List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIIBroj 1667 Ponedjeljak 11. kolovoza 2003.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

Ovogodiπnja Podravkina feπta odrajËica po svojim je sadræajima, orga-nizaciji i atmosferi nadmaπila svedosadaπnje. Na Trgu slobode okupilaje nekoliko tisuÊa stanovnika Umagai turista koji su uæivali u dobrom jelu,plesali uz meksiËku glazbu koju jebravurozno izvodio sastav El combo,pjevali s Draæenom Turinom ©ajetom,razdragano pljeskali umaπkim maæo-retkinjama pretvorenim za ovu priliku

u male kuharice, sudjelovali u zabav-nim nagradnim igrama, pratili veli-Ëanstveni vatromet. Posjetitelji su dalii znaËajnu potporu humanitarnoj akciji”UËinite ljepπi æivot invalidima”, jer sukupnjom bonova za jelo, Studenu iStudenac, te pivo Pan prikupili 15.563kune koje su uruËene Udruzi tjelesnihinvalida grada Umaga za ureenjeprilaza u more.A puËkoj veselici prethodio je dobro

osmiπljen struËni skup koji je u hoteluKoralj okupio rekordan broj koopera-nata i poljoprivrednih struËnjaka, te

predstavnika dræave i lokalnih vlasti.Prisutnima su se tako obratili zamje-nik ministra poljoprivrede i πumarstvaRH Tomislav LediÊ, proËelnik Uprav-nog odjela za poljoprivredu istarskeæupanije Milan AntoloviÊ, umaπka gra-donaËelnica Florijana Bassaneze Ra-din, a u radu skupa sudjelovali su iprofesori s Agronomskog fakulteta uZagrebu, Poljprivrednog fakulteta uOsijeku, te naËelnica odjela u Hrvat-skom zavodu za poljoprivredno - sav-jetodavnu sluæbu Viπnja ©imunoviÊ.Podravka se na feπti od rajËica, koja

je izrasla u istinsku turistiËku atrakci-ju, predstavila kao kompanija kojaima srce i duπu, koja uspjeπno spajadevedeset godina dugu tradiciju pre-rade rajËice u umaπkom kraju sa su-vremenim trendovima u prehrani ikoja svojim kvalitetnim proizvodima -ovaj put predstavljenim u raznim kom-binacijama s tjesteninom prireenomu Ëetiri velike tave - moæe zadovoljitii najprobirljivije potroπaËe. U TuristiË-koj zajednici grada pronaπla je pravogpartnera s kojim se mogu organizirativrhunska dogaanja.

Ovog ljeta u Istri nije bilo ni jedne ioleznaËajnije manifestacije a da se na njojna ovaj ili onaj naËin nije promovirala ipredstavljala Podravka ili njeni brando-vi. U svijet su otiπle brojne snimkepoznatih tenisaËa Moye, Volandrija,Gonzalesa koji se boËicom Studeneosvjeæavaju u pauzama ATP turnira uUmagu, na Podravkinoj feπti od rajËicau istom gradu pokazano je da salsa nijesamo naziv plesa nego i odliËan prilogjelima, u nekoliko gradova djeci sudijeljeni uzorci novih Kviki proizvoda,vruÊine na odliËno posjeÊenom Moto-vunskom festivalu lakπe su se podnosileuz osvjeæavajuÊi Studenac, a na Pulafilm festivalu pljesak publike nisu dobilisamo filmovi nagraeni Zlatnim arena-ma, nego i novi propagandni spot Stu-dene. Ovo posljednje bilo je priliËnoneoËekivano, ali dojmljivo. Naime, prijesvakodnevnog prikazivanja filmova upulskoj Areni spotovima su predstavlje-ni sponzori. Prvi je iπao spot Studene ikada je zvuk tri kapi vode na vrloefektan naËin odjeknuo Arenom pred-stavljajuÊi tri okusa prirodne izvorskevode Studene malo tko nije pogledao uveliki ekran, a mnogi su spontano za-pljeskali. I, naravno, poæurili do proda-vaËa vode, zanemarujuÊi Ëinjenicu dase za jednu boËicu mora izdvojiti Ëak 10kuna. Jer, tko bi odolio izazovu da æeugasi tako dobro predstavljenim proi-zvodom.

A iza svih tih promocija i aktivnostistoji niz Podravkaπa koji su osmisliliakcije, koji provode aktivnosti ne pita-juÊi za radno vrijeme, koji u obavljanjesvakodnevnih poslova ulaæu mnogoviπe od uobiËajenih napora. Posebiceto vrijedi za ljude u prodaji koji bezodmora rade joπ od predsezone, zakoje, kako se narodski kaæe, nemasvetka ni petka (pa ni uobiËajenogspajanja praznika kao za veÊinu Po-dravkaπa). Ante BiliÊ, Marijan Plahinek- Prodaja Hrvatska, Darko IviËak - pro-daja Studenac i Goran Stepanov - pro-daja Danica sa svojim suradnicima odjutra do kasno naveËer obilaze poslovnepartnere, prodajna mjesta, hotele, re-storane, rjeπavaju eventualne proble-me, dogovaraju dodatne isporuke. Ciljje zajedniËki - ostvariti πto bolje rezulta-te prodaje i predstaviti Podravku kaokompaniju koja nastoji svoje partnere ipotroπaËe, baπ kao πto je zapisano uviziji, zadovoljiti iznad njihovih oËeki-vanja. A u Istri prepunoj konkurencijeto nije jednostavno ni lako.

U Umagu odræana vrlo uspjela Podravkina feπta od rajËica

Podravka spojila humanost ituristiËku atrakciju

Podravkinim gastropromotorima u podjeli 5300 porcija tjestenine s rajËicama pomogli su koprivniËko-kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊ,gradonaËelnica Umaga Florijana Bassaneze Radin i izvrπni direktor SPJ VoÊe i povrÊe Milivoj ©ifkorn

Piπe: Jadranka Lakuπ

Podravkinaistarska priËa

Podravkana ovogodiπnjimljetnimmanifestacijamau Istri

U PodravkinojTvornici VoÊepoËeo otkup iprerada jabuka2. str.

2 Broj 1667 Ponedjeljak 11. kolovoza 2003.

Podravkin periskop

Piπe: Vlado MarkotaSektor za razvoj poslovanja

Pripremio: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

“Imate li lizaljke?” - pitanje je koje sesve ËeπÊe Ëuje u zadnjih godinu danau trgovinama prehrambenih proiz-voda. Ne samo da ga postavljaju djecavrtiÊke dobi, barem ne u veÊini, veÊ ipuno odraslija populacija. Lizaljke su,Ëini se, postale omiljene kod odraslih.Marketinπki specijalisti nemaju

odgovore na pitanja o uzroku ovognovog nevjerojatnog trenda. Pretpo-stavljaju da je povezan s nekim fil-movima, ali zapravo niËime ne moguobjasniti kako to da su se odrasliljudi, studenti i mladi biznismeni “za-palili” na lizaljke.Lizaljke su postale obavezna opre-

ma djevojaka obuËenih poput Lolita,nevinih i provokativnih u isto vrijeme:dokoljenice, tenisice ili rolerice, kosapovezana u repiÊe ili palmice, s torbi-cama nalik na aËke i s lizaljkom uruci, oËigledno lizanom na vrlo odra-sli naËin, s jasnim erotskim konotaci-jama. Te æene, Ëesto baπ i ne jakomlade, iako se predstavljaju kao curi-ce, preferiraju tradicionalne lizaljke,okruglastog ili izduljenog oblika, pru-gasto obojenih, poput onih kojih sesjeÊaju iz svog djetinjstva. MeutimveÊina potroπaËa ne traæi lizaljke po-put onih koje su se prodavale prije15, 20 ili 30 godina. KlasiËne lizaljkepotroπaËi smatraju previπe slatkima itvrdima i zapravo se takve lizaljkerelativno dobro prodaju jedino u Ja-panu i istoËnoj Europi. U ostalimzemljama zajedniËko s nekadaπnjimlizaljkama danaπnje lizaljke imajusamo πtapiÊ.Menta je najtraæeniji okus lizaljki u

SAD, Kanadi, Japanu i veÊem dijeluEurope. Ljudi su od prije nekog vre-mena “poludjeli” za mentom i svje-æim dahom, jer ih godinama reklameneprestano uvjeravaju da menta odr-æava prirodni pH u usnoj πupljini, tetako spreËava pojavu zubnog karije-sa. Takva reklama je pratila zapravoævakaÊe gume, ali je ævakanje ævaka-Êe gume postalo mnogima previπedosadno, dok ga se u nekim sredina-ma smatra Ëak i neprihvatljivim. Zatosu lizaljke popunile ovu prazninu ipostale jedna vrsta laganog, zabav-nog i joπ k tome zdravog deserta. Doprije pet godina lizaljke s okusommente nisu praktiËno niti postojale natræiπtu, a danas su træiπni hit, Ëijaprodaja raste iz mjeseca u mjesec i do40%, Ëak gotovo i bez ikakve rekla-me. Osim mente popularni su joπ iokusi jabuka, lubenica, dinja i limun.PotroπaËi danas æele da lizaljka budelagani desert poput laganog sladole-da, da bude poput voÊnih jogurt-koktela, a nikako da bude nalik sta-rim lizaljkama.Oblici lizaljki koje potroπaËi preferi-

raju danas vrlo se razlikuju od onihkoji su bili popularni prije nekolikogodina. Kuglasti oblik nije dobro pri-hvaÊen, jer ga se smatra konzervati-vnim i nemaπtovitim. U Japanu se, naprimjer, dobro prodaju lizaljke u obli-ku kompjutorskog miπa ili mobitela!U Kanadi pak joπ nisu tako dalekootiπli, pa preferiraju lizaljke u oblikusrca, zvijezda, Ëarobnih πtapiÊa, te uzadnje vrijeme s neizbjeænim likomHarry Pottera.Kod nas bi moæda proπao lik Se-

verine...

