilo je propraćeno nastupom klape Hrvatskeratne mornarice Sv. Juraj i perfomansom malih vila.

Povodom 90. godišnjicepostojanja Hrvatske bra-

tovštine Bokeljske morna-rice 809 u Zagrebu, Po-morski muzej Crne Goreje zajedno sa zagrebačkimMuzejom za umjetnost iobrt (MUO) u glavnomgradu Hrvatske organizovao izložbu pod nazivom Za-vjetni darovi bokeljskih pomoraca. Izložba je otvo-rena 12. novembra u velikom i lijepom prostoru zda-nja MUO. Na izložbi je predstavljeno 453 eksponata u52 cjeline, koji su nastali u razdoblju od četrnaestogdo devetnaestog vijeka. Posebno mjesto imaju srebrnezavjetne pločice ex-voto (zavjetni darovi) Boke kotor-ske, koje čine jednu posebnu cjelinu što predstavljaunikat u Evropi. Na izložbi je, takođe po prvi put, izlo-ženo šest srebrnih svijećnjaka s glavnog oltara Bogo-rodičinog hrama na Prčanju koja su nastala topljenjem2000 srebrnih ex-voto pločica 1862. godine. Izložbuje omogućila ponajviše Kotorska biskupija veliko-dušnom ponudom predmeta iz svoga fundusa, za-tim gradska uprava Zagreba, te ministarstva kultu-re Hrvatske i Crne Gore. Izložba je trajala od 11.novembra 2014. do 18. januara 2015. godine.

Povodom 21. novembraDana Opštine Kotor našmuzej organizovao je izlož-bu Replike hladnog oru-žja iz privatne kolekcijeAndrije Ramadanovića.

Izložbu je otvorila kustoskinja Muzeja Jelena Karadžić24. novembra u Palati Grgurina. Ukupno 35 replikahladnog oružja bilo je izloženo do 5. decembra.

Tokom boravka u Kotoruzvaničnici turskog gradaGaziantep posjetili su našmuzej gdje su sa predsta-vnicima našeg grada pot-pisali Povelju o bratimlje-nju sa Opštinom Kotor.Delegaciju Gaziantepapredvodio je zamjenik gradonačelnika Mehmet Dur-du Yetkinsekerci. Njihovi kotorski domaćini bili sudoskorašnja gradonačelnica Kotora Marija Ćatović ipotpredsjednik Opštine Branko Nedović.

Gdišnjak (LIX-LX) Po-morskog muzeja, tom

I, predstavili smo čitala-čkoj publici u Palati Grgu-rina 29. decembra. U imeMuzeja, brojne zvanice igoste pozdravila je direkto-rica Pomorskog muzeja mrMileva Pejaković Vujošević. O Godišnjaku, autorima iradovima koji su u njemu objavljeni govorili su prof.dr Gracijela Čulić, istoričarka umjetnosti Radojka Ab-ramović, kustoskinja Muzeja, i naš bibliotekar SlavkoDabinović. Godišnjak je štampan na 484 strana a ob-javljeni su radovi don Antona Belana, Anite Maži-bradić, Jovana J. Martinovića, Lovorke Čoralić, Ra-dojke Abramović, Željka Brguljana, Marije Proro-čić, Milice Križanac, Gracijele Čulić, Dejana Ječ-menice, Lenke Blehove Čelebić, Antuna Tomića,Marije Mihaliček, Vilme Kovačević, Milenka Pa-sinovića, Tomislava Bonića, Siniše Lukovića, PetraPalavršića. Objavljeni su In Memoriam – dr. MilošMilošević i dr. Marija Milja Radulović. Iz rada Mu-zeja, publikovani su radovi Danijele Nikčević i pje-sma o Kotoru Vladimira Brguljana.

U saradnji sa Javnimpreduzećem Morsko dob-ro Crne Gore - Budva uModernoj galeriji u Bud-vi, organizovali smo iz-ložbu fotografija pod na-zivom Bitve, mandraći itiraduri. Autori izložbe suIlija Mlinarević, kustos Pomorskog muzeja, i SlavkoDabinović, naš bibliotekar. Fotografije je uradio Slav-ko Dabinović a dizajn Marina Jovanović, zaposlenau našem muzeju. Izložbu je otvorio u petak 26. decem-bra Rajko L. Barović, direktor JP Morsko dobro CrneGore. Postavku izložbe predstavio je Ilija Mlinare-vić. Izložba je trajala do 15. januara 2015. godine.

