palate boke kotorske.pdf

Click here to load reader

Post on 26-Oct-2015

435 views

Category:

Documents

32 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Montenegro and Bocca di Cattro Palaces

TRANSCRIPT

  • PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Uvod 2Palate 3 BokaKotorska 4IstorijskitokoviuBoki6PalateuBokiKotorskoj 8Vlasnici i graditelji palata 11Barokne palate u Boki 12Kotor 13Providurova palata 14Palata Bizanti 15Palata Beskua 16Palata Bua 17Palata Pima 18Palata Vrakijen 19Palata Drago 20Palata Grgurina 21Palata Lombardi 22Palata Grubonja 23Dobrota 25Palata Radonii 26Palata Dabinovi 27Palata Radonii-Miloevi 28Palata Miloevi - Veliki palac 29Palata Ivanovi-Tripkovi -Centralna komisija 30Palata Kamenarovi 31Palata Radomiri-Dabinovi - Krivi palac 32Palata Dabinovi - Kokotova kula 33Palata Ivanovi-Moro 34Palata Tripkovi 35Palata Ivanovi 36Perast 37Palata Bronza 38Palata estokrilovi 39

    PalateBokeKotorske

    Palata Mazarovi 40Palata Balovi 41Palata Viskovi 42Palate Martinovi i Brajkovi-Martinovi 44Palata Smekja 45Palata Zmajevi 46Palata Lui - Kolovi - Matikola 48Palata Bujovi 49Risan 50Palata Iveli 50HercegNovi 51Palata Ivana Burovia - Burovina 52Zadubina Mirka Komnenovia 53Zadubina Dukovi 54Palata Milainovia 55Bijela56Palata Zmajevi-Burovi-Zlokovi 56Baoii 57Kua na posjedu Smekja 57Kapetanski palac u Baoiima 58Pranj 59Palata Tre Sorelle 60Palata Lukovi 61Palata Beskua 62Palata Florio-Lukovi 63Palata Verona 64Tivat 65Kompleks Bua-Lukovi 66Kompleks Bizanti u upi 67Kua Verona u Raici 68Danulovina 69Grgurevina 70Literatura 71

  • 2PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    UvodPublikacija Palate Boke Kotorske nastala je kao jedan od rezultata projekta Kulturna marruta - palate Boke Kotorske. Cilj ovog projekta je prezentovanje i ukjuivanje palata Boke Kotorske u postojeu turistiku ponudu Crne Gore, kao jedne od moguih kulturnih marruta, kako bi se doprinijelo valorizaciji bogatog nasljea i unaprijedio kulturni turizam. Kulturne marrute predstavljaju jedan od moguih vidova valorizacije kulturnog nasljea kao resursa za kulturni turizam. One mogu da doprinesu zatiti nasljea ali i da podstaknu drutveni i ekonomski razvoj. S obzirom na potrebe razvoja kulturnog turizma u Crnoj Gori kulturne marrute jesu prepoznate kao mogui znaajan inilac turistike ponude, ali do sada nisu realizovane. Projektom Kulturna marruta - palate Boke Kotorske EXPEDITIO je odluio da pokrene afirmaciju kulturnih marruta, poinjui sa palatama Boke Kotorske. Ideja je da ovaj projekat poslui i kao model za izradu kulturnih marruta sa drugim temama (npr. arheoloka nalazita, sredjovjekovni gradovi, austrougarske tvrave, romanike crkve, manastiri, ruralne cjeline, itd.) Boke Kotorske, crnogorskog primorja ili Crne Core. Ove marrute mogle bi kasnije da poslue i za povezivanje sa kulturnim marrutama zemalja u regionu. Na podruju Boke Kotorske nalazi se veliki broj palata i drugih reprezentativnih kua sa izrazitim kulturno-istorijskim, umjetnikim i arhitektonskim vrijednostima koje predstavljaju jedan od znaajnih segmenata nae kulturne batine. Te reprezentativne kue na najbolji nain svjedoe o stepenu drutvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja i govore o kulturi stanovanja i stilu ivota itave jedne sredine.

    Meutim, ovi objekti jo uvijek nijesu u dovoljnoj mjeri prezentovani i valorizovani. Istraivanja i podaci o pojedinim palatama postoje ali su oni dostupni najee samo stunoj javnosti, dok je malo publikovanog materijala koji bi iroj javnosti pruio uvid u njihov znaaj. Cilj ove publikacije bio je da se na jednom mjestu prezentuju sve palate i druge znaajne reprezentativne stambene kue u Boki koje bi mogle da budu jedna od zanimljivih kulturnih marruta. Kao osnova za publikaciju korien je obiman materijal koji postoji o pojedinanim palatama i istraivanja koja su raena. Spisak literature dat je na kraju publikacije. U publikaciji su predstavljene prije svega sve one kue koje nose naziv PALATA ili PALAC (ital. palazzo) u onom smislu kako se to u Boki danas podrazumijeva. Uz njih su predstavljene jo i neke manje palate tipa PALACIN, kao i izabrani LJETNIKOVCI, VILE i drugi REPREZENTATIVNI STAMBENI KOMPLEKSI na podruju Boke, koji, iako se ne nazivaju palatama, zbog svojih karakteristika svakako zasluuju da budu na kulturnoj marruti reprezentativnih bokeljskih kua.

    EXPEDITIO

  • 3PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    PalatePalata je po definiciji velika i lijepa kua ili graevina koja se u sklopu naselja istie svojim omjerima i raskoi. Rije palatium na latinskom znai carski dvor, a potie od Palatina, brijega u starom Rimu, gdje je bio dvor cara Avgusta i gdje su njegovi nasljednici gradili svoja raskona prebivalita - palate. U osnovnom znaenju palata je gradska rezidencija suverena, feudalca, patricija, i u tom smislu sinonim za dvor. U irem znaenju, naziv palata upotrebljava se u novije doba kao oznaka za graevine velikih razmjera, u kojima se nalaze sjedita ministarstava, banaka, koncerna, organizacija, ustanova i dr. Palate ogromnih dimenzija kao rezidencije vladara poznavali su ve stari Egipat, Krit, Persija, Rimsko carstvo (Dioklecijanova palata u Splitu). U Rimu se carska palata nalazila na jednom od sedam breuljaka (Palatinum), ije je ime zatim preuzeto kao opti naziv za palatu. U srednjem vijeku

    rezidencije feudalaca su utvreni gradovi, burgovi (Papinska palata u Avinjonu). Stambena zgrada unutar tih utvrenih gradova dobija naziv palais, pales, palas, palast. Iz njih se, od renesanse dalje, razvija tip palate, koja se od burga razlikuje po tome to nije utvrena, a od dvorca po tome to je izgraena unutar urbanistikog kompleksa i nije povezana u jedinstveni skup sa nizom privrednih zgrada, karakteristinih za dvorac kao centar feudalnog posjeda. Renesansni tip feudalne palate u Italiji (palazzo) razvija se od XV vijeka u prvom redu u Firenci, Rimu i Veneciji; krila palate sa tremovima na stubovima zatvaraju etvorougaono otmeno dvorite (Palzzo Strozzi i Palzzo Pitti u Firenci). Po istom tipu se grade i palate koje slue javnoj svrsi (Palazzo della Cancellaria u Rimu). Osobit razvoj doivljava palata u Italiji u doba baroka, a naziv palazzo dobija veoma iroku primjenu. Od latinskog izvedeni su i slovenski nazivi za palatu (srpsko-hrvatski palata, palaa, polaa, palac; eki palac i poljski palac). Kod nas danas palata nije naziv samo za raskonu, reprezentativnu gospodsku kuu, nego za svaku bogatiju i ugledniju zgradu.

    2Enciklopedija likovnih umjetnosti1 Milan Vujaklija, Leksikon stranih rei i izraza

  • 4PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    BokaKotorskaZovu Bokom onaj arobni zalijev u koji se sputaju i tonu krovita i skoro nepristupna brda june Hercegovine i Crne Gore. Kau ljudi, koji svijet obau, da je taj jedan od najljepih poloaja zemlje; i zbilja bi rekao da se je ovdje priroda igrala kad je svoje udesno djelo na mahove stvarala(S. M. Ljubia)

    Boka Kotorska je jedinstven zaliv Mediterana izuzetan kulturni pejza koji ini harmonina simbioza prirodnih fenomena i graditeljskog nasljea. Izuzetno povoljni i specifini prirodni i klimatski uslovi Zaliva bili su presudni za nastanjivanje ovog podruja jo od najranijih vremena i izgradnju gradova i naselja na svojstven nain, ime je dolo do jedinstvenog sklada tvorevina prirode i ljudskog duha. Morfoloki, geoloki i hidroloki fenomeni uinili su ovo podruje izuzetnom tvorevinom prirode visokih kvaliteta na podruju Mediterana, a sa svojom sveukupnou i antropogenom komponenetom i u svijetu. Podruje zaliva

    okruuju vertikale dinarsko-primorskog krenjaka, dostiui najveu visinu od 1895 m (Orjen) i dubinu u zalivu (52 m), ime podruje pripada rijetkim oblastima holokarsta u svijetu, sa osobito izraenom krakom morfologijom i hidrologijom. U tako izuzetnim prirodnim uslovima dodajui geografski poloaj i istorijske tokove, ljudska je ruka u svom neprekinutom kontinuitetu stvarala svojevrsna kulturna dobra primajui uticaje kultura Sredozemlja, Zapada i djelimino Istoka, transformiui ih u okvire svog naina ivljenja i poimanja ivota i emitujui ih na ira podruja bive Jugoslavije, Balkana, pa i podruja Istone Evrope, uklapajui ih sa izuzetnim senzibilitetom u prirodu rubom zaliva, inei sa njome jedinstvenu prirodnu i kulturnu ovjekovu sredinu na najhumaniji nain. Gradovi, kao i vea i manja naselja na podruju Zaliva predstavljaju raznovrsne karakteristine cjeline, koje se nadovezuju u skoro neprekinutom nizu. Svako naselje stie sopstvene urbane i kulturne karakteristike postiui jedinstvo i kontinuitet kulturne batine ukupnog podruja. U naseljima se razvija sakralna arhitektura sa proimanjem razliitih stilova, posebno romanike i baroka, dok profana stvara oblike bokeke kue transponujui kroz narodno

  • 5PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    graditeljstvo uticaje Mediterana, Zapada i Istoka. Elitna profana arhitektura palata zauzima znaajno mjesto. Pored toga, u Boki se nalaze bogati fondovi i riznice pokretnog kulturnog blaga. Boka Kotorska se nalazi na listi Kluba najljepih zaliva svijeta. Zbog svojih izuzetnih univerzalnih kulturnih i prirodnih vrijednosti dio Zaliva, podruje Kotora koje obuhvata kotorski i risanski dio zaliva, nalazi se od 1979. godine na UNESCO-voj Listi svjetskog naljea. Prije dolaska Slovena, a i poslije toga, veliki broj drava, suverena ili dinasta, teili su za Bokom Kotorskom, za ovom vanom stratekom takom na jugoistoku Jadrana, za njenim smirenim zalivskim morem, gdje mogu da se sklanjaju itave flotile brodova pred razbjenjenim morem ili piratima, za razvijenim drevnim gradovima, brojnim pomorskim naseljima i pitomim selima. Nita manje nego petnaest puta smjenjivale su se, za dui ili krai period, razne strane ili domae vladavine, pomjerale se granice. Ali, samo tokom nekoliko dugotrajnijih

    vladavina nastajale su dublje promjene u istorijskoj sudbini ovog podruja. Tokom istorije Kotor nije uvijek bio sredite Zaliva. Takav ugledan poloaj politikog, privrednog i kulturnog centra, koji se odraava i u nazivu Boke Kotorske, grad je stekao naroito za vrijeme svog svestranog uspona u srednjem vijeku. Ranije, za vrijeme Ilira i Rimljana, puno prvenstvo je pripadalao Risnu, tako da se itava Boka nazivala Risanski zaliv (Sinus Rhisonicus). Herceg Novi se osniva u XIV vijeku, a naselja na njegovoj rivijeri se razvijaju naroito nakon oslobaanja tog dijela zaliva od Turaka. U periodu od XVI-XVIII vijeka, za vrijeme vladavine Mletake republike, razvijaju se i poseban uspon doivljavaju i stiu status pomorskih naselja Perast, Dobrota, Pranj i Stoliv. Tokom austrougarskog perioda Tivat postaje glavna vojna baza.

