tolerancije i dosjedi

5/13/2018 tolerancije i dosjedi

1/17

Katedra za osnove konstruiranja

, - r ' SVEUCILISTE U ZAGREBUFAKULTET STROJARS1VA I BRODOGRADNJE

Zvonko Herold

TOLERANCIJE I DOSlEDI


2/17

TOLERANCIJEnul-crta

I

InQ _q

[9ltl . ~: 1 TL s i ~

I 1s1 9

Qg

fa Tj1 adfs .~ Qg

{gl a : a d 1f Ti 5

Q.s

i n - nazivna duzi'na1 9 - najveca duzina.l d . - najmanja d,uiinals - sivarna du&Jnaa s - gorr!Ja odmjero.ad - donjo. odmjeraas - sdvarna admjeraT - tcieroro]a :

J lfhkazana .sa tri ko.ralderi,Stlcna podru-r;ja odstuparya (odn:jere) prema nul-edi:- I gor t1jD. od." !Jera (+)}adorya (-),- J[ obje odmjere as i ad . (-) J- I f f obje odmjere QJ; ad (+).

a= ei } nove oznake (ISO)Qg .:;:::esKod serijske i masovne proizvodnje, u praksi se pokazalo da pojedine dijelove mozerno


3/17

2

Medutirn, duzinske mjere, kada je rijec 0 tolerancijama idosjedima strojnih dijelova, najviserabirno za cilindricno oblikovane predmete, pa su stogaiolerancije opcenito podijeJjene na:,. toJerancije provrta, tolerancije osovine.

Za tolerancije provrta iosovine zajednicku oznaku (On) rabimo za nazivni promjer, a u svimostalim oznakama za provrte upotrebljavamo VELIKA SLOV A, a za osovine mala slova.Nazivn1a mje;a

!iOn - je ona mjera koja sluzi kao osnova za odredivanje dopustenog

odstupanja, a oznacava se za provrt i'za osovinu isto.Stvarna mjera ' 'DsJ ds - je ona mjera koja se utvrduje (mjeri) na gotovo izradenom" predmetu. 'Gornja granicna mjera Dg , dg - je najveca dopustena mjera tolerirane dimenzije.

Donja granicna mjera D d, dd - je najmanja dopustena mjera toleriranc dimenzije.ODSTUPANJE iii ODMJERA je razlika izmedu nazivne mjere i neke druge karakteristicnemjere (gornje, donje iIi stvarne).Gornja odmjera (odstupanje) ES (Ag), es (ag) - je algebarska razlika gornje granicnemjere i nazivne mjere.


4/17

3

Polje tolerancije predstavlja velicinu tolerancije prikazanu u odredenom mjerilu uodnosu na nul-crtu, Velicina tolerancijskog polja ovisi a velicinipromjera i IT - kvaliteti tolerancije. U grafickorn prikazivanju poljetolerancije predstavljamo pravokutnikom odredene visine (velicinatolerancije) i proizvoljne duzine osnovke.

oosovi'na ~ . . . . . . r///~'I).!! ~ ~ % \ ' "nul-'crta ~ ' q - ; I ~ T o ~ h !? tj

i I ~///2~ "tCl ~1 )) J

pravrt0;~t t i .~nu.l-crta


5/17

4

Poloiaj tolerancijskih polja prema nul-crti

Provrti

D;

. "nul-uta J . . /O ~ - - - - - - - - - - - - - - ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - ~ ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - r - - - - - - - -/=0odmjera

+~Ill


6/17

DOSJEDI

5

Dosjed iii naJijeganje je odnos dvaju sparenih dijelova iste nazivne mjere koji proizlazi iznjihovih stvarnih mjera prije spajanja. Prerna stvarnirn mjerama tako spojenih dijelovarazlikujerno:

labavi dosjed, cvrsti dosjed.

!Labavi dosjedPrema postignutoj mjeri izradenih strojnih dijelova spoj ima stvarnu zracnost Zs. To je razlikaizmedu stvarnog promjera provrta istvarnog promjera ugradene osovine. Zracnost imapredznak (+).