8 Jedra Boke - jamuar/2015.

b b

Otvaranje izložbe fotografijaIve Lulić

MUZEJ U 2014.MUZEJ U 2014.

N o v em b a rb b

Otvaranje izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt

Turska delegacija sa domaćinima u Muzeju

Promocija Godišnjaka Pomorskog muzeja

O k t o b a r

Otvaranje izložbe u budvanskoj Galeriji

De c em b a rb b

9

Gracijela Čuliću svom veomaopsežnom ra-

du Patronimici itali-janskih porodica zavrijeme druge Aus-trijske uprave u Bokiističe da je od svih ele-menata sintagme, pre-zime njen najstabilnijidio i funkioniše u soci-jalnoj sredini procesu identifikacije ili legalizacije.Prof Gracijela Čulić ističe da period od početka XIXvijeka do početka XX vijeka, istoriografski period DrugeAustrijske uprave, zatiče grad Kotor u sociološko kom-pleksnoj situaciji, sa dosta stranaca i vojnika, kojigovore različitim jezicima, ali i bilingvizmom u vlasti-toj sredini, iako je nastavljajući političku dominacijuAustrija odredila italijanski, kao službeni jezik.

Obrazlaže pojam prezimena kao najstabilnijeg seg-menta imenske formule i daje sociolingvističku sruktu-ru italijanskih prezimena, koje podrobno obrađuje uanalitičkom indeksu italijanskih prezimena. Sa aspektasvoje struke nesumnjivo se radi o vrlo kvalitetnom ra-du, koji će najbolje prepoznati ljudi iz uže struke, ali imi ostali veoma smo zainteresovani frekfentnošću, na-ma dobro poznatih prezimena, u prekomorskoj Italijiodakle potiču, a koji su izvedeni, od imena, epiteta,zanimanja, toponima, karaktera, korijena koje vuku izantičkog perioda, plemenskih naslijeđa, hrišćanskihsimbola i jevrejskih, biblijskih imena. Ogroman je po-sao, kvalitetno obraditi i predočiti nam da razumijemoviše od 140 italijanskih prezimena zatečenih u Kotoru upomenutom periodu. Ipak, skrenula bih pažnju daobavezno pročitate Gracijelin divan uvod, esej o Ko-toru gradu na vjetrometini gdje je bez navođenjastriktnih istorijskih podataka, godina i vladara nasli-kala bukvalno jedan grad na razmeđi velikih civili-zaija, u sudaru svjetova i interesa velikih sila, a uz tokao rijedak prirodni i kulturološki fenomen, veomapoetski i nadahnuto.

Dr Lenka Blehova Čelebić napisala je tekst Jevrejiu mletačkom Kotoru (15. i 16. vijek) polazeći odnjihovih sporadičnih pomena tokom vrlo sistematskograda u Istorijskom i Biskupskom arhivu Kotora na sa-svim drugoj temi, istoriji hrišćanstva. Rad obiluje broj-nim pomenima jevrejskog življa, ali uglavnom vangranica Kotora sa stalnom tendencijom koja je kopkalai druge istraživače, a to je da li je postojalo prisustvoJevreja u srednjem vijeku na teritoriji Crne Gore. Rad

je arhivski vrlo lijepo koncipiran i prisustvo Jevreja,koji su bili kičma pomorske trgovine u svim lukamakoje su držali Mlečani: Kritu, Krfu, zatim nihov status uOsmanlijskom carstvu, gradovima, najbližem Dubrov-niku, Sarajevu, a pominje i to da su krajem 16. vijekaJevreji držali u Risnu unosan promet robe koja je dola-zila iz Ankone. Pominje i prve progone Jevreja širomEvrope i napokon u Italiji, koja je za vrijeme papePavla III i Julija III bila i veliko utočište Jevreja. Temajeste zanimljiva, ali ne i za Kotor gdje sem pomenajednog konvertita zvanog Jovan Batista, ankonitan-skog Jevrejina koji je prebjegao iz Ankone, tačnije Osi-ma, kada su se nad njihovom zajednicom počeli nad-vijati tamni oblaci nema pomena ostalih Jevreja. JovanBatista preobratio se u katoličku vjeru 21. novembra1547. godine u katedrali Sv Tripuna, što je značilo daje samim preobraćanjem prihvatio novi život, ime, asvemu je svakako prethodilo i ispitivanje njegovog po-znavanja osnova hrišćanskog učenja. Sem pljačke jed-nog jevrejskog karavana na Luštici, pomena JovanaBatiste i jednog Jevrejina preobraćenika istog imena,Jovana Batistu Mlečanina papinog punomoćnika kojije poslom dolazio u Kotor nekoliko godina ranije, ne-ma opipljivih dokaza o jevrejskoj zajednici na ovimprostorima. Stoga rad jeste lijepo naučno koncipiran,ali je zadata tema dosta škrta sa podacima koji nosisam naslov rada.