Povrataklizaljki

Podravka veÊ godinama ulaæe zna-nja i novca u internetizaciju svogaposlovanja. Vlastite world wide webstranice ima od 1997. godine, ainformatiËki Ëasopisi veÊ su ih viπeputa svrstali u vrh hrvatskoga dizaj-na. Odnedavna i dio poslovanjaobavlja putem “mreæe svih mreæa”,poput trgovaËke suradnje s lancemKonzumom, a namjere su da se tasuvremena metoda sve viπe πiri.U ovom malom istraæivanju æeljeli

smo doznati kako Êe vodeÊu hrvat-sku prehrambenu kompaniju, Ëijisu proizvodi i na policama trgovinadaleko izvan domaÊih granica, per-cipirati prosjeËan korisnik internetakoji bi æelio doznati neπto viπe oPodravki, njezinim proizvodima iposlovanju.Onaj tko ne zna Podravkinu inter-

netsku adresu, lako Êe je pronaÊi usvim poznatijim pretraæivaËima. Pr-vi test dostupnosti na internetu po-loæen je s odliËnim.Podravka - prepoznatljiva i prvaAko se, naime, ukuca Podravka u

najpopularnijem od pretraæivaËamreæe, Googleu, on Êe javiti da jepronaπao 14.200 stranica na kojimase nalazi to ime. Na prvome jemjestu domicilni Podravkin sitewww.podravka.com. U prikazu stojii pojaπnjenje: Podravka web vamomoguÊuje da pronaete sve infor-macije relevantne za tvrtku; infor-macije o proizvodima, poslovanju,povijest tvrtke... Tu je i opis stranica:Prehrambena industrija Podravkadanas je najveÊi i najpoznatiji proi-zvoaË prehrambenih proizvoda.Kako je Podravka internacionalna

tvrtka, i pojedina poduzeÊa izvanHrvatske postavila su svoje stranice.VeÊ na prvom Googleovom listingutu su joπ adrese www.podravka.hu(Maarska), www.podravkaint.cz(»eπka), www.podravka.sk (SlovaË-ka) i www.podravka.pl (Poljska).Na njima se mogu pronaÊi informa-cije o proizvodima koji se prodajuna tamoπnjim træiπtima, kao i mnoπ-tvo recepata.SliËna je situacija i s ostalim mreæ-

nim pretraæivaËima. Yahoo Êe javitikako je pronaπao 11.900 stranica sPodravkinim imenom, AltaVista

6.509, Lycos Ëak 23.584 i tako dalje.Svima je zajedniËko to πto je naprvome mjestu www.podravka.com.Vegeta - popularniji lik crtiÊaMalo je drukËija situacija s najpo-

znatijim Podravkinim proizvodomVegetom. Popularnost joj je, baremna webu, zasjenjena istoimenim li-kom iz megapopularnoga futuris-tiËkog animiranoga serijala DragonBalla. Ukucate li Vegetu, s malim ilivelikim poËetnim slovom u, primje-rice, Googleu, prva su mjesta rezer-virana za fanove toga imaginarnogalika. Tek na 30. mjestu stidljivo Êe sepojaviti adresa www.vegeta.ru, da-kle o Podravkinoj Vegeti u Rusiji, ajoπ stotinjak mjesta ispod i www.po-dravka.hr. Situacija je sliËna i s dru-gim veÊ spomenutim pretraæivaËi-ma.No, stvar se popravlja na raËun

dodatka jelima, a nauπtrb istoime-noga svemirskog pucaËa, ako sepretraæivanje u Googleu ograniËi nadomaÊi web; tada Podravka ipakizbija u prvi plan. Isto tako, ako seu Googleu pretraæuje Ëitava mreæa,a upiπe “Vegeta Podravka”, tada Êena prvome mjestu biti ponuda inter-netskoga duÊana Greek Olive Ware-house Imports za kupnjom Vegeteu dozi za 4,50 ameriËkih dolara. Utom sluËaju site www.podravka.comna Ëetvrtome je mjestu.Ostale Podravkineproizvodne marke na webuS ostalim Podravkinim proizvod-

nim markama internetska je situaci-ja iznenaujuÊe dobra. Jedina sumreæi nad mreæama nepoznanicamarke Lino i Fant, dok Êe sve ostaleuputiti na Podravku. Tako je s Dol-celom, Kvikijem, Talianettom, juha-ma Fini-Mini i Studencem. Ukuca-vanje Studene u Gooogleu rezultiratÊe dvjema Ëeπkim stranicama naprvome mjestu, no veÊ na treÊem tuje stranica www.podravka.hr/proi-zvodi/studena. Linoladu je, tako pi-sanu, takoer nemoguÊe pronaÊi,no ako se upiπe “Lino Lada”, tada jeopet na prvome mjestu (u Googleu)taj slatki Podravkin proizvod.Kad veÊ na bilo koji naËin stigne

do Podravkinih korporacijskih stra-nica na adresi www.podravka.com,posjetitelj Êe uglavnom dobiti onoπto traæi, ako traæi podatke o kom-paniji, proizvodima i nadasve recep-

Istraæujemo:

Podravka na internetu

Podravka na internetskim stranicama na hrvatskom, poljskom islovaËkom jeziku

U Tvornici VoÊe poËela je probna prerada industrijske jabuke, dok Êe sedanas, u ponedjeljak, po rijeËima –ure Kuzminskog, direktora tvornice,krenuti i s redovnom proizvodnjom.Meu proizvoaËima ovog voÊa interes je relativno dobar, a jabuke se

preuzimaju svakoga dana od 7 do 15 sati u krugu tvornice, po cijeni od 0,65kuna za kilogram, ili pak kod nosioca otkupa: SIVEC-TRANS (Sokolovac) iPoljoprivreda zadruga Imbriovec, po cijeni od 0,60 kuna.Otkup i prerada Êe potrajati narednih petnaestak dana.Potkraj ovog mjeseca poËet Êe i otkup i prerada πljive bistrice. Ovo voÊe, za

razliku od proπlih godina, neπto je bolje rodilo, pa se oËekuje i dobar otkupi zadovoljavajuÊa kvaliteta. ©ljive Êe se otkupljivati po cijeni od 2,30 kuna zakilogram (doprema u krug tvornice). Ml. P.

PoËeo otkup i preradajabuka

Tvornica VoÊe

te. Isto Êe tako biti ako se otvorePodravkine (ili Vegetine) stranicena jezicima zemalja u kojima onaima poduzeÊa, a takvih je u veÊini.ZakljuËak bi mogao glasiti: Ono-

me tko zna za Podravku, informaci-

je je lako dobiti na internetu. To πtoje Vegetin imenjak iz svijeta crtiÊapopularniji meu surferima nije ni-malo neobiËno, ali ljubiteljima “bo-ljega jela” oteæava snalaæenje nainternetu.

3

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Broj 1667 Ponedjeljak 11. kolovoza 2003.

Piπe: Jadranka Lakuπ U povodu 5. kolovoza - Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, u organizacijiUdruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke, naTrgu bana JelaËiÊa u Zagrebu odræana je revija dokumentarnih filmova na temuDomovinskog rata.

Ovoj nesvakidaπnjoj manifestaciji bilo je nazoËno viπe od pet tisuÊa posjetitelja,koji su oko dva sata strpljivo stajali ispred velikog ekrana i gledali filmove “Zastavai jedan grad” Ninoslava LovËeviÊa, “Vojno - redarstvena akcija Oluja” VladimiraTadeja i “Hrvatski barjak 1990.-1997.” Darka DovraniÊa.

