Ljudi, ovo vam je najbolja skripta po kojoj ćete sigurno položiti ispit, žuto potcrtano je ono što Tomić pita. Sretno. Ovo je napravila jedna super žena, zove se Branka, iz Vinkovaca je i radi u MUP-u (tako dobru i dragu osobu je teško danas vidjeti, hvala joj za sve)

ODNOSI S JAVNOŠĆU- svjesno, planirano i trajno nastojanje da se izgrade i njeguju međusobno razumijevanje i povjerenje u javnosti. -Njemački priručnik za odnose s javnošću Handbuch der Public Relations karakterizira odnose s javnošću kao „svjesno planirano i trajno nastojanje da se sagradi i njeguje međusobno razumijevanje i povjerenje u javnost. Riječ odnosi s javnošću pritom izražava 3 stvari: rad u javnosti, rad za javnost i rad s javnošću.“-Upravljanje odnosima s javnošću ima zadaću da odnose između organizacije i njezine javnosti razvija u obostranom interesu. - 1964. u Eksplanadi – od 1990. prvi VRH utemeljen ured za informiranje.-HUOJ – Hrvatska udruga za odnose s javnošću. -Problem s kojim se susreću PR stručnjaci u obavljanju posla – neshvaćanje važnosti odsjeka s javnošću, te loša komunikacija s nadređenim, nedostatak financija. Tko se može baviti odnosima s javnošću? «netko s kim biste rado popili kavu». Dakle, netko s kime je ugodno razgovarati, netko tko će vas ljubazno saslušati, dobro informirati o svemu što vas zanima i istodobno dobro opustiti i zabaviti. Osobine – brzina razmišljanja, elokvencija, organiziranost, sposobnost slušanja sugovornika. * Američko društvo za odnose s javnošću – PRSA , listu poželjnih osobina koje bi trebali imati oni koji se bave odnosima s javnošću: pozitivizam i optimističnost, sposobnost lakog uvjeravanja, dobar smisao za humor, laka komunikacija s ljudima, sposobnost razgovora sa svakim, energičnost, osjećajnost, uživanje u društvu ljudi, slušanje ljudi, objektivnost,smisao za izazivanje pozornosti, sposobnost za pridobivanje povjerenja nadređenih, sposobnost nošenja s rokovima i hitnošću, pomaganje ljudima, znatiželja, praćenje raznih područja života, brzo primanje informacija prihvaćanje frustracija i odbijanja kao izazova, dotjeranost i ugodna pojavnost. *Svaki stručnjak za odnose s javnošću mora zadovoljavati sljedeće kriterije kako bi profesionalno mogao obavljati svoj posao: PISMENOST (govorna i pisana), ANALITIČKE SPOSOBNOSTI (identifikacija i definiranje problema), KREATIVNOST (razvoj novih i učinkovitih rješenja), INSTINKT I SPOSOBNOST UVJERAVANJA. *PR menandžer – temeljna zadaća je komuniciranje tj. jačanje odnosa među ljudima bilo u interakciji face to face ili putem medija: pismenost;

1

komunikativnost; poznavanje medija; poznavanje procesa upravljanja; samozatajnost, kreativnost, fleksibilnost, sposobnost okončanja poruka…

Zašto je PR važan za uspjeh tvrtke? Tko ima pravu informaciju u pravo vrijeme taj je u prednosti. Tko tu informaciju pravovremeno objavi ili prenese, na nju reagira ili se ravna po njoj u još je većoj prednosti. A onaj koji uredno prima, odašilje, reagira, djeluje, prilagođava se i zadobiva povjerenje, odnosno učinkovito komunicira s okolinom ima još veće šanse za uspjeh. A upravo u tome je i bit odnosa s javnošću. *Harlow, definira odnose s javnošću: su funkcija menandžmenta koja pomažu u uspostavljanju i održavanju uzajamne komunikacije i suradnje između organizacija i njezinih javnosti; pomažu upravi da bude stalno informirana o javnom mnijenju te da djeluje u skladu s time, pomažu upravi da ide u korak s promjenama i predviđaju buduće trendove… . *Odnosi s javnošću su funkcija menadžmentai tu je iznimno važna je riječ POVJERENJE u djelovanju odnosa s javnošću jer upravo o povjerenju, ovisi hoćemo li vjerovati određenom menadžmentu ili tvrtki, hoćemo li koristiti njihove proizvode i usluge, hoćemo li sumnjati u informacije koje dobivamo iz te tvrtke ili ćemo ih uzimati kao relevantne. Odnosi s javnošću moraju biti «svima na usluzi», moraju osluškivati, istraživati, predviđati, i sukladno tome zastupati interese i tvrtke i tih javnosti istodobno. * Najuobičajnije vrste odnosa s javnošću su: Odnosi s medijima, Odnosi s tržištem, Odnosi s državnim institucijama, Interno komuniciranje, lobiranje, savjetovanje, krizno komuniciranje, event menangement…*PUBLICITET – jedan od instrumenata PR-a koji se odnosi na besplatnu nazočnost u masovnim medijima.*Odnosi s jav. Ostvaruju se kroz nekoliko faza: utvrđivanje ciljeva, izbor ciljne javnosti, sredstava i prijenosnika, ugradnja i provođenje plana odnosa s jav. I procjena ostvarenih rezultata.*Komuniciranje je osnovni proces u svakoj tvrtki i u svakom društvu. Komuniciramo licem u lice, telefonom, internetom; nastupom u medijima, vodimo sastanke, držimo govore…*Ugled nastaje i temeljem kvalitetne komunikacije s vlastitim djelatnicima te njihova zadovoljstva, sposobnosti i ljubaznosti.

DRUŠTVENA ODGOVORNOST – podrazumijeva ulaganja u dobrotvorne svrhe, neke ekološke teme, pomažu obrazovne programe, kulturne projekte, smanjivanja ukupne proizvodnje otpada… INA je dala milijune kuna potpore raznim udrugama i organizacijama koje provode programe potpore za djecu i mlade, znanstvene i ekološke projekte te humanitarne i kulturološke inicijative.*McDonalds je prestao koristiti čaše i pakiranja od polistirena i okrenuo se ekološki prihvatljivim materijalima.

IMIDŽ Riječ image ili imidž odgovara na pitanje – tko su oni? Odnosno – kakvi su oni? (dakle, stajalište drugih o nama ili nas o nekome), dok identitet daje odgovor na pitanje – tko smo mi? (dakle, kako se sami doživljavamo i definiramo).*Božidar Novak kaže da je image ono što javnosti misle o ogranizaciji – znači slike organizacije u javnosti.*Imidž je podložan mnogobrojnim utjecajima (iskustva, predrasude, znanja, stereotipi, dezinformacije i sl.).*on se može promijeniti u roku nekoliko minuta. Dovoljno je veća krizna situacija ili negativna afera u novinama i naša slika o nekome može se promijeniti.