    (izvori: Nominacioni dosije za upis Prirodnog i kulturno-istorijskog podruja

    Kotora na UNESCO-vu Listu svjetskog nasljea i Miloevi Milo, Istorijski

    tokovi na podruju Zaliva)

  • 6Istorijski tokovi u BokiIII v. - 168. p.n.e

    Ilirski period

    168. p.n.e - 476. n.e. Rimska vladavina

    476-1185 Vizantijska vladavina

    Duklja - Zeta

    1185-1371 Srpska srednjovjekovna

    drava

    1371-1384 Vladavina ugarsko-hrvatskog kralja

    1382. - Bosanski kralj Tvrtko osniva Herceg Novi

    1384-1391 Bosanski period

    1391-1420 Samostalnost Kotora

    3000 p.n.e. - prvi tragovi materijalne kulture peina Spila iznad Perastacrtei na peini u Lipcima

    228. p.n.e. ilirska kraljica Teuta se sklanja u Risan da se odbrani od Rimljana Risan - ilirska kovnica

    Nastaju gradovi i naseobine rimskih graana - Rhisinium i Acruvium Risan glavni grad zaliva Sinus Risonicus

    VI v. - Prvi kotorski biskup, episkop Pavle Naseljavanje Slovena i Avara Vizantijska uprava u gradovima, okolina i zalee pripadaju Slovenima Kraj X v. - car Samuilo rui Kotor

    Poslije smrti cara Vasilija (1025) opada mo Vizantije a snai organizacija dukljanske drave Kralj Mihailo ima dvor u Kotoru U Kotoru se smjenjuje suverenitet Vizantije i zetskih vladara - Vojislavljevia, grad ima svoju upravu sa priorom Kotor sjedite jednog od tri vizantijska dukata, okolina pripada zetskim vladarima

    Kotor uiva naklonost rakih vladara i povlaen poloaj, glavna luka drave, u njemu je Nemanja imao svoj dvor Kotor dobija veliki znaaj tranzitne luke, izmeu Balkana, Apeninskog poluostrva i Sredozemlja Gradska komuna Kotora, sa svojim statutom i zakonodavnim, sudskim i upravnim tijelima, postie najveu nezavisnost i samoupravu

    Tenja Balia za Kotorom

    N.E.

    V

    VII

    XI

    XII

    XIV

    XV

  • 7 Kotor i Boka Kotorska se stavljaju pod zatitu Mletake republike

    Kotor nominalno zadrava autonomiju i gradsku samoupravu, providur - predstavnik upravnog aparata iz Venecije 1451. Stefan Crnojevi dobija solane, carinu i kuu u Kotoru

    1538. panci osvajaju Herceg Novi 1539. napad Hajrudina Barbarose na Kotor 1585. Perast se odvaja od Kotora, postaje samostalna optina

    1625. Pranj stie status pomorskog naselja 1654. napad Turaka na Perast, 1657. na Kotor 1667. razorni zemljotres 1684. Risan se oslobaa od turske vlasti 1687. osloboenje Herceg Novog od turske vlasti

    1717. Dobrota dobija status pomorskog naselja, a Stoliv 1721.

    Boka je u poetku tretirana kao posebna pokrajina, neposredno podlona Beu Ruski konzul u Kotoru

    1979. - katastrofalni zemljotres podruje Kotora na UNESCO-voj Listi svjetskog nasljea

    1420-1797 Vladavina Mletake republike

    1482-1687 Herceg Novi, sa sjevernim dijelom Boke,

    pod turskom vlau

    Od 1482. Bokokotorski zaliv sa sjeverozapadne strane, morskom linijom Otra-Verige-Perast, za vie od 200 godina bio prepolovljen izmeu

    Mleana i Turaka

    1687-1797 Herceg Novi pod mletakom vlau

    1797-1806 Prva austrijska valadavina

    1806-1807 ruska vladavina1807-1813 francuska vladavina

    1813-1814 Privremena vladavina dviju ujedinjenih pokrajina Crne Gore i Boke

    Kotorske - Centralna komisija

    1814-1918 Druga austrijska vladavina

    1918. - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca

    1929. - Kraljevina Jugoslavija

    1945. - SFRJ 1992. - SRJ, Srbija i Crna Gora

    2006. - Crna Gora

    XV

    XVI

    XVII

    XVIII

    XIX

    XX

    XXI

  • 8PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    PalateuBokiKotorskoj

    Palae su danas skoro nijemi svjedoci nekadanje veliine, sjaja i bogatstva. ivo se na njima odrazuje sva prolost, osobito doba blagostanja.... One kotorske, nikle potkraj srednjega vijeka i kroz esnaesti, a pomalo i kasnije, s ovima perakima iz XVII i XVIII st., i s onima dobrotskim i poneto pranjskim iz XVIII st., jasno govore o izmjenama sudbine u ovome kraju i zorno predouju krivulju ekonomsko-socijalnog i kulturnog razvoja najvanijih mjesta u Boki, kako ju je savijalo vrijeme.

    /Pavao Butorac, prva polovina XX vijeka/

  • 9PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Razvoj graditeljske djelatnosti uopte pa tako i reprezentativnih kua i palata u Boki usko je povezan sa istorijskim tokovima, drutvenim, ekonomskim i kulturnim razvojem ovog podruja. U rimskom periodu u Risnu nastaju prve graevine tipa villa rustica. U Kotoru se u periodu srednjeg vijeka, a naroito za vrijeme njegovog najveeg procvata, podiu dvorovi i palate. U tom periodu, preteno u tivatskom dijelu zaliva, nastaju i ljetnikovci kotorskih plemikih porodica. U XVII i XVIII vijeku razvija se karakteristian tip bokeljske barokne palate, prije svega u naseljima Perast, Pranj, Dobrota, koja u tom periodu stiu statuse pomorskih naselja, ali i u Kotoru u kome se grade gradske plemike palate. U istom tom periodu, naroito nakon oslobaanja od Turaka, nastaju i reprezentativne kue i palate u hercegnovskom dijelu zaliva. Pod specifinim tipom bokeljske palate podrazumijevaju se, prije svega, barokne palate nastale u periodu XVII i XVIII vijeka. Bokeljska palata, u pogledu unutranje organizacije i naina ivota, predstavlja proiren tip graanske kue, sa veim brojem prostorija za reprezentaciju, kao i za individualno stanovanje.Graanska kua u Boki Kotorskoj bila je preteno sa tri etae i namijenjena jednom domainstvu. Prizemlje je sluilo odreenim privrednim potrebama. Prvi sprat je sluio reprezentaciji, drugi uem domainstvu. Prijemne prostorije prvog sprata otvarale su se prilikom velikih praznika, krtenja, svadbi i smrtnih sluajeva u kui. Na treem, tj. posljednjem spratu - u dijelu potkrovlja - bila je smjetena, pored ostalih pomonih prostorija, prostrana kuhinja kao glavni svakodnevni prostor. Razlika izmeu palate i graanske kue u Boki ne ispoljava se toliko u obradi detalja koliko u optoj koncepciji. Palate, izuzimajui one u Kotoru koje se odlikuju specifinim gradskim

    karakterom, nameu se svojom veliinom. One su nekada na tri, a ee na etiri etae (prizemlje, dva sprata i potkrovlje), sa strogo simetrinim proeljem. Osa simetrije naglaena je posebno u periodu baroka suenim posljednjim spratom u vidu proirene vidionice - belvedera, i obaveznim balkonskim motivom. Vrt je spoljnji nerazdvojni dio bokeljske kue, i posebno palate. Tipina organizacija prostora u bokeljskoj palati je do krajnosti uproena. Nastala je po ugledu na organizaciju graanske kue, ali i pod uticajima reprezentativnih palata u Italiji, prevashodno Veneciji. Tipini raspored prostorija u bokeljskoj palati sastoji se od centralne dvorane - salona sa po dvije prostorije s obje strane, i poznat je kao koncept etiri sobe i salon (La casa di un padron, quatrro stanze un salon). Salon je, u palatama koje se nalaze uz obalu, uvijek okrenut moru. Ovaj tip osnove javlja se na primorju poev od XVI vijeka, iako je proistekao iz slinog gotikog koncepta, koji je unaprijeen proirenjem sredinje dvorane, prema funkcionalnim zahtjevima renesansnog i baroknog naina ivota. Organizacija prostora same palate, dvorita i svih pomonih prostora, najbolje govore o kulturi stanovanja i stilu ivota itave jedne sredine.

    PERAST | Crna Gora |

  • 10

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    U prizemlju je bilo spremite za barku i za opremu broda, pa podrumi za bave i badnje i za uljana pila, a tako i za druge sline kune potreptine. U nekim su palaama u prizemlju toliki prostori, da su mogli posluiti, i za hambare ita, a i za drugu trgovaku robu, to se tamo zgrtala s trgovakih pomorskih putovanja, dovezena obino na vlastitim brodovima, osim ako nije uz kuu ili daleko od nje, vlasnik imao jo i poseban magazin ili spremite. Na spratu je prostor bio podijeljen po onoj mletakoj: etiri sobe, jedna dvorana (quattro stanze, un salon). Mletaki se nain gradnje oponaao ne samo pri ustroju i stilizaciji kune spoljanjosti, nego i pri razdiobi unutranjeg prostora. Ovo pogotovu vrijedi za donji sprat, gdje su se primali prijatelji i gosti. U sredini dvorana, velika i prostrana, sluila je ne samo za obine posjete, nego i za zabavu i za sveanije kune zgode. Na uglovima dvorane po jedna soba, razumije se ulazom redovito navezana na nju.

    to je boljega pokustva, obino se pribralo u dvoranu. Osobita odlika dvorana bila su velika zrcala, s baroknim okvirima znatne umjetnike vrijednosti od pozlaena drva. Ovakvih dragocjenih okvira nai je i oko portreta i oko drugih slika. U kuama se naih pomoraca nalazilo i tzv. mornarskih krinja koje su inae sluile obino za priju nevjestama. To su veliki sanduci od tvrda drveta, kamo su mornari spremali svoje potrebe. Pod krovom je kuhinja sa sprednim prostorijama. Uz kuu se nalazi dvorite, obor ili avlija, uvijek poploanu, gdje je ponajee sprema za kune potreptine, ...cisterna i cvjetni nasadi. Cvijee osobito dobro uspijeva radi neobino blage klime, pa ga ima usred zime. Neka su dvorita tako prostrana i lijepo ureena, da slue kao neki oduak za kuni ivot, osobito ljeti. Uz dvorite je obino vrt za povre ili vonjak. Vrtovi imaju i po vie dolaca obzidanih i podravanih kamenim meama, jedan vrh drugoga. Najobinije su voke narana i limun. Susree se oleandar, kostilja, paoma, bor i empres... Osobitost je kua pri moru tzv. ponta. To je zapravo gat ili pristan, od kamena obzidan prema moru. Mjestimice ga more oblijeva s triju strana, a jednom se dri kue. Na ponti ima i po koje stabalce, redovito limun, i nasad cvijea ili grmeak divlje rue, to je ovio kuna vrata i prozore, da im u proljetni cvat prida neobian ar. Na ponti je i mandra, zaklon za barku. Uz mandra je obino i povlaite (triadur po talijansku od trirare = vui) za barke, kad ustreba izvui za zimski drijeme ili opremiti za more, to izjeda bez suuti. Ima na ponti i kamenih sjedala ili piula jer je ovakav prostor s dva krila ograen zidom, da se kuna sloboda i osjeti i nauije pri punoj mjeri pri suncu i morskome zraku i ljeti i zimi. Nova je kolna cesta porazila starinske ponte, tako karakteristine za stari kuni i drutveni ivot Boke, i brisala ih gotovo sasvim.1

    1PavaoButorac,KulturnapovijestgradaPerasta

  • 11

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Vlasnici i graditelji palata

    Iako se i kue i palate u Boki Kotorskoj odlikuju svedenou i odreenom jednoobraznou, svaka od njih, jasno izdvojena kao jedinka, tuma je linog stava i materijalnih mogunosti njenog osnivaa. Kue i palate su uvijek nastajale zajednikim djelovanjem naruioca-vlasnika i graditelja. Vlasnici palata su bili predstavnici uticajnih bokeljskih porodica, a projektanti-graditelji su biliili arhitekti (strani ili domai) ili sami vlasnici.Zna se da su neke od najznaajnijijh baroknih cjelina u Boki Kotorskoj projektovali mletaki arhitekti. Takoe, postoje i izvjesne crkve i uspjene ambijentalne cjeline, iji su tvorci arhitekati iz oblinjih trgovakih i kulturnih centara Dalmacije, sa kojima je Boka imala prisne veze. Meutim, za veinu arhitektonskih cjelina, pa i veih i manjih palata, moe se pretpostaviti da su sami pomorci i trgovci, imajui jasne ideje ta im je potrebno za stanovanje, bili odgovorni arhitekti vlastitih kua. Ima puno znakova koji govore u prilog primamljivoj pretpostavci da su nekadanji bokeljski moreplovci kao brodovlasnici i trgovci bili u isto vrijeme i odgovorni arhitekti svojih kua. Trezvenog i praktinog duha, oni su pokazivali razvijen smisao za raspored pojedinih prostorija u kui i njen pravilan urbanistiki poloaj.2

    Sa dosta razloga moemo pretpostaviti da su, na primjer palate Pima i Grgurina u Kotoru, Bujovi i Smekja u Perastu, Dabinovi i Tripkovi u Dobroti, ili Beskua i Verona na Pranju projektovali arhitekti, kojima imena ne poznajemo, ali iji ukus prepoznajemo. Za jednu dobrotsku manju palatu - Kokotovu Kulu, imamo i indirektan dokaz o zamisli arhitekte, jer je bio sauvan njen drveni model, koji je sada izgubljen.3

    Za graenje palata uzimali su se uvijek najbolji majstori, koji su se ve istakli na javnim, crkvenim i privatnim graevinama. Na palatama se uvijek upotrebljava i najkvalitetniji materijal. Sve kue i palate u Boki zidane su od kamena, krenjaka iz lokalnih kamenoloma, dok su bez izuzetka, svi elementi drugostepene plastike - pragovi oko vrata i prozora, sastavni dijelovi balkona, spoljna stepenita i njihove ograde, itd. - izraivani uvijek od korulanskog kamena, koji je morskim putem dovoen iz nadaleko uvenih kamenoloma sa otoka Vrnika kraj Korule u Hrvatskoj. Razlog uvozu korulanskog kamena treba traiti u paradoksalnoj injenici da u krevitim masivima Boke Kotorske zaista nema podesne vrste kamena koji bi doputao laku i preciznu obradu. Od domaeg kamena su se izraivali zidovi i, kada je zahtijevana bolja i ljepa struktura zida, korien je obino kamen iz Strpa. U izuzetnim sluajevima - kada su to doputale imovinske prilike i kada je lina sujeta bila u pitanju - domai kamen zamjenjivan je tesanicima sa Korule, prvenstveno za obradu glavnog lica, to je predstavljalo vrhunac arhitektonske ljepote neke zgrade toga vremena, a ujedno i izraz bogatstva njenog vlasnika. Takav su primjer palate Smekja u Perastu, Tripkovi u Dobroti, Beskua na Pranju, i druge.