- Osim πto je to na sam Dan pobjede u Zagrebu bila jedina manifestacija, moramreÊi i to da je ovo prvi put πto su dokumentarni filmovi iz fundusa Dokumentarno- povijesnog programa Hrvatske televizije prikazani na ovaj naËin. Oduπevilo meje na koji su naËin mnogobrojni posjetitelji reagirali. Naime, za trajanja svakogfilma viπe puta su pljeskali, baπ kao i na kraju svakog od njih. To je najbolja ocjenao uspjeπnosti ove manifestacije. “Podravkina” Udruga ima i uvijek Êe imatipodrπku naπeg programa - rekao je jedan od najistaknutijih autora dokumentar-nog filma prof. Darko DovraniÊ, autor blizu stotinjak filmova. SliËno nam jegovorio i Vladimir Tadej.

Meu mnoπtvom posjetitelja bilo je i onih koji su iskljuËivo za ovu prigodu, kakosu nam rekli, doπli iz Splita, Osijeka, Karlovca, Varaædina i mnogih drugihgradova.

- Ovi se filmovi obiËno jednom prikaæu na malim ekranima i nakon toga ihnemate gdje vidjeti. Ideja da se povremeno prikazuju i na ovakav naËin je iznimnodobra. To su uostalom pokazali i posjetitelji koji su - unatoË sparini - doπli i dvasata gledali filmove - kazao nam je Ivo Paradæik, koji je poæelio da u svojojkolekciji ima i sve te filmove, ali na æalost ni jedan od njih nije se mogao kupiti.

Podravkina Udruga ovu je akciju organizirala u suradnji s Dokumentarno -povijesnim programom Hrvatske televizije, a u realizaciji su pripomogli i Udrugabranitelja INA - Naftaplina, Odjel za branitelje Grada Zagreba i drugi.

S prikazivanjem dokumentarnih filmova na temu “Da se ne zaboravi - 12 godinaposlije” nastavit Êe se i dalje. Ml. P.

Dok veÊina tvrtki razmiπlja samoo tome kako da nekako premostiovo pretoplo ljeto, meu trgovci-ma, i to onima najveÊima, vladapravo opsadno stanje. Dobar je zato primjer upravo Koprivnica, gdjeje prije desetak dana, nakon Leniπ-Êa, otvoren i drugi Konzum maxi,dakle trgovina srednje veliËine ka-kvu razvija najveÊi hrvatski malo-prodajni lanac. Nova je Konzumo-va lokacija Robna kuÊa, koju jenakon Izvorova sloma neuspjeπnopokuπavao oæivjeti ËakoveËki Tr-gocentar. Tako se sada trgovinaprehrambenim artiklima na velikavrata vraÊa u πire gradsko srediπte.No, prava bitka za kupca, u kojojtrenutno sudjeluju KTC, Spektar,Bilokalnikov maloprodajni lanac,pa i sve ambiciozniji Orion, poËi-nje tek u rujnu. Tada se u Kopriv-nici otvara i trgovaËki centar Bille,jednog od najsnaænijih regionalnihlanaca. ©toviπe, Billa Êe imati i

izuzetno atraktivnu lokaciju uz æe-ljezniËki i autobusni kolodvor, paje naprosto osuena na veliki brojpotencijalnih kupaca. Uzme li se uobzir da taj trgovaËki lanac polaæei mnogo na estetski izgled svojihprodajnih prostora, kao i njihovubesprijekornu ËistoÊu i ljubaznostosoblja, jasno je da su neki odkoprivniËkih konkurenata veÊ iska-zali priliËnu nervozu zbog Billinadolaska. Problem je, naime, u tomeπto takav pristup podrazumijevaizuzetno visoko financijsko ulaga-nje, ali i moguÊnost svjesnog ula-ska u gubitke u prvu godinu - dvijeposlovanja, πto si domaÊi trgovci,ukljuËujuÊi i one najveÊe, ipak nemogu dozvoliti. Zato oni strancemahom smatraju svojevrsnom ne-lojalnom konkurencijom.Kako, onda, nazvati najavu dola-

ska u Koprivnicu, ali i u susjedneKriæevce, joπ jednog ”igraËa” eu-ropskog kalibra? Ri jeË je o

njemaËkom Kauflandu, koji veÊ unizu zemalja ima oko 400 super-marketa. Interesantno je, kako tonedavno objaπnjava Poslovni tjed-nik, da isti vlasnik ima joπ raπirenijilanac trgovina Lidl s oko 4000 pro-dajnih mjesta. Logika je i jed-nog idrugog lanca da budu jeftiniji odsvojih izravnih konkurenata, samoπto Kaufland dræi i poneπto luksu-znije robe. Vlasnici tih lanaca uvi-jek su spremni rezati maræe, a akoje to potrebno i prodavati pojedineartikle ispod nabavne cijene.Nije, stoga, Ëudno da je Kaufland

u 2002. godini, u kojoj je i ozbiljnokrenuo u osvajanje hrvatskog træi-πta, ostvario i najveÊi gubitak odsvih trgovaËkih kuÊa, navodno oko59 milijuna kuna, dok za tekuÊugodinu to namjerava poveÊati Ëakna 70 milijuna kuna. Kupce, meukojima bi se 2004. trebali naÊi iKoprivniËanci, to isprva raduje, jeri njihovi konkurenti moraju rezati

cijene. Meutim, Kauflandovo jepravilo da nakon iscrpljivanja pro-tivnika odustaje od nabave cijelogniza poznatih brandova i da ihnadomjeπta jeftinijom i daleko ne-kvalitetnijom robom malih privat-nih dobavljaËa.Takva strategija, zbog koje Kauf-

land u trgovaËkim krugovima nijena dobrom glasu, moæe imati iozbiljnih posljedica po Podravku,Ëiji bi brandovi mogli biti zamije-njeni brojnim surogatima. Ako seuzme u obzir da bi broj Kauflando-vih prodajnih centara u iduÊih go-dinu i pol narastao na tridesetakdiljem cijele Hrvatske, jasno je daPodravkina prodaja veÊ sada trebarazmiπljati kako da se suoËi s tak-vim izazovom. Moæda su takve kal-kulacije i pretjerane, ali Pod-ravkai na primjeru Konzuma moæe vidje-

ti koliko se na policama teπkonositi s robom koju proizvodi kon-cern Agrokor, πto je pandam Kau-flandovom traæenju jeftinije robe. Iovoga je ljeta u Konzumovim trgo-vinama diljem Jadrana lako uoËlji-vo da se zagrebaËki lanac, primje-rice, ne dræi dæentlemenskog do-govora, ali i ugovora, o minimal-noj zastupljenosti Studenca i Stu-dene.©to Êe se nakon dolaska spome-

nutih lanaca, a joπ nije demantiranani zainteresiranost za ulaganja nirijeËkih Plodina ni slovenskog Mer-catora, dogoditi s postojeÊim trgov-cima? Svi zasigurno neÊe opstati, uËemu su opet najugroæeniji oninajmanji. Neki Êe moæda rjeπenjepotraæiti i u tome da svoje prostoreprodaju baπ Kauflandu ili nekomedrugome tko ne pita koliko to stoji.

Motovunski filmski festival ove jegodine slavio svoju petu obljetnicu is pravom potvrdio status jednog odnajvaænijih kulturnih i filmskih doga-anja posljednih godina u Hrvatskoj.Organizatori festivala u suradnji sopÊinom Motovun, Istarskom æupa-nijom i pod pokroviteljstvom Mini-starstva kulture Republike Hrvatskestvorili su od nekonvencionalnogfilmskog festivala izvrsnu ljetnu film-sku manifestaciju koja obiluje inten-zitetom razliËitih kulturnih dogaa-nja. U samo pet dana trajanja festiva-la prikazano je sedamdesetak filmo-va iz Ëitavog svijeta, meu kojima iciklus novijeg ruskog filma, te revijakratkih filmova pod nazivom Moto-vun On line. Iako je primarna zadaÊafestivala promicanje malih kinema-tografija i novije neovisne svjetske ieuropske produkcije, na motovun-skim ulicama i trgovima sve je vrviloneprestanim dogaanjima: odvijalisu se koncerti, snimali kratki filmovii performansi, predstavljale su seknjige, odræavale se press - konfe-