7/17

6

Labavi dosjedKod labavog dosjeda tolerancijsko polje provrta nalazi se iznad tolerancijskog polja osovinetj. provrt je uvijek veci od osovine. To u svakom slucaju osigurana zracnost izmedu dijelova uspoju, pa su dijelovi rnedusobno pornicni.Najveca zracnost (zazor) Z g je razlika izmedu gornje granicne rnjere provrta Og idonjegranicne mjere osovine dd ,

Najmanja zracnost Zd je razlika izmedu donje granicne mjere provrta Od igomje granicnemjere osovine dg.

Srednja zracnost Zm je jedna polovina zbroja gornje z g i donje Z c J zracnosti,Zm = (Z g+ Zl)/2

W;t t;

mm = r u m?,///-~/' ~

1 ;._ 1


8/17

7

Najmanja prisnost Pd razlika je izrnedu gornje granicne mjere provrta O g idonje granicnernjere osovine dd.

Srednja prisnost Pm je jedna polovina zbroja gornje P g idonje Pd prisnosti.

1mm .c 1rm

~~. . . . . .

~!U

lti


9/17

8

Srednju vrijednost ovdje treba promatrati kroz dva karakteristicna slucaja:l. Zg > Pg - dosjed se pri montazi realizira kao labavi (s velikom \;jerojatnoscu)

I

0- t; r : f : ~.T o,

-

Z m = (4 - P g )/2

2 . P g > Z g - dosjed se pri montazi realizira kao cvrsti (s velikom vjerojatnoscu)

P m = (P~ - Zg)/2. . . . - -- - . - . . .- " - - ' - " - ' - - . - - - . _ - -- . .- - . . - " - - . - . - - - - - - - T o . . - -


10/17

9

511stavi dosjeda

Kod sustava dosjeda, najcesce koristimo sustav jedinstvellog provrta, gdje je provrt izraden sdonjom odmjerom EI = 0, sto odgovara tolerancijskom polju H.Kod sllstava iedillstvene osoville, tolerancija irna gornju odmjeru es = 0, sto odgovaratolerancijskom polju h.

P ri izb oru dosjeda tolerancija provrta obicno1je za jedan stupanj Iosije kvalitete od osovine(npr, oznaka 55H7/k6). Nairne, vanjski prornjer je lakse mjeriti ikontrolirati pri izradi, aisto tako jednostavnije je postici finiju strojnu obradbu na vanjskoj mjeri.

IzraClillavanje tolerancija za duzinske mjere od ]-7-500mmPrema ISO sustavu raspon duzinskih mjera od t-;-500mm podijeljen je u 13 podrucja. Nekemjere, za odredene tolerancije, imaju i ta podrucja podijeljena na dva ili tri jos uza dijela. Zasvako podrucje izracunata je srednja vrijednost mjere (D), kao geometrijska sredina pocetne(01) i krajnje (02) vrijednosti niza,

Na temelju srednje vrijednosti 0 izracunava se jedinica tolerancije i prema izrazu:


11/17

10

Opcenite smjernice za izbor labavih dosjeda u sustavu jedinstvenog provrta H,odnosno jedinstvene osovine h su sljedece:

, Ia) za dosjede jedva jos medusobno pomicne rukom uz primjenu maziva odabiru setolerancijska polja h - H;

b) za tocno vodenje osovina, kod kojih zracnost raste malo s promjerom osovina(kubicni korijen promjera) uzimaju se tolerancijska polja 9 - G;!

c) za sto m anje gubitke trenja pri velikoj nosivosti, a za male razlikel temperaturapogona i proizvodnje, mora por as t s re dn je vrijednosti zracnosti biti proporcionalantrecern korijenu iz promjera, pa se biraju polja tolerancije f, e, d - F, E, 0;

d) za male gubitke trenja imimo vodenje osovine, a pri znatnijim razlikamatemperatura pogona i proizvodnje (brzohodni strojevi) treba zracnostproporcionalno rasti s promjerom, pa se biraju polja c, b, a - C, B, A;

e) za dijelove koji se rijetko okrecu iii sarno njisu tolerancijska polja biraju se premadanim okolnostima C, b, a - C, B, A ilipak f, 9, d - F, E, Do- _ ..

o U tablici koja slijedi navest cerno neke primjere za izbor preporucljivih labavih dosjeda, kojice olaksati izbor u praksi i ornoguciti usporedbe sa stvamim izvedbama pri konstruiranju.


