tolerancije i nalijeganja.doc

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

BEOGRADSEMINARSKI RAD

PREDMET: ELEMENTI I PRENOSNICI I

TEMA: TOLERANCIJE I NALIJEGANJAMENTOR: STUDENT:

Prof. Duan otraDamir Topi

___________________

Br. Indeksa: 249/2011BEOGRAD 2011SADRAJ

2SADRAJ

31. TOLERANCIJE

31.1. POJAM I VRSTE TOLERANCIJA

41.2. TOLERANCIJE DUINSKIH MJERA

51.2.1. Tolerancijsko polje

71.3. TOLERANCIJA OBLIKA I POLOAJA

81.4. TOLERANCIJA HRAPAVOSTI TEHNIKIH POVRINA

112. NALIJEGANJA

112.1 VRSTE NALIJEGANJA

122.1.1. Labavo nalijeganje

132.1.2. Neizvjesno nalijeganje

142.1.3. vrsto nalijeganje

152.2. SISTEMI NALIJEGANJA

152.2.1. Sistem zajednike rupe-provrta

152.2.2. Sistem zajednike osovine

16LITERATURA

1. TOLERANCIJE1.1. POJAM I VRSTE TOLERANCIJA

Nesavrenost svih subjekata koji uestvuju pri proizvodnji mainskih djelova dovode do odstupanja ostvarenih dimenzija tih dijelova. Osim toga i pri kontroli dimenzija i oblika javljaju se greke to jest greke mjerne opreme koja utie na tanost mjerenja.

Apsolutna tanost dimenzija i oblika nije mogua a nije ni potrebna za njihovu primjenu.

Odstupanja mogu biti i u pozitivnom i u negativnom smjeru.

Konstruktor mora uskladiti dimenzije na elementu tako da on pouzdano funkcionie.

Da bi se omoguilo pravilno i pouzdano funkcionisanje mainskih djelova potrebno je u fazi projektovanja propisati doputena odstupanja dimenzija i oblika.

Propisana i dozvoljena odstupanja mainskih elemenata od apsolutne tanosti nazivaju se TOLERANCIJE.

Razlikuju se sljedee tolerancije: tolerancije duinskih mjera mainskih djelova tolerancije oblika i poloaja pojedinih povrina mainskih djelova tolerancije kvaliteta hrapavosti povrina mainskih djelova1.2. TOLERANCIJE DUINSKIH MJERA

Sistematizirane podatke o veliini doputenih odstupanja duinskih mjera sadrani su u standardizovanom sistemu tolerancija ISO 286

mjeraodstupanja

Nazivna mjera (Di, di) je zahtjevana mjera (duina, dimenzija) Gornja granina mjera (Dmax = Dg, dmax =dg) je najvea doputena granica mjere Donja granina mjera (Dmin =Dd, dmin =dd) je najmanja doputena granica mjere Stvarna mjera (Di, di) nalazi se izmeu gornje i donje granine mjere Razlika izmeu gornje i donje granine mjere naziva se tolerancija i oznaava se sa T unutarnje mjere i t za vanjske mjere.

Gornje odstupanje je algebarska razlika izmeu gornje granine mjere i nazivne mjere. Za unutarnje mjere (provrt-rupa) oznaava se sa ES (Ag), a za vanjske mjere (osovine) sa es (ag). Donje odstupanje je algebarska razlika izmeu gornje granine mjere i nazivne mjere. Za unutarnje mjere (provrt-rupa) oznaava se sa EI (Ad), a za vanjske mjere (osovine) sa ei (ad).

Dmax =Dg=Di+ESdmax =dg=di+es

Dmin =Dd=Di+EIdmin =dd=di+ei

T=Dmax -Dmin =Dg-Dd=ESt=dmax - dmin =dg-dd=es-ei

1.2.1. Tolerancijsko polje

Tolerancijsko polje - polje koje se nalazi izmeu gornje granine i donje granine mjere

Veliina tolerancijskog polja ovisi o izabranoj kvaliteti za tanost mjere i oznaava se sa IT i pripadajuem brojem.

IT01, IT0, IT1, ...IT18 za dimenzije do 500 mm

IT6, IT7, IT8, ...IT16 za dimenzije od 500 mm do 3150 mm

Opte preporuke za izbor kvaliteta tolerancija

Poloaj tolerancijskih polja u odnosu na nultu liniju za provrte i osovine1.3. TOLERANCIJA OBLIKA I POLOAJA

Pored odstupanja duinskih mjera mainskih djelova dolazi i do odstupanja njihovih konturnih linija i povrina od idealnih geometrijskih oblika. Zbog toga nije mogue ostvariti tano nalijeganje povrina i podudaranja osi. Uzroci toga su isti kao i kod odstupanja duinskih mjera.