2

*Najil Kurtić – ističe više razloga koji utječu na imidž. Organizacije upoznajemo kroz njihove proizvode, dizan, tv spotove, istupe direktora u javnosti, izgled njihove zgrade... Kako nastaje imidž? *Dobrom imageu prethodi kvalitetan identitet (zašto istu šalicu kave, uz jednaku kvalitetu usluge, u jednom kafiću plaćate 3 puta više nego u drugom.*Korištenjem određenog proizvoda, družeći se u prestižnom restoranu, surađujući s tvrtkom dobre reputacije itd. mi stvaramo sliku o sebi i dio tog uspješnog imidža postoje sastavni dio naše slike u javnosti. *Upravo zbog toga tvrtke, paralelno s razvojem svojih proizvoda i usluga, sve više pozornosti ali i novca usmjeravaju na svoj vlastiti identitet i imidž, odnosno brand. *U aktivnostima jačanja branda tvrtke koriste različite tehnike i vještine, prije svega one provjerene marketinške. *Posljednjih godina sve veću važnost graju odnosi s javnošću. *Odnosi s javnošću nastoje stvarati klimu u kojoj će poslovni subjekt najbolje poslovati, i jačaju tržišnu vrijednost same tvrtke. Odnosi s javnošću koriste komunikacijske vještine kako bi pripomogle razvoju osobnosti (identiteteta) tvrtke.*Preduvijeti za stvaranje imagea? (Opis poslova, koji je dio službene ponude jedne PR agencije tvrtki klijentu): - upravljanje komuniciranjem s općom javnosti i medijima;- upravljanje komunikacijama tvrtke prema drugim ciljnim javnostima;- skrb o vizualnom identitetu tvrtke (logotip, zaštitna boja, službeni font, izgled prostorije i zgrade…)- pripremanje informativnih i promotivnih materijala tvrtke;- kreiranje imidža menandžera i skrb o njihovim javnim nastupima -pripremanje strategije kriznog komuniciranja-koordinacija inter e komunikacije prema zaposlenicima- organiziranje nastupa tvrtki u javnosti-organiziranje programa sponzorstva i donacija-savjetodavna komunikacijska potpora menadžerima te edukacija djelatnika-press cliping i analiza medijskog izvještavanja o tvrtkiMarketing PR ruku pod ruku*Stoga se obično preporučuju sljedeća pravila pri odabiru dobrog imena organizacije: ime mora biti zvučno i mora se lako pamtiti, ime mora sugerirati čime se organizacija bavi. Ime takodjer, ako je moguće, treba zračiti snagom, postojanošću i stabilnošću. Mora dobro izgledati na papiru i zvučno se izgovarati, ne smije biti dugo i mora pokazivati neku korist za svoje korisnike.* Ime postaje prepoznatljivo s kvantitetom njegove upotrebe u javnosti.

LOGOTIP – znak, marka, simbol vizualnog identiteta. On mora simbolizirati srž djelovanja organizacije te uz to biti privlačan i zanimljiv, treba se naslućivati djelatnost organizacije.*Logotip bi trebali biti dizajnirani tako da se usjeku u sjećanje.*Iznimno je važno da vizulani identitet bude ujednačen. Dakle, isti logotip, isti dizajn i isti stil i na vizit kartama, i na memorandumu, i na priopćenjima, i na plakatima, i u brošurama i na ulaznim vratima. Tek tako se počinje stjecati dojam ozbiljnosti i dosljednosti u poslovanj.*Loš proizvod ili uslugu ne može neutralizirati dobar imidž tvrtke a ni tvrtka ne može steći dobar imidž ako joj je ponuda loša. Dakle, sve je ipak u sinegiji kvalitete i komunikacije.

3

ŽENE I PR*žene imaju apsolutnu nadmoć u odnosima s javnošću. Udruženja za poslovno komuniciranje i odnose s javnošću (IABC).*Poželjne osobine najčešće traže u natječajima za popunjavanje radnih mjesta u ovoj struci: laka komunikacija s ljudima, elokvencija, organiziranost, kreativnost, energičnost, znatiželja, praćenje raznih područja života, sposobnost empatije i slušanje ljudi, dobar smisao za humor, moć uvjeravanja, dotjeranost i ugodna pojavnost, sposobnost nošenja s rokovima i hitnošću…*posao odnosa s jav. Traži dinamičnost, iziskuje mnogo posebnih znanja i neprestano učenje te sposobnost učinkovitog komuniciranja s ljudima najrazličitijeg profila.

KONTRAVERZE OKO OJ* Chomsky uopće ne dvoji o negativnim aspektima djelovanja suvremenih odnosa s javnošću, te ih izravno povezuje s propagandom zbog njihova „manipuliranja javnim mišljenjem. *Cutlip, Center i Broom u svojoj knjizi Odnosi s jav. Naveli su pozitivne i negativne značajke odn.sjav. pokušavajući objektivno sagledati društvene uloge te profesije. OJ, prema njima unapređuju profesionalnu praksu primjenom standarda etike i ponašanja, služe javnom interesu, služe društvu kako bi se komuniciranjem, dezinformacije zamjenile informacijama (pozitivno), promicanje posebnih interesa nauštrb javne dobrobiti (negativno)…* Oeckl karakterizira odnose s jav. kao svjesno, planirano i trajno nastojanje da se izgrade i njeguju međusobno razumijevanje i povjerenje u javnosti. VRSTE ODNOSA S JAVNOŠĆUa)Odnosi s medijima- kreiraju javno mišljenje, mediji informiraju poslovne partnere, klijente ili glasače te tako pridonose stvaranju imidža u javnosti. Odnosi s medijima postali su gotovo najvažniji aspekt odnosa s javnošću.*Oni informiraju neposredno medije a posredno javnost o aktivnostima svoje organizacije, te održavaju kvalitetnu komunikaciju između svoje tvrtke ili institucije i redakcije. Najpoznatiji među njima su: priopćenja, vijesti, izjave, konferencija za novinare, brifinzi s novinarima, događaji…*Temeljni preduvijet za stvaranje dobrih odnosa s medijima jeste kvalitetna adrema ili medijska lista, koja sadrži imena svih relavantnih medija i novinara koji prate određeno područje. Uz to je važno imati pripremljene temeljne informacije o instituciji koju zastupate, njezinim projektima, planovima, kako bi novinari u svakoj prigodi bili kvalitetno informirani o subjektu o kojem izvještavaju. *PR stručnjaci brinu i o edukaciji i pripremi svojih pretpostavljenih kad su u pitanju njihovi mediji i drugi javni nastupi.

b)Odnosi s tržištem*Svaka tvrtka pa i politička institucija ovisi o svome tržištu, odnosno onima koji kupuju njihove proizvode i usluge ili onima od kojih očekuju glas na izborima. Kako bismo doznali što uistinu od nas očekuje naše tržište, nužno je provoditi razna istraživanja, te kontinuirano pratiti kretanja na tržištu. Tek tako ćemo pridonijeti uspješnoj realizaciji poslovnih planova i zadovoljavanju potreba tržišta.

c)Odnosi s ulagačima i dioničarima*PR koja se trudi povećati vrijednost neke tvrtke, učvrstiti povjerenje dioničara i učiniti tvrtku ili njezine dionice atraktivnima za ulagače.*Njihov posao je i praćenje trendova na tržištu, stalno informiranje financijske javnosti, savjetovanje menandžera te dostavljanje financijskih podataka na zahtjev.

