FESTIVAL TOLERANCIJE – JFF ZAGREB

EDUKACIJSKA JUTRA2009. – 2018.

Eduka cijskajutra

Udruga građana „Festival suvremenog židovskog filma Zagreb“ neprofitna je nevladina udruga koja svoje djelovan-je već dugi niz godina usmjerava pre-ma ponudi kvalitetnih kulturnih i obra-zovnih programa te se tako nastoji približiti velikom broju korisnika. Žel-ja nam je postati vodećom platformom za prenošenje iskustava iz prošlosti uz pomoć vrijednosti suvremenog st-varalaštva, čiju poruku sudionici u pro-gramima prepoznaju i prenose na oko-linu. Težimo biti pozitivnim primjerom s inicijativom da jedna manjinska gru-pa promiče prava drugih. Aktivno raz-vijamo civilni dijalog i izvaninstitucion-alno obrazovanje, u prvom redu mladih, o toleranciji i prihvaćanju različitosti kao fundamentalnim pokretačima zdra-vog društva i to kroz nedvosmisleno ukazivanje na učestale pojave manipu-lacija nacističkom ideologijom u svrhu

promicanja jedinstva u znaku lažnog domoljublja i veličanja nacije. Uvjereni smo da je moguće boriti se protiv gov-ora mržnje i predrasuda, radeći na tome da se takvi incidenti jasno i pravovre-meno osude od strane javnosti i na-dležnih institucija.

Kroz programske aktivnosti radimo na sprečavanju diskriminacije, rasizma, ho-mofobije, ksenofobije i općenito kršenja prava manjinskih skupina, težeći ka raz-vijenom društvu u kojem većina ne per-cipira manjinu kao prijetnju vlastitome identitetu. Najzapaženija te najopsežnija aktivnost Udruge ostvarena je kroz Fes-tival tolerancije, koji se već 12 godina održava u Zagrebu, a čija su izdanja do danas također organizirana u Rijeci te re-gionalno u Bosni i Hercegovini (Saraje-vo), Sloveniji (Ljubljana), Srbiji (Beograd) i Crnoj Gori (Cetinje, Podgorica), dok su programi Festivala predstavljeni i u Beču.

Ono što naše sadržaje čini posebnim jest posvećenost temi holokausta te eduk-acija svih naraštaja, a posebno djece škol-ske dobi, kroz različita predavanja i ra-dionice. Vjerujući u podizanje svijesti o toleranciji kroz permanentno prosv-jećivanje te uvidjevši značaj posebne brige o mladima kao najznačajnijeg seg-menta u razvoju demokratskoga društ-va, Festival je ustanovio obrazovni pro-gram pod nazivom Edukacijska jutra. Riječ je o programu kojim se želi mladi-ma govoriti o strahotama holokausta kako bi iz te tragične epizode svjetske povijesti naučili više o prihvaćanju ra-zličitosti i pristupanju svakom čovjeku kao pojedincu vrijednom poštovanja.

Provode se dvije vrste programa – pr-vi model je ponajprije namijenjen učen-icima sedmih i osmih razreda osnovnih škola te prvih razreda srednjih škola, a program vodi predsjednik Festivala tol-erancije, preživjeli holokausta, jedan od inicijatora USC Shoah fundacije u Los Angelesu te dvostruki dobitnik nagrade Oscar za filmove „Schindlerova lista“ i „Gladijator“ Branko Lustig, komu se ponekad pridružuju drugi gostujući pre-davači. Drugi model predavanja za pre-ostale učenike srednjih škola, studente i širu javnost provode renomirani inozem-ni predavači koji se u svom djelovanju bave edukacijom o holokaustu i ekstrem-izmu te koriste film kao medij preko ko-jeg šire najvažniju poruku žrtava

holokausta: „Da se ne zaboravi!“Poseban naglasak na predavanjima

stavlja se na promicanje tolerancije, pr-ihvaćanja različitosti i harmoničnog suživota pripadnika različitih nacional-nosti, rasa i religija. Uvođenjem filmskog medija kao platforme za edukaciju o holokaustu, svake godine odabirući ig-rani ili dokumentarni film visoke um-jetničke i edukativne vrijednosti, mladi-ma se na njima razumljiv i kroz medij filma blizak način proširuje saznanje o holokaustu te im se otvara platforma za diskusiju koja nakon predavanja učeni-ke i studente potakne na razmišljanje. Iz diskusija sa sudionicima programa, shvatili smo da su do njegova održavanja znali vrlo malo ili gotovo ništa o holokau-stu, a da nakon filma i predavanja ima-ju sasvim druge spoznaje.

Edukacijska jutra godinama plijene pažnju javnosti i medija te su prepozna-ta kao jedan od najboljih primjera izva-ninstitucionalnog obrazovanja o holokaustu i toleranciji od strane meri-tornih institucija u RH.

Kroz desetogodišnji program Edukaci-jskih jutara prošlo je više od 23.000 učenika iz 400 škola širom Republike Hrvatske i regije, kao i studenata i pro-fesora koji ovaj program ocjenjuju na-jvišom mogućom ocjenom.

Dosadašnji predavači na Edukacijskim jutrima:

Branko Lustig

Predsjednik Festivala tolerancije i slavni filmski producent. Tijekom svoje dugo-godišnje karijere dobio je brojne nagrade (uključujući Oscare i nagrade BAFTA-e za filmove „Schindlerova lista“ i „Gladija-tor“ te jednog Emmyja), kao i priznanja (počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu, počasni građanin grada Osijeka i Čakov-ca, počasno Srce Sarajeva za životno dje-lo). Producirao je još čitav niz poznatih filmova, kao što su „Američki gangster“, „Pad crnog jastreba“, „Hannibal“, „Mirot-vorac“, „Sofijin izbor“. U zadnje vrijeme bavi se ponajprije edukacijom mladih širom Hrvatske i regije, posebno u sklopu Edukacijskih jutara na kojima je predavač već posljednjih deset godina.

Andreas Maislinger

Osnivač i ravnatelj austrijske Memori-jalne službe žrtava holokausta. Austri-jski je povjesničar i politički znanstvenik, osnivač Braunauških dana suvremene povijesti, član osnivačkog odbora aus-tro-izraelskog društva „Tirol“, bivši pro-fesor na Sveučilištu u Innsbrucku, Sveučilištu u New Orleansu, Humbold-tovom sveučilištu u Berlinu i na Židovskom sveučilištu u Jeruzalemu, ko-ji je 2009. godine, zajedno s Brankom Lustigom, dobio Nagradu za životno postignuće na godišnjoj večeri Muzeja holokausta u Los Angelesu. 2005. godine dobio je Odlikovanje časti za službu Re-publici Austriji. Bio je predavač na Eduk-acijskom jutru u Zagrebu 2010. godine.

Kratki pregled Edukacijskih jutara 2009. - 2018.

Branko Lustig

Frank Stern

Austrijski profesor vizualne kulture i su-vremene povijesti na Sveučilištu u Beču te bivši gostujući profesor na sveučilišti-ma Columbia (New York), Georgetown (Washington), Humboldt (Berlin), An-drassy (Budimpešta) i Tel-Aviv. Vrhun-ski je autoritet na području judaizma i autor je mnogih priznatih knjiga. Tije-kom karijere bio je kurator brojnih ret-rospektiva židovskog filma, a 2008. go-dine pokreće Bečki židovski filmski klub. Bio je predavač na Edukacijskim jutri-ma u Zagrebu 2011. i 2016. godine te u Ljubljani 2016. godine.

Johann Chapoutot

Nagrađivani francuski stručnjak za povi-jest nacionalsocijalizma te predavač na Sveučilištu Pierre Mendès-France u Gre-nobleu. Diplomirao je njemački jezik i političke znanosti, a doktorirao povijest, autor je četiri knjige i brojnih znanstvenih članaka te je član Francuskog sveučilišnog instituta. Bio je predavač na Institutu političkih znanosti u Parizu te sveučilištu Harvard. Za knjigu „Smrt Weimara“ do-bio je nagradu Francuske akademije. Dan-as predaje o zakonima i moralu Trećeg Re-icha, pokušavajući objasniti kako je nasilje postalo moralni i pravni imperativ ondašnjeg društva. Bio je predavač na Eduk-acijskom jutru u Zagrebu 2012. godine.

