SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................2

1. ODNOS S JAVNOŠĆU.....................................................................................................3

1.1. Aktivnosti odnosa s javnošću....................................................................................5

1.2. Sredstva odnosa s javnošću.......................................................................................6

2. PUBLICITET.....................................................................................................................9

2.1. Definicija i karakteristike publiciteta.......................................................................9

2.1. Oblici i sredstva publiciteta.....................................................................................10

3. DOMAĆI I GLOBALNI TRENDOVI..........................................................................12

ZAKLJUČAK.........................................................................................................................14

POPIS LITERATURE...........................................................................................................16

1

UVOD

Konkurencija na zahtjevnom tržištu nameće svim sudionicima potrebu uspješnog upravljanja

marketingom. Značajno mjesto u promociji i izgradnji prepoznatljivosti tvrtke ili branda

imaju odnosi s javnošću i publicitet.

Glavni cilj ovog rada je teoretski ustvrditi značenje odnosa s javnošću i publicitete te iskazati

trenutačne domaće i svjetske trendove u tom polju.

U radu se koriste sljedeće znanstvene metode:

opisna,

komparativna,

metoda analize i sinteze

te dedukcije i indukcije.

Rad je bez uvodnih naznaka podijeljen na tri glavna dijela.

U prvom dijelu rada teoretski će se definirati pojam Odnosa s javnošću sa detaljnim opisom

aktivnosti i sredstva odnosa s javnošću.

U drugom dijelu rada iznijeti će se definicija i karakteristike publiciteta kao i njegovi oblici i

sredstva.

Nakon toga, u trećem djelu rada prikazati će se domaći i globalni trendovi na ovom

marketinškom polju djelovanja.

2

1. ODNOS S JAVNOŠĆU

Termin „odnosi s javnošću“, eng. public relations, danas je u širokoj uporabi. Prema definiciji

međunarodne profesionalne udruge za odnose s javnošću - International Public Relations

Association, osnovane 1950. u Londonu, ti se odnosi sastoje od „smišljenoga, planiranoga i

podržanoga nastojanja da se uspostavlja i održava međusobno razumijevanje između

poduzeća i njegove okoline, odnosno javnosti.“.1

Odnosi s javnošću označavaju svjesnu, smišljenu i planiranu aktivnost, a ne mišljenja koja bi

se u javnosti mogla stvoriti stihijski ili pod utjecajem nekih drugih prilika i okolnosti na

tržištu.“2

Kad se govori o pojmu odnosa s javnošću, nužno je pokušati razgraničiti odnose s javnošću

od drugih oblika komuniciranja.

Teoretičari marketinga i marketinških komunikacija najčešće odnose s javnošću svrstavaju

pod marketing,3 dok teoretičari odnosa s javnošću drže da su oni zasebna kategorija

menadžmenta,4 no, u konačnici imaju značajan odraz na marketinške procese.

Vrlo se često krivo tumače ili poistovjećuju termini odnosa s javnošću s publicitetom,

propagandom, oglašavanjem, odnosima s medijima...

Deuschl5, definirajući odnose s javnošću, navodi da su oni „funkcija menadžmenta koja

upotrebljava dvosmjernu komunikaciju i djeluje u općem interesu s ciljem utjecaja na javno

mnijenje i zadaćom da pridobije goodwill (naklonost) i razumijevanje za svoju organizaciju.“

Marketing je, s druge strane definiran kao „upravljačka funkcija koja organizira i usmjerava

sve poslovne aktivnosti uključene u procjenjivanje potreba potrošača i pretvaranja njihove

kupovne moći u stvarnu potražnju za proizvodom, čini ga dostupnim potrošaču i pri tome

ostvaruje profit ili neki drugi poslovni cilj.“6

1 www.ipra.org (12.12.2013.)2 Senečić, J., Vukonić, B.: Marketing u turizmu, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 1997.3 Kotler, PH., Bowen, J., Makens, J.: Marketing for Hospitality and Tourism, Prentice Hall, New York, 1999.4 Cutlip, J.M., Center, A.H., Broom, M.G.: Odnosi s javnošću, 8. izd., Mate, Zagreb, 2003.5 Deuschl, E.D.: Travel and Tourism Publici Relations, Elsevier, Butterworth-Heinemann, Burlington, MA, USA, 2006.6 Weber, S., Boranić, S.: Marketing u turizmu, Vadea, Varaždin, 2000.