4

d)Odnosi s stručnom javnošću*Tvrtke i organizacije se ne mogu razvijati na tržištu ukoliko trajno ne prate trendove u svojoj struci i ne održavaju kvalitetne odnose s tzv. Stručnom javnosti. Sudjelovanje na stručnim seminarima, angažman stručnjaka u pojedinim projektima, njihovo informiranje i sl.

e)Odnosi s poslovnom javnošću*poslovni kontakti, te slični poslovni projekti iziskuju kvalitetnu prezentaciju tvrtke i vrhunsko poznavanje komunikacijskih vještina.

f)Odnosi s javnim institucijama*Gotovo svaka organizacija u svome djelovanju ovisi o javnim institucijama, koje daju dozvole za rad, izglasavaju zakone, donose procedure, reguliraju kretanja na tržištu. *Aktivnosti na ovom području odnose se na praćenje relevantnih političkih, zakonskih i dr. ključnih pitanja.

g)Lobiranje specijalizirani dio odnosa s javnošću čija je svrha uspostavljanje i održavanje odnosa s državnom vlasti, poglavito s ciljem utjecanja na donošenje zakona i propisa *Lobisti moraju razumjeti procese donošenja zakona, poznavati funkcioniranje državnog aparata, te pojedine vladine dužnosnike, saborske zastupnike i druge utjecajne osobe. Oni tehnikom komuniciranja i uvjeravanja nastoje promijeniti stajališta donositelja odluka, odnosno uvjeriti ih u „ispravnost“ neke odluke. *Izvršiti dodatni pritisak na one koji ovise o njihovim glasovima.

h) Interno komuniciranje*podrazumijeva sve aktivnosti odnosa s jav. S ciljem informiranja, motiviranja i edukacije djelatnika organizacije. Nekada se to radilo na oglasnim pločama i radnim sastancima a danas internetom, stručnim seminarima, brifinzima. Djelatnici organizacije su najvažniji nositelji njezina imidža u javnosti. Stoga ukoliko nisu informirani, educirani i motivirani da ju kvalitetno predstavljaju u javnosti.

i) Krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima*kriza dolazi iznenada i može ugroziti ugled ali dobro pripremljeno kriz.kom. omogućava tvrtki za uspješno prevladavanje krize. *Stručnjaci za odnose s javnošću, koji se specijaliziraju za krizno komuniciranje izrađuju strategiju kriznog komuniciranja u kojoj definiraju sve mogućnosti razvoja krize te ponašanje tijekom njezina trajanja, pripremaju svoje kolege za uspješnu reakciju, provode analizu i plan oporavka.

j)Savjetovanje u odnosu s javnošću – time bi se trebali baviti najiskusniji stručnjaci u odnosima s javnošću. Trebali bi biti kvalitetno informirani i imati korisne kontakte te golemo znanje i iskustvo. Savjetnici pripremaju one koji javno istupaju i za neverbalni nastup, koji je iznimno važan za cjelokupni dojam, posebice TV.

k)Upravljanje temama –podrazumijeva proaktivni proces predviđanja, identificiranja, ocjenjivanja i odgovaranja na javna pitanja.*Stručnjaci za odnose s jav. Koji se bave upravljanjem temeama moraju rano identificirati teme koje imaju potencijalni učinak na organizaciju te iznaći

5

strateški odgovor kojim se nastoje ublažiti ili pozitivno iskoristiti njihove posljedice.

l)Kreiranje događaja i upravljanje njima (event management)*o tome brinu posebna vrsta odnosa s javn. – event management. Oni nude cjelokupno osmišljavanje, pripremu i samu realizaciju događaja, uz visoku profesionalnost te medijsku popraćenost. Npr. Otvaranje nove podružnice, koncert, sve to mora biti atraktivno široj javnosti, te medijima

JAVNOST – s jedne strane utječe na navike i ponašanja građana, odnosno stvaranje javne slike ili imagea nekog subjekta, a s druge strane na donositelje odluka koji kod dvojbe – osigurati potporu ili povući negativan potez, najčešće biraju ojo prvo, makar to uvijek ne bilo i profitabilno.

JAVNO MNIJENJE – (John Dewey)- je sud koji formiraju i podržavaju oni koji sačinjavaju javnost, a odnose se na javne poslove.*Lippmann – Jav.mn. je slike o sebi samima, o drugima, o njihovim potrebama, ciljevima i odnosima. *KREATORI IMAGEA – ljudi koji se bave istraživanjem jav.mnijenja i oni koji rade na kreiranju dojma koji kandidat ostavlja u javnosti.Chomsky – kaže da je javno mišljenje posebno žrtva velike propagandne industrije.

*EKOLOŠKA TEORIJA – važnost prilagodbe tvrtke svojoj okolini tj. Javnosti.James Grunig naveo je 4 različita tipa javnosti: 1)svestrana javnost – koja reagiraju na svaku javnu temu;2)apatična javnost – čiji interes ne može pobuditi niti jedna tema3)jednotemne javnosti – koje reagiraju samo kada se njih tiču određeni problemi4)javnost vrućih tema – koje su uključuju tek kad mediji podgriju određeni problem i kada on postane predmetom široke društvene rasprave.

OPINION MAKERI- ljudi koji kreiraju javno mišljenje u određenim zajednicama, pri čemu u prvi plan ističu određene teme zbog svog osobnog interesa ili interesa grupe koju zastupaju. Oni se često postavljaju kao glasnogovornici javnosti. To su ljudi koji učinkovito komuniciraju, imaju javnu prepoznatljivost ili karakter i već su osigurali povjerenje javnosti (sveuč.prof., stručnjaci u svom poslu). Važnije je tko je rekao, nego što.

Faze Odnosa s javnošću1. definiranje problema ili istraživanje2. planiranje – utvrdili plan djelovanja3. poduzimanje akcije i komuniciranje4. ocjena programa ili evaluacija. 1)ISTRAŽIVANJE – kvalitetno upoznati organizaciju, analizom press clippinga, te svega što je tvrtka objavila ili je objavljeno o tvrtki i njezinim programima, prikupiti kataloge, prospekte, godišnja izvješća, obaviti razgovore s djelatnicima…To sve treba pretočiti u dokument koji sadržava povijest i pozadinu, unutarnje faktore, vanjske faktore i reviziju komunikacije. * Unut.fak. npr.nedovoljan broj djelatnika, smanjenje budžeta, mišljenje djelantika, potrebe za opremom…

6

*Vanj.fak. – mogu biti konkurencija, zakonski okviri, poslovni trendovi…

SWOT ANALIZA – je usporedni prikaz o saznanju tvrtke, temeljeni istraživanjem, a koji govore o snagama tvrtke, njezinim slabostima, tržišnim prilikama i prijetnjama.

2. PLANIRANJE – u procesu planiranja određujemo ciljeve naših napora, odnosno pitamo se što se OJ želi postići npr. U političkoj kampanji nekog kandidata , cilj je da se kandidata izabere, stvoriti svijest o imenu kandidata; treba precizirati kome je usmjerena naša kampanja; oblikovanja poruke, ona mora pridonijeti ostvarenju cilja.