Mirko Ilić

Grafički dizajner, ilustrator i predavač. 1995. godine u New Yorku osniva Mirko Ilić Corp., multidisciplinarni studio specijaliziran za grafički dizajn, 3D animaciju i ilustraciju. Prije dolaska u SAD, Mirko Ilić bio je krea-tivni direktor brojnih plakata, ovitaka i knjiga u Europi. 1991. godine bio je krea-tivni direktor međunarodnog izdanja Time Magazina te je postao kreativnim direkto-rom Op-Ed stranica New York Timesa 1992. godine. Poučavao je napredni diza-jn na Sveučilištu Cooper Union, a trenut-no predaje na School of Visual Arts. U posl-jednje se vrijeme ističe svojim predavanjem „Simboli mržnje”, koje je održao na Eduk-acijskim jutrima u Zagrebu 2013., 2014., 2015. i 2016. godine, u Tuzli 2013. godine, u Beogradu 2014. godine, u Ljubljani 2015. i 2016. godine te u Podgorici 2016. godine.

Terence Pike

Predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj od 2011. do 2015. godine.. Rodom iz Zim-babvea, nakon šest godina pravničke ka-rijere pridružuje se ovoj organizaciji 1992. godine. Kao službenik UNHCR-a, radio je u nekim od najugroženijih izbjegličkih područja na svijetu poput Etiopije, In-donezije, Zambije, Pakistana, Tanzani-je, Kenije i Malavija. Sudjelovao je kao predavač na zagrebačkim Edukacijskim jutrima 2012., 2013. i 2014. godine.

Mirko Ilić

Aleksandar Ajzinberg

Beogradski arhitekt koji se zbog svog židovskog podrijetla morao skrivati većinu Drugog svjetskog rata u Homolj-skim planinama. Autor je knjige „Pisma Matveju“, u kojoj u epistoralnoj formi prepričava svoj život, a za koju je 2006. dobio godišnju nagradu Saveza židovskih zajednica u Srbiji. Njegovo je petosatno svjedočanstvo pohranjeno u arhivi USC Shoah fundacije. Bio je predavač na Edukacijskom jutru u Beogradu 2014. godine.

Daniel Wildmann

Cijenjeni njemački povjesničar i filmski stručnjak. Dr. Wildmann je direktor Leo Baeck Instituta iz Londona i viši predavač na odsjeku Povijesti Queen Mary Sveučilišta u Londonu. Područja njegova istraživanja su moderna njemačko-židovska povijest, povijest Trećeg Reicha, povijest tijela, povijest muškosti te film, antisemitizam i emocije. Autor je brojnih zapaženih publikacija na ove teme. Bio je predavač na Edukacijskom jutru u Zagrebu 2017. godine.

Oleg Mandić

Pravnik i novinar iz Opatije koji je kao 11-godišnji dječak posljednji živ izašao iz zloglasnog Auschwitza. Svoja sjećanja na strahote sedmomjesečnog boravka u

ovom koncentracijskom logoru godinama dijeli s učenicima osnovnih i srednjih škola. Organizator je Dana antifašizma koji se već osam godina održavaju u Opatiji. O njegovom je životu snimljen i dokumentarni film. Bio je predavač na Edukacijskom jutru u Zagrebu 2015. godine.

Łucja Piekarska–Duraj

Poljska stručnjakinja za socijalnu antropologiju i društveno sjećanje, koja radi pri UNESCO-voj Katedri za edukaciju o holokaustu na sveučilištu Jagiellonian u Krakowu. 2013. godine doktorirala je na temu Kulturnih ruta Vijeća Europe i postala je vodeća istraživačica u projektima europeizacije kulturne baštine. Suautorica je prvog poljskog priručnika za interpretativnu muzeologiju te provodi edukativne programe o praktičnom učenju uz upotrebu nasljeđa. Bila je predavačica na Edukacijskom jutru u Zagrebu 2018. godine.

Dan Dragutin Bar-Sela

Zagrepčanin rođen 1929. godine koji je zbog svog židovskog podrijetla Drugi svjetski rat proveo zatočen u talijanskom logoru u Kraljevici, odnosno skrivajući se po Zagrebu. Nakon rata, 40 je godina živio u Izraelu, gdje je postao dipl. ing. strojarstva. Bio je predavač na dva Edukacijska jutra u Zagrebu 2018. godine.

Oleg Mandić

Gradovi u kojima su dosad održana Edukacijska jutra:

grad datumodržavanja

broj mladih koji su prisustvovali programu

Zagreb (27 programa)

25.5.2009. 35028.5.2009. 350 25.5.2010. 240 26.5.2010. 31027.5.2010. 26023.5.2011. 200 26.5.2011. 50021.5.2012. 25024.5.2012. 50020.5.2013. 35023.5.2013. 65019.5.2014. 40021.5.2014. 57014.4.2015. 65218.4.2015. 47016.12.2015. 9517.12.2015. 25511.4.2016. 47011.4.2016. 22014.4.2016. 54027.4.2016. 2405.5.2016. 21010.4.2017. 60012.4.2017. 30010.4.2018. 24012.4.2018. 55029.5.2018. 180

Čakovec (5 programa)

8.9.2011. 550

20.9.2012. 550

14.11.2013. 550

26.2.2015. 550

22.11.2016. 500

Ljubljana (5 programa)

5.2.2015. 93

8.2.2015. 80

18.1.2016. 90

19.1.2016. 90

20.1.2016. 60

Zadar (4 programa)

26.9.2012. 260

9.10.2013. 250

26.9.2014. 245

18.3.2016. 240

Knin (4 programa)

27.9.2012. 7

10.10.2013. 440

25.9.2014. 315

17.3.2016. 190

Osijek (3 programa)

16.9.2010. 350

15.9.2011. 300

15.11.2013. 280

Rijeka (3 programa)

7.6.2013. 300

24.9.2014. 300

9.5.2016. 300

Sarajevo (2 programa)

24.10.2013. 270

7.11.2014. 164

Beograd (2 programa)

13.11.2014. 500

14.11.2014. 250

Podgorica (2 programa)

30.5.2016. 90

31.5.2016. 177

Tuzla (2 programa) oba 1.10.2013. 500

Velika Gorica 8.6.2010. 275

Varaždin 30.9.2010. 250

Vukovar 16.9.2011. 300

Mečenčani 29.9.2011. 80

Šibenik 7.10.2013. 300

Novi Marof 13.11.2013. 250

Beč 6.10.2014. 300

Zaprešić 15.10.2014. 80

Cetinje 3.11.2014. 150

Sisak 19.1.2015. 400

Glina 14.1.2016. 50

Daruvar 2.6.2017. 240

Edukacijska jutra na fakultetima i u pojedinačnim školama – Fakultet političkih znanosti (5 puta), Filozofski fakultet, Veleučilište Baltazar Zaprešić, Policijska akademija (2 puta), Srpska pravoslavna opća gimnazija „Kantakuzina Katarina Branković“ (2 puta), Privatna umjetnička gimnazija, V. gimnazija, OŠ Gračani , OŠ Alojzija Stepinca, svjedočanstva Branka Lustiga u sklopu izložbi koje organizira udruga... ukupno 1620 sudionika na programima.

Filmovi dosad prikazani na Edukacijskim jutrima

Dječak u prugastoj pidžami / The Boy in the Striped Pajamas

Edukacijska jutra 2009. i 2010. u Zagrebu te 2014. u Cetinju i Sarajevu;turneja Edukacijskih jutara 2010. i 2014./2015.

Redatelj: Mark HermanGlume: Asa Butterfield, David Thewlis, Rupert FriendVelika Britanija / SAD, 2008., 94 minute

Sinopsis: Mladi Bruno uživa u lagodnom životu u predratnoj Njemačkoj zajedno sa svojom majkom, starijom sestrom te ocem, nacističkim oficirom. Kada je ocu dodi-jeljeno zapovjedništvo nad logorom, obitelj se seli u izoliranu kuću na periferiji. Ne-koliko dana poslije, Bruno se sprijateljuje s jednim dječakom, odjevenim u prugas-tu pidžamu, imenom Shmuel, koji živi iza naelektrizirane ograde. Bruno će ubrzo otkriti da ne smije nastaviti održavati kontakt sa svojim novim prijateljem budući da je ovaj Židov te da je veliko dvorište na kojem Shmuel živi zapravo zatvorenički logor za Židove koji čekaju istrebljenje.