3

S druge strane, teško je zamisliti proces marketinga bez sudjelovanja odnosa s javnošću.

Međusobni su odnosi isprepleteni i u suvremenoj poslovnoj praksi se procjenjuje da se

najbolji rezultati postižu sinergijskim djelovanjem obiju funkcija.

U komunikacijskoj i marketinškoj teoriji postoji više oblika odnosa s javnošću, a podjela je

najčešće vezana uz ciljnu javnost na koju je komuniciranje usmjereno. Ciljne se javnosti, pak,

razlikuju ovisno od djelatnosti ili području o kojem se govori.

Odnosi s javnošću podrazumijevaju komuniciranje s različitim interesnim skupinama, bilo

internim (zaposlenici, dioničari, investitori, dobavljači, postojeći potrošači) ili eksternim

(mediji, vlada, financijske grupe, šira društvena zajednica).

Odnosi s javnošću se razlikuju od drugih djelatnosti promocije prvenstveno ciljnom grupom

na koju djeluju (upućeni su javnosti a ne tržištu), zatim ciljevima (primarni cilj je formiranje

mišljenja i stavova, a ne ponašanja) te sredstvima.

Osnovni cilj odnosa s javnošću je sistematsko djelovanje na pojedine segmente unutarnje i

vanjske javnosti, radi stvaranja željene slike, predodžbe o poduzeću i njegovim aktivnostima.

Osim toga, odnosi s javnošću imaju i sljedeće ciljeve:

Stvaranje ugleda poduzeća ili institucije

Poboljšanje poslovnog imidža

Postizanje bolje slike pojedinih marki proizvoda, vrsta proizvoda i usluga, kao i

poduzeća koje ih obavlja

Potpora pri realizaciji ostalih ciljeva poslovanja, te pojačanje već postojećih pozitivnih

stavova javnosti

Poticanje zanimanja javnosti za tvrtku

Kreiranje općenito povoljnog imidža o svim aktivnostima i poslovanju poduzeća

Bez obzira kojoj ciljnoj skupini je namijenjen, plan odnosa s javnošću sastoji se od uglavnom

istih dijelova, a pristupimo li mu s početka ili s kraja naići ćemo na istraživanje. Što znači da

je plan odnosa s javnošću zaokružen i kontinuiran komunikacijski proces, čija je osnovna

karakteristika stalno unapređivanje koristeći saznanja o (ne)uspješnosti prethodnog

komunikacijskog ciklusa, kao i nove informacije o potrebama i zahtjevima ciljne skupine.

4

Važna karakteristika plana odnosa s javnošću je njegova integriranost, a pri tome se

podrazumijeva integriranost na tri razine:

Integriranost plana odnosa s javnošću s ostalim komunikacijskim aktivnostima tvrtke;

Integriranost planova odnosa s javnošću namijenjenih različitim skupinama;

Međusobna integriranost komunikacijskih ciklusa namijenjenih istoj ciljnoj skupini

Prva razina integriranosti podrazumijeva konzistentnost poruka kroz različita sredstva

komuniciranja, uključujući oglašavanje, prezentacije, trgovački marketing, izravni marketing,

event marketing, odnose s javnošću i dr., odnosno pri svakom kontaktu s ciljnom skupinom.

Drugo, bez obzira na različitost poruka koje prenosimo raznim interesnim skupinama, sve one

trebaju biti integrirane u isti, jedinstveni sustav normi i poslovnih politika određene tvrtke.