3. KAKO KREIRATI I ODASLATI PORUKU*ukoliko želimo uspješne OJ moramo posebnu pozornost pridavati upravo kvaliteti poruke, kanalim komuniciranja i tretiranju javnosti kojoj je omna upućena.*model AIDA: od PR-ovaca do oglašivača, svi traže ostvarenje tog modela, da njihova poruka izazove pozornost, izazove interes kod primatelja, probudi želju i potakne na akciju.* poruka mora biti jednostavna, izbjegavati žargone, eufemizme, stručne izraze, mora biti prilagođene publici. Javnost treba uvući u priču, da ih se učini odgovornim. *pitanja za provjeru kvalitetne poruke: je li poruka prikladna; je li poruka značajna; je li zapamtljiva; je li razumljiva; može bi joj se vjerovati?*koristiti što više medije – informacija je učinkovitija ukoliko se čuje i na Tv i pročita u novinama.*uspjeh poruke ovisi i o kredibilitetu izvora. Zato i tvrtke uzimaju respektibilne stručnjake kao svoje predstavnike koji ih zastupaju u javnosti., a kredibilitet se temelji na stručnosti, iskrenosti ili karizmi.*važno je odrediti pravo vrijeme plasiranja poruke, a to ovisi o zbivanjima u javnosti tj. Upravljanje temema (identificiranje i analiza tema, odabir programskih strategija).

4. MJERENJE USPJEŠNOSTI OJ – učinci se moraju mjeriti u novcu.*EVALUACIJA OPRAVDAVA ULAGANJE*Da bi postavljeni ciljevi u komunikacijskom projektu bili mjerljivi, trebaju sadržavati sljedeće odrednice:-ciljnu javnost na koju želimo djelovati;-očekivanu promjenu;-ciljni datum do kada želimo da se promjene dogode;-kvantificiranje promjene

ŠTO MOŽEMO ISTRAŽITI I MJERITI U OJ1. Tijekom pripreme – informacije iz pozadine, kreativnost poruke, ambalažu2. Tijekom izvedbe – broj poslanih priopćenja, broj objavljenih priopćenja u

medijima, broj ljudi do kojih je stigla poruka3. Posljedice djelovanja – broj ljudi koji počinju shvaćati sadržaj poruke, broj

ljudi koji promijene mišljenje

KAKO MJERITI UČINKE OSJ- može se mjeriti na 3 načina, a najpoželjnije je provoditi sva tri istraživanja: 1)istraživanje mišljenja ciljnih javnosti kojima je poruka bila namjenjena;

7

2)analiza medijskih objava (press clipping)3)mjerenje korporativnog imagea i ugleda.

*na mišljenje različitih javnosti utječe se pomoću oglašavanja, priopćenja za javnost, izjave menandžera, sajmova…*Ciljne javnosti možemo istražiti anketiranjem, kroz diskusije fokus-gurpa, intervjua… PRESS CUPPLING I ANALIZA MEDIJA*PC – izresci iz novina i snimke TV i radio emisija u kojima se spominje naša tvrtka, mogu dati objektivne podatke uspjeha naše tvrtke. To se zove kvantitativna analiza – broj objava, razina medija u kojima su objavljene objave, trajanje objave…*Kvalitativna analiza, daje ocjenu vrijednosti medijskih objava – npr. Vrijednosna ocjena članka ili priloga, pregled objava tema, , razvrstavanju priloga s obzirom na vrstu medija. Visoka zamjećenost ne znači da je i poruka postigla svoj cilj.

MJERENJE KORPORATIVNOG IMAGEA-*najjednostavniji pokazatelji su asocijacije koje prve padnu na pamet ispitanika na spomen tvrtke. *temeljni cilj OSJ je jačanje imagea tvrtke u javnosti putem svojih proizvoda, brošura, oglašavanja..*Cutlip je sastavio model koj idijeli učinak PR programa na 7 stupnjeva:1. broj ljudi koji razumiju poruku (poznavanje)2.broj ljudi koji mijenjaju mišljenje (opinion)3.broj ljudi koji mijenjaju odnos (attitude)4.broj ljudi koji se ponaša u skladu s porukom5.broj ljudi koji ponavlja željeno ponašanje6.rješenje konkretnog problema7.sociološka i kulturna promjena

UGLED – tvrtke je duži proces nego proces oblikovanja imagea. Mjeri se po povjerenju glede poduzeća, o velikom broju zaposlenih, kvaliteti svojih proizvoda, već nekoliko godina unazad ostvaruje dobitak, ima odlično vodstvo, , ima osobnu viziju, dobri međuljudski odnosi, ekološki je osvještena…

ETIČNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU*nekad su novinari otvarali vlastite tzv. Press agenture gdje su objavljivali hvalospjeve o nekim tvrtkama. Neetičnost je bila u tome što čiitatelja nisu znali koji je novinski članak djelo press agenta, a koji je novinara. Etiku neke tvrtke određuje što ona čini a ne sve što ona govori (Sam Black).*Udruge za odnose s javnošću i medije su čuvari etičnosti. IPRA – međunarodno udruženje PR stručnjaka objavili monografiju o Etičkim dilemama u odnosu s javnošću. Član PRSA-e u svom kodeksu – neće svjesno štititi lažne informacija, neće prihvatiti honorar, proviziju izvan dogovorene plaće, čuvat će poslovnu tajnu.*Međutim ponekad na nagovor šefova moraju lagati zbog tobožnjeg višeg interesa. U tom slučaju član će raskinuti odnose s bilo kojom organizacijom u najbržem mogućem roku.

ULAGATI U OGLAŠAVANJE ILI U OSJ*Oglašavnaje je u biti vrlo transparentan i jednostavan oblik promocije. Dovoljno je imati poruku koju želite plasirati i novac kojim ćete platiti prostor ili vrijeme u mediju.

8

*oglas mora biti privlačno osmišljen i grafički dizajniran kako bi bio uočljiv i privukao pozornost. To čine copywriteri i dizajneri, odnosno kreativci. Treba biti smišljeno plasiran u točno određeni medij, na određenu stranicu, odnosno u određeno vrijeme na radiju ili TV.*nedostatak je u tome što oglašavanju svakodnevno pada pozornost publike ali i kredibiliteta.

ODNOSI S JAVNOŠĆU - kao dio promocije koji u javnosti ima najveći kredibilitet. OSJ poput oglašavanja kreću također od poruke koju žele plasirati u javnost ili nekog drugog cilja. Međutim, kako bi došli do svoje javnosti ne plaćaju (poput oglašavanja) mediju koji im potom jamči prostor za objavu te poruke. OSJ su u biti besplatni jer se služe samo komunikacijskim sposobnositima kako bi novinarima i urednicima skrenuli pozornost na svoju poruku i tako ih nagovorili da im otvore prostor u svome mediju za dotičnu temu.*OSJ ne troše novac izravno na medije. Oni ga ulažu u organiziranje različitih aktivnosti, savjetovanja, press materijale, konferencije za novinare, prigodne događaje, kontakte s medijima..*OSJ imnformiraju i educiraju. Djeluju dugoročno i kvalitativno a oglašavanje kratkoročno i kvantitativno. U OSJ više riskiramo al8i plodovi uspjeha su slađi.

*OSJ su zasebna funkcija upravljanja koja pomaže u uspostavljanju i održavanju uzajamne komunikacije, razumijevanja, prihvaćanja i suradnje između organizacije i njenih javnosti; oni uključuju upravljanje problemima ili temama, pomažu upravi da bude stalno informirana o javnom mnijenju te djeluje sukaldno njemu. (Harlow)

Imati vlastite PR straučnjake ili angažirati PR agencije?*Često i novinari preferiraju stručnjake za odnose s javnošću koji su ujedno i djelatnici poduzeća, jer drže kako su oni puno upućeniji u stvarna zbivanja i kako mogu ponuditi kvalitetniju i potpuniju informaciju od ljudi koji zbivanja u poduzeću promatraju iz vanjske agencije.*Imaju uvid u sve procese i popratnu dokumentaciju, poznaju povijest tvrtke….*Većina smatra kako vanjski PR stručnjaci, u odnosu na internog PR stručanjaka, stvarno nemaju šanse kod opreznih novinara. Međutim, realnost pokazuje da novinari u pravilu ipak svjesno ili nesvjesno prije „popuštaju“ profesionalcima iz agencija, nego namještenicima pojedinih tvrtki.