12/17

[I

Povodljivi dosjed, osjetna zracnostH7/f7 glavni lezaji radnih strojeva, lezaji koljenastog vratila F8/h6, istapajice, lezaji regulatora II IH8/f7 glavni leZaji koljenastog vratila, lezaji stapajice, F8/h8

krizna glava u vodilicarna, povod stapajice, motkarazvodnika, vratila ulezistena na tr i oslonca, stap i, stapni razvodnik u cilindru, Iezaji za ceritrifugalne i

! , . zupcane sisaljke, pornicni kolcaci spojki II I

, Polupomican dosjed, znatnazracnostH8/e8 za visestruko ulezistene osovine i vratila, vertikalne E8/h8

samomazive lezaje.,Pomican dosjed, veca zr~cii~~r -: :.;',

H8/d9 lezaji za duge osovme 1 vratila kod prenosila 1 D 9/h8H9/d10 transmisija, jalove rememce 1 slicna kola, lezaji D10/h9gospodarskih strojevavcentriranje cilindara,dijelovi -- - -- - ...- .

-- _, , brtvenica I11!d11 zracnost za siguran pornak dijelova: po luge koje se D 1 1 / h 1 1dernontiraju, svornjaci poluga, lezaji povodnih kola


13/17

12

U spoju s H - provrtom, odnosno h - osovinom preporucuju se ovatolerancijska polja:

a) za dijelove koji se cesce sastavljaju irastavljaju rukom ili lakim pritiskom, nedolazi U obzir za pornicne dijelove u pogonu j - J~

b) zadijelove u rnedusobnorn cvrstom spoju koji su rastavljivi bez znatnih sila,potrebno ih je osigurati oblikom za prijenos okretnog momenta iradi zadrzavanjaaksijalnog polozaja na vratilu k - K;

c) za cvrsto spojene dijelove, rastavljive isastavljive t1akom, potrebno ih je osiguratioblikom za prijenos okretnog momenta i radi zadrzavanja aksijalnog polozaja navratilu m, n - M, N.

H71j6 za lako rastavljive remenice, zupcanike, rucna kola,blazinice, vanjske prstene valjnih lezaja, centriranje

J7/h6


14/17

13

Cvrsti dosjed

Smjernice za odredivanje cvrstih dosjeda moraju se ograniciti sarno na ~ed osovina iprovrtakoji ornogucuju konstruktoru da nakon ispitivanja svih okolnosti odabere najprikladnijidosjed. Racunom treba utvrditi pri kojem se najmanjem preklopu sigurno prenosi okretnomoment i koji je najveci preklop dopusten da se ne prekorace dopustena opterecenjamaterijala. Ked slicnih konstrukcija i razlicitih promjera nece se ici s istim dosjedom, nego ceza razlicite promjere biti potrebno prijeci iz jednoga u drugi dosjed da se postigne istafunkcionalna kyliteta spoja. I

Na cvrst spoj dosjeda utjecu ove okolnosti:

debljina stijenki ikrutost konstrukcije, duzina glavine, izvedba osovine (puna iii suplja), cvrstoca materijala osovine iglavine, stanje obradenih povrsina koje se spajaju u dosjed,

. temperaturapogona, _... vrst maziva pri utiskivanju,

Osobito treba biti oprezan s razlicitim materijalima dijelova koji se spajaju, kao ipri spajanju