U svom radu Nikola Buća i Dubrovnik Dejan Je-čmenica najsadržajnije rekonstruiše biografiju vlasteli-na Nikole Buće Kotoranina na osnovu istraživanjaarhivske građe u Dubrovniku i Kotoru. Kako sam autorističe najsažetiji podaci vezani isključivo za NikoluBuću u prethodnoj literaturi, vezani su za osamnaestikotorski medaljon Rista Kovijanića koji ga je priječetiri decenije posvetio kao zaokruženu cjelinu NikoliBući. Rođenog najkasnije početkom 14. vijeka NikoluPetrovog Buću već 1323. nalazimo kao carinika Ste-fana Uroša III, a kao Prezviter sa Markom Bućomučesnik je u rješavanju spora koji su vođeni u Dubrov-niku između jednog mletačkog trgovca i srpske države.Bio je jedan od privrednika koji je sa DubrovčaninomAndrijom Peštićem i Grubom Kotoraninom uzeo uzakup od kralja ubiranje carina na srpskim trgovima(poznata Nerodimljijska razrešnica dugova) učestvo-vao je i u diplomatskim naporima da se oko 1327- 28.ublaže sve napetiji srpsko – dubrovački odnosi i ispla-te štete nadoknade lađe soli, vrijednosti 14.000 perpe-ra, od kojih je jedan od četiri oštećena carinika bioNikola Buća. Nikola Buća ulazio je u poslovne podu-hvate sa dubrovačkim i kotorskim privrednicima i bioveoma uspješan. Zbog učestvovanja u dubrovačkoj di-plomatskoj misiji da od kralja Stefana Dušana izdej-stvuju ustupanje stonskog rata Pelješac, između ostalihbio i među svjedocima poznate stonske povelje iz1333. Zbog zalaganja za interese Dubrovnika dobio jeposjede u gradu i stonskom ratu i privilegiju da sa svo-jim potomstvom stane u red dubrovačke vlastele, što jei urađeno na sjednici velikog vijeća1336. sa naznakom

U ovom izdanju Jedara Boke objavljujemo nastavakizlaganja naše kustoskinje na promociji prvog tomaGodišnjaka broj LIX-LX kojeg smo, zbog nedostatka

prostora u decembarskom izadnju, morali da podjelimona dva dijela

Jedra Boke - januar/2015.