Nagrade: 2008. - British Independent Film Award – najbolja glumica 2008. - Chicago International Film Festival – nagrada publike 2010. - CinEuphoria Awards – nagrada publike za najbolji film, najbolju

sporednu glumicu i jedno od najboljih deset ostvarenja u godini

Moramo pamtiti / We must remember

Edukacijsko jutro 2009. u Zagrebu

Redatelj: Douglas GreenSAD, 2009., 32 minute

Sinopsis: „Moramo pamtiti“ je dokumentarni film o šesnaestero američkih srednj-oškolaca koji se pobliže upoznaju s holokaustom prilikom snimanja filma na tu temu. Snimljen u Njemačkoj, Poljskoj, Austriji, Washingtonu te Californiji, ovaj jedinstveni film prikazuje doživljaje šesnaestero tinejdžera dok snimaju memorijalne centre unutar triju koncentracijskih logora, intervjuiraju ljude koji su preživjeli holokaust, američke veterane te njemačke vršnjake o njihovim pogledima na taj dio povijesti njihove države. Ovaj film nudi novi, revolucionarni pristup predavačima koji žele upoznati svoje učenike s tematikom holokausta.

Unutar Hanina kovčega / Inside Hana’s Suitcase

Edukacijsko jutro 2011. u Zagrebu;turneja Edukacijskih jutara 2011.; distribucija 2014.

Redatelj: Larry WeinsteinKanada / Češka, 2009., 88 minuta

Sinopsis: „Unutar Hanina kovčega“ je dirljiva priča o dvoje djece koja su odrasla za vrijeme Drugoga svjetskog rata u tadašnjoj Čehoslovačkoj i strašnim iskustvima kroz koja su prošla samo zato što su bila rođena kao Židovi. Radnja polazi iz sadašnjosti kada skupina japanskih učenika i njihova učiteljica Fumiko Ishioka koriste kovčeg koji potječe iz nacističkoga logora smrti da bi saznali više o životu njegove vlasnice, Hane Brady, Židovke koja je bila zarobljena kao dijete tijekom Drugoga svjetskog rata. U ožujku 2000. godine taj je kovčeg stigao u Dječji obrazovni centar o holokaustu u Tokiju. S vanjske strane kovčega bijelom bojom je bilo napisano sljedeće: Hana Brady, 16. svibnja 1931. godine i Waisenkind – njemačka riječ za siroče. Učenici koji su ugledali izloženi kovčeg bili su puni pitanja. Tko je bila Hana Brady? Što joj se dogodilo? Od Fumiko Ishioke, njihove učiteljice i direktorice centra, tražili su da pronađe odgovore na ta pitanja.

Nagrade: 2010. - Minneapolis Jewish Film Festival - nagrada publike 2010. - Rockland County Jewish Film Festival - nagrada publike

Zvijezde koje nikad neće umrijeti / The Stars Will Never Die

Edukacijsko jutro 2010. u Zagrebu

Redateljica: Helene MaimannAustrija, 2006., 50 minuta

Sinopsis: Tisuće mladih ljudi sudjelovalo je u najvećem povijesnom projektu austri-jske Druge Republike, „Pismu zvijezdama“, te razmišljalo o žrtvama i preživjelima iz vremena vladavine nacističkog terora. Četvero njih pratilo je četiri preživjele oso-be, žrtve i spasitelje tijekom snimanja dokumentarnog filma „Zvijezde koje nikad neće umrijeti“. Film Helene Maimann govori o hrabrosti i hrabrim uvjerenjima, spašenim životima, ljubavnim pričama i proživljenom strahu.

Recite svojoj djeci / Tell Your Children

Edukacijsko jutro 2011. i 2016. u Zagrebu te 2016. u Ljubljani

Redatelj: Andras SalamonGlume: Lilla Tanai, Ilona Bakos, Fruzsina EszesMađarska, 2004., 5 minuta

Sinopsis: Ovaj kratkometražni igrani film započinje masovnim ubojstvom koje su nacisti proveli u siječnju 1945. na obali rijeke Dunav u Budimpešti. Preživjela je sa-mo četverogodišnja djevojčica, koju pratimo kako stari dok hoda uz Dunav. Sada već kao stara žena mora se suočiti s huliganima. Njezino lice i pogled prošarani su sjećanjem i prošlošću.

Prisustvo ženstvenosti / A Feminine Presence

Edukacijsko jutro 2011. u Zagrebu

Redatelj: Eric RochantGlume: Isabel Otero, Marc BermanFrancuska, 1987., 16 minuta

Sinopsis: Mlada žena odsjeda nekoliko dana u stanu pisca kojega ne poznaje. Dola-zi s dva kovčega koji izgledaju živo. Jedan sadrži minijaturnu sinagogu, a drugi žive ruke. Ta su dva kovčega metafora za sjećanje te život židovske kulture i religije koje su nacisti htjeli uništiti.

Nagrada: 1988. - Cesar – najbolji kratkometražni film

U sklopu predavanja J. Chapoutota, prikazani su isječci iz nacističkih propagandnih filmova:

Sav život je borba / All Life is StruggleRedatelji: Herbert Gerdes, W. HuttigNjemačka, 1937., 27 minuta

Optužujem / I AccuseRedatelj: Wolfgang LiebeneinerNjemačka, 1941., 125 minuta

Vječni Židov / The Eternal JewRedatelj: Fritz HipplerNjemačka, 1940., 62 minute

Kolberg / KolbergRedatelji: Veit Harlan, Wolfgang LiebeneinerNjemačka, 1945., 111 minuta

Njegova borba / Sein Kampf

Edukacijsko jutro 2013. u Zagrebu

Redatelj: Jakob ZapfGlume: Gunter Lamprecht, Tessa Mittelstaedt, Julian-Nico TzschentkeNjemačka, 2013., 16 minuta

Sinopsis: „Njegova borba“ je priča o prkosu, represiji i iskupljenju, o dva brata – ekstremna desničara. Mlađi, šesnaestogodišnji Boris pod utjecajem je dvije godine starijega Marcela. Boris želi biti pravi skinhead, barem tako on misli. Stari Židov koji je preživio Auschwitz dolazi u školu koju braća pohađaju kako bi učenicima govorio o holokaustu. No, Marcel ima plan… Boris pristaje provocirati 83-godišnjeg Davida, ali ne računa na starčevu pojavu i snagu njegove priče.

Posljednji let Petra Ginza / The Last Flight of Petr Ginz

Edukacijsko jutro 2012. u Zagrebu;turneja Edukacijskih jutara 2012.; distribucija 2014.;Edukacijska jutra u centrima za kulturu 2015./2016.

Redatelji: Sandra Dickson, Churchill RobertsSAD, 2012., 66 minuta

Sinopsis: Do 14. godine napisao je pet romana i sastavio dnevnik o nacističkoj okupaciji Praga. Do 16. godine stvorio je više od 150 crteža i slika, bio urednik tajnoga časopisa u logoru Theresienstadt (Terezin), napisao brojne kratke priče i ušao u plinsku komoru u Auschwitzu. Sve do tragične eksplozije svemirske letjelice Columbia 2003. godine, Petrova je priča bila uglavnom nepoznata. Izraelski astronaut Ilan Ramon ponio je sa sobom u svemir Petrov crtež „Svemirski krajolik“. Publicitet koji je pratio let i eksploziju letjelice doveo je do otkrića Petrova dnevnika, kao i još nekih umjetničkih djela i kratkih priča na tavanu u Pragu. Kroz Petrova umjetnička djela, romane, kratke priče i članke iz časopisa, pratimo njegovo putovanje od prerano odrasla djeteta do mladoga zrelog čovjeka, od nevinosti do bolne spoznaje o nehumanosti, od darovita umjetnika i pisca do čuda.

Nagrada: 2012. - Jerusalem Film Festival - nagrada za umjetničko postignuće

Nadarena djeca / Wunderkinder

Edukacijska jutra 2013. u Zagrebu, Rijeci i Sarajevu;turneja Edukacijskih jutara 2013.

Redatelj: Markus RosenmullerGlume: Gedeon Burkhard, Natalia Avelon, Rolf KaniesNjemačka, 2011., 96 minuta

Sinopsis: Film „Nadarena djeca” donosi priču o glazbeno iznimno nadarenoj djeci koja razvijaju duboko i iskreno prijateljstvo koje je nadvladalo njihove religiozne i nacionalne različitosti. No, kada Drugi svjetski rat dolazi do Sovjetskog Saveza, ta djeca i njihove obitelji suočavaju se sa smrtonosnom prijetnjom. Protagonisti, židovs-ka djeca Larissa i Abrascha violinski su virtuozi. Mlada Njemica Hanna također je iznimno talentirana. Njih troje 1941. godine žive u ukrajinskoj Poltavi i dijele zajed-ničku strast, glazbu. Njihov svijet pun je radoznalosti, sreće i talenta. No, zbog lu-dosti odraslih u njihovoj državi i šire, njihov se svijet okreće naglavačke te im je rečeno da njihovo prijateljstvo više nije dobrodošlo!