rencije, otvarale se izloæbe. Ovegodine startala je i motovunska film-ska πkola namijenjenja posjetiteljimau kojoj su predavaËi bili renomiranidomaÊi i strani kritiËari, producenti,scenaristi, glumci, kao i svjetski pri-znati redatelji Agnieska Holland, PaulThomas Anderson (Magnolija) Ste-phen Daldry (Sati, Billy Elliot). NeËudi stoga πto je Motovun postaonezaobilazno odrediπte mladih i sta-rih filmofila, filmskih i televizijskihradnika, glumaca, politiËara, poslov-nih ljudi, novinara, studenata i sveone publike æeljne dobrog provodai zabave koja na motovunskim zidi-nama doslovce traje 24 sata dnevno.NoÊni æivot Motovuna popraÊen jemnogobrojnim partijima, restorani-ma i barovima koji ne prestaju raditi,plesom, æivom svirkom i pjesmomkoja ori prepunim gradom. Ogro-man broj posjetitelja koji prelazi broj-ku od 30 tisuÊa opravdava naziv“motovunske invazije”. Uspjeh ovogfestivala neformalnog karaktera sva-kako moramo pripisati specifiËnomlokalitetu Motovuna (smjeπtenog nabrdu s prekrasnim pogledom na do-

linu rijeke Mirne) i posebnom ambi-jentu prekrasnog srednjovjekovnoggradiÊa koji, jednostavno reËeno, odi-πe pozitivnom energijom. Ono poËemu je Motovun zaista jedinstven ipo Ëemu se razlikuje od ostalih film-skih festivala je Ëinjenica nedostatkatzv. glamuroznih obiljeæja i komforakoji se inaËe podrazumijeva u film-skom svijetu: nema crvenog tepiha,nema limuzina jer uopÊe nema auto-mobila, nema raskoπnih hotela veÊmnoπtvo nasumce postavljenih πato-ra, nema posebnih vip loæa, ni πtikli-ca, veËernjih toaleta i smokinga. Ta-ko na otvorenim filmskim projekci-jama moæete sjediti na istim plastiË-nim stolicama kraj æupana JakovËiÊai glumca Relje BaπiÊa, na koncertuplesati zajedno s Igorom Mirkovi-Êem i Mirom Furlan, te vam se sigur-no neÊe dogoditi da zbog nekog odnjih izgubite svoje mjesto u kinu ili uredu za pivo. Strane zvijezde u guævineÊete ni prepoznati; upravo su oninajviπe oduπevljeni πto ih nitko negleda i πto barem pet dana mogu bitiono πto doista jesu. Upravo je topravi Ëar motovunskog festivala: tajduh neoficijelnog kulturnjaπtva i jed-nakosti meu politiËkom - kultur-nom elitom i obiËnim posjetiteljimastvara onu posebnu atmosferu pokojoj se Motovun i proslavio.Identitet i znaËenje Motovuna,

ne samo iz Hrvatske veÊ i globalneperspektive, prepoznale su najug-lednije hrvatske kompanije meukojima je i Podravka kao jedan odsponzora filmskog festivala. BoËi-ce Studene bile su omiljeni “aces-soir” svakog filmoljupca za gaπe-nje æei u stankama izmeu pro-jekcija, te prijeko potrebna opre-ma u uspinjanju na motovunskibrijeg.

Osvrt

Podravka povezana s motovunskimfilmskim festivalom

Studena u Motovunu

Obiljeæavanje Dana pobjede i domovinskezahvalnosti

Filmovi o Domovinskom ratuna JelaËiÊevom trgu u Zagrebu

Limiti u mobilnoj telefonijimanji 20 postoOdlukom Uprave Podravke od 1. lipnja smanjuju se odobreni limiti u

mobilnoj telefoniji za 20 posto. Za provoenje ove odluke Uprave zaduæenisu izvrπni direktori koji Êe korigirati limite svojim zaposlenicima. VeÊ premaprvim rezultatima ta odluka Uprave se uspjeπno provodi, Ëak su u nekimsektorima zabiljeæena veÊa smanjenja, a kod drugih, zbog prirode posla,posebice u sezonskoj prodaji piÊa, limiti u mobilnoj telefoniji nisu tolikorigorozni. Naravno, tko Êe prekoraËiti odobreni limit, bit Êe mu ustegnuto odplaÊe, a konkretni efekti ove odluke Uprave znat Êe se u rujnu, buduÊi dase obraËun utroπka mobilne telefonije radi svaka tri mjeseca.InaËe, do sada limiti u mobilnoj telefoniji kretali su se od 200 kuna do

neograniËenih, a najËeπÊi limit bio je izmeu 300 i 400 kuna. I ova odlukaUprave o smanjenju odobrenih limita u mobilnoj telefoniji za 20 posto imaza cilj daljnju racionalizaciju troπkova u poslovanju Podravke. B. F.

TrgovaËki lanci osvajaju i Koprivnicu

Obavijest Ëitateljima: slijedeÊi broj naπeg lista izlazi u petak22. kolovoza.

4 Broj 1667 Ponedjeljak 11. kolovoza 2003.

StruËni skupOsnovna poruka struËnog skupa je da su za poveÊanje proizvodnje rajËice uIstri zainteresirani i kooperanti i Podravka i lokalna vlast i dræava. PodravkaÊe, prema rijeËima izvrπnog direktora SPJ VoÊe i povrÊe Milivoja ©ifkorna,Milivoja ©ifkorna,Milivoja ©ifkorna,Milivoja ©ifkorna,Milivoja ©ifkorna,otkupiti sve ponuene koliËine industrijske rajËice i spremna je unapreivatidugoroËne partnerske odnose s proizvoaËima. Grad Umag i dalje Êeosiguravati poticaje za ovu vrstu poljoprivredne proizvodnje i, kako jenaglasila gradonaËelnica Florijana Bassaneze Radin,Florijana Bassaneze Radin,Florijana Bassaneze Radin,Florijana Bassaneze Radin,Florijana Bassaneze Radin, iskazuje veliki interes zazadræavanje Podravkine tvornice u ovom kraju. Istarska æupanija, kako jeustvrdio Milan AntoloviÊ,Milan AntoloviÊ,Milan AntoloviÊ,Milan AntoloviÊ,Milan AntoloviÊ, proËelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, krozpodrπku programima za raspolaganje zemljiπtem nastoji da se πto viπeobradivih povrπina nae pod povrÊem. I dræava, koja je u proteklih 3,5 godinaza poticaje u poljoprivredi uloæila 7 milijardi i 50 milijuna kuna zainteresiranaje prema tvrdnjama zamjenika ministra poljoprivrede Tomislava LediÊa zadaljnje unapreenje proizvodnje rajËice u Istri i stoga je spremna za udruæi-vanje sredstava sa æupanijom. Da za to postoje i prirodni potencijali argu-mentirao je dr. Zdravko Matotan, Zdravko Matotan, Zdravko Matotan, Zdravko Matotan, Zdravko Matotan, voditelj Razvoja poljoprivrede (na slicigore) predoËujuÊi snimke raspoloæivih povrπina, te velikih, a premalo koriπte-nih hidroresursa Istre. O moguÊnostima prerade istarske rajËice u vrlokvalitetne trendovske proizvode govorio je Borjan »aviÊ, Borjan »aviÊ, Borjan »aviÊ, Borjan »aviÊ, Borjan »aviÊ, product manageru SPJ VoÊe i povrÊe, naglasivπi da kondimenti Podravke biljeæe rast prodajeod Ëak 21 posto, a da træiπte proizvoda od rajËice u Hrvatskoj raste pogodiπnjoj stopi od 10 posto. BuduÊi da ljudi sve viπe postaju svjesni vaænostiredovnog konzumiranja preraene rajËice, posebice zbog zaπtitnih svojstavalikopena, o Ëemu je govorila Vesna Æaja,Vesna Æaja,Vesna Æaja,Vesna Æaja,Vesna Æaja, voditeljica Odjela za povrÊe ikondimente u Razvoju SPJ VoÊe i povrÊe, oËito je da upravo ova grupaPodravkinih proizvoda ima veliku πansu buduÊeg rasta.A kooperantima Êe u sadnji i uzgoju dobro doÊi i maarska iskustva s kojimaih je upoznao Tóth Pál,Tóth Pál,Tóth Pál,Tóth Pál,Tóth Pál, product manager za rajËicu u Institutu za istraæivanjepovrtlarske proizvodnje iz maarskog grada KeËkemeta.

Obilazak poljaSvoje ovogodiπnje urode, a posebice probleme uzrokavane suπom na nekima od polja bez navodnjava-

nja pokazali su kooperanti prilikom obilaska polja

Rekordna paπtaU Ëetiri velike tave, mijeπajuÊi kuhaËama veliËine vesla Podravkini gastropromotori Draæen –uriπeviÊ, ZlatkoSedlaniÊ, Branko TakaË i Zoran DeliÊ pripremili su rekordnih 5300 porcija tjestenine. Za to su utroπili 300 kgtjestenine, 200 kilograma svjeæih rajËica, 100 litara koncentrata, pelata i salse, po 40 kilograma mljevenogmesa, plodova mora i tunjevine, te 50 konzervi Podravkinog mesnog ragua. U pripremi su imali i veliku pomoÊkuhara hotela Kristal.