    PERAST | Crna Gora |

  • 12

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Barokne palate u Boki

    U Boki se krajem XVII i tokom XVIII vijeka, zahvaljujui ekonomskom procvatu, nastalom razvojem pomorske trgovine i udaljavanjem opasnosti od Turaka iz zaliva, stvaraju uslovi za razvoj baroka u umjetnosti, a posebno u arhitekturi. Barokni stil se, iako jo uvijek pod jakim uticajem tradicionalne arhitekture, razvija kako na sakralnim tako i na profanim graevinama. Arhitekti koji projektuju neke od najznaajnijih sakralnih spomenika dolaze se strane, iz Italije i oblinjih gradova Dalmacije, ali i dalje je najvei broj graevina, naroito stambene arhitekture, djelo domaih majstora. Barok se na Jadranskoj obali javlja poetkom XVII vijeka i to ne u svojim bitnim elementima, to jest novom koncepcijom prostora, volumena i svjetla, nego u nekim povrnim vanjskim pojavama (ornamentika, okviri od voluta i kartua, oblik prozora ili sklonost gomilanju ukrasa) da bi tek u XVIII st. prodro i u oblikovanje proelja i rjeenja unutranjeg prostora, ali jo uvijek uz prisutnost mnogih elemenata iz prolosti.

    Peat baroka na palaama, ija je osnovna koncepcija renesansna, vidljiv je u: ralanjenosti fasade, u naglaavanju sredinje osovine s portalom, glavnim prozorima i vidionicom, u pojavi dugih balkona s kamenom ogradicom, u raskonijoj i bogatijoj plastinoj ornamentici.... U XVIII vijeku formiran je u Boki i specifian tip baroknih palata sa belvederom, vidionicom ili vienicom. Vidionica koja je elemenat iz tradicionalne arhitekture, u ovom sluaju poprima drugi karakter, i od sekundarnog elementa u potkrovlju kue prerasta u novu etau i dobija karakter belvedera. Palate dobijaju izduene pravougaone osnove, sa tri ili etiri etae, sa naglaenom sredinjom osom na kojoj se na posljednjoj etai nalazi sueni belveder. esto se, sa obje strane portala, javljaju mali elipsasti prozori, sa baroknim ukrasima karakteristinim za ovo podneblje. U unutranjoj organizaciji prostora naglaena je poprena osa simetrije, koja se poklapa sa sredinjom vertikalom, a na kojoj se nalazi centralni salon sa po dvije sobe bono postavljene, po venecijanskom uzoru.

    4 Kruno Prijatelj, Umjetnost XVII i XVIII stoljea u Dalmaciji

  • 13

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    KOTOR

    1 Providurova palata2 Palata Bizanti3 Palata Beskua Palata Bua5 Palata Pima6 Palata Vrakijen 7 Palata Drago8 Palata Grgurina9 Palata Lombardi 10 Palata Grubonja

  • 14

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Providurova palata

    Providurova ili kneeva palata u Kotoru, iako skromne i jednostavne arhitekture, zadrala je taj naziv zato to je u njoj, jedno vrijeme, bilo sjedite gradskih kneeva - providura. Providure je postavljala Mletaka republika za vrijeme svoje vladavine. Providurova palata u Kotoru nalazila se prvobitno na trgu pred katedralom Sv. Tripuna, ali je sruena u zemljotresu 1667. godine. U njoj je tada stradao providur Alvize Foskarini sa itavom porodicom. Graevina koja se danas naziva Providurovom palatom imala je tu funkciju od 1667. godine, ali je ve 1788. godine bila pretvorena u kasarnu. Providurova palata, prislonjena uz gradske bedeme, neposredno uz glavni ulaz u grad, je dugaka graevina koja gotovo sama ini zapadnu fasadu glavnog gradskog Trga od oruja. Vie podataka o palati nalazimo u opisu iz perioda kada je ona ve pretvorena u kasarnu,

    i kada su se u prizemlju nalazili prostorije za straare i magacini za javnu upotrebu, a na prvom i drugom spratu prostorije za smjetaj vojnika. Na nekim crteima iz XIX vijeka, i fotografijama s kraja tog vijeka, vidi se da je Providurova palata imala na drugom spratu drveni balkon sa nadstrenicom, naslonjen na renesansne kamene konzole. Balkon se protezao cijelom duinom zgrade. Sada je na tim konzolama balkon obnovljen u armiranom betonu, duine 55 metara.

  • 15

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata BizantiPalalata Bizanti dio je gradskog bloka koji se nalazi izmeu Trg od oruja i Trg od brana, i koji je ranije gotovo u cjelini pripadao porodici Bizanti. Kotorska plemika porodica Bizanti u istorijskim izvorima poznata je od XI vijeka. Dala je mnoge znamenite pomorske kapetane, pisce, profesore, svetena lica. Nikola Bizanti je najvie doprinio sanaciji i dogradnji porodine palate nakon velikog zemljotresa 1667. godine. U tom periodu on je vrio funkciju sudije i bio jedan od najuticajnijih ljudi u Kotoru. Nakon ruenja providurove palate na Trgu Sv. Tripuna, palata Bizanti je izvjesno vrijeme sluila kao providurova rezidencija. Iz tog razloga, u dijelu ulice izmeu palate Bizanti i crkve Sv. Nikole mornara godine 1691. bio je podignut spomenik mletakom

    providuru Petru Duodo, koj danas vie ne postoji. Kompleks palate Bizanti sastoji se od: starije palate, najvjerovatnije s poetka XVII vijeka, njenog aneksa koji je izgradio Nikola Bizanti 167. godine poslije velikog zemljotresa, unutranjeg dvorita sa stepenitem, terasom i balustradom, ije je formiranje zavreno oko 1690, i trospratnice s kraja XIX vijeka podignute dijelom na mjestu crkve Sv. Nikole mornara. Palata Bizanti je jedna od onih koje se ne odlikuju reprezentativnom spoljanjom obradom, mada posjeduje znaajne, uglavnom barokne, elemente drugostepene plastike. Iako je osnova palate nepravilna, najznaajnija etaa -piano nobile je reprezentativno organizovana na nain uobiajen za bokeljeske palate, sa centralnim salonom i etiri bone sobe. Portali sa baroknim kamenim okvirima na salonima, kao i izrezbareni drveni plafon su sauvani u enterijeru.

  • 16

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Beskua

    Palata Beskua se nalazi u ulici koja od Trga od oruja vodi ka Trgu od brana, preko puta palate Bizanti. Nastala je 1776. godine, na mjestu starijih objekata koji su tu postojali. Pretpostavlja se da je jedan od tih objekata bila i kua znamenite porodice Bizanti, sa koje je prenesen portal. Palata Beskua je jednostavne arhitektonske forme i svednih linija, bez puno dekoratinih elemenata. Najznaajniji elemenat na palati je gotiki portal, koji je prenijet sa neke od kua porodice Bizanti. Portal je pravo remek-djelo cvjetne gotike na itavoj istono-jadranskoj obali. U luneti portala prelomljenog gotikog luka, u dubokom reljefu je uraen bogato ukraeni grb porodice Bizanti, na ijem je titu predstavljen lav na horozontalnoj gredi sa tri kose grede u donjem polju. Palata je pripadala porodici Beskua sa Pranja, koja se posebno izdigla krajem XVIII vijeka, naglo se obogativi kroz pomorsku

    trgovinu. Porodica je tada dobila i plemstvo, i imala brojne posjede i kue u Boki Kotorskoj, posebno na Pranju, Kamenarima i Tivtu, ali i u Mlecima i Carigradu. Na Pranju je imala lijepu baroknu palatu. U gradu Veroni imala je svoj feud, zvan Quaderni. U porodinom grbu je zmija omotana oko stabla, koja u ustima dri dijete, sa natpisom: Si deus com nobis, quis contra nos. Porodina legenda kae da su Beskue dole na Pranj iz Strpa, kao beskunici, ali da su se brzo obogatili pa da je ve konte Jozo Beskua imao 99 kua, u Boki i Italiji. On je htio da postane vlasnik ravno stotinu kua, pa da promijeni prezime u Stokua, ali mu to nije uspjelo. Nakon nestanka porodice Beskua poetkom XIX vijeka, palata je postala vlasnitvo optine Kotor, a tadanja austrijska vlast je u njoj smjestila kotorski Sreski sud, u ijem su se arhivu uvale knjige kotorskih notara od XIV do XVIII vijeka, jedna od najdragocjenijih zbirki Istorijskog arhiva u Kotoru.

  • 17

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata BuaPalata Bua se nalazi na zapadnoj strani Trga od brana. To je bila izuzetno velika i reprezentativna palata porodice Bua, sagraena najvjerovatnije ve poetkom XIV vijeka, koja je kasnije kroz brojne prepravke izgubila svoju autentinu monumentalnost. Palata je pripadala uvenoj kotorskoj vlastelinskoj porodici Bua, koja je ve na poetku XIV vijeka dala tri velike istorijske linosti: Trifuna, poslanika srpskog kralja Milutina na dvoru pape u Avinjonu i kod brata francuskog kralja Karla de Valoa, koji je tada dobio pravo da u porodini grb stavi ljiljanov cvijet znak francuskih kraljeva; zatim Nikolu, zapovjednika kotorskih oklopnika u vojsci cara Duana u bici kod Velbuda, 1330. godine, kasnije protovestijara (ministra finansija) i kneza komornika na Duanovom dvoru i njegovog poslanika u Veneciju; konano, njegovog brata Mihaila, poslanika kralja Milutina u Dubrovniku i cara Duana u Veneciji, jednog od najbogatijih Kotorana svoga doba, vlasnika brojnih imanja i kua u Kotoru i okolini. Palata je najvjerovatnije znatno oteena u razornom zemljotresu 1667. godine. Ekonomska mo porodice Bua u to doba nije bila toliko velika da bi mogli da obnove itavu palatu, pa je ruevina podijeljena u tri dijela koje su

    novi vlasnici prepravljali po svom ukusu i mogunostima. Sjeverni dio je ostao dvospratan i najvie zadrao obiljeja ranije gradnje. U tom dijelu okviri prozora imaju baroknu profilaciju, a u prizemlju su se nalazili otvori sa prelomljenim gotikim lukovima, naknadno proireni, kao i gotiki grbovi porodice Bua sa ljiljanovim cvijetom. Srednji dio je porodica Paskavali prepravila i nadvisila jo jednim spratom. Okviri vrata i prozora u tom dijelu takoe imaju baroknu profilaciju, a nad portalom je grb izumrle porodice Paskvali. Juni dio, poznat kao stara pota, obnovljen je skromno, u stilu graanske arhitekture XIX vijeka. U toku najnovije obnove poslije zemljotresa 1979. godine na istonoj fasadi prema trgu i na zapadnoj prema moru otkriveni su tragovi i ostaci prezidanih romano-gotikih prozora i vrata.