Riječ Radojke AbramovićRiječ Radojke Abramović

GODIŠNJAKGODIŠNJAK

10 Jedra Boke - januar/2015

da i Nikola Buća i njegovi potomci budu građani i vla-stela u Dubrovniku. Bio je i jedini Kotoranin koji je ušaou dubrovačko malo vijeće, a njegovu političku i privre-dnu povezanost sa Dubrovnikom i visoke privilegije,Dejan Ječmenica sasvim jasno opravdava logikom da suDubrovčani i te kako držali do dobrih odnosa sa čovje-kom koji je bio prva ličnost, ni manje, ni više nego fina-nsijer komornik, a od 1345. i protovestijar na srpskomdvoru, privržen Dubrovniku koji je imao velike intereseod karavanske trgovine sa Srbijom. Zbog velikih neprili-ka sa zaleđem koje je ometalo normalan tok trgovine ibrojnih tužbi upućenim prvom carevom čovjeku, 1349.je kao rezultat rješeno da se srpskom caru uputi mletačkiposlanik, jer Dubrovčani za svoje probleme traže utoči-šte u Veneciji. Izrečene optužbe na račun srpskog cara injegovog protovestijara, Venecija vidi kao čin fiskalnelegitimne politike srpske države, koja se mogla prene-bregnuti isključivo političko-diplomatskim sredstvimakoje je 1349. car Dušan potvrdio brojnim poveljama.Car je 1350. godine uz blagonaklonost Nikole Buće po-sjetio Dubrovnik, a Nikolu Buću car 1351. godine šaljeu francusku kako bi isprosio kćer Žana Dobrog za sup-rugu carevog sina Uroša. Do braka nije došlo uslijedvjerskih razloga, ali je Buća divno primljen i dobio je napoklon ljiljan da ga postavi na porodični grb umjestopogače. Slijedeće 1354, ne nalazimo ga kao komornikasrpskog cara, jer je to bila godina njegove smrti. Komp-letna biografija najuglednije ličnosti Kotora praćena pre-ma svoj raspoloživoj arhivskoj građi, data hronološkimslijedom je za veliku pohvalu, a naročito ako znamo daje autor teksta Dejan Ječmenica sa Beogradskog Filozof-skog fakulteta, a nama Kotoranima pod rukom su bilipodaci za koje niko, sem sporadično uz ostalu literaturu,nije smogao odgovornost da ih obradi.

Tekst Milenka Pasinovića 150 godina Slavjanske čitao-nice u Dobroti osvrt je na jedan važan jubilej, ali ten-dencija teksta koji obuhvata statistčke podatke o brojustanovništva i kuća u Dobroti i Ljutoj polovinom devet-naestog vijeka, ekonomska moć Dobrote sa svojh 50brodova i 86 kapetana duge plovidbe uvod je u potenci-ranje značaja, uspostavljanja, odnosno izgradnje institu-cije koja je bila izraz ekonomske moći, ali i nacionalnihosjećanja, ideja, suština ideja Preporoda iz 1848. vraća-nja nacionalnim osjećanjima, kulturi i jeziku. Novi domSlavjanske čitaonice poslije njenog smještanja 1870. go-dine u zgradi opštine, izgrađen je 1902. na lijepom po-ložaju kod crkve Sv. Matije. Od 1946. u funkciji Domakulture sa spomen pločama poginulih boraca iz Dobrotesamo svojom arhitektonskom fizionomijom podsjeća naono što je bila. Ono što Milenko Pasinović opaža usvom radu opažamo i mi, trošnost, zapuštenost, degradi-ranost sadržajima i nebrigu o zdanju. Što je poenta osvr-ta koji je prožet istorijatom Slavjanske čitaonice tokomvremena od uspostavljanja preko brojnih društvenoisto-rijskih previranja, dva rata do dana današnjeg? MilenkoPasinović ima težnju da izrazi da ovaj objekat podignutprije 150 godina u skladu sa zakonom o zaštiti kulturnihdobara (Službeni list Crne Gore 49/10 čl. 17 stav 5)treba da bude kulturno i znamenito mjesto i time zaslu-

žan za upis u nematerijalnu baštinu. S pravom ističe daje spomenik očuvanja narodne svijesti, jezika i pisma,rukotvorina i folklora, čuvanje arhivske građe i starihštampanih izdanja, ideja, ne tuđinske već odomaćenenarodne svijesti u slavjanskoj čitaonici umjesto spomeni-ka kulture postao spomenik nebrige. Ambicija uvaženogautora u ovom radu jeste da ukaže na potrebu ažurira-nja Registra kulturnih dobara materijalnih i nematerijal-nih, kao i to kako sačuvati jedno od kulturnih dobaraSlavjansku čitaonicu koja se prema raznorodnim višede-cenijskim sadržajima razlikuje od drugih.