Nagrade: 2011. - Buster International Children’s Film Festival - Best Buster Award 2011. - Giffoni Film Festival - CGS Award za najbolji film te ECFA

Award za najbolji europski film 2011. - Jerusalem Film Festival - The Avner Shalev Yad Vashem

Chairman’s Award 2012. - Palm Springs International Film Festival - 2. u izboru za nagradu publike 2012. - Romy Gala - Romy za najboljeg producenta 2012. - San Diego Jewish Film Festival - nagrada publike za najbolji igrani film 2012. - Stony Brook Film Festival - nagrada publike za najbolji igrani film

projekcija filma Nadarena djeca

Belle i Sébastien / Belle and Sebastian

Edukacijsko jutro 2015. u Zagrebu te 2016. u Ljubljani i Podgorici;turneja Edukacijskih jutara 2016.;distribucija 2016.

Redatelj: Nicolas VanierGlume: Félix Bossuet, Tchéky Karyo, Margaux ChâtelierFrancuska, 2013., 95 minuta

Sinopsis: Radnja filma „Belle i Sébastien“ odvija se visoko u snježnim Alpama za vri-jeme Drugog svjetskog rata. Snalažljivi Sébastien je usamljeni dječak koji pripitom-ljuje i sprijateljuje se s divovskim divljim planinskim psom Belle iako mnogi mještani sumnjiče upravo ovu životinju za pomor njihovih ovaca. Istovremeno, Nijemci dolaze u mirno selo u potrazi za članovima pokreta otpora koji pomažu židovskim izbjeg-licama pri bijegu u Švicarsku. Kroz opasnosti i pustolovine, Belle i Sébastien stvara-ju nerazdvojno prijateljstvo. Ova dirljiva priča u kojoj može uživati čitava obitelj sm-ještena je u zapanjujuć krajolik i dramatično povijesno razdoblje, a u njoj glumi i jedan od najpopularnijih francuskih glumaca, Tchéky Karyo.

Nagrade: 2014. - Seattle International Film Festival – nagrada žirija mladih 2014. - Tallinn Black Nights Film Festival – posebno priznanje žirija mladih 2015. - Minneapolis St. Paul International Film Festival – nagrada

publike za najbolji igrani film

Trči, dječače, trči / Run Boy Run

Edukacijska jutra 2014. u Zagrebu, Beču i Beogradu te 2015. u Ljubljani

Redatelj: Pepe DanquartGlume: Andrzej Tkacz, Kamil Tkacz, Elisabeth DudaNjemačka/Francuska, 2013., 102 minute

Sinopsis: „Trči, dječače, trči“ istinita je priča o osmogodišnjem Jureku koji bježi iz varšavskog geta te uspijeva preživjeti u šumi prerušavajući se u poljsko siroče. Putem susreće ljude koji bi ga izdali za nagradu ili ga pokušavaju ubiti, ali i one koji bi riskirali sve da mu pomognu. Jurekova snalažljivost nalazi se na ultimativnom testu kada mu se dogodi nesreća koja ga osakaćuje, ali on se bori protiv svih izgleda. Na kraju Rusi dospijevaju na njegovo područje, a Jurek pronalazi i obitelj s kojom može ostati. Ali opet je prevaren, a čovjek iz židovskog sirotišta se svim silama trudi vratiti Jureka njegovim ljudima i vjeri. Kada se Jurek vrati svom rodnom gradu i napuštenom domu, saznajemo da mu je podršku cijelo vrijeme davao unutarnji glas, glas njegovog oca koji će Jureku pomoći odabrati i između njegovog starog i novog identiteta.

Nagrade: 2014. - Los Angeles Jewish Film Festival – nagrada publike za najbolju dramu 2014. - Rochester Jewish Film Festival – nagrada publike 2014. - Jewish Film Festival of Dallas – nagrada publike 2015. - Seattle Jewish Film Festival – nagrada publike za najbolji igrani film 2015. - Boulder Jewish Film Festival – nagrada publike 2015. - Hartford Jewish Film Festival - nagrada publike za najbolji igrani film 2015. - Dayton Jewish Film Festival - nagrada publike za najbolji igrani film 2015. - Harrisburg Jewish Film Festival – nagrada publike 2015. - Denver Jewish Film Festival - nagrada publike za najbolji igrani film 2015. - JCC Rockland Jewish Film Festival - nagrada publike za najbolji

igrani film

U sklopu predavanja Franka Sterna u Zagrebu i Ljubljani 2016. godine prikazani su sljedeći kratkometražni filmovi:

Suzanne / Suzanne redateljica: Mona Achache Francuska, 2006., 7 min

Hidžab / Hiyab redateljica: Xavi Sala Španjolska, 2005., 8 min

Tragom Thalerhofa / Tracing Thalerhof redateljica: Lotte Schreiber Austrija, 2014., 8 min

Tajne rata / Secrets of War

Edukacijsko jutro 2016. u Zagrebu;turneja Edukacijskih jutara 2016./2017.distribucija 2016. i 2017.

Redatelj: Dennis Bots Glume: Maas Bronkhuyzen, Joes Brauers, Pippa AllenNizozemska, Belgija, Luksemburg, 2014., 95 minuta

Sinopsis: Ljeto 1943. godine. Tuur i Lambert najbolji su prijatelji. Okruženje njihovo-ga idiličnog sela za njih ne krije tajne. Od farme Lambertova oca do lapornih špilja u šumi - to je njihov svijet. Ali, rat se približava i uskoro će zauvijek promijeniti nji-hove živote. Tuurov otac i stariji brat pridružuju se pokretu otpora. Lambertova obitelj se pak odluči svrstati uz Nijemce. Pojavi se nova djevojka iz grada, koja se sprijatelji s dječacima, ali samo jednom od njih oda svoju tajnu. Njezin izbor će razd-vojiti dječake i na kraju je dovesti u opasnost. Tuur riskira ne samo svoje prijateljst-vo s Lambertom, već i svoju čitavu obitelj.

Nagrade: 2014. - Castellinaria International Festival of Young Cinema - Golden Castle za najbolji film

2014. - Chicago International Children’s Film Festival - najbolji film u izboru žirija odraslih

2015. - Stony Brook Film Festival - nagrada publike za najbolji igrani film 2015. - Scottsdale International Film Festival - 2. mjesto po izboru publike

Fannyno putovanje / Fanny’s Journey

Edukacijsko jutro 2017. u Zagrebu,distribucija 2018.

Redateljica: Lola DoillonGlume: Leonie Souchaud, Fantine Harduin, Juliane LepoureauFrancuska, 2016., 95 minuta

Sinopsis: 1943. godina. Njemačka je okupirala Francusku. Trinaestogodišnju Fanny i njezine mlađe sestre njihovi su roditelji poslali u OSE, udomiteljski dom za židovs-ku djecu. Uvidjevši da se nacisti približavaju, članovi OSE-a očajnički organiziraju premještaj svojih štićenika u Švicarsku. Fanny i njezine sestre su među djecom ko-ja putuju prema granici. Tijekom putovanja, ovih jedanaestero maloljetnika odjed-nom ostaje samo i kreće u naizgled nemoguću misiju dolaska do švicarske granice. „Fannyno putovanje“ je nevjerojatna priča o hrabrosti, snazi i preživljavanju, priča o odvažnoj mladoj djevojci koju ništa ne može zaustaviti i koja se nikoga ne boji. Zasnovano na istinitoj priči.

Nagrade: 2016. - Munich International Film Festival - nagrada Fritz Gerlich 2016. - Children & Youth Film Festival in Vienna – nagrada UNICEF-a 2016. - Smile International Film Festival for Children and Youth

– najbolja glumica 2016. - Hamburg Film Festival – nagrada Michel za najbolji film 2017. - San Diego Jewish Film Festival – nagrada publike 2017. - Providence Children’s Film Festival – nagrada publike 2017. - Atlanta Jewish Film Festival – nagrada publike i nagrada žirija

U sklopu predavanja Daniela Wildmanna u Zagrebu 2017. godine prikazan je prolog filma

Olympia / Olympia Part One: Festival of the Nationsredateljica: Leni RiefenstahlNjemačka, 1938., 121 minuta

Bez azila: neispričano poglavlje priče o Anni Frank / No Asylum: The Untold Chapter of Anne Frank’s Story

Edukacijsko jutro 2018. u Zagrebu

Redateljica: Paula FouceSAD, Njemačka, Švicarska, Velika Britanija, 2015., 73 minute

Sinopsis: Nedavno pronađena pisma Otta, oca Anne Frank, otkrivaju nove infor-macije o borbi obitelji za dobivanje viza kako bi se spasila od nacističkih kandži. Svi-jet je okrenuo leđa Frankovima i milijunima drugih. Leonard Berney, koji je oslo-bodio Bergen-Belsen u kojem su preminule Anna i njezina sestra Margot, pripovijeda potresnu priču. Nešto poput prethodnika kultnog Dnevnika Anne Frank, film „Bez azila“ iznosi detalje priče o obitelji Frank prije nego što se počela skrivati na tavanu, a riječ je o pozivu na akciju za toleranciju i poštovanje. Film je prikazan u Ujedinjenim narodima povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta 2018. godine.