I na kraju, integriranost na razini komuniciranja s određenom skupinom podrazumijeva plan

koji počiva na razumijevanju i poštivanju zahtjeva i potreba korisnika te korištenju onih

taktika koje nam omogućavaju obogaćivanje baze podataka o korisnicima te njihovo

integriranje u sljedeći komunikacijski ciklus radi njegova kontinuiranog unaprjeđivanja i

izgrađivanja dugotrajne veze s korisnicima.

1.1. Aktivnosti odnosa s javnošću

Odnosi s javnošću uključuju brojne različite aktivnosti u svom djelovanju: krizna

komunikacija, odnosi s medijima, publicitet, korporativno komuniciranje, javni poslovi,

lobiranje, odnosi s ulagačima, sponzorstvo.7

Krizna komunikacija. Krizne situacije su danas veoma česte, i one stvaraju dodatni pritisak

na tvrtku da precizno i točno komunicira informacije koje će razriješiti tu situaciju. Da bi

krizna komunikacija bila uspješna tvrtka treba djelovati preventivno, pripremiti se za krizne

situacije, odnosno formirati krizni odbor i osigurati neprestanu komunikaciju, te

pravovremeno dostavljati informacije.

Odnosi s medijima. Ovo uključuje kreiranje i plasiranje informacija iz života i rada tvrtke u

medijima, radi izazivanja pažnje na osobu, proizvod, uslugu ili samu tvrtku. Mediji su izvan

kontrole poduzeća pa su dobri odnosi s medijima od presudnog značenja.

7 Arens, F. W., Bovee, L. C.: Contemporary advertising, 5th ed, Irwin, USA 1994., p. 521-527.

5

Publicitet. Publicitet podrazumijeva stvaranje publiciteta za određeni proizvod, uslugu ili

osobu plasiranjem informacija o njemu.

Korporativno komuniciranje. Ono uključuje komuniciranje kroz raznovrsne interne i

eksterne medije s ciljem da se izgradi povoljna slika i imidž poduzeća u javnosti.

Javni poslovi. Javni poslovi uključuju izgradnju i održavanje lokalnih, nacionalnih i

međunarodnih odnosa. Stručnjaci za poslove s javnošću, služe kao posrednici između svojih

poduzeća i državnih institucija u realizaciji programa unapređenja života uže i šire zajednice,

sudjeluju u radu dobrovoljnih organizacija, kao i u prikupljanju sredstava za javne fondove.

Lobiranje. Lobiranje podrazumijeva izgradnju i održavanje odnosa sa zakonodavcima i

vladinim predstavnicima radi utjecaja na donošenje zakona i propisa u skladu sa interesima

poduzeća.

Odnosi s ulagačima. Ovo uključuje održavanje odnosa sa dioničarima i drugim sudionicima u

financijskoj javnosti poduzeća.

Sponzorstvo. Putem sponzorstva kompanije stječu vidljivost u javnosti. Mnoge tvrtke ulažu

značajne iznose novca, odnosno sponzoriraju razne aktivnosti kao što su sport ili umjetnost,

sponzoriraju i pomažu obrazovnim institucijama, sponzoriraju razne događaje, priredbe,

doniraju i prikupljaju novac dobrotvornim organizacijama, i sl.

1.2. Sredstva odnosa s javnošću

Glavna svrha sredstava odnosa s javnošću je poboljšati „image“ poduzeća. U sredstva odnosa

s javnošću možemo ubrojiti:

Publikacije. Tvrtke, odnosno PR agenti pripremaju tiskane materijale kako bi doprli i utjecali

na svoja ciljna tržišta. Ti materijali uključuju godišnja izvješća, brošure, članke, biltene i

časopise tvrtke, te audiovizualni materijal (filmovi, video i audiokasete, slajdovi).