  • 18

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata PimaPalata Pima se nalazi na istonoj strani Trga od brana. Palata je graena krajem XVII vijeka, najvjerovatnije poslije velikog zemljotresa 1667. godine. Vlastelinska porodica Pima pominje se ve u prvoj polovini XIV vijeka, kada ive Rusin Pima i njegovi sinovi Petar i Vita. Porodica je dala nekoliko znaajnih linosti: Jeronim Pima, humanistiki pjesnik sa poetka XVII vijeka, koji je pored latinskog i italijanskog pisao i na narodnom jeziku; sredinom XVII vijeka Ljudevit Pima, doktor prava, profesor i prorektor univerziteta u Padovi, na kome su studirali mnogi Kotorani nakon zavretka Gramatikalne kole u Kotoru, osnovane u XIII vijeku; sredinom XV vijeka Bernard Pima, pjesnik-humanista, ovjenan lovorovim vijencem na rimskom Kapitolu. Iako je poznato da je palata Pima graena u XVII vijeku, istraivakim radovima je ustanovljeno da je uz zadnju fasadu palate prolazila trasa kasnije pregraene srednjovjekovne

    ulice, i da se u tom zadnjem traktu palate nalaze ostaci starijih faza sa otvorima prozora iz romanikog i gotikog perioda. Palata Pima nosi obiljeja renesansnog i baroknog stila. Osnovna koncepcija palate, sa dominantnom terasom sa dvije arhivolte oko glavnog portala, i unutranjim dvoritem iz kojeg sistem stepenita i galerija vodi na spratove, ima renesansni karakter. Elementi baroka vidljivi su u oblikovanju arhitektonskih detalja na glavnoj fasadi, naroito dugakog balkona na dvanaest konzola na drugom spratu. Na glavnom portalu nalazi sa grb porodice Pima. Poetkom XX vijeka, za potrebe otvaranja i rada Nautike kole u palati Pima, nad srednjim traktom, u unutranjem dvoritu, bila su dozidana jo dva sprata, koja su uklonjena nakon 1979. godine.

  • 19

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata VrakijenPalata Vrakijen se nalazi na pjaceti poznatoj pod imenom Pjaca od salate, juno od katedrale Sv. Tripuna. Palata je pripadala kotorskoj plemikoj porodici Vrakijen. Iako je u sadanjem obliku palata nastala u kasnom baroknom perodu, na osnovu dokumenata iz I notarske knjige iz XIV vijeka zna se da se na priblino istoj lokaciji nalazila kua udovice Miha Vrakjena, Katene i njihovog sina Marina. Mala ali izuzetno skladna palata Vrakijen primjer je zrele barokne arhitekture druge polovine XVIII vijeka, sa zidovima obraenim crvenim malterom od mljevene opeke i imitacijama kordonskih vijenaca. Takoe su barokno profilisani kameni okviri prozora i vrata, a nad glavnim portalom je kompozicija, gdje aneli raeni u tuko malteru nose raskoni kameni barokni okvir sa porodinim grbom. Na grbu porodice Vrakijen, u gornjem polju,

    predstavljena je vrana. Pored reprezentativnog istonog dijela palate, koji ima samo prizemlje i sprat, u zapadnom dijelu je dograeno jo jedno stepenite i sprat za poslugu. Iznad zasvedenog ulinog prolaza bila je postavljena kuna kapela, jedina u Kotoru koncipirana na ovaj nain, koja je naalost kasnije pretvorena u kuhinju. Palata Vrakijen je u potpunosti sauvala autentian enterijer iz vremena nastanka. Na sprat se ulazi razvijenim dvokrakim stepenitem, ukraenim zidnim slikarijama i marmorizacijom u tehnici al secco, kakve je u drugoj polovini XIX vijeka izvodio u Kotoru i Perastu italijanski majstor-soboslikar Napoleon dEste. U holu na prvom spratu jo stoji podni mozaik i teraco, a iz hola u bone prostorije vode originalna vrata sa sauvanim bravama i okvirima, raena u tehnici intarzije od nekoliko vrsta drveta.

  • 20

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Drago

    Palata Drago se nalazi na Trgu pred katedralom Sv. Tripuna. Palata je pripadala znamenitoj vlastelinskoj porodici Drago koja je od XIII do XVIII vijeka dala puno znaajnih linosti na polju kulture i umjetnosti, te ekonomskog i politikog ivota Kotora. Grb porodice Drago, propeti zmaj, uklesan je na vie mjesta nad portalima i prozorima palate, kao i na kapitelima koji nose svod iznad ulinog prolaza koji vodi sa Trga do ulaznog stepenita na sjevernoj fasadi. Pored ove palate nalazila se jo jedna prema katedrali (dananja Biskupija). Naime, u I knjizi kotorskih notara, koja obuhvata vrijeme od 1326. do 1337. godine, nalazi se podatak da je Jelena, kerka velikog privrednika Medoa Tomina Draga, testamentom poklonila kotorskom biskupu Rajmundu veliku porodinu zgradu blizu katedrale. Palata Drago se sastoji iz dva dijela, sjevernog koji ima odlike zrelog gotikog stila XIV-XV vijeka, i junog, okrenutog Trgu pred katedralom, pregraenog u renesansno-baroknom stilu krajem XVII vijeka. Na fasadi okrenutoj prema Trgu, iznad ulinog prolaza, nalazi se renesansno koncipirani prozor sa anelom rairenih krila na

    prvom, i raskona bifora u stilu cvjetne gotike na drugom spratu. Nakon pregradnji u XIX vijeku, sjeverna fasada je potpuno restaurirana tokom obnove poslije 1979. godine, posebno velika trifora i monofore na drugom sparatu, te monofora i ulazni portal sa stepenitem na prvom spratu. Poslije nestanka porodice Drago poetkom XIX vijeka, palata je pripala optini i imala je javnu namjenu. Dugi niz godina sluila je kao obdanite, a neposredno pred zemljotres 1979. kao stambena zgrada. Nakon obnove poslije zemljotresa 1979. godine u njoj je smjeten Regionalni zavod za zatitu spomenika kulture. Prilikom revitalzacije palate posebna panja je posveena enterijeru, naroito velikoj gotikoj sali na drugom spratu, u kojoj je rekonstruisana i drvena tavanica po uzoru na originalnu. Ova sala je sada najznaajniji ambijent sa gotikim karakteristikama u gradu.

  • 21

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Grgurina

    Palata Grgurina se nalazi na trgu poznatim pod imenima Pjaca od cirkula, Pjaca Grgurina ili Pjaca od muzeja. Palata je pripadala plemikoj porodici Grgurina, koja se u XVII vijeku doselila iz Kopra u Istri i bila ukljuena u kotorski gradski patricijat. Palatu je gradio konte i kavalijer Marko Grgurina, znaajni trgovac i posrednik. On je posredovao prilikom dolaska u Kotor poznatog mletakog vajara Francesca Cabianca, koji je tokom 170-1708. godine izveo vrijedne vajarske radove na unutranjosti relikvijara katedrale Sv. Tripuna. Palata Grgurina je nastala ba u doba kada je u Kotoru radio Francesco Cabianca, mada tana godina gradnje nije nigdje zabiljeena. Druga znaajna linost iz porodice Grgurina je kanonik Marko Antonije Grgurina, kotorski biskup. On je u periodu ujedinjenja Boke i Crne Gore u jesen 1813. bio posrednik u pregovorima izmeu crnogorskog vladike Petra I Petrovia i francuskog marala Marmonta i generala Gotijea. U svom testamentu on ostavlja palatu siromasima grada Kotora. Kroz itav XIX vijek i do kraja I svjetskog rata, palata Grgurina je sluila kao sjedite Gradskog poglavarstva ili raznih vojnih instanci, a izmeu dva rata kao sjedite Sreskog naelstva, s

    tim to je 1938. na dijelu I sprata bio uspostavljen prvobitni Muzej Bokeljske mornarice, kao zaetak dananjeg Pomorskog muzeja. Dananji Pomorski muzej Crne Gore otvoren je 1952. Palata Grgurina je graena u stilu zrelog baroka, sa dosljedno sprovedenim principom gradnje bokeljskih palta etiri sobe i salon. Originalni raspored prostorija oko centralnih sala na I i II spratu palate dosljedno je sproveden u njenom prednjem dijelu koji izlazi na trg, dok je zadnji dio palate sa tri sprata ostatak neke starije graevine koja je bila na tom mjestu. Na toj sjevernoj strani palate je prostrana terasa sa pergolom nad zasvoenim magacinom, i barokno koncipirani vrt na nivou I sprata, jedan od rijetkih u Kotoru. Na terasi su uzidani umivaonik i grb porodice Grgurina, koji ima na titu kozu simbol grada Kopra, kao uspomenu na porijeklo porodice iz tog grada. Posebno je dragocjena obrada enterijera palate sa rekonstruisanim (poslije zemljoteresa 1979) drvenim tavanicama, sa podovima od dijagnoalno slaganih kamenih ploa bijele i crvene boje u centralnim dvoranama i ulaznom holu. U jednoj bonoj prostoriji na I spratu sauvan je originalni parketni pod od raznih vrsta intarziranog drveta, kakav je vjerovatno postojao u svim prostorijama oko centralnih sala. Svi unutranji portali su bogato barokno profilisani, a raeni su od korulanskig kamena, kao i itava glavna fasada, na kojoj dominiraju balkoni i centralno grupisani portali i prozori sa baroknim karakteristikama.

  • 22

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata LombardiPalata Lombardi se nalazi u sjevernom dijelu urbanog jezgra Kotora. Palata obuhvata cijeli jedan gradski blok, koji sa sjeverne strane izlazi na trg kod crkve Sv. Luke, a sa june na malu pjacetu na kojoj se nalazi esma Karampana. Palata se sastoji od tri jedinice sa posebnim ulazima, na sjevernoj, zapadnoj i istonoj strani, a glavna fasada je okrenuta ka Trgu Sv. Luke. Palata Lombardi je nastala sredinom XVIII vijeka, i predstavlja tipini barokni stambeni blok. Palata ima fino obraene barokne elemente: portal u bunjatu, profilisane prozorske okvire, kao i balkone sa kamenim balustradama na sjevernoj i junoj fasadi. Mala vidionica koja se nalazi na glavnoj fasadi ima karakteristine barokne volute na spoju sa krovom. U palati Lombardi se u periodu 180-1806 godine nalazio Ruski konzulat. U ovoj zgradi su esto boravili Petar I i Petar II Petrovi Njego, kod svojih prijatelja

    protojereja Ilije Lombardia i kapetana Toma Lipovca, kasnije dugogodinjeg gradonaelnika Kotora.

  • 23

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata GrubonjaPalata Grubonja se nalazi u blizini Sjevernih gradskih vrata, iza crkve Sv. Marije od rijeke.Po tradiciji, palata je pripadala znaajnoj plemikoj porodici Grubonja, koja se pominje u notarskim spisima XV vijeka, a moda se doselila iz Zadra, budui da se tamo javlja u XII-XIII vijeku. U dananjem obliku palata Grubonja potie sa kraja XVI vijeka i sauvala je sve odlike renesanse u obradi profilacije prozora, ije pragove nose konzole sa fino modelovanim lavljim glavama na prvom spratu. Oko 1955. godine palata je rekonstruisana pa u zemljotresu 1979. nije pretrpjela oteenja. Na glavnoj fasadi, izmeu prozora prvog sprata, ugraena je reljefna ploa sa gotikim Hristovim monogramom: IHS, a ispod nje reljef sa prekrtenim mrtvakim kostima i lobanjom, kojoj se kroz oi provlae zmije, a okolo puze mi, guter i kornjaa. Smatra se da je to amblem stare

    gradske apoteke, koja se kao institucija prvi put pominje u spisima notarske knjige 1326. godine, i ve po tome spada meu najstarije gradske apoteke u Evropi poslije Italije. Sa sjeverne strane plate Grubonja nalazi se ulaz u gornji dio tvrave. Iznad tog prolaza, oslonjen jednom stranom na palatu, je barokni luk od opeka sa volutama. Na njemu je postavljen medaljon sa likom krilatog lava Svetog Marka, godinom izgradnje 1760, i latinskim natpisom: Regia munitae rupis via (Glavni put za tvravu u brdu).