Vreća s pikulama / A Bag of Marbles

Edukacijsko jutro 2018. u Zagrebu

Redatelj: Christian DuguayGlume: Dorian Le Clech, Batyste Fleurial Palmieri, Patrick BruelFrancuska, 2017., 110 minuta

Sinopsis: Okupirana Francuska 1942. godine. Uvjereni da je razdvajanje obitelji na-jbolji način za preživljavanje nadolazećih racija, roditelji šalju desetogodišnjeg Jo-sepha i njegovog malo starijeg brata Mauricea u parišku noć, sa zadatkom da dođu do Slobodne zone na jugu zemlje. Oslanjajući se na vlastitu inteligenciju, snalažljiv-ost i povremenu pomoć stranaca, dječaci se upućuju na opasnu misiju u nadi da će se jednog dana opet susresti s obitelji. Život im ovisi o jednoj laži. Nikome ne smi-ju priznati da su Židovi. Film je nastao prema istoimenom poznatom autobiograf-skom romanu Josepha Jotta, prevedenom na 18 jezika.

Nagrade: 2018. - Miami Jewish Film Festival - nagrada publike za najbolji igrani film 2018. - San Diego Jewish Festival - nagrada publike za najbolji igrani film 2017. - Philadelphia Jewish Film Festival - nagrada publike za najbolji

igrani film 2017. - Boston Jewish Film Festival - nagrada publike 2017. - Colcoa French Film Festival - posebna nagrada publike

U sklopu predavanja dr.sc. Łucje Piekarske-Duraj u Zagrebu 2018. godine, prikazan je isječak iz filma:

Schindlerova lista / Schindler’s Listredatelj: Steven SpielbergSAD, 1993., 195 minuta

Edukacijska jutra u Zagrebu

Edukacijska su jutra prvi put organizirana 2009. godine u sklopu 3. Festivala židovskog filma, danas preimenovanog u Festival tolerancije, koji je tematski bio posvećen „Djeci stradalnicima u holokaustu i svoj djeci stradalnicima u ratovima“. Sama tema bila je izvrstan poticaj da se mladima progovori o holokaustu na jedan nov način.

Prethodnim uvidom u nastavni plan i kroz razgovore sa stručnjacima, ustano-vljeno je pomanjkanje formalnog i in-stitucionalnog obrazovanja o holokaus-tu, koji je nedovoljno i neadekvatno zastupljen u školskom kurikulumu. Up-ravo je stoga Udruga posvetila Edukaci-jska jutra poučavanju mladih o ovom mračnom razdoblju svjetske povijesti kako bi se razvili u tolerantne i demokratične pojedince.

Od 2009. godine, Edukacijska jutra su se nastavila održavati dvaput (2010. i 2016. i triput) u sklopu svakog za-grebačkog izdanja Festivala. Kada se ovome pribroje 4 programa organizira-na u školskoj godini 2015./2016. te jedan organiziran u školskoj godini 2017./2018. u centrima za kulturu, Edukacijska jutra održana su u Zagrebu 27 puta, uz pod-jednaki broj programa namijenjenih učenicima u dobi od 13 do 15 godina ko-je vodi Branko Lustig te programa nam-ijenjenih starijim učenicima i studenti-ma koje vode renomirani inozemni predavači. Zagrebačkim Edukacijskim jutrima prisustvovalo je gotovo 10.000 mladih, koji su često organizirano dola-zili i iz drugih krajeva (Vukovara, Bano-vine, Međimurja, Velike Gorice, Za-prešića…).

Program svoj uspjeh može zahvaliti nekolicini bitnih faktora: filmu, kao učenicima bliskom mediju koji im omogućava da vizualnim putem dublje i emotivnije spoznaju školsko gradivo (i povijest), nego što bi to uspjeli samim učenjem iz knjiga; značaju samog predavača Branka Lustiga kao jednog od malobrojnih živućih svjedoka holokausta; te uključivanju učenika u diskusije, ocjenjivanje filmova i davanje komentara putem evaluacijskih listića koji im se dijele uoči svakog programa.

Već nakon prvog Edukacijskog jutra sami su učenici istaknuli koliko je vrijedan ovakav tip obrazovanja. „I ranije sam znao ponešto o holokaustu, no ovaj mi je program pomogao da mnogo više naučim o toj temi. Zaista me šokiralo što jedan čovjek može učiniti drugome samo zbog različite religije ili nacionalnosti. Iskreno se nadam da ljudi nikada neće

mučiti ili ubijati druge samo zato što nisu iste religije. Nas, mlade generacije, treba educirati o holokaustu da se zločini protiv čovječnosti nikada više ne ponove!” istaknuo je Marko Popović, učenik Osnovne škole Matija Gubec.

Tijekom godina, razvijena je iznimna suradnja s brojnim školama koje se odazivaju svakom novom izdanju Edukacijskih jutara, a dvorana kina Europa, tradicionalnog mjesta održavanja programa, postala je premala da sa svojih 500 mjesta primi sve učenike koji žele sudjelovati na njemu.

Uoči svakog novog ciklusa Edukacijskih jutara, koji započinje upravo zagrebačkom edukacijom, Udruga šalje koncept Edukacijskog jutra i film koji se u sklopu njega prikazuje Ministarstvu znanosti i obrazovanja, dobivajući preporuku za provođenje programa.

Edukacijska jutra širom Hrvatske

Nakon 4. Festivala, a zbog izvrsnog odaziva i komentara učenika, kao i sja-jnog dijaloga uspostavljenog s njima na-kon projekcija i predavanja, projekt Eduk-acijskih jutara nastavio se razvijati u smislu održavanja programa i u drugim gradovima, izvan termina Festivala („turneja Edukacijskih jutara“). Naglasak se stavlja na gradove iz regija u kojima je potrebno promicati toleranciju (npr. regi-je u prošlosti zahvaćene ratom, regije sa snažnim ili brojnim manjinama…). Glavni ciljevi ostaju komuniciranje s učen-icima, promicanje tolerancije te uka-zivanje na pogreške iz prošlosti s namje-rom da se više ne ponove ne bismo li izgradili bolji i skladniji svijet.

Sva Edukacijska jutra organizirana u hrvatskim gradovima izvan Zagreba vodi Branko Lustig, a namijenjena su ponajprije učenicima u dobi od 13 do 15 godina.

Ovi se programi u pravilu organizira-ju u suradnji s jedinicama lokalne samouprave ili drugim lokalnim part-nerima, koji osiguravaju dvorane za održavanje programa, šalju pozive škola-ma, promoviraju projekt i organiziraju press konferencije te snose dio troškova održavanja edukacija.

Ne uključujući Zagreb, Edukacijska jutra održana su u 15 različitih gradova širom Republike Hrvatske. Zahvalju-jući odličnoj suradnji s jedinicama lokalne samouprave i/ili velikom in-teresu škola, program se u pojedinim gradovima održava iz godine u godinu. Tako su Edukacijska jutra upriličena već pet puta u Čakovcu, po četiri puta u Za-dru i Kninu te po tri puta u Rijeci i Osi-jeku, rodnom mjestu Branka Lustiga.

Upravo uz Knin veže se jedan od pri-jelomnih trenutaka razvoja projekta Edukacijskih jutara. U Kninu se 2012. godine, uslijed senzacionalizma iznese-nog u novinama te izdvajanja stvari iz konteksta vezano za program održan dan ranije u Zadru, dogodio bojkot Eduk-acijskog jutra, što je rezultiralo dolaskom samo sedmero učenika i profesora. U tim je trenucima Udruga počela prima-ti podršku za Edukacijska jutra sa svih strana, a suradnja s Gradom Kninom nastavljena je i u 2013. godini, kada je na program došlo 440 učenika.

Na ovim predavanjima se poseban naglasak stavlja na važnost skladnog suživota i poštivanja pripadnika lokalnih manjina.