Foto reportaæa

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

Podravkina feπta odrajËica u Umagu

Humanitarna akcijaS obirom na to da je 2003.

proglaπena za Godinuinvalida, sav prihod od

prodaje ”paπte” Studencai Studene, te piva Panusmjeren je za akciju

”UËinite ljepπi æivotinvalidima”, odnosno za

izgradnju prilaza u more.»ek na iznos od 15563kune Udruzi tjelesnih

invalida grada Umagapredao je Milisav ManjiÊ

direktor Podravkinetvornice PovrÊe u Umagu.

Nakon salse prijalo jepivoPanonska pivovaradonirala je humanitarnuakciju “UËinite ljepπi æivotinvalidima”, a za Pan seËekalo u redovima.

5Broj 1667 Ponedjeljak 11. kolovoza 2003.

Podravkina feπta od rajËica

Salsu treba plesati i jestiNakon uæivanja u tjestenini sa salsom posjetitelji Podravkine feπte odrajËica mogli su i zaplesati salsu. ©armantne Tanja i Danijela iz plesneπkole Taverna suenjo latino iz Punta hotel Adriatic, ubrzo su brojnegoste nauËile osnovnim koracima, pa je æiriju i voditeljicama programaZdenki i Jadranki bilo teπko procijeniti tko su najbolji plesaËi kojizavreuju poklon pakete. Stoga se plesalo i na bis...

RajËicom se moæe i crtatiDa koncentrat rajËice u tubi moæe posluæiti i za oslikavanje ljudskihtijela dokazalo je πest parova iz Slovenije, NjemaËke, Istre, Meimurja.Natjecatelji su imali puno maπte i duha, pa je zaπtitini znak Suncemediterana osvanuo na leima, licima, rukama, vratovima. Uz salvesmijeha neki su ”umjetniËki” radovi ubrzo polizani, neki pak izbrisani,a svi su zaradili privlaËne nagrade za autore.

Maæoretkinje s kuhaËamaStalne goπÊe Podravkine feπte od rajËica umaπke maæoretkinje i ove sugodine pripremile atraktivan nastup, a limenu glazbu grada u svirci nijeomeo ni pljusak koji je nakratko zaprijetio da Êe omesti feπtu.

Crvenilo se i nebo nad UmagomDo sada nevieni vatromet u Uma-gu pokazao je da se Podravka iTuristiËka zajednica grada ne πaleu nastojanju da zajedniËkim sna-gama prirede najbolju feπtu. Biloje bogato, zvuËno, πareno i na krajuse nebom prosulo tisuÊu crvenihsvjetlosnih ”rajËica”.

Neumorni ©ajetaSve popularniji kantautor Draæen Turina ©ajeta, Ëija je pjesma Party za ekipu ovogodiπnji hit ljeta, rado seodazvao pozivu Podravke da sudjeluje u humanitarnoj akciji. Neumorno je pomagao gastropromotorimamijeπajuÊi tjesteninu i dodajuÊi parmezan, a mnogi su se otimali da porciju paπte dobiju baπ iz njegovih ruku.Naravno nije proπlo ni bez pjesme, a u tome mu je pomoglo stotinjak maliπana koje je ©ajo spontano okupiou zbor «Istarski pomidorifl s kojim je napravio pravi mali show oduπevivπi prisutne.

Nagraeni dobitniciU suradnji s Milom i Obiteljskim radijom (koji se uæivo javljao s feπte)Podravka je organizirala nagradnu igru, te dobitnike glavnih nagradaugostila u Umagu. Æeljka i Antonio iz Osijeka, kojima je kuma KaticaVrdoljak ustupila svoju nagradu kao poklon za prvu godiπnjicu braka, teSpomenka i Ognjen iz Skrada koji su na feπti proslavili svoje zaruke bilisu oduπevljeni gostoljubivoπÊu Podravkaπa, organizacijom feπte, odliË-nom paπtom, nastupom ©ajete. Iz Umaga nose nezaboravne dojmove.

Glazba za sve generacijeSastav El combo svom je odliËnom repertoaru meksiËkih pjesama prido-dao i rock skladbe, po koju podravsku i istarsku melodiju pa nije Ëudoda je razgalio i mlado i staro.

6

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Tisak:KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjeraka

List izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail:novine@podravka.hr

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

Broj 1667 Ponedjeljak 11. kolovoza 2003.

LijeËnik za vas

Piπe: dr. Ivo Belan

Druπtvena prehrana

Jelovnik 18. 8. ponedjeljak: - Maarski gulaπ, kolaË

19. 8. utorak: - Junetina na lovaËki, pirjana riæa, salata

20. 8. srijeda - Pohana svinjetina, slani krumpir, salata

21. 8. Ëetvrtak: - PileÊi paprikaπ, tjestenina, salata

22. 8. petak: - Varivo πpinat, kobasica peËenica, krumpir pire

Obavijest

Prodaja smrznutih pekarskih proizvodaOdjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da organizira prodaju

asortimana smrznutih pekarskih proizvoda Podravkine pekare uz moguÊnostplaÊanja na tri rate:

A) DomaÊi klipiÊ 50 g (polupeËeno), 40 kom. u pakiranju, cijena 44,00 knB) Tijesto za pizzu 300 g (polupeËeno), 6 kom. u pakiranju, cijena 38,96 knC) Pizza mijeπana 200 g (polupeËeno), 16 kom. u pakiranju, cijena 120,56 knD) Torbica sa sirom 80 g (nepeËena), 40 kom. u pakiranju, cijena 116,00 knE) Torbica s viπnjama 80 g (nepeËena), 40 kom. u pakiranju, cijena 116,00 knF) KolaË sa marmeladom 70 g (nepeËen), 90 kom. u pakiranju, cijena 261,00 knG) RoπËiÊ sa marmeladom 70 g (nepeËen), 40 kom. u pakiranju, cijena 116,00 knH) RoπËiÊ s linoladom 70 g (nepeËen), 45 kom. u pakiranju, cijena 130,50 knI) Lino punjeno pecivo 100 g, 20 kom. u pakiranju, cijena 58,00 knJ) Torbica sa πunkom 100 g, 50 kom. u pakiranju, cijena 145, 00 knK) Croissant 35 g (nepeËen), 90 kom. u pakiranju, cijena 88,70 knL) Crni baget kruh 250 g (polupeËen), 20 kom. u pakiranju, cijena 55,80 knM) Bijeli baget kruh 250 g (polupeËen), 16 kom. u pakiranju, cijena 48,70 knN) Kukuruzni baget kruh 250 g (polupeËen), 20 kom. u pakiranju, cijena 68,50 knO) Baget kruh sa sjemenkama 250 g (polupeËen), 20 kom. u pakiranju, cijena

68,50 knZainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti najkasnije do 14. 8. 2003. u Odjelu za

standard na tel. 651-781

Sol je jedan od najkorisnijih i zapanjujuÊih minerala na zemlji. Odstranite li tajcijenjeni mineral i bit Êe malo koristi od prehrane. Osim πto Ëini hranu ukusnijom,sol se koristi u svim pekarskim proizvodima, prepariranoj hrani, konzerviranoji smrznutoj hrani, sosovima, juhama, zaËinima, æitaricama, mlijeËnim proizvodi-ma, u preradi peradi, mesa, odnosno u pripremi velike veÊine hrane. Takoer,sol je izvanredno djelotvoran konzervans za hranu, koji zaustavlja rast mikroor-ganizama koji kvare i zagauju hranu i omoguÊuje odræavanje hrane puno duæeod neposoljene hrane.

Ipak, veÊ godinama postoji stalna optuæba: sol je loπa, bez obzira na vaπezdravstveno stanje. Prije dvadesetak godina Ëak su se i AmeriËko udruæenje zabolest srca, AmeriËko lijeËniËko udruæenje i ministar zdravstva prikljuËili apeluza smanjenje soli u hrani.

Meutim, mnogi lijeËnici i medicinski istraæivaËi sada poËinju osjeÊati da sestrahom od soli otiπlo predaleko i da se pretjeralo. Rezultati jedne nedavne studijeu Centru za srËanoæilna oboljenja na sveuËiliπtu Alabama pokazuju da osobe kojesu imale normalan krvni tlak nisu pokazale nikakve promjene tlaka kad su bilena prehrani s ekstremno malo soli ili poslije kad je sol ponovno uvedena uprehranu. Meutim, kod osoba koje su imale poviπeni krvni tlak polovica onihkoji su bili na prehrani s manje soli doæivjeli su odreen pad krvnog tlaka. Tajse tlak vratio na prethodnu razinu kad se sol ponovno unijela u hranu.