  • 24

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

  • 25

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    DOBROTA

    1 Palata Radonii 2 Palata Dabinovi 3 Palata Radonii-Miloevi Palata Miloevi - Veliki palac 5 Palata Ivanovi-Tripkovi - Centralna komisija 6 Palata Kamenarovi 7 Palata Radimir-Dabinovi - Krivi palac 8 Palata Dabinovi -Kokotova kula9 Palata Ivanovi-Moro 10 Palata Tripkovi11 Palata Ivanovi

  • 26

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata RadoniiPalata Radonii nalazi se na poluostrvu Plagenti, na 1,5 km od Kotora. Izgraena je poetkom XIX vijeka. Uz palatu Radonii, na samom kraju poluostva, nalazi se romanika crkva Sv. Ilije. To je mala jednobrodna graevina pokrivena kamenim ploama, koja se datuje u XIII vijek, iako nije iskljueno da potie ak iz preromanikog perioda X-XI vijeka. Crkva Sv. Ilije, zajedno sa poluostrvom Plagenti, pripadala je kotorskoj optini. Porodica Radonii kupila je cijelo poluostrvo od optine 1808. godine, za vrijeme francuske vladavine, za 500 talira. U palati je 187. boravio

    Petar II Petrovi Njego kod svog prijatelja, kapetana Krsta Jozovog Radoniia, koji je palatu i sagradio. Palata ima karakteristinu baroknu koncepciju sa prizemljem, dva sprata i posljednjom etaom u vidu belvedera. Na drugom spratu sjeverne fasade nalazi se balkon sa kamenom balustradom. Godine 1937. palatu je otkupila Jadranska straa za svoje potrebe. Tada je, prilikom adaptacije, uz sjevernu glavnu fasadu, u nivou prizemlja, podignuta velika terasa na 16 stubova, koja je fasadu potpuno presjekla i izmjenila izgled tipine bokeljske palate. Poslije II svjetskog rata palata je sluila kao Dom srednje pomorske kole u Kotoru, dok je danas u njoj smjeten Institut za biologiju mora.

  • 27

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata DabinoviPalata Dabinovi se nalazi na lokalitetu Plagenti, u okviru grupacije koja je ranije pripadala Radoniiima, u blizini palata Radonii i Radonii-Miloevi. Palata je kasnije prela u vlasnitvo Dabinovia, jo jedne od znaajnijih Dobrotskih porodica koja je u periodu od XVIII do XX vijeka dala 108 pomoroca, od kojih 66 kapetana. Palata je graena vjerovatno u XVIII ili krajem XVII vijeka. Palata je izgraena na blagom uzvienju. Ima etiri etae, od kojih je posljednja u obliku vidionice - belvedera. Prema obali ima dvorite ograeno visokim kamenim zidom. Dvorite zasaeno ukrasnom vegetacijom danas je podijeljeno na dva dijela i u njima su dozidani pomoni objekti.

    Palata je raena od fino klesanog kamena. U prizemlju se nalazi centralno postavljen pravougaoni portal sa skromnom kamenom profilacijom, koja se ponavlja oko otvora na svim spratovima.

  • 28

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Radonii-Miloevi Palata Radonii-Miloevi se nalazi kod lokaliteta Plagenti, na 1,5 km od Kotora. Podignuta je krajem XVIII vijeka. Radoniii su bili kapetanska porodica koja je sagradila nekoliko reprezentativnih graevina na podruju Dobrote. U pomorskom razvoju Dobrote predstavljali su ekonomski veoma znaajno bratstvo, koje je do kraja XVIII vijeka posjedovalo deset brodova, dvanaest kua, od kojih je ova palata 1808. godine procijenjena na znatni iznos od 3 000 fiorina. Palatu je vjerovatno zidao kapetan Boo Ilijin Radonii (1758-1822). Palata je pravougaonog, izduenog oblika i ima prizemlje, dva sprata i kao etvrtu etau

    centralno postavljen belveder. Ono to ovu palatu izdvaja od ostalih baroknih palata sa belvederom u Boki jeste specifina linija krova koju oblikuju ak tri vienice jedna postavljena na samom belvederu i dvije bone. Palata je zidana od kamena, ali je naknadnim intervencijama prekrivena malterom. Svi otvori na fasadama imaju pragove sa skromnom uobiajenom profilacijom natprozornika. Palata je funkcionalno podijeljenja na dvije cjeline, tako da ima dva ulazna portala. Unutranji raspored je promjenama vlasnika i pregradnjama mijenjan, a jedino je u junom dijelu zgrade sauvana autentina konoba i oslikani salon na spratu. Ispred palate se nalazi poploano dvorite i vrt, koji su od obalnog puta odvojeni visokim kamenim zidom.

  • 29

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Miloevi /Veliki palac/

    Palata Miloevi se nalazi u neposrednoj blizini pristanita Dobrote, sa june strane crkve Sv. Matije. Najvea je i najmlaa palata u Dobroti, podignuta u prvoj etvrtini XIX vijeka. Miloevii su bili dvanaesta porodica u Dobroti po bogatstvu, broju pomoraca i pomorskih kapetana koje su dali. Pred kraj XVIII vijeka posjedovali su sedam brodova i est skromnijih kua u Dobroti, a u XIX vijeku devet brodova. Palatu su zidali 1828. godine braa Boan (Natale) i Vido Miloevi, pomorski kapetani i brodovlasnici. Palata Miloevi, jedna od najveih palata u Boki, je posljednji svjedok velike ekonomske i kulturne ere bokokotorskog pomorstva, ba kao i jedrenjak Nemirna posljednji bokeljski jedrenjak, takoe vlasnitvo ove porodice. Iako je raena po uzoru na karakteristine barokne palate sa belvederom i sadri i odreene kasnobarokne elemente, palata Miloevi ipak ima

    klasicistiki karakter. Palata se nalazi uz obalu, uvuena meu starije zgrade i ima prizemlje, dva sprata i iroki belveder kao etvrtu etau. Sagraena je na uzvienju, sa dvoritem prema obali koje je na dva nivoa i ograeno kamenim zidom. U ogradnom zidu su dva ulazna portala, sa monogramima graditelja NM i VM. S obzirom da je graena za potrebe dva vlasnika, palata Miloevi je dvojna, tj. funkcionalno je podijeljena na dvije jednake i simetrine cjeline. Dvorite je podijeljeno na dva dijela, palata ima dva ulazna portala, i dva pergula (mali balkon) sa metalnim balustradama na drugom spratu. Na spratovima se nalaze po dva salona sa ulazima u simetrine prostorije. Stepenita se nalaze na krajnjim krilima. Palata je zidana od fino klesanog kamena. Jedina u Dobroti ima dvije reprezentativne fasade, glavnu prema zalivu od korulanskog kamena i drugu prema brdu. Na jugoistonom uglu palate nalazi se jedna od rijetkih sauvanih ugaonih kula-pukarnica na kamenim konzolama. Prostrane konobe i velike sobe sa izrazito visokim plafonom sauvale su originalni izgled.

  • 30

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Ivanovi Tripkovi /zgrada Centralne komisije/Palata Ivanovi-Tripkovi nalazi se u Dobroti, na oko 3 km od Kotora. Ime Centralna komisija dobila je jer su se u njoj odvijali glavni dogaaji krajem 1813. i poetkom 181. godine. U to vrijeme, pred konanim padom Napoleonove vladavine, dok je Kotor jo bio pod vlau francuskog generala Gotjea, u palati je odrana Skuptina o ujedinjenju Crne Gore i Boke Kotorske i formirana privremena zajednika vlada tzv. Centralna komisija. Na elu Komisije, sastavljene od devet Bokelja i devet crnogorskih glavara, bio je crnogorski vladika Petar I Petrovi. Palata je prvobitno pripadala porodici Ivanovi, a zatim je prela u vlasnitvo Tripkovia. Prvi put se pominje u popisu kua kotorskog podruja iz 1809. godine, kada je pripadala kapetanu Vicku Ivanoviu. Ve 1839. godine, u

    katastarskom uredu Splita, vodi se na ime Vida Lukina Tripkovia, po kome se jo uvijek u narodu naziva Vida Luina. Palata je tridesetih godina XX vijeka ostala bez krova, tako da je u ruevnom stanju bila sve do 1988. godine, kada je restaurirana zahvaljujui sredstvima brodovlasnika Boa Dabinovia. Po njegovoj elji u obnovljenu palatu je smjetena biblioteka Fakulteta za pomorstvo u Kotoru. Palata Ivanovi-Tripkovi je, za razliku od ostalih baroknih palata, veoma jednostavne forme, sa etvorovodnim krovom, prizemljem i dva sprata. Ispred palate, prema moru, nalazi se poploano dvorite ograeno visokim kamenim zidom na kome je ulazni portal, dok se na strani prema brdu nalazio vrt. Uz ogradni zid prema moru smjeten je prizemni pomoni objekat.

  • 31

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Kamenarovi

    Palata Kamenarovi se nalazi u sklopu grupacije kua bratstva Kamenarovi, na lokalitetu Kamenari u sredinjem dijelu Dobrote. Pretpostavlja se da su palata i dio kua grupacije sagraeni u drugoj polovini XVII vijeka. Kamenarovii su jedno od najpoznatijih pomorskih bratstava Dobrote, koje je u periodu od XVIII-XX vijeka dalo 109 pomoraca, od kojih 68 kapetana. Kamenarovii vode porijeklo iz Hercegovine, od poznate porodice Krasojevi, koja se spominje jo 180. godine. Do promjene prezimena u Kamenarovi dolo je 1560. godine. Kao prvi poznati Kamenarovi pominje se Pavo urov (1696-1787), osniva crkve Sv. Matije. Kapetan Vido Boov Kamenarovi (1827-1911) je bio jedan od osnivaa i prvi predsjednik Slavjanske itaonice u Dobroti, a nakon preseljenja u Veneciju i predsjednik (guardian) Bratovtine bokeljskih pomoraca Sv. ora i Tripuna. Da je ova porodica bila jedna od uticajnijih u Dobroti svjedoi i kompleks kua koje su im pripadale. Po popisu zgrada iz 1808. godine Kamenarovii su posjedovali 9 objekata, od kojih je vei dio bio na lokalitetu Kamenari. U grupaciji Kamenarovi, pored palate, nalaze se jo i vila sa sjeverne strane i jedna vjerovatno starija kua sa manjom vidionicom sa june

    strane. Neposredno uz ovu grupaciju nalazi se i crkva Sv. Ivana, zadubina Kamenarovia. Ona je graena krajem XVIII vijeka, da bi zamijenila stariju i manju crkvu Sv. Ivana u brdu, ali zbog nepovoljnih ekonomskih okolnosti nakon pada Mletake republike nije nikada zavrena. Ispred gupacije se nalazi veliko pristanite ponta i mandra, a iza su terasasti vrtovi. Palata Kamenarovi ima etiri etae, od kojih je posljednja beveder dograen vjerovatno naknadno. Na njemu se nalazi centralno postavljen balkon, kao i otvori sa baroknim karakteristikama, i grb porodice Kosovi. Vila Kamenarovi je dvojna kua koja ima specifino rjeenje sa dva simetrina zasvedena prolaza volta u prizemlju. Na glavnoj fasadi vile su 2 balkona sa balusterima kasno-renesansnog karaktera. Prozori na vili imaju kamene proupljene konzole auricolae (lat. ui) u dijelu natprozornika, koje su sluile prije pojave drvenih kapaka za zatitu od sunca kao nosa za drvenu ipku o koju je bio okaen zastor. Grb porodice Kosovi nalazi se jo i iznad ulaznog portala u dvorite palate, kao i na fasadi vile, iznad zasvedenih prolaza. U salonu kue smjetene sa june strane palate na tavanici se nalazi naslikan grb porodice Kamenarovi, jedini sauvani ovog tipa u Boki.

  • 32

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Radimir-Dabinovii /Krivi palac/

    Palata Radimir-Dabinovi nalazi se u sredinjem dijelu Dobrote, na oko km od Kotora. Dobila je naziv Krivi palac po glavnoj fasadi koja ima karakteristian blagi lom u osnovi. Dananji oblik palata je dobila na prelazu XVIII i XIX vijeka zahvaljujui kapetanu Antonu Boovu Radimiru, koji je u to vrijeme bio jedan od najbogatijih kapetana u Boki. Posjedovao je nekoliko brodova, a za vrijeme Napoleonove okupacije u Boki davao je pozajmice francuskoj upravi za nabavku soli. U popisu kua iz 1808. palata je bila u vlasnitvu Luke Markova Radimira i procijenjena na 3 000 forinti. Porodica Radimiri zauzima prvo mjesto u Dobroti po bogatstvu i broju kapetana koje je dala (110). Imali su broda i 2 kue na raznim mjestima od Ljute do Kotora. U XVIII i XIX vijeku najistaknutiji predstavnici bratstva bili su: vitez Boo Radimir (1738-66); Krsto Radov (1766-1832), nosilac Legije asti steene u doba Napoleona i Filip Tripov (1828-1901), nosilac

    diplome ruske crnomorske komande za vrijeme Krimskog rata, 185. god. Palata je kasnije po enskoj liniji prela u vlasnitvo Dabinovia, tako da su danas njeni vlasnici nasljednici brodovlasnika Boa Dabinovia. Palata Radimir-Dabinovi je prednjim, otvorenim dvoritem odvojena od obalnog puta. Palata ima prizemlje, dva sptara i potkovlje u kome je centralno, na spoju dva dijela, postavljena manja vidionica. Lom na fasadi krivog palaca nije nastao iz estetskih razloga, ve kao posljedica potrebe proirenja palate. U prvoj fazi postojalo je sadanje sjeverno krilo palate, dok je juno kasnije dograeno. Ideja da se dogradnjom postigne utisak jedinstvenog izgleda ostvarena je u potpunosti. Ovo je posebno naglaeno simetrinim postavljanjem otvora na fasadama i balkona, kao i centralnim postavljanjem vidionice. Na drugom spratu, na oba krila, nalazi se po jedan balkon na kamenim konzolama sa ornamentima akantusovim liem. Na prvom spratu palate nalazi se salon. Tek je proirenjem palate bilo mogue ostvariti baroknu koncepciju prostora etiri sobe jedan salon. U prizemlju palate nalazi se konoba sa dva ulaza. U zadnjem dijelu su kuhinja i pomone prostorije. Iza palate se nalazi veliko dvorite ograeno visokim kamenim zidom, iza kojih su se prostirali terasasti vrtovi.