Edukacijsko jutro u Čakovcu

Edukacijska jutra u inozemstvu

U namjeri da sa svojim porukama do-pre do što većeg broja ljudi, jedan od glavnih ciljeva Udruge postala je region-alna ekspanzija Festivala tolerancije, ko-ja je uslijedila nakon osiguranja adekvat-nih financijskih sredstava i pronalaska partnera. Tako su regionalna izdanja Fes-tivala organizirana 2013. u Bosni i Her-cegovini, 2014. godine u Srbiji, Crnoj Gori i još jednom u Bosni i Hercegovini, uz predstavljanje festivalskih programa u Austriji, 2015. godine u Sloveniji te 2016. ponovno u Sloveniji i Crnoj Gori.

Ova su regionalna izdanja sadržajem manja od zagrebačkog izdanja Festivala, ali Edukacijska jutra svugdje su postala njihov neizostavan dio.

Edukacijska jutra i u inozemstvu su priv-ukla veliki interes škola i građana, što je rezultiralo popunjenošću svih dvorana, a u par navrata kapaciteti su bili debelo pre-

mašeni (npr. u Sarajevu 2013. ili Beogradu 2014. godine). Predavanja su tematski bi-la prilagođena državama u kojima su se provodila, kao i njihovom povijes-no-društvenom kontekstu. Također, po prvi put neka predavanja nisu izvedena na hrvatskom jeziku - Branko Lustig tako je u Beču održao predavanje na njema- čkom, a Mirko Ilić u Ljubljani na engle-skom jeziku.

Upravo je Mirko Ilić uz Branka Lustiga bio redoviti predavač na Edukacijskim jutrima u inozemstvo, prilagođavajući svoje predavanje Simboli mržnje, kojim progovara o neofašističkoj ikonografiji sveprisutnoj na javnim prostorima na po-dručju država bivše Jugoslavije i šire, lokalnom kontekstu svake pojedine države.

Edukacijsko jutro u Sarajevu

Edukacijska jutra na fakultetima i u pojedinačnim školama

Uvidjevši značaj i uspjeh dosadašnjih predavanja, renomirani fakulteti sa Sveučilišta u Zagrebu počeli su pozivati Branka Lustiga da se obrati i njihovim studentima. Posebno je čest gost bio na Fakultetu političkih znanosti, na kojem je održao već pet predavanja, a progra-mi su održani i na Policijskoj akademi-ji, Filozofskom fakultetu te Veleučilištu Baltazar Zaprešić.

I ostale obrazovne institucije iz grada Zagreba i Republike Hrvatske iskazuju golem i stalno rastući interes za Eduka- cijskim jutrima te šalju pozive za održavanjem programa u njihovim prostorijama. Tako su se Edukacijska jutra do sada barem tri puta godišnje održavala u pojedinim osnovnim ili srednjim školama.

Branko Lustig na Policijskoj akademiji

Distribucija edukativnih filmova po školama

Edukacijska jutra konstantno se razvijaju, ne samo geografskim širenjem na nove lokacije, već i obogaćivanjem novim sadržajima.

S porastom interesa za Edukacijskim jutrima širom Republike Hrvatske i ne-mogućnosti Udruge da se odazove svim pozivima za gostovanjem, a s namjerom da se u projekt uključe učenici koji bi in-ače ostali zakinuti za sadržaje ovakvog tipa, posebno iz teže dostupnih krajeva te područja od posebne državne skrbi, krenulo se s distribucijom edukativnih filmova o holokaustu po školama. Na ovaj potez smo se odlučili nakon učesta-lih sugestija profesora i učenika koji su prisustvovali Edukacijskim jutrima, sma-trajući kako bi filmovi s programa bili izrazito korisni za njihove razrede, pov-ijesne klubove ili izvannastavne pro-grame. Ideja je također razrađena s Agencijom za odgoj i obrazovanje.

U prvi ciklus distribucije, proveden 2014. godine, uključena su dva filma ko-ji su prethodnih godina već prikazani na Edukacijskim jutrima, „Unutar Hanina kovčega“ te „Posljednji let Petra Ginza“, a koji su poslani na adrese čak 500 os-novnih škola u Republici Hrvatskoj. 2016. godine uslijedio je drugi ciklus, u kojem su također na adrese 500 osnovnih ško-la distribuirani filmovi „Belle i Sébast-ien“ i „Tajne rata“. Sva četiri filma pre-thodno su dobila suglasnost

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za prikazivanje ciljnoj skupini učenika od 13 do 15 godina. Oba ciklusa distribucije započela su u siječnju kako bi škole mogle prikazati filmove na Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zloči-na protiv čovječnosti (koji se obilježava 27. siječnja). Veliku pomoć prilikom čita-vog perioda pružili su volonteri Udru-ge. U sklopu trećeg ciklusa 2017. godine, film „Tajne rata“ distribuiran je u dodat-nih 100 osnovnih škola s područja od posebne državne skrbi. To je ujedno bio prvi ciklus digitalne distribucije.

U sklopu četvrtog ciklusa 2018. godine, uz film “Fannyno putovanje” u 350 ško-la distribuirani su i didaktički materija-li, izrađeni s namjerom da pomognu učenicima i profesorima u pripremi za gledanje filma te provođenju popratnih vježbi nakon gledanja. Uz pripadajuće didaktičke materijale, također je dis-tribuirana snimka opere za djecu Brundibár, postavljena u siječnju 2018. godine u suradnji s Centrom za promi-canje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, koju su izvorno izvodila dje-ca zatočenici koncentracijskog logora Terezin.

Ovime su škole dobile navedene fil-move u trajno vlasništvo, a broj učenika koji će narednih godina imati priliku putem njih učiti o holokaustu i toleranci-ji takoreći je nemjerljiv.

Natječaj za esej o toleranciji i/ili holokaustu

Udruga je 2015. godine kao pilot-pro-jekt raspisala natječaj za esej o toleranci-ji i/ili holokaustu. Njime su izravno poz-vane škole koje su sudjelovale na Edukacijskom jutru održanom 14. travnja 2015. godine u Zagrebu s namjerom da taj program njihovim učenicima ne bude samo jednokratno iskustvo, već da putem pisanja eseja naknadno razmisle o po-rukama koje su na njemu čuli te da se kreativno izraze, potičući ih time da se dodatno educiraju o ovim temama.

Eseji se nisu nužno morali ticati samog Edukacijskog jutra kojem su prisustvo-vali, već su učenici imali slobodu pisati što općenito za njih predstavljaju toler-ancija i/ili holokaust. Iz te je perspektive bilo iznimno zanimljivo vidjeti različite učeničke pristupe tematici te različite sti-love pisanja.

Nakon vrlo uspješno provedenog pi-lot-projekta te velikog broja pristiglih es-eja iznimne kvalitete, natječaj je ponovno raspisan i za školsku godinu 2015./2016.,

a na njega su se mogli odazvati učenici koji su prisustvovali Edukacijskim jutri-ma organiziranim u pet različitih grado-va. Pravila natječaja ostala su ista. Jedna škola mogla je poslati maksimalno tri rada svojih učenika. Dužina teksta bila je ograničena na jednu do tri stranice.

U školskoj godini 2016./2017. uslije-dio je treći ciklus natječaja, a u školskoj godini 2017./2018. četvrti, u sklopu ko-jeg je najboljim radom proglašen esej Rebecce Frangen iz Osnovne škole Ju-rja Habdelića iz Velike Gorice pod na-zivom „Nikada više”. Pobjednica nat-ječaja dobila je artikle Festivala tolerancije, dok je OŠ Jurja Habdelića nagrađena s prijenosnim računalom u vrijednosti od 1.800,00 kn.

Na dosadašnje natječaje javili su se učenici iz 7 različitih gradova. Kroz es-eje se pokazalo da su stekli zavidno znanje o holokaustu te razumijevanje tolerancije u svakodnevnom životu.

U nastavku donosimo pobjednički esej.

U 20. stoljeću, svijet je pogodio niz užasnih događaja koji su iz korijena promijenili ljudsko društvo.

Jedan od njih bio je holokaust. Ljudi su tada potpuno dotakli dno svojeg pos-tojanja. Svi užasi koji su nekada bili sa-mo noćne more i krajnja točka daleke budućnosti dogodili su se. Kako je čov-ječanstvo moglo pasti tako nisko? Još mi je uvijek teško pojmiti da se to događa-lo u svijetu, u mojoj domovini. Masov-na ubojstva, progoni – mržnja. To je čis-ta mržnja. Djeca moje dobi, mlađa od mene, odrasli ljudi – nitko nije bio pošteđen terora.