Vilma Kovačević u svom radu Stara crkva Sv. Eustahijau Dobroti iznosi rezultate zaštitnih arheoloških istraživa-nja na lokalitetu Sv. Eustahije, odnosno ostacima starijeistoimene crkve. Istraživanja su obavljena u periodu od28. 11. – 20. 12. 2012. pod rukovodstvom autora tekstaVilme Kovačević, Miloša Petričevića arheologa, Anđel-ke Šćepanović, antropologa. Investitor JP Vodovod i ka-nalizacija Kotor tokom izvođenja radova u blizini ovelokacije nailazi na ostatke zida, grobnih ploča i ostatkekostiju. Uprava za zaštitu spomenika kulture izdala jeodobrenje za obavljanje zaštitnih arheoloških radova. Lo-kalitet je pozicioniran na priobalnom putu zapadno odpostojeće crkve Sv. Eustahija iz 1773. i predstavlja kul-turno dobro. Nalaz je za vrijeme austrijske uprave pre-kriven putem i objekat je porušen, a kao znamenje naistom mjestu stajao je krst na samoj obali mora, danasbespotrebno izmješten. Za pravilno određivanje pozicijestarije crkve korišćeni su austrijski katastarski planovi,bibliografski podaci autora radova koji se odnose na te-mu prvobitne crkve. Skidanjem stratigrafskih slojevaunutar crkve otkrivena je njena djelimična osnova, ori-jentacija sjever jug, ulaz sa sjeverne strane, popločanpod, baza za škropionicu, malter sa tragovima fresko sli-karstva, način zidanja, 12 zazidanih grobnica, a u unu-trašnjosti crkve nekropola, dvojni grob na južnom djelucrkve. Otkriven je grb porodice Kosović, ukrasi grobnihploča i dosta djelova kamene plastike. Osteološku anali-zu izvršila je Anđelka Šćepanović, antropolog. U grob-nicama je nađeno dosta bronzanih privezaka, raspeće,perle koje su pripadale brojanicama, kopče i fragmentitkanine. Ekipa je izvršila i dodatna istraživanja, sondira-nja uz zidove objekta na tri pozicije, uz istočni dio crk-ve, saglediv po cijeloj dužini, nastavila pražnjenje grob-nica, iskop i istraživanja nekropole južno od crkve, saukopima mlađim od onih u crkvi, stihijskim i mnogo pli-će locirani, odmah ispod trase puta. Tekst je vrlo vrije-dan doprinos izučavanju stare crkve, grobnih nalaza, ali ine-što što pobuđuje na neka metafizička razmišljanja osudbini naših zemnih ostataka i jednom sasvim slučaj-nom nalazu koji je bio kao poziv pokopanih vjernika dana human način budu izmješteni i dostojno pokopanidaleko od kanalizacionih cijevi i vozila nad njima. Dakle,tekst Vilme Kovačević ima objektivnu, egzaktnu arheo-lošku pozadinu i jednu savremenu humanu poruku.

Autorima čiji su radovi ocjenjeni kao izuzetno dobrizahvaljujem i čestitam na uloženom trudu, a Vamapoštovana publiko na pažnji i zajedničkoj ljubavi premanašem i vašem Godišnjaku sinonimu institucije koja sezove Pomorski muzej Crne Gore.

GODIŠNJAKGODIŠNJAK

11Jedra Boke - januar/2015.

Pomorstvo u KOTORU danasU 2015. godini Luka Kotor projektovala je 423 dolazaka putničkih kruzing brodova i 1.670

dolazaka jahti. Luka je takođe izvela projekciju da će brodovima ove godine u Kotor stići 431,2hiljade putnika, a jahtama - 7,7 hiljada. Projekcija dolazaka brodova i jahti zasnovana je na većizvršenim rezervacijama dolazaka plovila, a broj putnika je izveden iz empirijske procjene pop-unjenosti kapaciteta istih. Planirani porast broja dolazaka brodova u odnosu na 2014. godinu jeveći za 19,49 odsto, a porast broja putnika za 39,4 odsto. Projektovani porast broja dolazaka

jahti je veći za dva odsto, a putnika na njima za 1,87 odsto. U 2014. godini broj dolazakabrodova u odnosu na 2013. smanjenjen za 8,53 odsto, a broj dolazaka jahti povećan za 9,64%.

Broj putnika na brodovima i jahtama u odnosu na prethodnu godinu je smanjen za 2,27%.

PROJEKCIJA DOLAZAKA BRODOVA, JAHTI I PUTNIKA U 2015. vs. 2014.Mjesec 2014. 2015.