  • 33

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Dabinovi /Kokotova kula/

    Palata Dabinovi, poznata kao Kokotova kula, podignuta je polovinom XVIII vijeka, i jedna je od najljepih baroknih palata u Dobroti. Porodica Dabinovi je jedna od znaajnijih dobrotskih porodica. Pisani podaci iz XVI vijeka govore da je porodica tada ivjela na Ljutoj, poetkom XVII vijeka posjedovala je imanje u Dobroti, a ve na poetku XVIII vijeka raspolae ogromnim kapitalom. Porodica Dabinovi, zajedno sa Ivanoviima i Tripkoviima, dala je pozajmicu za otkup crnogorskog vladike Danila Petrovia kada su ga Turci zarobili. Porodica je takoe dala pozajmicu ruskom admiralu Senjavinu, za vrijeme boravka ruske flote u Boki 1806. godine. uro Dabinovi (1661-1731) imao je nadimak Kokot. On i njegovi sinovi se pominju kao trgovci iz Kokotove kule. Pretpostavlja se da je uro podigao ovu palatu u vrijeme svoje najvee

    aktivnosti. Godine 1717. dobrotski pomorci su dobili za Dobrotu prava pomorske optine. uro je bio jedan od najaktivnijih zalagaa za tu privilegiju. U Kokotovoj kuli je crnogorski junak Nikac od Rovina (Tomanovi) lijeio rane zadobijene u borbi sa Turcima.

    A znate li, tri sokola sivi,Ka se skoro u vino hvaljasteNakraj mora u Dobrotu malu,Na visoku Kokotovu kulu,Da nijeste gori za junatvoOd kosovske do tri pobratima?(Petar II Petrovi Njego, Ogledalo srpsko, pjesma Sinovi Obilia)

    Projekat za palatu Dabinovi je vjerovatno uradio neki arhitekta iz Venecije, sa kojom je Dobrota imala politike, trgovake i umjetnike veze. Koliko je poznato, jedino za ovu palatu u Boki postojao je i drveni model-maketa koji nije sauvan. Palata je sagraena uz samu morsku obalu, gdje je kasnije, poetkom XX vijeka, proao put, i nema ograeno dvorite. Ponta i mandra ranije su pripadali palati. Vrt se nalazio bono i protezao u obliku terasa iza palate. Palata je izgraena od fino klesanog kamena, i ima prizemlje, sprat, i kao treu etau belveder, sa barokno oblikovanim zavretkom. Na sredinjem dijelu prvog sprata nalazi se balkon sa kamenom baroknom balustradom. Unutranji raspored je trodjelan. Stepenite se nalazi u srednjem dijelu. Na spratu, sa prednje strane, nalazi se reprezentativni centralni salon, a bono etiri sobe. Palata je teko oteena u zemljotresu 1979. godine, i danas je jo uvjek u ruevnom stanju. Iako je po svojim dimenzijama Kokotova kula mnogo manja u odnosu na druge barokne palate u zalivu, ona je jedna od najljepih, a moe se pretpostaviti i da je sluila kao uzor kasnijim baroknim palatama.

  • 34

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Ivanovi-Moro Palata Ivanovi-Moro nalazi se juno od crkve Sv. Eustahija u Dobroti. Podignuta je u XVIII vijeku. Palata je pripadala porodici Ivanovi, a danas je u vlasnitvu katolike crkve. U dokumentu sa spiskom kua iz 1808. godine palata se nalazila u vlasnitvu Mata Ivanovia i brae i bila je procijenjena na 600 forinti. Godine 1909. Josip Stadler, sarajevski biskup kupuje kuu u Dobroti sa eljom da djeca iz sirotita u Sarajevu tu provode ljeto. Za vrijeme II svjetskog rata kua je bila oteena. Poslije rata kotorski biskup monsinjor Gracija Ivanovi podsticao je dolazak asnih sestara, koje su boravile u samostanu Sv. Antuna u Perastu, i koje su 195. prele u Dobrotu. asne sestre su same nabavile sredstva za obnovu palate. Popravka palate je poela 1955, i objekat je useljen 1957. Zemljotres 1979. godine je ponovo

    otetio palatu, koja je nakon obnove ponovo useljena 1989. Palata Ivanovi je tipina barokna palata sa tri etae i vidionicom - belvederom, izdignuta i povuena u odnosu na obalu, sa ograenim i podignutim dvoritem. U dvorite se ulazi kroz profilisani kameni portal na kome se nalazi isklesani grb porodice Ivanovi. Do dvorita uzdignutog na terase se stie kamenim stepenitem. Terase krasi raznovrsno bilje. Uz ogradni zid prema moru, ispod terase se nalaze pomone prostorije. Fasada palate je raena od fino klesanog kamena. Belveder ima specifinu baroknu liniju krova. Na drugom spratu, centralno postavljen, nalazi se veliki balkon oslonjen na pet profilisanih konzola. Svi otvori na fasadi imaju baroknu profilaciju. Iznad portala na prvom i drugom spratu nalazi se dekorisan profil u obliku stilizovanog akantusovog lista.

  • 35

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Tripkovi

    Palata Tripkovi se nalazi u neposrednoj blizini palate Ivanovi. Graena je krajem XVIII vijeka, kao jedna od najimpozantnijih baroknih kapetanskih palata Boke Kotorske. Palatu Tripkovi je podigao kapetan Andrija Jozov Tripkovi, koji je 1813. bio jedan od devet Bokelja u Centralnoj komisiji i to kao predsjednik Dobrotske optine. Zabiljeeno je da je dao pozajmicu generalu Marmontu u iznosu od 3000 zlatnih mletakih cekina. U XVIII vijeku porodica Tripkovi je odigrala znaajnu ulogu u razvoju Dobrote u oblastima trgovine, razvoju trgovake mornarice, graevinskom i kulturnom razvoju. Imali su 18 brodova, a tokom XVIII i XIX vijeka pominje se 86 pomoraca iz ove porodice od kojih 63 kapetana. Iako su Tripkovii imali jo est kua, ova palata je najistaknutija, tako da je prilikom popisa kua 1808. bila procijenjena na 7000 austrijskih forinti kao najskuplja palata u Dobroti. Palata je povuena od obale i izdignuta na plato, podzidan ogradnim kamenim zidom sa dugakom balustradom, na kome se nalazi ardin. U ogradnom zidu nalazi se portal sa porodinim grbom. Ispred palate se nalazi pristanite-ponta sa velikim mandraem, koji su pripadali palati. Iza palate se nalaze terasasti vrtovi. Palata je izgraena od fino klesanog karulanskog kamena, ima konobu, dva sprata i etvrtu etau u obliku belvedera, sa zabatom baroknih linija. Na samom vrhu belveder ima ukras u obliku kule. Na fasadi dominira balkon na drugom spratu, ije su potporne konzole pokrivene ornamentima sa motivima akantusovog lia. Na prvom spratu je centralni salon iz koga portali vode u susjedne sobe i na stepenite. Isti raspored je zastupljen i na drugom spratu. Sa

    zadnje strane palate, prema brdu, nalazi se aneks u kome je bila kuhinja. Unutranjost su karakterisali podovi od dvobojne terakote, drvene gredne tavanice, zidovi sa baroknom malternom dekoracijom i stepenite sa balustradom. Palata je bila bogato opremljena umjetnikim djelima, stilskim namjetajem, knjigama, itd. U zemljotresu 1979. godine glavni fasadni zid belvedera je u potpunosti sruen, ali je nedavno rekonstruisan. Palata Tripkovi je jedna od najmonumentalnijih palata u Boki. Toj monumentalnosti doprinosi postament palate, terasa sa baroknom balustradom, jasna barokna koncepcija i bogato obraeni arhitektonski detalji, kao i pozadina ovog sklopa koju ine surove i gole Dobrotske strane koje doseu visinu do 1000 m nad morem.

  • 36

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Ivanovi Palata se nalazi na samom kraju Dobrote, sjeverno od crkve Sv. Eustahija. Podignuta je u drugoj polovini XVIII vijeka. U spisku kua Dobrote iz 1808. godine palata se nalazila u vlasnitvu Luke Ivanovia i bila je procijenjena na 6.00 forinti. Bratstvo Ivanovi je bilo jedno od ekonomski najjaih bratstava u Dobroti. Poetkom XIX vijeka Ivanovii imaju 11 kua u Dobroti, procijenjenih na 23.1o forinti, dok najbrojinije bratstvo Radimir ima 2 kue sa manjom vrijednou - 21.738 forinti. Tokom XVIII vijeka Ivanovii posjeduju 28 brodova sa kojima su trgovali u italijanskim i albanskim lukama. U mletako-turskom ratu (171-1718) Ivanovii su sa svojim brodovima uestvovali

    u pokuaju osvajanja Ulcinja, zbog ega su dobili pohvale od generalnog providura Alviza Moeniga. Najvei podvig naih ljudi na moru u XVIII vijeku je borba brae Marka i Joza Ivanovia sa Turcima u luci Pirej 1756. godine. Nakon te bitke Ivanovii su dobili titulu viteza. U ovoj palati je konte Josif ( Jozo) Ivanovi 1833. godine ugostio Njegoa, sa pratnjom od 30 osoba, prilikom njegovog putovanja za Petrograd. U znak zahvalnosti Njego je Ivanoviima posvetio spjev Glas Kamentaka i napisao pjesmu Srbin Srbima na asti zahvaljuje. (Pjesme, Prosveta, Beograd, 1981) Palata Ivanovi je tipina barokna palata sa tri etae i belvederom ili vienicom. Izdignuta je i povuena u odnosu na obalu, sa ograenim i podignutim dvoritem. U ogradnom zidu je portal sa grbom porodice, a sa unutranje strane su pomone prostorije. Ova palata u odnosu na paltu Ivanovi-Moro ima mirnije i svedenije rjeenje. Belveder ima klasino zavrenu liniju krova. Centralna osa simetrije palate je naglaena portalima i balkonima na prvom i drugom spratu, koji imaju balustrade od kovanog gvoa, kao i elipsastim prozorom na vienici. Svi otvori na fasadi imaju jednostavnu baroknu profilaciju.

  • 37

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    1 Palata Bronza2 Palata estokrilovi3 Palata Mazarovi Palata Balovi5 Palata Viskovi6 Palata Martinovi 7 Palata Brajkovi-Martinovi8 Palata Smekja9 Palata Zmajevi 10 Palata Lui-Kolovi-Matikola11 Palata Bujovi

    PERAST

  • 38

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Bronza

    Palata se nalazi u istonom dijelu Perasta, u predjelu zvanom Luka, uz samu obalu. Sagraena je sredinom XVIII vijeka. U XIX vijeku, za vrijeme austrougarske vladavine, sluila je kao Carinarnica (otuda u narodu ime Dogana), a danas je u njoj upni ured. Porodica Bronza se doselila vjerovatno iz Skadra, a pripadali su kazadi (bratstvo) ilopi. Bili su vrsni pomorci i trgovci. Njihov prvi brod Santa Maria di Scarpello pominje se u arhivskim spisima jo 1591. godine. Kapetani Ivan i Josip Bronza su za uspjenu borbu protiv gusara dobili mletako odlikovanje kavalijera (vitezova) Sv. Marka.

    Palata Bronza je tipina barokna palata, sa prizemljem, spratom i treom etaom u obliku belvedera. Belveder ima karakteristine barokne volute. Na glavnoj fasadi naglaena je srednja vertikala, od portala u bunjatu u prizemlju, preko balkona na prvom spratu i mermernog reljefa Navjetenja, do belvedera nad kojim je kamena kugla. Prozori imaju tipinu baroknu profilaciju. U prizemlju su dva barokna elipsasta prozora. Na palati se nalaze i pukarnice. Na portalu u prizemlju je grb kazade ilopi. Na grbu je predstavljena ptica na stablu, koje se nalazi na vrhu brda. U ovoj palati sauvan je originalni raspored prostorija. U unutranjosti palate svi pragovi vrata od korulanskog kamena su bogato obraeni. Tavanica ima profilisane drvene grede - nosae.