Kada gledam neki film ili čitam knjigu o holokaustu razmišljam o sebi na nji-hovom mjestu. Zamišljam da hodam nji-hovim koracima, po istoj zemlji po ko-joj su oni hodali. Bolnih nogu, umorne duše i žalosnog srca. Svaki korak u logo-ru ili skrivanju bio je kao da su im noge

kamene. Čim se sjetim svega što sam pročitala ili čula o holokaustu, udari me val tuge. Svatko od njih bio je osoba pu-na života, svatko od njih imao je svoju priču. Život koji nikada neće biti do kra-ja proživljen. Svi su oni imali najdražu boju, najdraže godišnje doba, osobe ko-je su voljeli...svi su bili ljudi poput nas. Milijuni priča koje su za sobom ostavili tragove. Nitko od njih nije imao izbora. Našli su se u vrtlogu zla i ništa ih nije moglo izbaviti. Neki su bježali. Današn-joj djeci na umu su tipične dječje beza-zlene brige. Židovska djeca tijekom holokausta bila su prisiljena ostaviti sve voljeno, sve prijatelje i pokušati pobjeći. Neki su uspjeli, ali većina nije. Morali su brzo odrasti i brinuti se hoće li preživ-jeti. Danas se život olako shvaća, a tada su se borili za svaki trenutak – sreću, svađu, bilo što, ali život.

Nikada više

Želim upoznati ljude koji su im to učinili, suočiti se sa zlom oči u oči. Želim pokušati shvatiti kako su se natjerali da naude osobama poput njih, od krvi i me-sa, s imenom i prezimenom. Adolf Eich-mann, nacistički ratni zločinac zadužen za provođenje konačnog rješenja, izjavio je da će nasmijan otići u grob jer mu os-jećaj da ima na savjesti pet milijuna lju-di pruža neizrecivo zadovoljstvo. Kada sam prvi put to pročitala ostala sam bez riječi. Ja sa svojih četrnaest godina pu-no sam puta pokušala shvatiti kako je moguće da je stvarna osoba, čovjek, ko-ji je živio i umro, to izjavio. Sigurna sam da ni četrdesetogodišnjak ne bi mogao razumjeti kako neka osoba može biti to-liko daleko od ljudskosti. Uistinu mi je teško nazvati ga čovjekom, usporediti ga s nekim poput mene ili ljudi u mojoj okolini, ne mogu vjerovati da smo iste

vrste. Ne razumijem kako netko tko ima majku, oca, djecu, bilo koje voljene oso-be u životu ima snagu ubiti tuđe. Kako se netko tko živi istim životom kojeg mi svi imamo, usuđuje uništiti tuđi. Pitam se kakva su bila razmišljanja nacista, kakav je to izopačeni um mogao uopće pomisliti da trebaju i mogu istrijebiti ci-jeli jedan narod.

To je neopisiva razina mržnje. Boli me i sama pomisao na sve što su Židovi mor-ali prolaziti. Ja imam još mnogo godina pred sobom. Jedino što mogu jest nada-ti se da takva mržnja neće zateći mene i moje voljene pa tako i ostatak svijeta. U prošlom stoljeću svijet se suočio s čistim zlom. Mi mislimo da nije moguće da se takvo nešto dogodi, ali to su mislili i oni. No, mi možemo vidjeti i posljedice. Nikad više niti jedna osoba ne smije bi-

ti u takvoj situaciji. Niti jedno dijete ne smije bježati od kuće kako bi se spasilo od sigurne smrti. Nitko to ne zaslužuje. Nitko više nikada ne smije biti kažnja-van, omalovažavan i u ovom, najgorem, slučaju, ubijen zbog svoje vjeroispovijes-ti, rase ili podrijetla.

Svijet mora čuti te priče. Umrlih i preživjelih. Svaka osoba mora obećati da će do posljednjeg daha sprječavati tak-vo zlo da ponovno nađe mjesto u ovome svijetu. Svi moramo ustati i reći: Nikada više.

Rebecca Frangen

Dodatne aktivnosti u sklopu Edukacijskih jutara

U školskoj godini 2015./2016., zahval-jujući potpori Zaklade Anna Lindh i Na-cionalne zaklade za razvoj civilnog društ-va, po prvi su puta u sklopu Edukacijskih jutara organizirane tri nove aktivnosti: radionica za učenike, radionica za pro-fesore te okrugli stol.

Radionica za učenika održana je 1. veljače 2016. godine u Francuskom pa-viljonu u Zagrebu u sklopu izložbe „Crtežom protiv zaborava“. Riječ je o izložbi portreta djece i adolescenata, žr-tava nacističkog terora, koje je u velikom formatu u tehnici ugljena na juti nas-likao austrijski umjetnik Manfred Bock-elmann. Radionica je održana za 28 učenika OŠ Glina, koji su svega dva tjed-na ranije sudjelovali na Edukacijskom jutru provedenom u njihovoj školi, i to na temu „Sudbine djece u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Učenici su se ukrat-ko upoznali s poviješću, zločinima i zakonima NDH te pročitali svjedočan-stva osoba koje su kao djeca bila zatoče-na u koncentracijskim logorima. Time se povukla paralela između teme same izložbe i djece koja su pretrpjela slične

strahote u Hrvatskoj tijekom ekstrem-nog ustaškog režima u 1940-ima. U sklopu radionice, nakon proučavanja sv-jedočanstava, učenici su „igrali uloge“. Jedni su bili „ispitivači“, a drugi su bili u ulogama osoba čija su svjedočanstva čita-li. Bilo je to dojmljivo iskustvo kojim se dokučila težina i strahota položaja djece, nevinih žrtava Drugog svjetskog rata i holokausta. Radionicu je provela Docu-menta – Centar za suočavanje s prošlošću.

Radionica namijenjena profesorima, pod nazivom „Aktivni građani“, održana je 2. i 3. travnja 2016. godine u Zadru. Cilj pro-grama bio je doprinijeti društvenim prom-jenama unutar zajednica, kao i održivom razvoju, uspostavljanjem trajne globalne mreže lidera koji se, kao utjecajne osobe u svojim zajednicama, uključuju u dijalog, uče i djeluju zajednički na pristupanju globalnim pitanjima. Vizija programa „Aktivni građani“ jest svijet u kojem lju-di prepoznaju svoj potencijal i preuzima-ju odgovornost da se miroljubivo i djelot-vorno povezuju s drugima. Radionicu je za 12 sudionika, uz pomoć udruge „Mala filozofija“, proveo British Council.

Okrugli stol pod nazivom „Mladi – naša snaga: kako mladi razvijaju in-terkulturalni dijalog“ održan je 15. travnja 2016. godine u kinu Tuškanac, nadovezujući se dijelom na projekt Edukacijskih jutara u školskoj godini 2015./2016. Na okruglom stolu sud-jelovale su profesorice iz Privatne um-jetničke gimnazije, OŠ Horvati i OŠ Lu-ka Sesvete, koje brojne generacije svojih učenika već godinama dovode na obra-zovne programe Festivala tolerancije, potom učenici koji su prisustvovali ak-tualnom ciklusu Edukacijskih jutara te projektni partneri. Navedene profesorice su na okruglom stolu iznijele svoja isk-ustva s prijašnjih Edukacijskih jutara, otkrile koliko im takve izvannastavne aktivnosti pomažu u obrazovanju, ali i odgajanju učenika te detektirale neke od problema koji koče razvoj tolerancije i interkulturalnog dijaloga.

2016. i 2017. godine, u sklopu izložbi koje je udruga postavila u Francuskom

paviljonu obilježavajući Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, osigu-rana su stručna vodstva za učenike te sv-jedočanstva Branka Lustiga. Tako je 4. i 8. veljače 2016. godine Branko Lustig u dva navrata proveo učenike osnovnih i srednjih škola kroz izložbu „Crtežom protiv zaborava“ i pridonio doživljaju svojim sjećanjima i perspektivom preživ-jelog holokausta. Detaljno je pojasnio učenicima kontekst slika, ispričao o životnim uvjetima i načinu vođenja kon-centracijskih logora u kojima su portreti-rani mladi ljudi bili zatočeni te odgovarao na brojna pitanja učenika. Svoje svje-dočanstvo održao je i godinu kasnije, 6. veljače, u sklopu izložbe „Jedan dobar dan“, pred gotovo 150 učenika. Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta udruga je organizirala izlož-bu i 2018. godine, također uz osigurana stručna vodstva za učenike. Izložba Cei-je Stojke „Rekvijem za Auschwitz” tem-atizirala je genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu.

Medijska popraćenost Edukacijskih jutara

U CINEPLEXXU U AVENUE MALLU ORGANIZIRAN PROGRAM EDUKACIJSKA JUTRA Branko Lustig govorio učenicima o toleranciji

Više od 300 učenika 7. i 8. razreda osječkih osnovnih škola jučer se u Cineplexxu, u Trgovačkom centru Avenue Mall, imalo čast upoznati i družiti s Brankom Lustigom, rođenim Osječaninom i dvostrukim dobitnikom prestižne filmske nagrade Oscar.