”OdgovarajuÊa do pomalo prekomjerna koliËina soli vjerojatno je spasilamnogo viπe æivota, nego πto je uzrokovala njihov gubitak u opÊoj populaciji”,istiËe dr. John Laragh, direktor Centra za hipertenziju u New Yorku. ”Prema tome,preporuËivati da Ëitava populacija treba izbjegavati sol - nema smisla”.

Ljudsko tijelo ima stalnu potrebu za solju. Bez tog bitnog minerala naπorganizam ne bi mogao funkcionirati. Meutim, kad je u pitanju naπa prehrana,koliko soli je previπe? Medicinski eksperti se slaæu da moramo prakticiratirazumnu umjerenost u konzumiranju soli. Za prosjeËnu, zdravu osobu, umjerenakoliËina moæe biti od 4 do 10 grama dnevno, to jest oko pola do jedne ËajneæliËice.

Meutim, treba imati u vidu da se jedan do dva grama od te dopuπtene koliËineveÊ nalazi prirodno u hrani ili se doda za vrijeme pripremanja hrane.

Osobe s bubreænim, jetrenim ili srËanim problemima trebat Êe ograniËiti sol uprehrani, ako to preporuËuje njihov lijeËnik.

»injenica je da, za sada, joπ uvijek ne znamo da li poveÊano konzumiranje soliuzrokuje poviπenje krvnog tlaka (hipertenzija). Sve je viπe znanstvenih dokazada i drugi faktori tu mogu biti ukljuËeni: manjak kalcija, kalija, a moæda imagnezija u organizmu: prekomjerna tjelesna teæina (mnogo viπe je opasnijanego sol); genetska predispozicija; stres.

Dr. David McCarron, rukovoditelj Odjela za nefrologiju i hipertenziju nasveuËiliπtu Oregon, upozorava da proπireno ograniËavanje soli u hrani moæeustvari viπe πtetiti ljudima nego πto im pomaæe. On kaæe: ”Dobivamo strahovitopuno informacija o natriju (sol je kemijski spoj natrijev klorid), a malo o kalijui kalciju i ne mnogo o bilo Ëemu drugome. Opasno je govoriti ljudima da mijenjajujedan hranjivi sastojak, natrij, kad ne znamo kakav Êe utjecaj to imati na drugehranjive sastojke. Na taj naËin stvaramo uvjete za pojavu niza problema.”

McCarronovo istraæivanje ukazuje da manjak kalcija u organizmu takoer moæebiti faktor u nastanku visokog krvnog tlaka. Ako ljudi pokuπavaju ograniËiti unosnatrija smanjujuÊi konzumiranje mlijeËnih proizvoda, oni ustvari mogu poveÊatisvoj krvni tlak. Dr. Myron Weinbreger i dr. Fred Luft sa medicinskog fakultetasveuËiliπta Indiana naπli su da se krvni tlak kod nekih pacijenata ustvari povisiokad su bili stavljeni na prehranu s malo soli i na diuretike. To poveÊava opasnostod srËanoæilnih bolesti, moædanog udara i drugih zdravstvenih problema.

I konaËno, πto kazati o soli?”Sol nije vaπ neprijatelj. Sol je broj 1 prirodni sastavni dio svih ljudskih tkiva i

tvrdnja da sol ne trebate je pogreπna i nema razloga da od nje odustanete, osimako je vaπ doktor dokazao da su vaπi zdravstveni problemi povezani sa solju”,- kaæe dr. Laragh, direktor Centra za hipertenziju u New Yorku.

Dajmo soli mjestokoje joj pripada

Joπ jedna priredba u okviru ”Kopriv-niËkog ljeta” odræat Êe se u ”Domolju-bu” u ponedjeljak 11. kolovoza s po-Ëetkom u 20 sati. U organizaciji PuËkogotvorenog uËiliπte Koprivnica gostovatÊe GlumaËka druæina Histrion iz Za-greba s najnovijom uspjeπnicom ”Laæ-na barunica”, autora Ivana Kuπana.

Kuπanova ”Laæna barunica” sjetni jepodsjetnik na doba koje je zameovjetar (vrijeme izmeu dva rata). Ko-medija obiluje duhovitim satiriËkimæalcima i aluzijama na brojne druπtve-ne, politiËke i kazaliπne prilike i javneosobe iz meuraËa.

Redatelj ove popularne komedije jeVid Balog, a uloge tumaËe Maja Petrin,Adam KonËiÊ, Vid Balog, Marija BoriÊ,Mirela Brekalo, Alen ©alinoviÊ i DuπkoZubalj.

Ulaznice po cijeni od 30 kuna moguse kupiti radnim danom na blagajni”Domoljuba” od 8 do 12 sati, te satvremena prije poËetka predstave.

Danas u ”Domoljubu”

’Laæna barunica’

U srediπnjem dijelu Kvarnerskog zaljeva,dobro povezan kopnom trajektnom lini-jom, smjeπten je romantiËan otok Rab.Blaga klima, mediteranska vegetacija i

lijepe plaæe glavne su karakteristike ovogmalog raja.Srednjovjekovni grad Rab leæi na malom

poluotoku izmeu luke Rab i uvale Eufe-mija. Sa svojim gradskim zidinama i saËetiri zvonika, uskim uliËicama izmeucrkvi, palaËa i samostana otok Rab nudiromantiËan pogled u drevna vremena.

Hotelsko poduzeÊe ImperialHotelsko poduzeÊe ImperialHotelsko poduzeÊe ImperialHotelsko poduzeÊe ImperialHotelsko poduzeÊe Imperial nudi ugo-dan boravak u svojim novorenoviranim ilijepo ureenim hotelima, apartmanima ikampovima.Hotelsko naselje San Marino u Loparu

poznato je turistiËko ljetovaliπte sa 22 pjeπ-Ëane plaæe koje su prirodni fenomen, a odkojih je najpoznatija 1,5 km duga «Rajskaplaæafl.Za vaπ odmor pripremili smo posebnu

AKCIJSKU PONUDU!!!Hoteli: Eva ili San MarinoTermin - dolazak: 16. 8. i 23. 8. 2003. -

cijena: 190 kuna po osobi na danTermin - dolazak: 30. 8. i 6. 9. 2003. -

cijena: 150 kn/osoba/danTermin - dolazak: 13. 9. i 20. 9. 2003. -

cijena: 115 kn/osoba/dan

Obavijest Podravkaπima

Dobrodoπli na odmor na sunËani otok Rab

Cijena ukljuËuje: polupansion -buffet doruËak i veËera; ukljuËenapiÊa uz veËeru: vino, voda, pivo,sokoviBoraviπna pristojba naplaÊuje se

po zakonu.Popusti za djecu: do 12 godina na

pomoÊnom krevetu - 50%do 12 godina na osnovnom kre-

vetu - 30%Dobro doπli i provedite

ugodan odmor na otoku Rabu!-------

INFORMACIJE I REZERVACIJE:

IMPERIAL d.d.. RAB,Jurja BarakoviÊa 2, 51280 RabMarketing & ProdajaTel. 051 /724 - 184; 724 - 227Fax. 051/ 724 - 117e-mail: sale@imperial.hr www.imperial.hr

Grad Rab

Hotel Eva

7Broj 1667 Ponedjeljak 11. kolovoza 2003.

Sport

Piπe: Æeljko ©emper

Prva hrvatska nogometna liga - 2. kolo

RK Podravka Vegeta

INKER- SLAVEN BELUPO 2:0Sredinom lipnja, s krajem πkolske

godine, i karatisti Podravke zavrπili susvoja redovna natjecanja, pa se ovivruÊi dani koriste za ljetni predah. Izanjih je jedna vrlo uspjeπna sezona,velika masovnost svih uzrasta daje iprve rezultate. Kako spadaju u tzv.male sportove, veÊ po obiËaju “kubu-re” s financijskim sredstvima, koja sunedostatna za odræavanje ovakovelikog broja natjecatelja.- Radimo sa dvije odvojene grupe,