Događaji. Tu spadaju konferencije za tisak, susreti s novinarima, seminari, izleti, izložbe,

sportska i kulturna sponzorstva ili neki drugi događaji koji su posebno kreirani kako bi

dosegli i privukli ciljnu javnost.

Govori. Govori su sredstvo za stvaranje publiciteta za proizvod i tvrtku. Sve više direktora

tvrtke mora javno odgovarati na pitanja novinara ili držati govore, zbog toga tvrtke odabiru

6

svoje glasnogovornike i koriste pisce i instruktore kako bi poboljšali govorničke sposobnosti

glasnogovornika.

Vijesti. Ljudi zaduženi za odnose s javnošću moraju pronaći ili kreirati povoljnu vijest o

tvrtki, njezinim proizvodima ili ljudima. Zbog toga treba izgraditi dobar odnos s novinarima i

nakladnicima, kako bi povećali mogućnost objavljivanja članka koji će koristiti tvrtki.

Javne aktivnosti. Tu spadaju donacije, dobrovoljni rad, podrška i pomoć nemoćnima, i slično,

a sve u cilju stjecanja ili poboljšanja naklonosti javnosti prema tvrtki.

Mediji korporativnog identiteta. Tvrtke moraju stvoriti vizualni identitet koji će biti

prepoznatljiv u javnosti. To se može ostvariti putem različitih marketinških sredstava: loga

tvrtke, maskota, kućnih boja, načina poslovanja, posjetnica, poslovnih pisama, uniformi,

izgleda zgrade, i sl.

Web stranice. Internet je najbrže sredstvo kojim se prenose poruke i informacije. Tvrtke na

svojim web stranicama objavljuju zanimljive podatke i novosti o poduzeću, koji su od interesa

za najširu javnost.

Organizacije se povremeno koriste i oglašavanjem kao alatom odnosa s javnošću. U tom

slučaju koriste se:8

Institucijskim oglašavanjem (engl. Institutional advertising)

Oglašavanjem institucijskog identiteta (engl. Corporate identity advertising) – Ovo

oglašavanje se koristi kada tvrtka promjeni svoj logo, zaštitni znak, ime, ili cjelokupno

grafičko oblikovanje, ili se pak spoji s nekom drugom tvrtkom. Najčešće sredstvo

ovog oglašavanja je izravna pošta.

Regrutacijskim oglašavanjem (engl. Recruitment advertising) – tvrtka koristi ovo

oglašavanje kako bi privukla što kvalitetnije potencijalne zaposlenike. Ovakvi oglasi

se najčešće objavljuju na posebnim mjestima u novinama, izbjegavajući dio

namijenjen oglašavanju.

8 Prilagođeno prema: Arens, W., Bovee, C.: Contemporary advertising, 5th ed, Irwin, USA 1994., p. 530-538.

7

2. PUBLICITET

2.1. Definicija i karakteristike publiciteta

Publicitet je neosobna komunikacija vezana za organizaciju, proizvod, uslugu, ili ideju koja

nije izravno financirana od strane identificiranog sponzora.9 Za razliku od odnosa s javnošću,

publicitet predstavlja neplaćeni oblik promocije koji se usmjerava određenom segmentu. To je

prije svega informacija koja predstavlja novost i uglavnom se prezentira putem masovnih

medija, a nije ju naručio niti platio proizvođač.

Često se publicitet i odnosi s javnošću poistovjećuju, međutim postoje jasne razlike:

Odnosi s javnošću su dugoročna i najvećim dijelom kontrolirana aktivnost poduzeća,

dok publicitet to nije.

Drugo, publicitet je kratkoročna objava, a odnosi s javnošću su dugoročna funkcija

marketinga sastavljena od većeg broja aktivnosti.

Treće, odnosi s javnošću koriste se različitim prijenosnicima i sredstvima dok je

publicitet uglavnom usmjeren na masovne medije komuniciranja.

Četvrto, odnosi s javnošću u svojim porukama imaju informativan i poticajan karakter,

čega u publicitetu nema.