Kod tolerancija poloaja razlikuje se: pravocrtnost ravnost krunost cilindrinost oblik linije oblik povrine

Kod tolerancija oblika toleriu se sledee osobine: odstupanje po pravcu:

odstupanje paralelnosti odstupanje okomotosti odstupanje ugla nagiba odstupanje po mjestu: odstupanje od lokacije odstupanje od koaksialnosti (koncentrinosti) odstupanje simetrinosti odstupanje rotacionih povrina: radijalno bacanje pri obrtanju aksialno kruno kretanje pri rotaciji

1.4. TOLERANCIJA HRAPAVOSTI TEHNIKIH POVRINA

Hrapavosti povrine je optem smislu mikrogeometrijska nepravilnost povrine koja nastaje tokom obrade ili drugih utjecaja. Ona bitno utie na radne osobine mainskih djelova. Djelovi sa manjom hrapavosti imaju veu dinamiku vrstou, veu otpornost na koroziju, bolje nalijeu i bolje prenose toplotu. meutim, ona utie na cijenu gotovog proizvoda.

Veliina hrapvosti obino se mjeri na srednju referentnu liniju profila neravnina m, koja djeli profil tako da je unutar mjerne duljine l veliina svih kvadrata odstupanja profila od te linije najmanja.

Mjerna duljina l zavisi o vrsti i kavlitetu obrade te metodu mjerenja. Parametri hrapavosti su odreenje standardom DIN 4762.

Srednje artimetiko odstupanje profila

Nain odreivanja srednje visine neravnina Rz

Nain odreivanja srednjeg artimetikog odstupanja profila Ra:

Srednja visina neravnina Rz:

Stepeni i razredi hrapavosti povrina pri raznim obradama:

SHAPE \* MERGEFORMAT

SHAPE \* MERGEFORMAT

2. NALIJEGANJA2.1 VRSTE NALIJEGANJA

Vrsta nalijeganja je odnos dva mainska elemenata (rupa-osovina, utor-klin itd.) koji imaju jednake nazivne mjere Di=di.

Prema vrsti nalijeganja postoje: a) labavo nalijeganjeb) neizvjesano nalijeganjec) vrsto nalijeganje

2.1.1. Labavo nalijeganje

Kod ove vrste nalijeganja uvijek postoji zazor izmeu sastavljenih elemenata. Gornja granina mjera osovine uvijek je manja od donje granine mjere rupe-provrta.

Obavezno se rauna maksimalni i minimalni zazor ove vrste nalijeganja.

Maksimalni zazorZmax = Dmax dmin = ES-ei > 0

Minimalni zazorZmin = Dmin dmax = EI-es > 0

Stvarni zazorZ = Di di > 0

2.1.2. Neizvjesno nalijeganje

Kod ove vrste nalijeganja moe da postoji zazor ili preklop izmeu sastavljenih elemenata.

Obavezno se rauna maksimalni zazor i maksimalni preklop ove vrste nalijeganja.

Maksimalni zazor Zmax = Dmax dmin = ES-ei > 0

Minimalni preklop Pmax = Dmin dmax = EI-es < 0

2.1.3. vrsto nalijeganje

Kod ove vrste nalijeganja uvijek postoji preklop izmeu sastavljenih elemenata.

Donja granina mjera osovine uvijek je vea od gornje granine mjere rupe-provrta.

Obavezno se rauna maksimalni i minimalni preklop ove vrste nalijeganja.

Maksimalni preklop Pmax = Dmin dmax = EI-es < 0

Minimalni preklop Pmin = Dmax dmin = ES-ei < 0 Stvarni zazor Z = Di di > 0

Pri izboru sklopa u pravilu je da je tolerancija osovine uvijek za jednu kvalitetu bolja od kvaliteta provrta rupe.

2.2. SISTEMI NALIJEGANJA

Iz ekonomskih razloga je preporuljivo, da se za postizanje razliitih sklopova ne izabiru proizvoljno nego se primjenjuju sistemi nalijeganja i to: sistem zajednike rupe-provrta, sistem zajednike osovine.2.2.1. Sistem zajednike rupe-provrta

Kod ovog sistema nalijeganja sve dimenzije rupe imaju jednak poloaj tolerancijskog polja ,,H, bez obzira na vrstu nalijeganja. Tolerancijsko polje ,,H nalazi se iznad nulte linije. Pa je najmanja mjera rupe uvijek jednaka nazivnoj mjeri Dmin =Di. Donje ostupanje je uvijek jednako nuli (EI=Ad=0), a gornje odstupanje jednako toleranciji ES=T. Tolerancijsko polje osovine bira se s obzirom na eljenu vrstu nalijeganja.

2.2.2. Sistem zajednike osovine

Kod ovog sistema nalijeganja sve dimenzije rupe imaju jednak poloaj tolerancijskog polja ,,h, bez obzira na vrstu nalijeganja. Tolerancijsko polje ,,h nalazi se izspod nulte linije. Pa je najvei mjera rosovine uvijek jednaka nazivnoj mjeri dmax =di. Gornje ostupanje je uvijek jednako nuli (es=ag=0), a donje odstupanje jednako toleranciji ei=t. Tolerancijsko polje osovine bira se s obzirom na eljenu vrstu nalijeganja.

LITERATURA