Za i protiv internog stručnjaka*Glasnogovornici kompanija često moraju vaditi kestenje iz vatre kada njihovi direktori uprskaju odnose s javn. Pritom im je glavna prednost dobro poznavanje psihologije ključnih ljudi. Obično imaju dovoljno vremena i strpljenje za svoje nadređene budući da poput agencijskih kolega ne naplaćuju vremensku satnicu.*Stručnjaci za odnose s jav. Jednostavno žive s kompanijom i za kompaniju. No, upravo ta vrijednost može biti i najveći nedostatak u njegovu radu, budući da često rezultira subjektivnošću.*Interni stručnjaci žele objaviti ono što uprava traži ili što misle da bi bilo dobro za kompaniju. Vanjski stručnjaci teže objaviti ono što bi dobro prošlo u medijima, a što je istodobno dobro za kompaniju. Teško je biti neovisan i objektivan prema menadžmentu svoje tvrtke, i tako interni PR stručnjaci pokušavaju izbjeći sporove ili bijes nadređenih. Šefovi ozbiljno ne računaju na njih ili ne cijene njihove savijete. *Tu se zato rađa mogućnost za vanjske PR savjetnike.

Za i protiv PR agencije

9

*Kada poduzeće angažira agenciju za odnose s jav. a onda ona počne mjeriti i naplaćivati svoje usluge i satnice, onda se čini puno logičnijim da će im uprava posvetiti više pozornosti nego internom stručnjaku kojeg susreću godinama i koji svoj posao odrađuje za prosječnu plaću.*Kada tvrtka unajmi agenciju i s njome potpiše ugovor onda s punim pravom može mjeriti i njezine učinke.*U interesu je stručnjaka da ostvare što veću zaradu pa će dati sve od sebe da projekt na kojem su angažirani uspije. Međutim oni nisu životno vezani za tvrtku, kao što to često zna biti slučaj s internim stručnjacima, pa mogu raskinuti ugovor čim poslodavac ne poštuje profesionalna pravila igre ili tvrtka zapadne u probleme.*upravo zbog njihove nestalnosti poslodavci često strepe od potpunog „otvaranja“ pred vanjskim stručnjacima, iako bi to zapravo trebalo biti glavni preduvijet njihove dobre suradnje.*Vanjski PR stručnjaci, unatoč tom oprezu, vrlo lako mogu postati istinski partneri tvrtke. Za to je potrebno povjerenje koje se stječe godinama ili brojem uspješno realiziranih projekata.*Potrebno je puno učenja i usavršavanja agencijskih PR stručnjaka kako bi bili uistinu od koristi tvrtkama koje su ih angažirale.

Potrebni - i jedni i drugi*Oni se jednostavno nadopunjuju i mogu savršeno funkcionirati u timu. Ako želite stvarno uspješne odnose s javnošću onda angažirajte PR agenciju i istodobno zaposlite vlastitog PR stručnjaka. I jednima i drugima dajte dovoljno pozornosti i ovlasti. Svatko će svoj dio posla odraditi, i neće biti konkurencija.

Suradnja s agencijama za odnose s javnošću*sve više poduzeća, organizacija i institucija u Hrvatskoj, odlučuje se za angažiranje tvrtki koje pružaju usluge na području odnosa s javnošću, kako bi kvalitetno nadopunili ili ojačali vlastite odjele za odnose s javnošću. *Prva agencija za odnose s javnošću u svijetu utemeljena je 1900. u Bostonu, SAD. *U Hrvatskoj je na tržištu moguće pronaći gotovo 30-ak agencija koje nude usluge odnosa s jav. a od toga njih desetak koje ostvaruju i učinkovite profesionalne rezultate u upravljanju komuniciranjem.* U Hrvatskoj još uglavnom sve agencije nude tzv. Full service. To pak ima svoje mane ali i prednosti.*Angažiranjem PR tvrtke dobivate na raspolaganje tim PR savjetnika ili menandžera, koji vam mogu donijeti raznovrsnost talenata i vještina, objektivnost u procjenama, raznolika iskustva, sposobnost da unaprijede djelovanje i internog PR odjela.*Najvažnije je izabrati kvalitetu PR agenciju a tek potom analizirati kvalitetu i sposobnost budućeg agencijskog stručnjaka koji će biti zadužen za dotično poduzeće.*obično se na natječaj za odabir buduće agencije ili pitch poziva više agencija. Do njih se dolazi temeljem preporuka, oglasa ili ih se jednostavno odabere s liste koju ažurira Hrvatska udruga za odnose s jav. na www.huoj.hr*treba analizirati sposobnost i reputaciju dotične agencije, kvalitetu njezinih djelatnika, ostvarene rezultate, cijenu angažmana, godine u poslu, iskustva sa sličnim projektima, kvalifikaciju, vanjske suradnike, bivše zaposlenike*klijenti angažiraju PR tvrtku za određene projekte ili tijekom određenog vremenskog razdoblja.

10

*Nakon što PR tvrtke agencijama dostave svoje želje i potrebe u obliku pisanog dokumenta (briefa) te agencije, odabire jednu od njih kojoj će ponuditi ugovor o suradnji.* u Hrvatskoj, agencije za odnose s javnošću nastoje provjeriti ozbiljnost klijenata glede angažiranja agencije.