Brodovi Jahte Brodovi JahteBr. dolaz. Putnici Br. dolaz. Putnici Br. dolaz. Putnici Br. dolaz. Putnici

Januar 4 327 1 - 4 200 1 -

Februar 6 276 1 - 6 300 1 -

Mart 5 232 5 9 5 250 4 10

April 20 14.216 62 257 21 19.210 65 265

Maj 38 27.250 132 515 53 58.104 140 530

Jun 53 47.625 260 1.222 60 62.295 270 1.250

Jul 54 61.192 387 1764 56 61.529 390 1.790

Avgust 55 57.637 484 2.485 55 63.852 490 2.510

Septembar 66 57.027 227 992 77 71.811 230 1.015

Oktobar 38 35.489 69 315 57 63.398 70 330

Novembar 10 7.844 3 - 22 28.050 4 -

Decembar 5 207 6 - 7 2.200 5 -

Ukupno 354 309.322 1.637 7.559 423 431.199 1.670 7.700

Foto: D. BrdarDolazak u Kotor kruzera Seabourn Spirit, 9 septembra 2014.

PETAR SINDIK MALI ADMI-RAL BOKELJSKE MORNA-RICE ZA 2015. GODINU -Na svečanoj sjednici Admi-ralata Bokeljske mornarice809, održanoj u utorak 13.januara, za Malog admiralaove godine je izabran Pe-tar Tripa Sindik iz Tivta. Petar Sindik ima 10 godina ina ovoj funkciji će biti do narednog januara. Petar jeodličan učenik četvrtog razreda OŠ Drago Milović. Naj-više voli matematiku. Kolo Bokeške mornarice još nijenaučio ali će to učiniti uskoro.

Mali admiral je počasna titula koja se dodjeljuje dječa-ku od 10 do 12 godina, na dan zaštitnika grada Kotorasv. Tripuna i traje do slijedećeg Tripundana. On na sim-boličan način govori o prenošenju tradicije slavnog bo-keljskog pomorstva s koljena na koljeno. Mali admiral no-si uniformu istovjetnu kao mornar, ali bez oružja: kapuđevericu, bijelu košulju, leptir mašnu, ječermu, koret,svileni pas, ćemer, tobolac, gaće, crne čarape.

Istog dana kada je obavljen izbor Malog admirala pro-slavljen je prijenos relikvija sv. Tripuna iz Carigrada unaš grad, što je poznato kao Karike. Naziv Karike potječeod talijanske riječi incaricare što znači zadužiti. Mali admi-ral je tačno u podne 27. januara tradicionalno sa lođe ka-tedrale-bazilike Sv. Tripuna izgovarao Lode – Pohvale učast Sv. Tripunu, patronu grada Kotora. Običaj da Lode iz-govara Mali admiral potiče od XVI. vijeka. Svečanu sv. Misuu katedrali-bazilici Sv. Tripuna predstavio je župnik pera-ški i opat sv. Jurja msgr. Srećko Majić.

TRADICIJA

m~êçÄêçÇ=qÉçÇçLqáî~í

Rječnik

TEODO: Parobrod sa tim nazivom iz sastava Carska iKraljevske Ratne mornarice Austro-Ugarske (K.u.K.

Kriegsmarine) porinut je u more 5. januara1915. godineBrod Teodo/Tivat izgrađen je u Trstu, a služio je kao

pomoćni ratni brod za prevoz nafte i uglja. Bio jejedan od nekoliko takvih bodova koji su dobili imena

po mjestima ili lokalitetima u Boki Kotorskoj. Puninaziv broda bio je SMS Teodo (SMS –Seiner MajestätSchiff – Brod Njegovog Veličanstva). SMS Teodo jeimao je 6.651 BRT, nosivost od 7.000 tona i ukupni

deplasman od 13.200 tona. Brod je bio dugačak137,06 metara, širok 16, 92 metra, sa gazom od 7,7metara, a pokretao ga je klipni parni stroj trostruke

ekspanzije, snage 6.700 ks sa kojim je postizao mak-simalnu brzinu od 14 čvorova. Teodo je preživio Prvisvjetski rat, nakon koga je dodijeljen italijanskoj ratnoj

mornarici poslije nekoliko godina prodat privatnomvlasniku. Početkom Drugog svjetskog rata brod, koji je

plovio pod imenom Barbana G, zaplijenili su Bri-tanci i odmah ga stavili u službu ratnog transporta.Brodu je promijenjeno ime u Empire Airman. Iza

ponoći 22. septembra 1940. brod je pogodio njemačitorpedo. Do potonuća bivšeg Teoda na dubinu od

2.300 m. došlo je 23. septembra na poziciji 55°11N/15°07W, oko 320 milja zapadno od obale Irske.

Qpnpstuwp