Na odnose s javnošću može se utjecati, dok je publicitet pod kontrolom medija i novinara.

U biti, publicitet je samo dio odnosa s javnošću ako se radi o planiranom publicitetu. Kada

je publicitet planiran, vođen je određenom cilju i tada se može kontrolirati. No, ako je

neplaniran, najčešće je povezan s negativnim publicitetom i sa sobom nosi negativne

konotacije koje mogu imati dugoročne posljedice.

Osnovna prednost publiciteta je vjerodostojnost informacija jer su prijenosnici nepristrani i

objektivni. Iako tvrtka ima troškove pri razvijanju alata publiciteta ili troškove osoblja koji su

za to zaduženi, prednost publiciteta su i manji troškovi, jer se ne plaća zakup u medijima.

9 Previšić, J., et. al.: Marketing, 2. izd., Adverta, Zagreb 2004., str. 252.

8

2.1. Oblici i sredstva publiciteta

Mnogo je oblika i sredstava publiciteta. Najčešći oblici publiciteta su:10

novost (press release ili news release),

članak u novinama,

konferencije za tisak,

intervjui,

uključivanje u aktivnosti zajednice,

internet.

Novost je najčešće korišten oblik publiciteta i mora predstavljati novost za ciljnu publiku.

Sadrži manje od 300 riječi, sliku, obilježja proizvoda, ime, adresu i telefon osobe za kontakt.

Članak u novinama informira javnost o poduzeću, njegovim proizvodima ili zaposlenicima.

Ograničen je na 500-3000 riječi.

Konferencije za tisak. Na njima se iznose osnovne novosti ili promjene koje se žele objaviti,

te se priprema niz informacija o tom događaju. Da bi mediji objavili informaciju ona mora biti

zanimljiva, a načini za privlačenje pažnje predstavnika medija mogu biti različiti zanimljivi

događaji (sportski, glazbeni, humanitarni).

Intervjui. Tu spadaju osobni razgovori i gostovanja u koje se mogu uključiti gledatelji. Taj se

oblik uglavnom koristi kad se dogodi negativan publicitet.

Uključivanjem u aktivnosti zajednice poduzeća ostvaruju pozitivan publicitet. Uključenost

može imati različite oblike: plaćanje poreza, izdvajanje za infrastrukturu, sponzorstva i

donacije, briga za okoliš i sl.

Internet. Na web stranicama tvrtke nalaze se sve informacije i novosti koje su bitne za

javnost.

10 Kesić, T.: Integrirana marketinška komunikacija: oglašavanje, unapređenje prodaje, Internet, odnosi s javnošću, publicitet, osobna prodaja, Opinio, Zagreb 2003., str. 459.

9

Sredstva publiciteta su mnogobrojna, a najčešće se koriste sljedeća: fotografija, tiskani

materijali, posteri, izložbe i oglasne ploče, audiovizualni materijali, te brojna druga sredstva.

10

3. DOMAĆI I GLOBALNI TRENDOVI

HUKA, Hrvatska udruga komunikacijskih agencija11, U 2012. godini objavila je rezultate

ICCO-ovog12 istraživanja “Barometar trendova za I kvartal” u kojem je sudjelovalo 18

europskih i azijsko-pacifičkih zemalja13 prema kojima više od polovice komunikacijskih

savjetnika je očekivalo porast poslovanja u 2012.godini u odnosu na 2011.godinu. 41%

ispitanika je očekivalo stabilne uvjete, dok samo 4% je vjerovalo kako će doći do pada

poslovanja.

PR usluge s najvećim potencijalom rasta su:

online usluge (navodi ih 68% ispitanika),

krizni menadžment (65%) te

korporativne komunikacije (59%).

Više od 50% ispitanika navelo je upravljanje ugledom kao uslugu s velikim potencijalom

rasta za 2012. godinu. Najmanja očekivanja za rast dodijeljena su event menadžmentu i

tehnološkim uslugama navedeno od samo 10% ispitanika.