BITI GLASNOGOVORNIK*Stručnjaci za odnose s javnošću. Oni zastupaju, informiraju i posreduju. Glasnogovorništvo se često poistovjećuje s odnosima s javnošću, međutim to je tek jedan aspekt njihovog djelovanja.*Glasnogovornici su zapravo „istureni“ članovi tima za odnose s javnošću. Oni češće od ostalih istupaju u javnosti, prenose mišljenja i poruke institucije, tvrtke ili pojedinaca kojeg zastupaju. Oni lansiraju u javnost ono što je prethodno cjelokupni tim osmislio, na korist svog pretpostavljenog. Njihova temeljna zadaća je – informirati, predstavljati, zastupati i posredovati.*Oni govore ono što njihovi šefovi misle (ili bi trebali misliti) i stoga su relavantni a time i važni u javnosti.*Oni pomažu svojim nadređenima da bolje komuniciraju s okružjem, da imaju kvalitetnije odnose s javnostima, a prije svega s novinarima. Oni, poput odvjetnika, predstavljaju i zastupaju. Istupaju u njihovo ime, štiteći ih od, često pre-radoznalih novinara i omogućuju im da samo „dobro upakirane“poruke i izjave dospiju u medije.* u SAD-u gotovo 50 % svoga radnog vremena glasnogovornik utroši na odgovaranja na novinarska pitanja. Slijedećih 25% radnog vremena utroši na prikupljanje informacija, analize i redovite aktivnosti u uredu ili agenciji. Preostalih 25% vremena rezervirano je za pripremu materijala za novinare i susrete s njima. Lista poslova, koje obavljaju glasnogovornici tijekom svoga radnog tjedna je: vodi redovite i izvanredne susrete s novinarima; upravlja dnevnim aktivnostima ureda za od.s jav.; asistira pri izradi politike i strategije tvrtke; obrađuje novinarske upite, dogovara intervjue i konferencije za novinare sa „šefovima“; savjetuju „Šefove“ i kolege o odnosima s jav.; organizira konfer. Za novinare; prati i analizira medijsko izvještavanje…*Stephen Hess- u svojoj knjizi „odnosi vlade i medija“ navodi vještine i znanja koja bi trebao posjedovati glasnogovornik. To su: izdržljivost, znatiželja, volja za pomaganjem drugima, dobro pamćenje, uljudnost, poznavanje ljudske psihe, mogućnost izvršavanja nekoliko zadaća istovremeno, brzo reagiranje…*Odnos glasnogovornika sa svim novinarima mora biti ujednačen, bez favoriziranja m pojedinih medija ili novinara.*kako bi zadobio njihovo povjerenje mora biti profesionalan, savršeno poznavati instituciju koju zastupa, imati kredibilitet, povjerenje nadređenih.*Glasnogovornik mora uživati povjerenje novinara, sačuvati vlastitu vjerodostojnost i vjerodostojnost šefa te pritom biti na raspolaganju 24 sata dnevno. *U vrijeme uspjeha, važne vijesti uglavnom priopćava šef, kojega će glasnogovornik prethodno pripremiti za nastup. Dakle, glasnogovornik upravo ima zadaću stvarati šefov imidž i imidž institucije gdje radi. *Glasnogovornik bi morao imati sposobnosti uvijek se uspješno izvući iz svake krize i umješno odgovoriti na svako pitanje a kad i pogriješi novinari su mu spremniji oprostiti nego drugima, ako pogreška nije namjerna.

11

*neki šefovi očekuju od svog glasnogovornika da laže i da obmanjuju u njihovu korist. Time se gubi vjerodostojnost, dobar glasnogovornik ne smije upasti u zamku obmanjivanja javnosti a ni zataškavati informacije, koje bi trebala znati javnost, odnosno koje će ionako prije ili poslije saznati.*Ponekad glasnogovornici počinju izbjegavati pozive novinara, ako nemaju spreman odgovor ili ako barataju s malim brojem informacija. To je loš put. Radije priznati da problem postoji, objasniti što se poduzima da se to riješi. Glasnogovornik u biti govori u nečije ime.*Glasnogovornik bi trebao znati kako mu šef razmišlja i što bi u tom trenutku odgovorio na određeno pitanje, ili što bi bilo najbolje za njega.*da bi netko imao kvalitetnog glasnogovornika potrebno je obostrano razumijevanje i povjerenje te poznavanje važnosti i zakonitosti odnosa s javnošću na obje strane.*Glasnogovornici su obično vrsni poznavatelji medija, komunikativni i dobro obrazovani PR-ovci. Nerijetko su to bivši novinari. Prilikom njihova izbora nerijetko se paze i na pristojan izgled i držanje, budući da njihova pojavnost također predstavlja poruku, posebice na TV, gdje se više gleda nego sluša.

Odnosi s javnošću u politiciSPIN DOCTORI- političari traže stručnjake za OSJ kako bi dobili povjerenje birača, te spin doctori brinu o njihovom imageu, javnim nastupima i odnosima s medijima. Oni im pišu govore, dogovaraju intervjue, lobiraju da se nešto pojavi u javnosti (svi gradonačelnikovi ljudi).-ovi stručnjaci kontinuirano prate razvoj političke situacije u zemlji i u inozemstvu i pomažu poduzeću, zaposlenicima i drugim zainteresiranim skupinama u ostvarivanj njihovih političkih prava i ciljeva u raznim političkim kampanjama.- oni prate i tumače promjene u zakonodavstvu i ekonomskoj politici radi što uspješnijeg prilagođavanja poduzeća tim promjenama; -povoljna politička klima u poduzeću preduvjet je uspješnog poslovanja i u interesu je svakog poduzeća da kontinuirano prati političku klimu.*za uspješan politički PR potrebno je da osoba ima dar za slušanje, odlučnost i hrabrost. *Ivan Šiber kaže da političari trebaju biti ljudi koji žele ući u izbornu borbu, koji svjesno žele prihvatiti rizik. Kandidat treba imati ugled, obitelj uz njega, kao potpora, image ne stvarati samo tijekom predizborne kampanje.*Na izbore može se doći na 3 načina: 1)kad se penje na ljestvici stranačke hijerarhije zahvaljujući političkoj aktivnosti2)ugledni pojedinci3)donacijom*Kandidat mora imati viziju, odličnu komunikaciju s javnošću, otporan na stres, demokratski stil odlučivanja, karizmatičnost

Vladini odnosi s javnošću*počivaju na 2 temeljne pretpostavke: 1)da demokratska vlast mora izvještavati građane o svojim potezima 2) i da uspješno upravljanje državom podrazumijeva participaciju i potporu građana.*Cutlip, Center i Broom navode 3 cilja: osiguranje aktivne suradnje u vladinim programima (npr. Glasovanje); informiranje biračkog tijela o djelanostima državne ustanove i pridobivanje potpore građana

12

Odnosi u neprofitnim poduzećima*imaju za cilj u promoviranju samoga poduzeća te izgradnju javnog povjerenja. Moraju poticati na donacije.*kroz kvalitetne OSJ može se izboriti za svoj „besplatni“ promotivni prostor. Kako graditi osobne PSJ*moramo postati svjesni „samoprodaje“, jer mi stalno prodajemo u odnosu s drugima, Moramo znati što prodajemo – postati svjesni sebe kao proizvoda. Moramo svjesno graditi vlastiti identitet – kako se ponašamo, kako govorimo, kako se ponašamo prema drugima, kakva je razina znanja…, izgled…*da bi se prodali sebi, morate shvatiti da ste jedinstveni i morate biti svjesni vlastite vrijednosti. *odijelo čini čovjeka – odijevajte se sukladno prilikama*poštujte ljude*probudite osjećaj važnosti*osmijeh*postanite zainteresirani za druge ljude*Emerson je rekao da je svaki čovjek kojega sretnemo u nečemu bolji od nas*krećite se u dobrom društvu*čuvajte svoje ime*osobni odnosi su prožeti s puno više pažnje i osjećaja.

