Tolerancije i nalijeganja mainskih sklopova

Nesavrenost svih subjekata koji uestvuju pri proizvodnji mainskih djelova dovode do odstupanja ostvarenih dimenzija tih dijelova. Osim toga i pri kontroli dimenzija i oblika javljaju se greke to jest greke mjerne

opreme koja utie na tanost mjerenja.

Apsolutna tanost dimenzija i oblika nije mogua a nije ni potrebna za njihovu primjenu.

Odstupanja mogfu biti i u pozitivnom i u negativnom smjeru.

Konstruktor mora uskladiti dimenzije na elementu tako da on pouzdano funkcionie.

Da bi se omoguilo pravilno i pouzdano funkcionisanje mainskih djelova potrebno je u fazi projektovanja propisati doputena odstupanja dimenzija i oblika.

Propisana i dozvoljena odstupanja mainskih elemenata od apsolutne tanosti nazivaju se TOLERANCIJE.

Razlikuju se sljedee tolerancije:

- tolerancije duinskih mjera mainskih djelova

- tolerancije oblika i poloaja pojedinih povrina mainskih djelova

- tolerancije kvaliteta hrapavosti povrina mainskih djelova

Tolerancije duinskih mjera

Sistematizirane podatke o veliini doputenih odstupanja duinskih mjera sadrani su u

standardizovanom sistemu tolerancija ISO 286

mjera odstupanja

Nazivna mjera (Di, di) je zahtjevana mjera (duina, dimenzija)

Gornja granina mjera (Dmax= Dg, dmax=dg) je najvea doputena granica mjere

Donja granina mjera (Dmin=Dd, dmin=dd) je najmanja doputena granica mjere

Razlika izmeu gornje i donje granine mjere naziva se tolerancija i oznaava se sa T za unutarnje mjere i t za vanjske mjere.

Stvarna mjera (Di, di) nalazi se izmeu gornje i donje granine mjere

Gornje odstupanje je algebarska razlika izmeu gornje granine mjere i nazivne mjere. Za unutarnje mjere (provrt-rupa) oznaava se sa ES (Ag), a za vanjske mjere (osovine) sa es (ag).

Donje odstupanje je algebarska razlika izmeu gornje granine mjere i nazivne mjere. Za unutarnje mjere (provrt-rupa) oznaava se sa EI (Ad), a za vanjske mjere (osovine) sa ei (ad).

Dmax=Dg=Di+ES

Dmin=Dd=Di+EI

T=Dmax-Dmin=Dg-Dd=ES - EI

dmax=dg=di+es

dmin=dd=di+ei

t=dmax- dmin=dg-dd=es-ei

Tolerancijsko polje

Tolerancijsko polje - polje koje se nalazi izmeu gornje granine i donje granine mjere

Veliina tolerancijskog polja ovisi o izabranoj kvaliteti za tanost mjere i oznaava se sa

IT i pripadajuem brojem.

IT01, IT0, IT1, ...IT18 za dimenzije do 500 mm

IT6, IT7, IT8, ...IT16 za dimenzije od 500 mm do 3150 mm

Opte preporuke za izbor kvaliteta tolerancija

Poloaj tolerancijskih polja u odnosu na nultu liniju za provrte i

osovine

A

Aosn

ovn

a o

dst

upa

nja

mje

ra

ei ESes EI

ES

EI

es

ei

a

B

b

C

c

CD

cd

D

de ef

f fgg h j

js

k m n pr

st

uv

x

y

z

za

zb

zc

E EFFG G H J JS

K M N P RS

TU

VX

Y

Z

ZA

ZB

ZC

F

Vrste nalijeganja

Vrsta nalijeganja je odnos dva mainska elemenata (rupa-osovina, utor-klin itd.) koji imaju jednake nazivne mjere Di=di

Prema vrsti nalijeganja postoje: a) labavo nalijeganje

b) neizvjesano nalijeganje

c) vrsto nalijeganje

Labavo nalijeganja

Kod ove vrste nalijeganja uvijek postoji zazor izmeu sastavljenih elemenata

Gornja granina mjera osovine uvijek je manja od donje granine mjere rupe-

provrta

Obavezno se rauna maksimalni i minimalni zazor ove vrste nalijeganja

Maksimalni zazor Zmax = Dmax dmin = ES-ei > 0

Minimalni zazor Zmin = Dmin dmax = EI-es > 0

Stvarni zazor Z = Di di > 0

Neizvjesno nalijeganja

Kod ove vrste nalijeganja moe da postoji zazor ili preklop izmeu sastavljenih elemenata