15/17

" II TOLERANC IJE / I DOSJED I D IN ISO 286Tolercncije su podijeljene u 1 8 g ru r-- g o rl )j a o dm j er a- D os jed u s us tu vu O os jed u s us ta vu~ a kvulitete (oznaka brojem l.K vo- .- don]o od mjera - .2. o jedinstvenog jedinstverieIIteta oznccujs stu panj tocnosti - '0 t:: provrta osovineS

v Y Y / ) - / -c u

tolerancije .0 v el icmu t ole ra n ci j-a I~ "3 ~ .-Ieil+ llin-I!: IESI+1Tnskog poljc ovisi 0 n az iv no j m j eri tB I~ ~ < 5 c .G J c:i izr~ ~ava se brojem jedinica tole- - J 1= " " \ 1 \ leil-ITn:lESI-lTIn-1Jrcnctje . > < ~ ~Zo 0 = 1 - :-500 mm d .;;;

~ 1 \ 1 \ k \.s > < .iii ~1 ::0 .45 V o+O.00 10 [jrrn ] o E c: d00 osovina ._ E ~~ 1 \E-o-0 0 \ \~1J t ra 0 =500 "':"31 S0mmI =0 ,0040+2. 1 [~m] V//V/7AZ a kvalitetu 6 do 18 utvrdeni su '-- donja g ranicna m jera - \~1oktori jedinico tolerancija po '--- g ornja g ronitna m jeroredu RS (to ....2S00). n aziv na m jera ~ "-o [mmJ ITS IIT6 IT7 IIT8 lT9 I ITt0 ITtl IIT t2 IT 1 3 1 T1 4 IIT 1S I T 1 6 I T 1 7 IT 1 8iznad do Tolerancija (Ilm]0 500 7i 1 10i 16i I 2Si 40 i14i tOOi 1 160 i 250 i 400i!640i 1000i 1600 i 2500{500 3150 7 I I 1 0 I 1 6 I I 251 40 r I 64.1 1 001 1 1 601 2501 4001 1 64.01 10001 1 600 I 2500 I

Poloia j tolerancijskog polja U odnosu na nul -crtu oznccen je slovorn , ito : NACIN UNOSENJA NAVElIKO SLOVO - unutornja m jera MALO SLOVO - vanjska m jera . T EH N IC KE C RT EZ E- Tolerancije:"lCzb ~ I - -- ._--- . . . ._ - -_ . ....J .. . . .. _ . , _ . - .,.- - ..-- ..- . . _ z c i T-Pro vrti _ [un u tar nj e mjere J . " l .Y 50 k6B x .CJ C CD 0 t ___ ISO -TaL ..'0;


16/17

ISO Tolerancije Vrijcdnos~ lololllIlClja osovinntlOl

,,"" .Ialt IT Il. , . ..10;1 ~rsll'-XII

P7il16R7il16

oKQS7il16

- 1 1, , ! 6 ] 4 I 11 1 1 II I. I< I IS I) II 11 10 , 22 Il I, 25 ~ 2F ~ I'J )!) ".; II l< IS )G " ; II II ,0 U


17/17

J

P, lmJu , Inuazivnu valltlnu ~Om m ( ur alltk l prlk"~J ISO Tolerancije Vr lJ cdnOS1 l1olo ranc ljn p ro v r ln. . 0 0 Prcpo ruC lj i v l dO~Jc( l i;

: ~. 1--1-C V f S I / priJcloznl lob oYI 7lrO H IJJ ]O H 71 1 7 HO lM! :H71.6 H6lkG H 7lhO H 9/1 19 :HOluB H7lkG H Om H lllhO -HBlx8 H7/mG l U i ! . ! !H7/n6 ~ I..-n,I""" r , ! . ' 1 ' : : ~ '--6...,. I . ' ' ' ' ' ' .'r"'''' " " " .--- .... - _ 1--1--- 1--- 1-- ._ - [ ... . . _ . I- . . . . .. - ... - 1-.100- 1 0 0!Mod 1: to~t I : r w d 1-to~lINd 1MdolM

tolerancije i dosjedi

Documents

imaju i

tolerancije osovine

tl s i

podijeljen je u

za odredene tolerancije

dosledi5132018 tolerancije

ill5132018 tolerancije

ulti5132018 tolerancije