  • 39

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata estokrilovi

    Palata estokrilovi se nalazi na podruju zvanom Luka, u jugoistonom dijelu Perasta. Vjerovatno je sagraena krajem XVII vijeka, o emu svjedoi natpis na vijencu ispod krova u kome se pominje 1691. godina. estokrilovii su bili jedno od najstarijih perakih bratstava kazada. Miloa estokrilovia pominje Mavro Orbin kao vou 150 Peratana u borbi, oko 1150. godine, protiv bosanskog bana Boria, a na strani Kotorana, Dubrovana i Ulcinjana. Palata je veoma skladnih proporcija, ima dva sprata, bez vidionice, podsjea na renesansno oblikovanje. Krov je etvorovodan, sa karakteristinim prelomom (kod strehe) . Uz fasadu se nalazi spoljanje stepenite koje vodi do prvog sprata. Na drugom spratu je balkon sa

    renesansno profilisanom kamenom balustradom. Nad balkonom, na vijencu ispod krova, je grb estokrilovia (krilo ptice) i oteeni natpis:SESTO 1691 CR / ILO / VI / CH /

  • 40

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Mazarovi

    Palata Mazarovi se nalazi u jugoistonom dijelu Perasta zvanom Luka, iznad starog puta. Graena sredinom XVIII vijeka, predstavlja jedan od karakteristinih primjera kasnobaroknih palata sa belvederom. Fasadu palate Mazarovi djelimino zaklanja niz kua koje se nalaze ispred nje i izlaze direktno na stari put. Palata ima dva sprata i belveder sa volutama, na kojem se nalazi grb Mazarovia. U prizemlju je portal, obraen u bunjatu, sa po dva ovalna barokna prozora sa strane. Drugim spratom dominira balkon na est konzola. U zadnjem dijelu palate se, u vidu ankesa, nalazi kuhinja na dvije etae. Uz palatu se nalazi i starija kua Mazarovia sa renesansnim karakteristikama. U palati je sauvan originalni raspored prostorija, sa velikim centralnim salonom u sredini, kao i autentini enterijer sa malternom dekoracijom na zidovima, iji su se tragovi sauvali uprkos dugotrajnoj izloenosti atmosferskim uticajima. Palata se nalazi u ruevnom stanju ve vie od jednog vijeka. Mazarovii su bili jedna od najuticajnijih perakih porodica, iz kazade Smilojevi. U kotorskim spisima porodica se spominje jo 133, a u Perastu se javljaju od XV vijeka.

    Na porodinom grbu nalazi se smilje, simbol besmrtnosti. Meu znaajnim predstavnicima porodice Mazarovi su: Luka (1618-1705) sudija i optinski kapetan Perasta, koji je uestvovao u Perakom boju 165. godine, i ugostio Petra Zrinskog prilikom njegove posjete Perastu; Vicko (1613-1683) etiri puta biran za optinskog kapetana Perasta, cijenjeni pomorski kapetan kome je Mletaka republika povjerila komandu na jedrenjaku Giove Fulminante; Krsto (1680-1725) pomorac i pisac baroknog perioda, sakuplja narodnih pjesama, i autor Biografije Mazarovia. (postoji sauvan njegov nacrt sa proraunom za rekonstrukciju crkve Sv. Nikole u Perastu iz 1711. godine); Antun (1658-1705) vitez cara Leopolda, pored Tripa Kokolje najpoznatiji peraki slikar koji je uio slikarstvo u Veneciji a radio u Beu, gdje je portretisao mnoge Habzburgovce, meu kojima i cara Josipa I i Mariju Tereziju; dr imun, hirurg i diplomata, koji je bio u Persiji u ruskoj diplomatskoj slubi, kao poslanik i ministar cara Aleksandra I i odlikovan ordenom persijskog aha i Karlo prvi aeronautiar na junoslovenskim prostorima koji je 1789. godine, samo est godina nakon prvog uzletanja francuskih balonista, izveo demonstraciju leta balonom u Zagrebu, prvi na ovim prostorima. Posljednji potomak porodice u Perastu bila je Teodolina Mazarovi ijom se smru 1919. godine gasi porodica Mazarovi u Perastu.

  • 41

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Balovi

    Palata Balovi se nalazi u istonom dijelu Perasta, u predjelu zvanom Luka. Ispred palate se nalazi boljun, tj. izvor slatke vode Bizetina - sa terasom sa polukrunim svodom iznad izvora - koji je ranije pripadao palati. Palata je sagraena polovinom XVIII vijeka. Balovii, koji su pripadali kazadi Dentali, bavili su se pomorstvom, bilo u ratnoj mornarici, bilo privatnom pomorskom trgovinom. Jedan od najznaajnijih predstavnika porodice je Julije Balovi (1672-1727), koji je u dva maha obavljao dunost sudije u optinskoj slubi. Istakao se na dunosti kapetana perakih zastavnika na mletakom admiralskom brodu, za ta je sticao javna pismena priznanja. Poznat je i po knjievno-istorijskoj djelatnosti, gdje se istie njegova Peraka hronika, zapoeta krajem 171. godine, u kojoj hronolokim redom iznosi dogaaje iz istorije Perasta. Jedan dio ovog rukopisa nalazi se u upnom arhivu u Perastu, a drugi je u Naunoj knjinici u Splitu. Julije Balovi je 1693. napisao i pomorski prirunik Pratiche scrivanesche. Intenzivno se bavio sakupljanjem narodnih pjesama i zauzima znaajno mjesto meu predvukovskim sakupljaima narodnih pjesama. Palata Balovi je tipina barokna palata XVIII vijeka - jednostavna, ali harmonina i monumentalna, sa prizemljem, dva sprata i belvederom. U prizemlju se nalazi portal u bunjatu sa po dva barokna eliptina prozora, a na prvom spratu veliki portal sa kamenom balustradom u donjem dijelu. Do restauracije 1981. godine, kada je zgrada preureena za stanovanje, bio je sauvan enterijer sa originalnim rasporedom prostorija, etiri sobe i salon. U palati su se nalazili izuzetno bogati porodini arhiv i biblioteka, koji su oko 1933. godine i poslije II svjetskog rata odneseni iz Perasta. U ovoj palati je ljetovao Njego 186. godine i tu napisao pjesmu Paris i Helena ili No skuplja vijeka.

  • 42

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Viskovi

    Palata Viskovi se nalazi na podruju zvanom Luka, u priobalnom dijelu Perasta, sa donje strane starog puta. Kompleks Viskovia sastoji se od etiri dijela: kule (ardaka), palate, loe sa ardinom i novog dijela palate. Najstariji dio palate je kula, izgraena oko 1500. godine, koja je bila jedan od centara sistema odbrane grada, to se vidi po uklesanom natpisu na nadvratniku kule pet slova P: Parvum Propugnaculum Pro Praesidio Perasti (mali odred za odbranu Perasta). Na posljednjoj etai kule sauvan je top. Uz kulu su dograeni palata na dva sprata sa loom i novi dio. Na palati se nalaze tri portala, sva tri raena u bunjatu. Prvi portal se nalazi na junoj strani, prema moru, na dvorinom zidu. Na njemu je raskoni grb, u ijem gornjem dijelu je zubatac, simbol kazade kojoj su Viskovii pripadali, a u donjem lav - kao posebni znak ove porodice. Na sjeverozapadnoj strani, uz stari put, je glavni ulaz u palatu. Na portalu je izraena riba zubatac iz grba Viskovia i uklesani inicijali F C C V (Francesco Conte Colonello Viscovich). Sa iste strane, nalazi se portal u prizemlju loe, i na njemu je uklesana godina 1718, a iznad nje zubatac. Viskovii su pripadali kazadi (bratstvu) Zubaci (Dentali). Dali su veliki doprinos pomorskoj, vojnoj, trgovakoj, politikoj i kulturnoj prolosti Perasta, kroz vie od pet vijekova, od XV do druge polovine XX v. Nikola Viskovi (XVI v) je kao kapetan Perasta predvodio Peratane prilikom opsade Kotora od turske flote Hajrudina Barbarose 1539. godine. Krsto Vickov Viskovi (1612-1676), proslavljeni kapetan Perasta, je organizovao odbranu grada prilikom turskog napada koji je predvodio Mehmed aga Rizvanagi 165, kada su Peratani izvojevali najslavniju pobjedu u svojoj istoriji. Frano Marjanov Viskovi (1665-1720) (

    collonello) pukovnik istakao se u borbama protiv gusara i Turaka u Grkoj, na Peloponezu, Eubiji, Moreji i Hercegovini. Prvi je meu sedam Peratana dobio najvee mletako odlikovanje, krst Sv. Marka i titulu kavalijera 1703. godine. Josip Alvize Josipov Viskovi (1760-182) pomorski kapetan, proslavio se kao jedan od posljednjih branitelja Venecije. Godine 1813. bio je jedan od potpisnika Deklaracije o ujedinjenju Crne Gore i Boke. Vjekoslav (Luii) Antonov Viskovi (1828- 1891) kapetan duge plovidbe, generalni konzul Austrougarske u Brindiziju. Zasluan je za sistematizaciju Arhiva perake optine. Frano Antonov Viskovi (1836 -1905) je najistaknutiji lan porodice. Kapetan duge plovidbe je postao 1856. i trideset sedam godina je bio kapetan na jedrenjacima i parobrodima Austrijskog Lojda. Poznat je po izumima nautikih sprava i kao autor udbenika za pomorske kole. Bavio se prouavanjem porodinog arhiva, to je rezultiralo objavljivanjem knjige Storia di Perasto i monografijom o ostrvu Sv. ora. Krsto Josipov Viskovi (Perast, 1856-1913) pomorski kapetan, glavni agent Austrijskog Lojda u Kotoru. Bio je vicekonzul vedske i Norveke u Konstanci. Znaajan je njegov angaman poetkom XX v. na razvoju turizma u Boki. Josip Viskovi i njegova sestra Anka, udata Radimir su bili posljednji izdanci ove stare perake plemike porodice.

  • 43

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

  • 44

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palate Martinovi i Brajkovi-Martinovi

    Palata Martinovi jedna je od najstarijih perakih palata. Nalazi se uz velju ulicu koja povezuje glavni trg u Perastu ispred crkve Sv. Nikole sa tvravom Sv. Krsta. Na palati se nalazi grb kazade izmai (ruka koja dri granu) kojoj su pripadali Martinovii. Palata je danas u ruevnom stanju. Palata Brajkovi-Martinovi se nalazi zapadno od glavnog trga, uz stari put. Podignuta je vjerovatno u prvoj polovini XVII vijeka, na mjestu stare kue Markovia, o emu svjedoi natpis sa 1623. godinom, na kome se navodi da su palatu podigli Vicko i njegova braa, sinovi Tripa Markovia (kasnije zvanih Martinovii) iz kazade izmai. Palata ima dva sprata. Na drugom spratu je balkon, koji se nekada pruao du cijele

    fasade. Ispred fasade, u visini prvog sprata, nalazi se terasa. Ograde balkona i terase su nekada bile od kamenih balustera, a sada su od livenog gvoa. U dnu terase su dva jednostavna portala i prozor. Nad desnim portalom je natpis iznad koga je grb kazade izmai. U palati je sauvan originalan raspored prostorija. Salon na prvom spratu palate je dekorisan krajem XIX vijeka, u stilu Napoleona II. On je jedini jo uvjek u potpunosti sauvani salon u Perastu, sa originalnom dekoracijom i namjetajem. Meu najistaknutijim predstavnicima porodice Martinovi bio je Marko Martinovi (1663-1716) pomorski trgovac, pedagog i pisac, jedna od najznaajnijih linosti u istoriji Perasta. Osnovno obrazovanje sa elementima iz pomorstva Marko Martinovi stekao je u Franjevakom samostanu u Perastu. Zahvaljujui pomorskom iskustvu i vjetini, 1697. godine Mletaki senat ga je izabrao da pouava pomorskim vjetinama grupu ruskih kneeva i boljara, koje je ruski car Petar Veliki poslao u Veneciju. On je u Veneciji ruskim pitomcima predavao nautiku i izveo sa njima tri praktina putovanja. Na jednom od njih, 1698. godine, zaustavili su se u Perastu, gdje je obavljena dopunska nastava. Boravak Marka Martinovia sa ruskim plemiima u Perastu 1698. obiljeava poetak pomorskog pedagokog djelovanja kod nas. To je ujedno i poetak uspostavljanja veza Boke i Crne Gore sa Rusijom Petra Velikog.