Obavezno se rauna maksimalni zazor i maksimalni preklop ove vrste nalijeganja

Maksimalni zazor Zmax = Dmax dmin = ES-ei > 0

Minimalni preklop Pmax = Dmin dmax = EI-es < 0

vrsto nalijeganja

Kod ove vrste nalijeganja uvijek postoji preklop izmeu sastavljenih elemenata

Donja granina mjera osovine uvijek je vea od gornje granine mjere rupe-

provrta

Obavezno se rauna maksimalni i minimalni preklop ove vrste nalijeganja

Maksimalni preklop Pmax = Dmin dmax = EI-es < 0

Minimalni preklop Pmin = Dmax dmin = ES-ei < 0

Stvarni zazor Z = Di di > 0

Pri izboru sklopa u pravilu je da je tolerancija osovine uvijek za jednu kvalitetu bolja od kvaliteta

provrta rupe.

Iz ekonomskih razloga je preporuljivo, da se postizanje razliitih sklopova ne

izabiru proizvoljno nego se primjenjuje sistemi nalijeganja i to:

- sistem zajednike rupe-provrta,

- sistem zajednike osovine.

Sistem zajednike rupe-provrta

Kod ovog sistema nalijeganja sve dimenzije rupe imaju jednak poloaj

tolerancijskog polja ,,H, bez obzira na vrstu nalijeganja. Tolerancijsko polje

,,H nalazi se iznad nulte linije. Pa je najmanja mjera rupe uvijek jednaka

nazivnoj mjeri Dmin=Di. Donje ostupanje je uvijek jednako nuli (EI=Ad=0), a

gornje odstupanje jednako toleranciji ES=T. Tolerancijsko polje osovine bira se

s obzirom na eljenu vrstu nalijeganja.

Sistem zajednike osovine

Kod ovog sistema nalijeganja sve dimenzije rupe imaju jednak poloaj tolerancijskog

polja ,,h, bez obzira na vrstu nalijeganja. Tolerancijsko polje ,,h nalazi se izspod nulte

linije. Pa je najvei mjera rosovine uvijek jednaka nazivnoj mjeri dmax=di. Gornje

ostupanje je uvijek jednako nuli (es=ag=0), a donje odstupanje jednako toleranciji ei=t.

Tolerancijsko polje osovine bira se s obzirom na eljenu vrstu nalijeganja.

Tolerancija oblika i poloaja

Pored odstupanja duinskih mjera mainskih djelova dolazi i do odstupanja njihovih konturnih linija i povrina od

idealnih geometrijskih oblika. Zbog toga nije mogue ostvariti tano nalijeganje povrina i podudaranja osi. Uzroci

toga su isti kao i kod odstupanja duinskih mjera.

Kod tolerancija oblika toleriu se sledee osobine:

pravocrtnost

ravnost

krunost

cilindrinost

oblik linije

oblik povrine

Kod tolerancija poloaja

razlikuje se:

odstupanje po pravcu:

odstupanje paralelnosti

odstupanje okomotosti

odstupanje ugla nagiba

odstupanje po mjestu:

odstupanje od lokacije

odstupanje od koaksialnosti (koncentrinosti)

odstupanje simetrinosti

odstupanje rotacionih povrina:

radijalno bacanje pri obrtanju

aksialno kruno kretanje pri rotaciji

Tolerancija hrapavosti tehnikih povrinaHrapavosti povrine je optem smislu mikrogeometrijska nepravilnost povrine koja nastaje tokom obrade ili

drugih utjecaja. Ona bitno utie na radne osobine mainskih djelova. Djelovi sa manjom hrapavosti imaju veu

dinamiku vrstou, veu otpornost na koroziju, bolje nalijeu i bolje prenose toplotu. meutim, ona utie na cijenu

gotovog proizvoda.

Veliina hrapvosti obino se mjeri na srednju referentnu liniju profila neravnina m, koja djeli profil tako da je

unutar mjerne duljine l veliina svih kvadrata odstupanja profila od te linije najmanja.

Mjerna duljina l zavisi o vrsti i kavlitetu obrade te metodu mjerenja. Parametri hrapavosti su odreenje

standardom DIN 4762.

Srednje artimetiko odstupanje profila

Nain odreivanja srednje visine neravnina Rz

Nain odreivanja srednjeg artimetikog odstupanja profila Ra

Srednja visina neravnina Rz

Stepeni i razredi hrapavosti povrina pri raznim obradama