Većina ispitanika (59%) očekuje klijente iz područja energetike i zaštite okoliša kao

industrijskog sektora koji će povećati svoja davanja za usluge odnosa s javnošću. 43%

ispitanika predviđa da će klijenti IT sektora povećati svoje PR budžete, dok 39% ispitanika

vjeruje da je zdravstvo i wellness industrija područje poslovanja s velikim potencijalom

rasta.14

11 Hrvatska udruga komunikacijskih agencija (HUKA) okuplja 13 vodećih hrvatskih tvrtki s područja odnosa s javnošću i komunikacija. Kao članica udruge ICCO (The International Communications Consultancy Organisation), međunarodne organizacije koja okuplja nacionalne udruge agencija iz 28 zemalja svijeta, HUKA se obvezuje na unapređenje i promicanje standarda rada struke te podršku članicama s ciljem postizanja što boljih poslovnih rezultata.12 The International Communications Consultancy Organisation (ICCO) je svjetski glas konzultantskih usluga vezanih uz odnose s javnošću. Članstvo ICCO-a na globalnoj razini okuplja nacionalne udruge agencija iz 28 zemalja Europe, Afrike, Azije, SAD-a i Australije. Ukupno, udruge članice broje 1.500 PR tvrtki.13 18 ispitanih zemalja tijekom siječnja 2012: Australija, Belgija, Hrvatska, Češka, Finska, Francuska, Njemačka, Indija, Irska, Norveška, Portugal, Rusija, Slovačka, Slovenija, Švedska, Švicarska, Turska, Velika Britanija

14 Hrvatska udruga komunikacijskih agencija: Objava za medije, Dostupno na: http://manjgura.hr/wp-content/uploads/2012/02/20120214_-HUKA_Barometar-trendova-za-prvi-kvartal-2012.pdf (17.12.2013.)

11

Najmanje obećavajuća područja poslovanja za usluge odnosa s javnošću u 2012. godini, a

koja su uključena u istraživanje, su proizvodnja, auto industrija i retail- spomenute od manje

od 8%

ispitanika.

Kao najveći izazovi za PR savjetovanje te godine ispitanici su na prvo mjesto postavili

“cijene i profitabilnost” (38%). Na drugom mjestu su “budžeti klijenata / očekivanja

klijenata” (28%), dok su “konkurencija” i “zapošljavanje” zauzeli treće mjesto (sa 13%). Kao

dodatne izazove ispitanici spominju “globalnu recesiju” i “inovacije u PR uslugama”

Što se tiče globalnih trendova, sudeći prema istraživanju, komunikacijski savjetnici oslanjaju

se i na velik broj izvora kad je u pitanju potraga podataka za trendove u odnosima s javnošću.

Najviše ističu nacionalna PR udruženja kao i stručne publikacije, društvene medije te

individualne blogove PR stručnjaka.

12

ZAKLJUČAK

Ovaj rad imao je za cilj iskazati značajnost odnosa sa javnošću i publiciteta u današnjem

poslovanju kroz marketinško djelovanje, gdje je njihovo mjesto u promociji i kakva je njihova

prepoznatljivost u praktičnom korištenju.

U današnjoj, složenoj organizaciji poslovanja postoji određeni nesporazumi kada se radi o

ulogama i granicama koje u tvrtki imaju funkcije marketinga i odnosa s javnošću.

U radu je ustvrđena problematika da je izjednačavanje funkcija odnosa s javnošću i

marketinga u poslovnoj praksi dosta često, te i među stručnjacima za odnose s javnošću

postoji konstantna debata o odnosima ove dvije funkcije.

S jedne strane se nalaze praktičari koji vrlo često rade kao podrška marketinškoj funkciji

organizacije, a s druge strane se (češće) nalaze znanstvenici koji smatraju funkciju odnosa s

javnošću potpuno odvojenom od funkcije marketinga.