Metode analize ljudskih potencijala i komunikacijskih posebnosti su:MBTI, STRUKTUROGRAM, INSIGHTS METODA – metoda otkrivanja vlastitih potencijala i sposobnosti, te razvijanje novih vještina potrebnih za radno mjesto. *Postoji 8 tipova osobnosti, 384 kombinacije komunikacijskih preferencija. *Kotač u 4 dijela: crvena, zelena, žuta i plava. Tako možeš prepoznati svoje prednosti i nedostatke. Služi za lakšu procjenu ljudi, za njihove psihološko-komunikološke

Odnosi s medijima*mediji su izuzetno važni, oni osim što kreiraju javno mišljenje, prenose i informacije do naših potrošača, poslovnih partnera ili birača. *kvalitetni odnosi s medijima rezultiraju besplatnom nazočnošću u medijima.*njihova zadaća je održavanje redovitih odnosa s novinarima i medijima; izrade press materijala, organiziranja konferencija za novinare, do treninga medijskih nastupa, praćenje i analize medija, pisanja priopćenja, demantija, intervjua i sl.*U Hrvatskoj se najmanje vjeruje političarima i novinarima. *Hrvatski mediji su moćni i utjecajni.* Kako bi se pripremili za odnose s medijima, mora se znati kako oni funkcioniraju. Npr. TV je najutjecajniji medij jer nam pruža i riječi i sliku, a znamo da ljudi najviše vjeruju onome što vide.*Tisak je najskuplji medij jer kako bismo doznali informacije koje donosi moramo platiti određeni iznos kuna. Njih čitamo kada želimo ili kad za to imamo vremena. Radio je sveprisutan medij.. možemo ga slušati paralelno radeći bilo koji drugi posao. To je najbrži medij, najjeftiniji i dostupan je svima.

13

Savjeti za nastup na TV-proučiti sadržaj i stil emisije u kojoj će se gostovati;-razmisliti zašto smo baš mi pozvani, u povodu čega;-razmisliti o publici koja će gledati dotičnu emisiju;razmisliti o novinaru, uredniku i njihovim prijašnjim prilozima ili emisijama o dotičnoj temi;-prije intervjua napisati maksimalno 3 stvari koje želimo istaknuti u nastupu, njih se može više puta ponoviti u nastupu, kako bi gledatelji zaključili da je to najvažnije.-zapisati i napisati odgovore na pitanja koja bi se eventualno mogla pojaviti;-Pregledati najvažnije tekuće medijske teme kako bismo lakše mogli predvidjeti i neka izvanredna pitanja;-Odjeću prilagoditi prigodi, nastojati se ukusno obući, ali ne upadljivo da se odvlači pozornost; žene bez previše upadljivih modnih detalja (naušnice, ogrlice…)-izbjegavati nijanse nebesko plave boje, te pletene, prugaste ili druge upadljive uzorke radi mogućih tehničkih smetnji- kod muškaraca košulja ne bi trebala biti tamnija od kravate-ne oblačiti sasvim crne ili bijele kombinacije -biti svjestan da ljudi na TV ne izgledaju prirodno-tražiti da vas intervijuira tamo gdje se najbolje osjećate (radnom ili prirodnom okruženju)-izbjegavati sjedenje u foteljama jer to ostavlja loš dojam-bolje će izgledati ukoliko stojite -na licu imati blagi osmijeh.

priopćenja za medije? To je zapravo vijest ili izvješće koje želimo vidjeti u medijima. Predstavlja sažetak činjenica o nekom pitanju, piše se u obliku „obrnute piramide“. Odgovara na 5W (tko, što, kada, gdj, kako i zašto), mora biti kratko, jasno, informativno, zanimljivo. Priopćenje za javnost je dobar oblik komunikacije s medijima.*Treba paziti na jezik, ne upotrebljavati superlative, žargon, brojevi do deset pišu se slovima.

konferencije za novinareje najzahtjevniji oblik odnosa s medijima jer ne znamo koliko će novinara doći, da li će biti provokativnih pitanja, može biti riskantno. Saziva se kada moramo nešto značajno priopćiti javnosti. Ne sazvati nakon 14 sati. 1.provjeriti dali je uistinu vijest jako važna (da li se ona mogla priopćiti putem priopćenja za javnost);2.dogovoriti se sa dužnosnikom što će tko reći prilikom otvaranja konf.3.za dužnosnika pripremiti natuknice koji će mu pomoći u govoru4. izbor dana (paziti da se taj dan ne događa još neka presica na koju su pozvani „naši“ novinari, razmisliti o najboljem vremenu o održavnju press.konf.npr. ne prije 10h)5.izbor i uređenje prostora 6.obavijestiti novinare – bolje pozvati više, nego manje (nazvati ih dva dana prije press konf., u kriznim situacijama naravno vrijede druga pravila).7.mapa za novinare – sa osnovnim materijalima o organizciji8. scenarij 9. pitanja i odgovori10.popis prisutnih – kako bi znali kakav je odaziv, ali i kako bi znali kome nakon presice moramo poslati objave za medije

14

*ako se press konf. Odvija izvan sjedišta organizacije potrebno je pronaći odgovarajući prostor, ponijeti sa sobom brojeve telefona i mobitela ključnih ljudi na lokaciji.

Tijek press konferencije:1.pripremiti listu za popis novinara i ostalih posjetitelja2.na početku reći koliko će trajati konf.3. podijeliti pisani materijal4.govori moraju biti kratki5.osigurati dovoljno vremena za pitanja novinara6.snimiti govor i odgovore dužnosnika7.pribaviti odgovore na sva neodgovorena pitanja Odnosi medija i službe OSJProf. Malović – jedni bez drugih ne mogu, zajedno ne bi smjeli, nalaze se na dvije sukobljene strane. Metode slične, ciljevi različiti. Bez OSJ nastale bi prozivke i neki događaji bi bili prešućeni. OSJ značajno određuju novinarstvo. Ako inf. Ima informativnu vrijednost – urednik je objavljuje.*Podmićivanje – darovi, lobiranja preko posrednika…*OSJ služe masovnim medijima kako bi plasirali svoju sliku, a masovni mediji dobivaju informacije koje mu služe za izvještavanje. Kako održati dobar govor*važan prvi dojam – morati vladati situacijom, razbiti strah od nastupa, dobro se pripremiti u pogledu dotične teme, poznavati publiku*Publika participira na 3 razine: 1)glasovnoj (boja glasa)2)vizualnoj (izgled, odjeća)3)verbalnoj (sadržaj poruke)

KRIZNO KOMUNICIRANJE*kriza je nepredvidljivi događaj koji uzrokuje realnu, potencijalnu ugroženost ljudskog života, zdravlja, sigurnosti i opasan je za okolinu.*javnost u krizi je homogena skupina ljudi koja svojim djelovanjem utječe na poduzeće i obrnuto. *kriza je neplanirani i neželjeni proces koji traje određeno vrijeme, okolnost u kojoj se ne može normalno djelovati, ugroženi su sigurnost, život ili opstanak organizacije.*u mirnim danima pripremiti se za krizu – definiranje „kriznog tima“, imenovanje svih institucija koje treba obavijestiti, te novinare.*Brza reakcija – ako je riječ o nesreći, zovemo policiju i spašavamo najprije ljude, a potom imovinu ili ako je riječ o zatvorenim proizvodima na tržištu, povlačimo ih iz prodaje.*najteže su krizne situacije u kojima imamo ljudske žrtve, tu treba biti posebno obziran jer moramo paziti na osjećaje njihovih obitelji. Imena mrtvih i ranjenih ne smiju se objaviti dok o tome nisu obaviještene njihove obitelji, a obavijestiti ih treba predstavnik tvrtke.*najodgovornija osoba (direktor, ministar isl.) moraju se pojaviti na licu mjesta čim prije, jer time pokazuju odgovornost. Moraju se obratiti novinarima ili pak sazvati konferenciju za novinate.*Javnost treba obavijestiti što prije kako ne bi došlo do straha. Izjave stalno osvježavati, objaviti novu

15

*Krizu treba pretvoriti i u priliku.

