1.0.Uvod

Dozvoljena odstupanja mjera, oblika i položaja površina mašinskih djelova nazivaju se tolerancije. Apsolutna tačnost dimenzija i oblika mašinskih dijelova, ne samo da nije moguća, nego nije niti nužno potrebna za pravilnu upotrebu mašine. Ponekad mjere i oblici dopuštaju veća, a nekad manja odstupanja. Izbor pravilnog stepena tačnosti pojedinih dimenzija i oblika dijelova mašine je zadatak konstruktora, koji mora uskladiti zahtjeve funkcionalnosti mašinskih dijelova sa ekonomičnošću izrade. Pri izboru, konstruktor mora poštovati funkciju, za koju je pojedini dio namijenjen, mogućnost izrade, kontrole i montaže, te zahtjeve ekonomičnosti. 

Dozvoljena odstupanja kod mašinskih dijelova se odnose na:

• tolerancije dužinskih mjera

• tolerancije oblika i položaja površina mašinskih dijelova

• tolerancije kvaliteta površina mašinskih dijelova

1

2.0.Tolerancije dužinskih mjera

Da bi se izbjegla proizvoljnost u izboru brojčanih vrijednosti dozvoljenih odstupanja dužinskih mjera,razrađeni su i standardizovani sistemi tolerancija koji obuhvataju sistematizovane podatke o veličinama dozvoljenih odstupanja.Najširu primjenu u svijetu ima ISO sistem tolerancija dužinskih mjera,koji sadrži principe na osnovu kojih su određeni nizovi dozvoljenih odstupanja za razne stepene tačnosti i za razne vrste naleganja pojedinih dijelova u sklopovima.

Sistem tolerancija dužinskih mjera razrađen je uglavnom za mjere mašinskih dijelova kružnog presjeka,ali se može koristiti i za bilo koje druge dužinske mjere.Ovaj sistem predviđa posebne tolerancije za spoljašnje,a posebne za unutrašnje mjere.Mjere koje nisu ni spoljašnje ni unutrašnje nazivaju se neodređene mjere.

Slika.1.Spoljašnje mjere S,unutrašnje mjere U i neodređene mjere N.

Na sl.2. prikazane su osnovne veličine tolerancija dužinskih mjera i odstupanja za mjere dijelova kružnog presjeka.

- Stvarna mjera d s , Ds je ona mjera koja se utvrdi mjerenjem na izrađenom mašinskom dijelu.

- Granične mjere su dvije propisane mjere između kojih se mora nalaziti stvarna mjera ispravno izrađenog mašinskog dijela.

- Granična gornja mjera – najveća mjera d g, D g je najveća dozvoljena mjera ispravno izrađenog mašinskog dijela.

- Donja granična mjera – najmanja mjera dd , Dd je najmanja dozvoljena mjera ispravno izrađenog mašinskog dijela.

2

- Nazivna mjera – nominalna mjera d,D je ona mjera koja služi kao osnovna za definisanje graničnih mjera i odstupanja.Nazivna mjera najčešće odgovara nizu standardnih brojeva.Ona u opštem slučaju leži izvan oblasti ograničene maksimalnom i minimalnom mjerom,to jest ona ne predstavlja željenu mjeru.

- Odstupanje a,A je algebarska razlika između neke određene mjere i nazivne mjere.- Gornje odstupanje ag , Ag je algebarska razlika gornje granične mjere i odgovarajuće

nazivne mjere. ag=dg−D Ag=D g−D

- Donje odstupanje ad , Ad je algebarska razlika donje granične mjere i odgovarajuće nazivne mjere. ad=dd−D Ad=Dd−D

- Stvarno odstupanje as , A s je algebarska razlika stvarne i nazivne mjere

as=d s−D A s=Ds−D

Tolerancija je razlika između gornje i donje granične mjere,odnosno algebarske razlike gornjeg i donjeg odstupanja.Za spoljašnje mjere označava se sa T o,a za

unutrašnje sa T r. T o=d g−dd T r=D g−Dd gdje je :

d g, dd - granične mjere osovine,

D g , Dd – granične mjere otvora.

- Tolerancijsko polje je područje obuhvaćeno između dvije linije koje odgovoraju gornjem i donjem odstupanju,a definisano je veličinom tolerancije i položajem na nultu liniju.

- Nulta linija je prava linija od koje se nanose odstupanja i to : pozitivna iznad,a negativna ispod nulte linije.Nulta linija pri grafičkim prikazivanju odgovara nazivnoj mjeri.