Ubrzanim razvojem odnosa s javnošću i marketinga, obje funkcije igraju sve veću ulogu u

poslovanju tvrtke.

Marketing usmjerava i potiče marketinšku orijentaciju organizacije, dok se odnosi s javnošću

imaju za cilj veću usmjerenosti javno poželjnoj svrsi, pri čemu dvije orijentacije nisu nužno

kompatibilne. Preklapanje dvije funkcije i slični zadaci koje imaju, ukazuje na potrebu da se

povezanost marketinga i odnosa s javnošću na određeni način formalizira.

Publicitet možemo definirati kao besplatan oblik nazočnosti tvrtke, organizacije ili pojedinca

u masovnim medijima odnosno kao poticanje potražnje za proizvodom i/ili uslugom tvrtke

besplatnom objavom vijesti o proizvodu i /ili usluzi u medijima.

S druge strane najčešće korištena tehnika odnosa s javnošću je publicitet. On je neplaćeni

oblik promocije, za razliku od oglašavanja, unapređenja prodaje, direktnog marketinga i

osobne prodaje. Svakoj tvrtki, organizaciji, i javnoj osobi od interesa je ostvariti što veću

količinu pozitivnog publiciteta, odnosno izazvati izvore publiciteta da pišu o njima bez da se

njihove aktivnosti naplaćuju.

Karakteristika publiciteta je da se dopire do velikog broja ljudi putem masovnih medija poput

tiska, televizije, radija i Interneta.

13

Isto tako, važno obilježje publiciteta je i komercijalni značaj vijesti (komercijalno važne

vijesti imaju veći kredibilitet). Nadalje, bitna karakteristika publiciteta je da je on besplatan

oblik promocije. Djelovanje publiciteta uočljivo je na dva načina. Pozitivan publicitet

povećava kredibilitet i rezultira jačanjem povjerenja u tvrtku i njezine proizvode i/ili usluge.

Time ujedno dovodi i do povećanja potražnje za proizvodima i/ili uslugama tvrtke.

Druga vrsta publiciteta je negativan publicitet koji dovodi do opadanja kredibiliteta tvrtke i

povjerenja u kvalitetu njezinih proizvoda i /ili usluga što u konačnici rezultira smanjenjem

potražnje za proizvodima i/ili uslugama tvrtke.

14

POPIS LITERATURE

1. Arens, F. W., Bovee, L. C.: Contemporary advertising, 5th ed, Irwin, USA 1994., p.

521-527.

2. Cutlip, J.M., Center, A.H., Broom, M.G.: Odnosi s javnošću, 8. izd., Mate, Zagreb,

2003.

3. Deuschl, E.D.: Travel and Tourism Publici Relations, Elsevier, Butterworth-

Heinemann, Burlington, MA, USA, 2006.

4. Kesić, T.: Integrirana marketinška komunikacija: oglašavanje, unapređenje prodaje,

Internet, odnosi s javnošću, publicitet, osobna prodaja, Opinio, Zagreb 2003., str. 459.

5. Kotler, PH., Bowen, J., Makens, J.: Marketing for Hospitality and Tourism, Prentice

Hall, New York, 1999.

6. Hrvatska udruga komunikacijskih agencija: Objava za medije, Dostupno na:

http://manjgura.hr/wp-content/uploads/2012/02/20120214_-HUKA_Barometar-

trendova-za-prvi-kvartal-2012.pdf (17.12.2013.)

7. Prilagođeno prema: Arens, W., Bovee, C.: Contemporary advertising, 5th ed, Irwin,

USA 1994., p. 530-538.

8. Previšić, J., et. al.: Marketing, 2. izd., Adverta, Zagreb 2004., str. 252.

9. Senečić, J., Vukonić, B.: Marketing u turizmu, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 1997.

10. Weber, S., Boranić, S.: Marketing u turizmu, Vadea, Varaždin, 2000.

11. www.ipra.org (12.12.2013.)

15