Susretljivi Lustig, inače počasni građanin Osijeka, u rodni grad stigao je u organizaciji 5. Festivala židovskog filma u Zagrebu, a druženje i obrazovni program za djecu i mlade, nazvan Edukacijska jutra, održan je uz potporu Grada Osijeka. Tom prigodom u Cineplexxu je prikazan potresni dugometražni dokumentarni film „Unutar Hanina kovčega”. „Cilj ovoga programa, koji ima preporuku Ministarstva znanosti i obrazovanja, jest približiti mladima tragediju holokausta na njima razumljiv način te prenijeti osnovne ideje Festivala: promicanje tolerancije, čovjekoljublja i prihvaćanja različitosti”, istaknula je Nataša Popović, direktorica festivala. Njegov počasni predsjednik Lustig pak učenicima je nakon filma održao predavanje o toleranciji i holokaustu u II. svjetskom ratu, koji je i sam preživio, te odgovarao na učenička pitanja.T.Levak

16. RUJNA 2011

O Festivalu židovskog filma

U moru festivala koji pronalaze dom u kinu Europi, ističe se jedan šestogodišnjak. Radi se o Festivalu židovskog filma koji ima popriličnu posjećenost, što zbog dobrih filmova, što zbog oskarovca Branka Lustiga koji je počasni direktor festivala. U tih tjedan dana trajanja, organizatori priređuju izložbe, glazbene večeri i edukacijska jutra.

Upravo ta edukacijska jutra čine Festival iznimnim i drugačijim. Edukacijska jutra su obrazovni projekt koji nastoji približiti djeci i mladima, na njima razumljiv način, tragediju počinjenu u Drugom svjetskom ratu. Najvažnije je što edukacije nisu usmjerene samo na tragediju koja se desila Židovima, već predavači govore i o stradanjima drugih naroda koji su bili „nepodobni“ nacistima, a koja su se desila zbog raznih političkih, povijesnih, religijskih i socijalnih faktora… Kroz predavanja, nastoji se djecu naučiti što je tolerancija i kako se suprotstaviti netolerantnim osobama, kako reagirati na omalovažavanja i kako poštivati jedni druge.

Ovogodišnje predavanje osnovnoškolcima održao je, sada već tradicionalno, Branko Lustig. Nakon njegova svjedočanstva, djeca su kroz pitanja i razgovor naučila kako šutnja nije dobra ako se uočava nepravda, kako postoje različiti ljudi i različiti načini življenja, ali da ne postoje „bolji“ ljudi i „ispravniji“ način življenja. Naučili su kako je jedini ispravan način življenja međusobno poštivanje i prihvaćanje različitosti.

SVJEDOČANSTVO BRANKA LUSTIGA

Festival židovskog filma osmislio je sjajan način edukacije djece jer se tolerancija uči od malih nogu, a ona je neophodna za miran suživot ljudi koji ni danas nije moguć u mnogim zemljama diljem svijeta. Edukacijska jutra posjećuju i druge gradove diljem Hrvatske izvan termina Festivala. Obično su destinacije gradovi i područja koja su bila u prošlosti zahvaćena ratom ili regije s velikim brojem manjina.

Blog: jelenabrckovic / O PRIRODI I DRUŠTVU

24.06.2012

Donosimo neke od učeničkih komentara iznesenih putem evaluacijskih listića koji im se dijele uoči svakog Edukacijskog jutra:

Komentari učenika na program

„Jako tužan film, jako mi je žao tih ljudi. Kada sam vidjela što su morali proživljavati, rasplakala sam se.” (s Edukacijskog jutra u Zagrebu 2018.)

„Film je odličan, probudio je emocije u meni te me rasplakao. Hvala!“ (s Edukacijskog jutra u Daruvaru 2017.)

„Što više ovakvih programa da se ne zaboravi i nikada ne ponovi. Ubrzo neće imati tko svjedočiti, važno je pričati o tome.“ (s Edukacijskog jutra u Rijeci 2016.)

„Program nas je podsjetio na važnost ljudskog života.“ (s Edukacijskog jutra u Zagrebu 2015.)

„Film je bio jedan od najtužnijih i najdirljivijih koje sam gledala. Pamtit ću ga uvijek kao i rečenice koje je rekao Branko.“ (s Edukacijskog jutra u Rijeci 2014.)

„Film mi se svidio i čak me rasplakao. Film je vrlo poučan i govori mnogo toga pozitivnog. Mislim da se ovakvi programi trebaju više održavati. Mislim da svako dijete treba znati što se dogodilo i što je bilo. Žalosno je to što mnoga djeca ne znaju što se dogodilo i ne znaju što je bilo pa ta djeca crtaju kukaste križeve i pozdravljaju Hitlerovim pozdravom. Mnogo sam toga naučio što nisam znao. Ti-jekom filma rasplakao sam se kao i tijekom kada je gospodin iz logora pričao o svojoj ža-

losnoj priči. Nadam se da će nacizam u sko-rom vremenu nestati s ove zemlje jer ovo je jedan od najgorih pokreta na svijetu. Sve u svemu, sviđa mi se ovo i zato kod ocjenjivanja filma i ocjenjivanja predavanja neću dati 5 već ću dati 10. Svaka čast onome tko je ovo or-ganizirao.“ (s Edukacijskog jutra u Osijeku 2013.)

„Promijenilo je moj pogled na svijet!“ (s Edukacijskog jutra u Novom Marofu 2013.)

„Čast mi je bila prisustvovati ovom skupu. Potrebno je više ovakvih direktnih susreta djece i predavača, da sva ona iz prve ruke saznaju, čuju, takva nažalost potresna svjedočanstva. Možda će onda tek znati cijeniti druge.“ (s Edukacijskog jutra u Novom Marofu 2013.)

„Jako dirljivo i potaknulo me na to da sve ljude treba jednako gledati, da ih treba poštovati iako su drugačiji od nas.“ (s Edukacijskog jutra u Čakovcu 2013.)

„Program je jako poučan i zanimljiv. Jako mi se sviđa i predavanje. Film je jako tužan, ali i jako poučan. Hvala što smo imali priliku ovo pogledati i čuti o tome. I upoznati čovjeka od 80 godina koji još nije broj s ruke izbrisao. Hvala još jednom!“ (s Edukacijskog jutra u Zadru 2012.)

Dirljivi komentari učenika i profesora (koji opisuju ovaj program vrlo informa-tivnim, dinamičnim i interesantnim) te njihove pohvale potvrđuju nam da smo s projektom Edukacijskih jutara na pra-vom putu te nas obvezuju da u budu-ćnosti nastavimo s organizacijom ovo-ga programa za djecu i mlade.

Odlučni smo u namjeri da i dalje promičemo toleranciju, multikultural-nost i pluralizam te se borimo protiv pre-drasuda i diskriminacije.

Broj učenika i studenata koji su prisustvovali Edukacijskim jutrima

Gradski ured za kulturu Grada Zagreba

Do lipnja 2018., Edukacijska jutra i turneju Edukacijskih jutara podržali su:

This document has been produced with the financial assistance of the Anna Lindh Foundation and the European Union. The contents of this document are the sole responsibility of Zagreb Jewish Film Festival and can under no circumstances be regarded as reflecting the position of the European Union or the Contracting Authority.

The European Commission support for the production of this publication does not constitute an endorsement of the contents which reflects the views only of the authors, and the Commission cannot be held responsi ble for any use which may be made of the information contained therein.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Crna GoraMinistarstvo kultureGrad Čakovec

Grad Daruvar

Impresum organizatorFestival suvremenog židovskog filma ZagrebVojnovićeva 15, 10 000 Zagreb, HrvatskaOIB: 04338763558Tel/Fax: + 385 1 48 136 58www.festivaloftolerance.cominfo@jff-zagreb.hr

predsjednik Festivala Branko Lustig

direktorica Festivala Nataša Popović

voditelj obrazovnog programa Luka Rinčić

grafički dizajn knjižiceBruketa&Žinić OM

prijelom knjižice i priprema za tisakKristina Slunjski Rajak

font ustupioMonotype GmbH

pokrovitelj Festivala tolerancije ZagrebGrad Zagreb

Zahvaljujemo svim dragim i brojnim volonterima, partnerima i pojedincima koji su prepoznali važnost projekta Edukacijskih jutara te nesebično uložili svoje vrijeme i sposobnosti u njegovu uspješnu realizaciju.