Odnosi s javnošću na internetuDjelatnici OSJ zbog interneta imaju mogućnost izravnog dobivanja povratnih informacija, masovna distribucija inforamcija, grupne diskusije.*važna je intervencija s javnošću – objavljivati aktualne informacija, povratne informacije na e-mail mora biti jako brzo i sadržajno.*Internet prevladava geografska razdvojenost i omogućava osnivanje internetskih skupina ON LINe KOMUNA gdje se spajaju ljudi s istim interesima (napadi na McDonalds)*OSJ su multimedijski mogu se uključiti tekstovi, grafike, animacije, bezvremenski – uvijek se mogu tražiti podatci s web sitea, nisu vezani za određeno mjesto, OSJ su interaktivni – npr. chat, e-mail, hipermedijalni – skakanje npr. S teksta na slike, na video.

INTERNO KOMUNICIRANJE*podrazumijeva sve aktivnosti odnosa s jav. S ciljem informiranja, motiviranja i edukacije djelatnika organizacije. Nekada se to radilo na oglasnim pločama i radnim sastancima a danas internetom, stručnim seminarima, brifinzima. Djelatnici organizacije su najvažniji nositelji njezina imidža u javnosti. Stoga ukoliko nisu informirani, educirani i motivirani da ju kvalitetno predstavljaju u javnosti. *interno komuniciranje se odvija na 2 razine: među kolegama u istom odjelu ili na istoj hijerarhijskoj razini, te između nadređenih i podređenih. Razina komunikacije može biti neformalna i formalna, komuniciranje može biti grupno i osobno, komunikacija može biti usmena i pismena…*zadaće internog komuniciranja su: korektno interpretirati menandžersku i kadrovsku politiku internoj javnosti; pomagati zaposlenicima pri oblikovanju njihove svijesti, mišljenja i stajališta, koja zastupaju i izvan organizacije; stvarati ugodno radno okruženje za ostale aktivnosti u organizaciji; prenositi i poboljšavati komunikaciju od zaposlenika prema menandžmentu, kao dio jačanja organizacijske kulture.*Interno komuniciranje ima 2 cilja djelovanja: davati potporu ciljevima, politici i programima organizacije; otkrivati i zadovoljavati potrebe interne javnosti.*kako bi organizacija stvorila idealne uvjete za rad a time i preduvjete za normalnu i uspješnu komunikaciju nužno je zadovoljiti nekoliko čimbenika: mora se vladati povjerenje između poslodavca i zaposlenih; informacije moraju slobodno teći od nižih struktura prema vrhu, od vrha prema dolje te horizontalno unutar cijelog sustava; u svim važnim procesima trebaju sudjelovati svi djelatnici kao pojedinci te pritom treba biti jasno definiran i zadovoljen njihov status.*bolja komunikacija sa zaposlenima motivirati će ih da učinkovitije postižu svoje poslovne ciljeve jer će razumjeti njihovu važnost i dobrobit za organizaciju. *Zaposlenici će biti zadovoljni ako je jasno definiran njihov osobni status i ako maksimalno sudjeluju u procesima u poduzeću. Sudjelovanje pritom podrazumijeva uvažavanje njihovih ideja, prijedloga i primjedbi a ne samo slušanje. Nagrade u obliku novčanih bonusa, unaprijeđenja i sl. To je najbolji poticaj da se maksimalno angažiraju.*Zaposlenici ne komuniciraju međusobno samo u organizaciji, već o njoj razgovaraju i sa članovima svojih obitelji, svojim prijateljima i poznanicima. Na taj način svjesno ili nesvjesno postaju njezini glasnogovornici.*ako su zadovoljni vlastitom tvrtkom onda će to zadovoljstvo projicirati i u javnosti i na taj način pridonositi jačanju njezina imidža.

16

*stručnjaci za odnose s jav. koji se bave internim komun. Na raspolaganju imaju mnogobrojne alate za učinkovito djelovanje (oglasne ploče, javni skupovi, interna tv, elektronska pošta). Jedno od čestih pitanja jest: što je učinkovitije – pisana ili usmena komunikacija?*Pisane komunikacije (oglasna ploča, interni časopis, bilteni , priručnici, godišnja izvješća…) su praktični ali je potrebno vrijeme za njihovo čitanje i praćenje.*Usmena komunikacija (radni sastanci, kolegij, okrugli stol, obilasci odjela, osobni kontakti…)potiče interakciju, brza je i jeftina, uvjerljiva i prijateljska. Kombinacija ova dva načina komuniciranja ili uporaba elektronske komunikacije i novih tehnologija (otvorena telefonska linija- e-mail, video, Internet, sms…) sve je popularnija i učinkovitija ali zahtjeva određena tehnička znanja kod onih koji ih koriste.*Da bi komunikacija unutar organizacije bila uspješna moramo: biti otvoreni za komunikaciju sa svima u organizaciji; biti dobri slušatelji; biti pošteni u komunikaciji; poštovati sugovornika; ovladati eventualnim sukobom u organizaciji.*Dobri komunikatori u organizaciji su: dobro informirani; tolerantni prema onima koji drugačije misle; otvoreni za komunikaciju sa suradnicima; dobri slušatelji; uvjerljivi u komunikaciji; otvoreni za promjene i njihovu primjenu u organizaciji; spremni za timski rad.

SPONZORSTVO – tvrtke se predstavljaju u boljem svjetlu, promoviraju svoj brand, pokazuju odgovornost prema društvu. Kroz sponzorstvo tvrtke daje novac onome koga sponzorira. Od sponzorstva tvrtka očekuje besplatan publicitet, a od onog koga sponzorira želi prisvojiti u poslovne svrhe.

LEAD TIME – medijski rokovi*količina vremena koja je potrebna da neki medij pruži materijal, pripremi se za emitiranje ili oglašavanje.

JAVNOST i CILJNA JAVNOST– je bilo koja skupina koja ima stvarni ili potencijalni interes za uspjeh tvrtke ili organizacije ili može utjecati na sposobnost tvrtke da postigne cilj.*Ciljna javnost bit će i unutarnja (javnost jedne velike kompanije predstavlja stalno i honorarno zaposlene, sindikat, menandžment..) i vanjska javnost (ona je raznovrsnija i ona obuhvaća medije, profesionalna udruženja, potrošače…).

DEFINIRANJE JAVNOG MIJENJA*Javno mnijenje predstavlja više od zbroja stajališta određene kategorije ljudi u određenom vremenskom trenutku*Javno mnijenje se javlja u skupinama koje komuniciraju, koje grupno određuju što je tema, zašto je ona predmet javnog interesa, te što se s njom može učinit*Taj proces podrazumijeva privatne spoznaje, no mišljenja što ih pojedinci imaju o nekom društvenom pitanju i u svom obliku i sadržajno uvelike ovise o javnoj raspravi

UPRAVLJANJE TEMAMA – proaktivni proces predviđanja i odgovaranja na javnopolitička pitanja koja utječu na OSJ i javnost (kako odgovoriti na zatvaranje postrojenja, odlaganje otrova).

JAVNI POSLOVI – specijalni dio OSJ čija je svrha održati odnos s državnom djelatnošću i lokalnom zajednicom s ciljem utjecaja na javnu politiku.

17

MARKETING – upravni proces koji predviđa, zadovoljava zahtjeve potrošača na rentabilan način, usmjeren na prodaju proizvoda.

18