- Složena tolerancija je tolerancija složene mjere i jednaka je zbiru toleranija pojedinačnih mjera.

3

Slika.2.Osnovne veličine tolerancija dužinskih mjera

Slika.3.Složene tolerancije

Na slici Sl.3a je prikazana složena tolerancija za zbir dužina sa tolerancijama.Gornja granična mjera za ovaj slučaj izračunava se : Lg=L1 g+L2g

a donja granična mjera je : Ld=L1 d+L2d

Složena tolerancija izračunava se : T=T 1+T 2 Na slici Sl.3b je složena tolerancija razlike dužina sa tolerancijama.Gornja granična mjera izračunava se : Lg=L1 g−L2 d

4

a donja granična mjera je : Ld=L1 d−L2 d

3.0. Upisivanje tolerancija

Za nazivnu mjeru φ40 i kvalitet tolerancije IT7 veličina tolerancijskog polja iznosi T=25μm:

Slika 4. Primjer upisivanja tolerancija

tako da se za izabrano naleganje H7/f7 u sistemu tolerisane unutrašnje i spoljašnje mere dobijaju granična odstupanja:

Slika 5.Granična odstupanja za nalijeganje H7/f7

Ovako definisane tolerisane unutrašnje i spoljašnje mere se u crtežu i upisuju slovnim oznakama ili brojčano

Slika 6. Unutrašnje i spoljašnje mjere na crtežu

pri čemu kod brojčanog unosa vrednosti odstupanja mogu da se daju na različite načine, ali

tako da uvek gornja vrednost predstavlja gornjeodstupanje, a donja donje.

5

3.1. Primjer upisivanja tolerancija

Slika 7.Primjer upisivanja tolerancija.

6

7

3.2.Primjer primjene tolerancija

Slika 8. Primjer primjene tolerancije

8

4.0.Zaključak

Zaključio sam da je izbor kvalitete tolerancije bitno utječe na trošak izrade mašinskog dijela. Što je veća kvaliteta izrade, to je veća cijenu izrade mašinskog dijela.

Analize se pokazuje da prijelazom kvalitete tolerancije mašinskog dijela iz razreda 7 u razred 6 cijena proizvodnje poveća za 20-30%. Zadatak konstruktora je izabrati optimalnu kvalitetu tolerancije tako da troškovi proizvodnje budu što manji, a da funkcionalnost mašinskog dijela ne bude umanjena. Okvirni izbor kvalitete tolerancije je slijedeći:

IT 01 – IT 6 = uglavnom za preciznu mehaniku i mjerne instrumente IT 5 – IT 11 = uglavnom za dosjede elemenata strojeva IT 12 – IT 16 = za veće tolerancije pri obradi

ISO sistem tolerancija predviđa vrlo širok izbor različitih položaja tolerancijskih polja, tako da konstruktor može za istu nazivnu mjeru propisati takve tolerancije da su obje granične mjere veće od nazivne, manje od nazivne, ili da je jedna granična mjera veća, a druga manja od nazivne. Na taj način je moguće u praksi zadovoljiti sve konstrukcijske zahtjeve pri izradi mašinskih dijelova. Položaj tolerancijskog polja s obzirom na nul-liniju je definiran slovnom oznakom, pri čemu se za vanjske mjere upotrebljavaju mala slova abecede (a...zc), a za unutrašnje mjere velika slova (A...ZC). Udaljenost tolerancijskog polja od nul-linije je ovisna o veličini nazivne mjere i propisane kvalitete tolerancije.

9

5.0. Literatura

1.) Osnovi konstruisanja i tolerancije,Prof.dr.sci.Pašaga Muratović.dipl.inž.maš,viši asistent mr.Fadil Islamović,dipl.inž.maš

2.) Tolerancija mašinskih dijelova, dr M. Milošević

10

6.0. Popis slika

Slika 1. Spoljašnje mjere S,unutrašnje mjere U i neodređene mjere N......................................2Slika 2. Osnovne veličine tolerancija dužinskih mjera..............................................................4Slika 3. Složene tolerancije........................................................................................................4Slika 4. Primjer upisivanja tolerancija.......................................................................................5Slika 5. Granična odstupanja za nalijeganje H7/f7....................................................................5Slika 6.Unutrašnje i spoljašnje mjere na crtežu.........................................................................5Slika 7. Primjer upisivanja tolerancija.......................................................................................6Slika 8. Primjer primjene tolerancija.........................................................................................7

11