Ëetiri puta tjedno s natjecateljskomgrupom i dvaput tjedno s poËetnici-ma. U prvoj grupi radi od 25 do 30natjecatelja, dok ih u drugoj ima oko20. Radimo na viπe lokacija, u dvora-nama osnovnih πkola, te u Domumladih, veÊ kako gdje ima slobodnihtermina. Nakon dvije godine treningau poËetniËkoj grupi, gdje nauËe osno-ve karatea, najbolji prelaze u natjeca-teljsku grupu - na poËetku kaæe Mla-den MarkoviÊ, trener karatista Pod-ravke.- Gdje ste se ove godine sve natjecali

i s kakvim ste se problemima najviπe“sudarali”?- Naπi natjecatelji bili su vrlo zapaæe-

ni na svim natjecanjima, pojedinci su“iskoËili” u sam vrh svojeg uzrasta,okitili se medaljama. NajveÊi je pro-blem πto zbog troπkova prijevoza ikotizacije ne moæemo prijaviti veÊibroj natjecatelja, veÊ na natjecanjaodlaze samo najbolji, oni koji imajuizgleda za visok plasman. Ove godinenatjecali smo se na regionalnim natje-canjima, u ligi sjeverozapadne Hr-vatske, kao i na prvenstvu dræave. SuËenicima i mlaim kadetima postalismo prvaci sjeverozapadne Hrvatske.Od osam kola, u svakom kolu svakinatjecatelj prema plasmanu osvajaodreeni broj bodova, pa se na krajuvidi koliko je tko bio uspjeπan - kaæeMarkoviÊ.- Da li je od takve masovnosti bilo i

zapaæenih pojedinaËnih rezultata?- Naπ najbolji natjecatelj ove godine

bio je Perica Keser, koji je postaokadetski reprezentativac. Istaknuo sena svim odræanim natjecanjima, osva-jao prva mjesta, tek je na prvenstvudræave imao mali “peh”. Uskoro kreÊeu Split na pripreme, gdje Êe imatiprigodu izboriti majicu kadetske re-prezentacije za Svjetsko i Europskoprvenstvo. Na prvenstvu dræave osvo-jili smo dvije medalje, Danijel ©olapostao je prvak dræave, dok je MarkoLopatnik osvojio bronËanu medalju.Samo mali korak ostali su prekratkiDeni Petak i Marko ViπnjiÊ, koji suosvojili Ëetvrta mjesta. U kategorijiuËenika u ukupnom plasmanu Marko

GrudiÊ osvojio je prvo mjesto. Pravipothvat napravio je 14-godiπnji IvanBlaæek, koji je u prvoj borbi slomioruku i ne znajuÊi za lom dobio preo-stale Ëetiri borbe - ponosno priËatrener ovih uspjeπnih mladiÊa.- Kakav je raspored nakon ljetne

stanke?- S treninzima nastavljamo poËe-

tkom rujna, prije svega moramo vidje-ti raspored dvorana. Moramo se dobrospremiti, jer nas Ëeka nekoliko kupo-va, Ëetiri kola jesenske lige, meuna-rodni Cro-open s vrlo jakom konku-rencijom. Svake godine ima i odusta-janja od karatea, najËeπÊe zbog odla-ska naπih Ëlanova na fakultete. Ostalipak jedva Ëekaju da poËnu treninzi,jedino ih uËenje pri kraju πkolskegodine u tome moæe sprijeËiti - zaklju-Ëio je Mladen MarkoviÊ, trener karati-sta Podravke.Nezaobilazan u funkcioniranju kluba

je i njegov predsjednik Stanko Lovko-viÊ, koji se kao i u svakom “malomsportu” najviπe “hrva” s financijama.- Za uspjeπan rad kluba ne moæe se

bez financija, πto je i naπ najveÊiproblem. Osim financijskih sredstavaosjeÊamo i nedostatak sportskih dvo-rana, iako smo to uspjeπno rjeπavalipreko Zajednice sportskih udruga, kojato i financira. Da bismo “svezali” krajs krajem, naπi Ëlanovi plaÊaju i Ëlana-rinu od 50 kuna mjeseËno. NajveÊastavka u rashodima predstavlja namprijevoz, a posebno visoka kotizacijaza nastupe, po 100 kuna za natjecate-lja. Zahvalni smo sponzorima, posebnoPodravki i Zajednici sportskih udruga,a nadamo se da Êe i s prostoromuskoro biti manje problema. Zado-voljni smo vrlo kvalitetnim radomtrenera MarkoviÊa, πto pokazuju i re-zultati naπih karatista, a planiramo joπjednog uputiti u trenersku πkolu. Ve-lika je stvar πto u svojim redovimaimamo i jednog reprezentativca, kojimoæe biti uzor svim naπim natjecatelji-ma - ponosno je zakljuËio predsjednikStanko LovkoviÊ.

Predstavljamo vam...Karate klub Podravka

Odmor nakon uspjeπne sezone

Mladen MarkoviÊ,trener karatista Podravke

Mladi karatisti Podravke ove su godine postigliniz zapaæenih rezultata

Gostovanje nogometaπa Slaven Belu-pa kod zapreπiÊkog Inkera bilo je viπenego nezadovoljavajuÊe. Izgubili su2:0, a prema vienom na terenu, rezul-tat je mogao biti i veÊi za ZapreπiÊane.Povratnik u Prvu nogmetnu ligu - InkeroËitao je pravu lekciju KoprivniËanci-ma kako se zalaganjem moæe nado-knaditi i nedostatak veÊih nogometnihznanja. Utakmica je bila tvrda, ali istotako i sadræajna, a odluËio ju je odliËninapadaË Inkera Neno KatuliÊ s dvamajstorska poteza. No, krenimo re-dom.Nakon poËetnih desetak minuta ispi-

tivanja snaga, eksplodirao je MiljenkoKovaËiÊ, prodro po lijevoj strani i sdesetak metara iskosa puca u vanjskidio mreæe. I kao πto to veÊ biva unogometu, kad se prigoda ne iskoristi,slijedi kazna. Nakon guæve u kazne-nom prostoru Slaven Belupa, lopta seodbija do Nene KatuliÊa koji s 18-akmetara odliËno plasira loptu u lijevi kutSolomunove mreæe. Desetak minutakasnije opet je na sceni napadaË Inke-ra. KatuliÊ se kao brzi vlak stuπtio ukazneni prostor Slaven Belupa, Viπko-viÊu niπta nije preostalo veÊ da ruπiInkerovog napadaËa i sudac VladoSvilokos iz Siska pokazuje na bijelutoËku. Nepogreπivi izvoaË jedanaes-terca bio je Marin LaliÊ i nakon 29minuta domaÊini su vodili 2:0. Vidjevπida vrag bere πalu, Ivan Bedi nalaæesvojim igraËima napadaËku igru. U 38.minuti Brgles bjeæi obrani Inkera, od-liËno ubacuje do Posavca koji iz volejaprebacuje vrata.U nastavku Slavenaπi pritiπÊu, ali bez

uspjeπne konaËnice. Oprobao je Posa-vec udarac s 30-ak metara - pravo uvratara Horvata. UzvraÊaju nogometaπiInkera, opet je na sceni LaliÊ kojiizigrava obranu Slavena, ali njegovudarac Solomun brani. Nekoliko minu-ta kasnije biljeæimo odliËan udarac Vi-daka, no Solomun je opet na mjestu.Stopostotnu prigodu imao je Posavec,ali Horvat brani njegov udarac. Potom

opet Posavec isprobava iz slobodnogudarca, ali lopta je prohujala kraj vrati-ju. UzvraÊaju ZapreπiÊani brzom kon-trom, puca SkuliÊ, Solomun je na mje-stu. I na kraju biljeæimo joπ jedan uspje-πan napad Slaven Belupa u kojemuPosavec pronalazi Franu AmiæiÊa kojije na æalost neprecizan. Na kraju, bodo-vi zasluæeno ostaju u ZapreπiÊu, jer jeekipa Inkera oËitala pravu lekciju Sla-venaπima kako se trudom, voljom izalaganjem moæe i mora postiÊi pobje-da. Blijedo izdanje KoprivniËanaca uZapreπiÊu nije baπ razveselilo IvanaBedija, dok pak sa suprotne stranetrener Inkera Josip Kuæe je nakon uta-kmice sjao od zadovoljstva.- Ovo je jako vaæna pobjeda, jer da

smo izgubili utakmicu nitko nam ne bivjerovao u momËad. Moram odati veli-ko priznanje igraËima jer po ovakoteπkim uvjetima pobijediti Ëvrstog pro-tivnika nije lako. Za jednu neformiranu

i neuigranu momËad nije loπe, zar ne?- rekao je nakon utakmice Josip Kuæe.- Da je KovaËiÊ pogodio u poËetku

utakmice, sigurno bi nastavak imaodrugi tijek. No, naæalost prvu dobrusituaciju nismo pretvorili u pogodak.Kasnije smo bili u najmanju ruku ra-vnopravni, no domaÊin je svoje prilikerealizirao, a mi moæemo æaliti za pro-puπtenim. S obzirom na teπko vrijeme,utakmica je imala dosta visoki ritam.Inker je sretno poveo, a svaki primljenipogodak je πok. Vjerovao sam da unastavku moæemo do pogotka, uta-kmica bi tada dobila na neizvjesnosti,meutim odreeni pojedinci nisu bilina razini koja se od njih oËekivala -rekao je nakon utakmice Ivan Bedi.Protiv Inkera za Slaven Belupo su

igrali: Solomun, P. Boπnjak, JurËiÊ, Gal,Brgles, ViπkviÊ (od 80. AmiæiÊ), Mei-morec, (od 46. PejiÊ), Posavec, KosiÊ,KovaËiÊ (od 60. Boæac) i Dodik.