  • 45

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Smekja

    Palata Smekja se nalazi u sredinjem, priobalnom dijelu Perasta, neposredno uz crkvu Sv. Marka. Smekje, porodica koja je pripadala kazadi izmai, kao pomorci sreu se vrlo rano, ve u drugoj polovini XVI vijeka. Petar Smekja dovodi svoju porodicu do ekonomskog uspona, poslije uvenog trgovakog poduhvata, kada je brodom Leon Coronato doprinio privrednom povezivanju baltikih zemalja sa Venecijom 176. godine. Ve 178. on postaje konte, a 1779. porodica je pripojena kotorskom plemstvu. Palata se sastoji iz dva dijela - starijeg, izgraenog 176. godine, koji se nalazi izmeu obalnog i starog puta i mlaeg dijela koji je zapoet 176. godine, a zavren 30-ih godina XX vijeka. Ova dva dijela su spojena zasvedenim prolazom iznad starog puta. O godini gradnje svjedoi natpis iznad ulaza u gornji dio palate:

    D. O. M. PETRUS COMES SMECCHIA DOMUM DE SUO AERE ERREXIT PRIDE NONASAVGUSTI MDCCLXIV

    Palata Smekja je najvea palata u Perastu. Graena je u potpunosti od korulanskog kamena. Palata ima prizemlje, dva sprata i belveder. U novou prvog sprata je prostrana terasa, cijelom duinom fasade, a na drugom i treem spratu su balkoni sa balustradom. Na ulaznom dijelu palate je grb kazade izmai - ruka koja dri stabljiku (iimak) sa zvijezdama koje su znak porodice Smekja. Novi dio palate zavren je 1936. godine, po uzoru na postojee prizemlje i sprat, u istom stilu i od istog materijala. U oba dijela palate je od 1936. godine bila smjetena fabrika konfekcije Jadran Perast.

  • 46

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Zmajevi

    Palata Zmajevi se nalazi u zapadnom dijelu Perasta. Palata je poznata kao Biskupija jer su u njoj stolovala dva biskupa, Andrija i Vicko Zmajevi. Palata, sa porodinom kapelom posveenoj Gospi od Rozarija i osmougaonim zvonikom, predstavlja najsnaniji detalj perakog pejzaa i njegovu najvrijedniju ambijentalnu cjelinu. Palata je graena u vie faza, a konani barokni izgled dobija u vrijema Andrije Zmajevia, o emu svjedoi natpis na proelju sa navedenom 166. godinom. Izgraena na stijeni i od lokalnog kamena, palata predstavlja izuzetno

    graevinsko rjeenje. Simetrina dispozicija, sa istaknutim centralnim dijelom iznad peine u stijeni, krilima na snanim noseim zidovima i impozantnim spoljanjim stepenitem, daje utisak gradnje u jednom dahu. Meutim, gradnja se odvijala u nekoliko faza: od prvobitne odbrambene kule, koja danas ini centralni dio palate, preko proirenja kule prema brdu, do izgradnje sjevernog i junog krila. Oslikavanje palate freskama uradio je poznati barokni slikar Tripo Kokolja, kome je Andrija Zmajevi bio mecena. U palati se nalazila Zmajevieva biblioteka, po nekim podacima najvea u Dalmaciji. Biblioteka je bila prenesena u palatu Burovi u Herceg Novom,

  • 47

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    gdje je i izgorela 1806. godine. Sa palate je 1876. godine skinut krov i od tada poinje njeno propadanje. Zmajevii su jedna od najznaajnijih perakih porodica, porijeklom iz sela Vrba sa Njegua. Pripadali su kazadi Perojevia. Na grbu porodice je krilati zmaj i zvijezda, iznad dva prekrtena pera koja su simbol kazade Perojevia. Zmajevii su dali neke od najznaajnijih Peratana. Andrija Zmajevi (162-169) je osnovno obrazovanje stekao kod franjevaca u Perastu. Studije teologije i filozofije zavrio je u Rimu, gdje je i doktorirao. Godine 1671. papa Klement X postavio ga je za nadbiskupa barskog i primasa srpskog. U svom Crkvenom ljetopisu iznio je porodino predanje. Sakupljao je, meu prvima, narodne pjesme svoga kraja, dubrovaku poeziju, bugartice. Umro je 169. godine u Perastu, gdje je i sahranjen u kapeli Gospa od Rozarija koju je sam podigao. Vicko Zmajevi (1670-175) je neak Andrije Zmajevia. Godine 1685. dobija doktorat iz oblasti filozofije i teologije, a 1701. papa Klement XI ga imenuje za nadbiskupa barskog. Povjeren mu je i zadatak apostolskog posjetioca za Albaniju, Makedoniju i Srbiju. Podrava knjievnike i sakuplja narodne pjesme. I sam je izuzetno talentovan pjesnik. Godine 169. tampa zbirku latinskih pjesama Musarum chorus in laudem Antonii Zeni.

    Napisao je i Specchio della Verita (Ogledalo istine). Umro je 175. godine i sahranjen u crkvi Gospa od Katela u Zadru. Matija Zmajevi (1680-1735) jedan od najpoznatijih predstavnika porodice Zmajevi, sinovac nadbiskupa barskog i primasa srpskog Andrije Zmajevia, a sin poznatog pomorca Krsta (Krila) Zmajevia. Ve sa osamnaest godina Matija zapovijeda brodom. Godine 1712. odlazi u Rusiju, u Petrovgrad, gdje je kao prvorazredni pomorski strunjak stupio u slubu Petra Velikog. Zatim jedno vrijeme provodi u Finskoj, gdje se istie u borbi protiv veana i dobija zvanje kontraadmirala, pa viceadmirala. Umro je 1735. godine u Tavrovu, a sahranjen u katolikoj crkvi u Moskvi.

  • 48

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Lui-Kolovi-Matikola

    Palata Lui-Kolovi-Matikola nalazi se uz samu obalu, u zapadnom dijelu Perasta. Palata je vjerovatno nastala u drugoj polovini XVIII vijeka, o emu svjedoi natpis na glavnoj fasadi sa godinom 1779. i imenima vlasnika, Nikola Kolovi Matikola i sinovi iz kazade Studeni. Palata je relativno malih dimenzija (tipa palacin), na tri etae, skladnih proporcija, sa malim ograenim dvoritem prema moru. Specifina je jer u nivou posljednje etae ima vidionice na sve etiri strane. U prizemlju su jednostavna vrata, naknadno preureena, a sa obje strane su prozori. Na spratu je mali balkon, a sa strana po jedan prozor profilisanog natprozornika.

    Iznad natpisa na vidionici glavne fasade prema moru nalazi se grb. Grb predstavlja varijantu grba kazade Studeni. Polje grba je podijeljeno na tri dijela, u gornjem dijelu sa desne strane je vatra koja gori pod usijanim suncem, a sa lijeve strane je vuk koji se propinje prema suncu.

  • 49

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Bujovi

    Palata Bujovi se nalazi na zapadnom kraju Perasta, pri moru. Jedna je od najljepih baroknih graevina na cijelom Jadranskom primorju, i djelo je arhitekte Giovanni Battista Fontane iz Venecije. Palatu su podigli braa Vicko i Ivan Bujovi. Porodica Bujovi je pripadala kazadi Stoji. Finansijska mo Vicka Bujovia (1660 - 1709)proizilazila je iz njegove znaajne uloge u borbi protiv gusara, visokog ina guvernera flote u Morejskom ratu i velike trgovake aktivnosti. Ubijen je 1709. godine, i nije nikada stupio u dovrenu palatu. Sauvano je predanje da je, po zavretku zidanja, Vicko Bujovi upitao arhitektu moe li sagraditi ljepu palatu; poto je ovaj odgovorio potvrdno, Vicko ga je bacio sa terase. Postoji predanje da je izgraena tesanicima sa poruenih hercegnovskih zidina, poslije oslobaanja Herceg Novog od Turaka 1687.

    godine. Na tri kamene ploe na fasadama, dati su podaci o 169. kao godini poetka radova na palati. Palata Bujovi je jednostavne forme, sa prizemljem, dva sprata i etvorovodnim krovom. Uz prizemlje palate prema moru nalazi se monumentalni trijem sa pet arkada u bunjatu. Iznad ovog trijema je terasa sa kamenom balustradom. Na palati se nalazi pet balkona, jedan centralno postavljen na drugom spratu glavne fasade i po dva na bonim fasadama. Dok u osnovnim linijama palate preovlauje renesansna harmonija, barokni peat je prisutan u bogato obraenoj kamenoj plastici arkada, balustera, itd. Bogatstvo fasada jo snanije dolazi do izraaja u grupacijama sa dvostrukim kamenim portalima na svim balkonima. U sredini balustrade na terasi, nalazi se grb kazade Stojia (dva krunisana lava koja dre stolicu). Na zadnjem dijelu palate, u novije vrijeme, dozidan je aneks za potrebe Muzeja grada Perasta koji je smjeten u palati.

    PERAST | Crna Gora |

  • 50

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Iveli

    Palata Iveli se nalazi u centralnoj zoni Risna, sa istone strane glavne ulice Gabela. Palata je sagraena u XVIII vijeku i pripadala je porodici Iveli. Jedan od najznaajnijih predstavnika porodice je grof Marko Iveli (170-1825). Godine 1770. stupio je u slubu ruskog admirala, grofa Alekseja F. Orlova. Ruska vlada mu je povjerila misiju da u Boki Kotorskoj, Crnoj Gori i Hercegovini digne ustanak protiv Turaka za vrijeme rusko-turskog rata. Unaprijeen je u in general-lajtanta ruske vojske 1800. godine. Pomagao je eskadri ruskog generala D. M. Senjavina pri zauzeu Boke Kotorske 21. 02. 1806. godine. Sa ruskim savjetnikom Stefanom

    Sankovskim, prisustvovao je sastanku sa vladikom Petrom I Petroviem Njegoem u manastiru Savina. Godine 181. proizveden je za lana dravnog savjeta-senatora. Palata ima prizemlje sa konobama, prvi reprezentativni sprat piano nobile, drugi sprat za stanovanje i potkrovlje sa dvije vienice koje je sluilo kao kuhinja. Glavna fasada je raena od fino klesanih kvadera, dok su ostale izvedene nepreciznije i sa manje prozorskih otvora. Zidana je u dvije faze. Prvo je izgraen centralni dio na kojem dominira barokni balkon sa dvoje vrata na prvom spratu. Dva bona krila i spoljanje stepenite su kasnije dograeni, istovremeno je izgraen i odbrambeni sistem oko zgrade. Dvorite je kvadratno i ograeno zidom visokim 3 m. Na ogradnom zidu postoje dvije kule krune osnove uz kapije prema ulici i prema dvoritu. Izmeu njih se nalazila drvena etnica. Dvorite je bilo poploano kamenim ploama. Krajem XVIII i poetkom XIX vijeka palata Iveli je sluila kao sabirno mjesto za Trebjeane i druge Crnogorce koji su se iseljavali u Rusiju.

    PERAST | Crna Gora |

    RISAN

  • 51

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    HERCEGNOVI

    1 Palata Ivana Burovia - Burovina2 Zadubina Mirka Komnenovia3 Zadubina Dukovi Palata Milainovi

  • 52

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Palata Ivana Burovia /Burovina/

    Ova impozantna graevina koja se nalazi na istaknutom poloaju na sjeverozapadnom kraju Herceg Novog, uz samostan Sv. Antuna, naziva se Burovina zato to je u njoj bio dvorac Ivana Burovia. Ivan Burovi je Peratanin koji se proslavio hrabrou na elu 360 Peratana prilikom opsade Herceg Novoga 1687. U znak priznanja, Mletaka republika je poklonila Ivanu Buroviu kuu turskog dizdara Mahmuta Baia, sa itavim njegovim imanjem u okolini Herceg Novog. Tu je kuu Burovi krajem XVII vijeka preuredio u palatu. U XVIII vijeku, kada su u Perastu izumrli Zmajevii po mukoj lozi, sa kojima su Burovii bili u rodbinskim vezama ( jedna od tri kerke Matije Zmajevia, uvenog pomorca i ruskog

    admirala, bila je udata za konta Burovia), u ovu palatu je bila prenesena znamenita biblioteka Andrije Zmajevia, nadbiskupa barskog i primasa srpskog. Bilioteka, po nekima najvea u Dalmaciji, sa knjigama iz teologije, literature i istorije, izgorela je, naalost, sa palatom 1806. godine prilikom borba Rusa, Crnogoraca i Bokelja sa Francuzima. Po podacima iz upskog arhiva u Herceg Novom ruski vojnici su zapalili Burovinu moda zato da se tu ne bi stacionirali Francuzi, koji su pod vostvom Marmonta pokuali da zauzmu Herceg Novi, tada u ruskim rukama. Zgradu je obnovio i preuredio za Zavod za vaspitanje djevojaka kotorski biskup Frano-Uelini Tice oko 1910. U prizemlju dvorca, jo se sauvala presvoena tamnica u koju je Mahmut Bai zatvarao roblje, a koju je Uelini pretvorio u kunu kapelu. Danas se u Burovini nalazi hercegnovsko gradsko pozorite.

  • 53

    PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

    Zadubina Mirka Komnenovia

    Kua Mirka Komnenovia je graena krajem XVIII vijeka u kasnobarokno