Pomalo veÊ prelazi u tradiciju darukometaπice Podravke Vegete u beË-kom ædrijebu izvuku najgoreg mogu-Êeg protivnika. I ovaj put gore nijemoglo - beËki ædrijeb dodijelio jePodravki najjaËeg moguÊeg protivni-ka, danske doprvakinje Ikast Bor-ding. Ukoliko u prvom pretkolu pro-u πvicarski Brühl, KoprivniËanke Êeprvi susret drugog pretkola Lige prva-kinja igrati u Danskoj 11. ili 12. listo-pada, dok je uzvrat tjedan dana kasni-je u Koprivnici, ako bude do tadazavrπena obnova sportske dvorane.Vijest o izvuËenim protivnicama vrloneugodno je iznenadila Podravkaπicekoje se nalaze na baziËnim priprema-ma na Rogli, a trener Neven Hrupec jerekao:- Nismo imali sreÊe pri ædrijebu niti

zadnjih godina pa ni sada nisam pre-viπe oËekivao. »injenica je da smo

njih najmanje htjeli, vjerujem da su sviæeljeli izbjeÊi upravo Ikast. Oni imajuiznimno jaku ekipu, ne da im je ciljulazak u Ligu prvakinja, veÊ æele na-pasti i vrh tog natjecanja. Mi nemamoπto izgubiti, sigurno je da Êemo u tedvije utakmice dati sve od sebe kakobismo pokuπali iznenaditi favorizira-nog suparnika.Da podsjetimo, prije dvije godine

Ikast Bording u Danskoj su nazivali”dream team”. Proπle godine doπli sudo polufinala Lige prvakinja, gdje suporaæene od buduÊih prvakinja - ljub-ljanskog Krima. Prije dvije godine Dan-kinje su osvojile Kup EHF-a, a uËetvrfinalu proπle su Podravku Vege-tu. Podravkaπice su pobijedile kodkuÊe, ali Dankinje su u uzvratu poka-zale snagu i kvalitetu. Perspektivnitrener Ikasta Christain Dalmose do-veo je uz moÊne sponzore klub do

europskih visina. IgraËki kadar jeizuzetno jak. Na vratima je junakinjaposljednjeg Europskog prvenstva Ka-rin Mortensen, na crti je provjerenaTonje Kjergaard, krila su Trine Jenseni Lene Daugaard, ojaËane dolaskomtamnopute Dankinje Josephine Touraykoja je proπle godine u dresu Koldin-ga zadala velike glavobolje Lokomo-tivi. U vanjskoj liniji igru vode KristineAndersen i Rumunjka Narcisa Lakusa-nu-Paunica. Legendarna NorveæankaKjersti Grini prestala je igrati i preπlau trenere, ali na njezino mjesto Ikastdovodi reprezentativku Srbije i CrneGore Sanju JovoviÊ. Respektabilnaekipa, ali Podravkaπice sigurno nisubez πansi. Treba odigrati hrabro isrËano, a to naπe cure i te kako dobroznaju.Naravno, prvo treba prijeÊi Brühl, prem-

da to nikoga ne zabrinjava. B. F.

Bezidejnost Slavenaπa u ZapreπiÊu

Piπe: Boris Fabijanec

Slavenaπi ”nokautirani” u ZapreπiÊu

U drugom pretkolu Podravkaπice oËekujedanski Ikast Bording!

8

Crta: Ivan Haramija - Hans

Broj 1667 Ponedjeljak 11. kolovoza 2003.

Recept tjedna:

Dobar tek æeli vamgastropromotor Zlatko SedlaniÊ

(za 4 - 6 osoba)

Sastojci:800 g svinjskog filea200 g sira ementalera4 ælice pinura PodravkaVegeta Twist za grill0,5 dl ulja

Od svinjskog filea nareæite me-daljone, lagano potucite i zaËinite.Pecite ih na grilu ili tavi.Kada su na pola peËeni okrenite

ih i na svaki medaljon staviteæliËicu pinura, ploπku sira i pecite

Gratinirani lungiÊ

Priprema:

joπ 2-3 minute da se sir rastopi.Za prilog posluæite riæu sa salsom.

Zbog sve bræeg tempa æivotasuvremeni potroπaË tijekom danaodvaja sve manje vremena za pri-premu obroka, Ëak i ako se radi oklasiËnom obiteljskom obroku. Ka-ko bi se svakom potroπaËu ponu-dio kvalitetan i ukusan obrok kojine traæi puno pripreme, asorti-man Talianetta riæota proπiren je sdva nova okusa: Talianetta pile-Êi riæoto, 140 g, te Talianettariæoto s lignjama, 140 g.PileÊi riæoto je jelo pripremljeno

od riæe u ukusnom umaku odpiletine. Dodatak povrÊa i zaËinaËini zaokruæenu cjelinu, te dajepravi okus ovom jelu.Riæoto s lignjama je lagano jelo s

lignjama uz dodatak karakteristiË-nih zaËina za pripremu raznihvrsta ribljih jela.

Novi okusi Talianetta riæota

Talianetta pileÊi riæotoi Talianetta riæoto s lignjama

Uvoenjem novih okusa, asorti-man Talianetta riæota broji ukup-no 5 razliËitih proizvoda. Na taj

naËin svatko u asortimanu Talia-netta riæota moæe pronaÊi neπto zasebe.

Sanja GarajMarketing Podravka jela

Talianetta pileÊi riæoto Talianetta riæoto s lignjama

Nudimo vam recepte s novim Podravkinim proizvodima:

Juha Carmen od Podravkine krem juheod rajËice

VeÊ tridesetak godina Podravka na stolove svojih potroπaËa donosi zdravei hranjive proizvode od rajËice, koji nude osvjeæenje u ove vruÊe ljetne dane(sok od rajËice), ili specifiËni okus jelima u zimskom razdoblju (npr. dvostrukikoncentrat i pasiranu rajËicu).ÆeleÊi nagraditi svoje vjerne potroπaËe, ali i unijeti sunce Mediterana u

njehove domove, Marketing SPJ VoÊe i povrÊe i prodajna operativa organizi-rali su promotivnu akciju za proizvode od rajËice kojom je od 18. srpnja do1. kolovoza Podravka obuhvatila sto prodajnih mjesta diljem naπe zemlje.Osnovni ciljevi promotivne akcije bili su poveÊati zastupljenost cijelogasortimana Podravkinih proizvoda na bazi rajËice na prodajnim mjestima,ojaËati poziciju lidera u Hrvatskoj, privuÊi nove potroπaËe, te poveÊatipoznatost marke i voljnost na kupnju.Kupnjom soka od rajËice i pasirane rajËice u tetrapak ambalaæi, te dvostrukog

koncentrata od rajËice u tubi potroπaËi su kao dar mogli dobiti Podravkinukuhinjsku krpu, pregaËu ili majicu. Osim darivanja Podravka se pobrinula i zaosvjeæenje, jer su za vrijeme trajanja akcije na svih stotinu prodajnih mjestapotroπaËi mogli kuπati Podravkin sok od rajËice. Na promotivnu akciju kao ina kulinarsku i ljekovitu vrijednost Podravkinih proizvoda od rajËice potro-πaËe u razdoblju od 15. srpnja do 15. kolovoza podsjeÊa prigodna poruka nasvim vaænijim radio postajama.Ovom je akcijom Podravka uspjela uËvrstiti svoje mjesto lidera na hrvatskom

træiπtu, daleko ispred drugih konkurenata. Promotivna je akcija bila vrlouspjeπna, buduÊi da su podijeljeni skoro svi promotivni materijali. Vrhunacakcije “Sunce Mediterana na vaπem stolu” odigrao se na mediteranskom suncugrada Umaga u sklopu tradicionalne Podravkine feπte od rajËica.

Od 18. srpnja do 1. kolovoza Podravka organiziralapromotivnu akciju za proizvode od rajËica na stoti-nu prodajnih mjesta u cijeloj zemlji

“Sunce Mediterana navaπem stolu”Piπe: Borjan »aviÊ, product manageru Marketingu SPJ VoÊe i povrÊe

Promotivna akcija “Sunce Mediterana na vaπem stolu” uspjeπno jeorganizirana i u Konzumu u umaπkoj robnoj kuÊi