28. ožujka, 2012. Broj 56 / 2012. 1

Tjedni newsletterTjedni newsletter

2 8 . o ž u j k a , 2 0 1 2 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   5 6   /   2 0 1 2 .

 Može li zlato istisnuti dolar kao valutu državnih pričuva

Iran se okreće zlatuNakon što su mu Euopska unija i Sjedinjene Dr-žave uvele sankcije zbog navodnog razvoja nuklearnog oružja, Iran je zadnjih dana veljače ove godine objavio da će naftu

prodavati i za zlato i dru-ge valute, a ne samo za američke dolare. To je, pak, od-mah obnovilo staro pitanje ne gubi li dolar status valute u kojoj većina država svijeta čuva svoje devizne pričuve (tzv. reserve currency) i hoće li u toj ulozi dolar ubuduće zamijeniti zlato, euro, ja-panski jen

ili kineski juan, ili čak možda neka njihova kombinacija, ta-kozvana košarica valuta.

Amerikanci su na Iransko pri-općenje odmah reagirali procje-

Otkako je Iran objavio da će naftu prodavati za zlato, a Kina svoje državne pričuve počela širiti i na druge valute, aktualiziralo se pitanje gubi li dolar svoju globalnu ulogu

nom kako uzimanje zlata za naftu samo pokazuje koliko im je onemogućeno normalno funkcioniranje na svetskim novčanim tržištima, pa su odmah odlučili blokirati i tran-sfere zlata i drugih plemenitih metala Iranu. Tako bi ga spriječili da izigrava i izbjegava sankcije.

Tezu da će dolar izgubiti ulogu i važnost “valute pričuva” podgrijao je pola godine ranije i britanski Financial Times

kada je objavio rezultate UBS-ove ankete među menadžerima pričuva u svjetskim

centralnim bankama, koji zajedno upravljaju imovinom većom od

osam bilijuna dolara. Više od polovice ravnatelja pričuva

reklo je u anketi da očekuju kako će dolar u državnim pričuvama biti zamijenjen “portfeljem valuta” u slje-dećih 25 godina.

Dolar jest zlatoPonajprije, ideja da će zlato zamijeni-ti dolar u velikoj je mjeri sama po sebi apsurdna, budući da se dolari emitiraju kao “papirnata” zamjena i protuvrijed-

nost zlata: Sjedinjene Države, naime, u svojim nacionalnim rezervama

imaju najviše zlata na svijetu: 2009. godine bilo ga je u Fort

Knoxu 8.133,50 tona i zlato je činilo 68,70 posto ame-ričkih državnih pričuva. Veći udjel zlata u priču-

vama (83,80 po-sto) tada je imao samo Portugal,

S jednim dolarom se danas može kupiti i platiti 50 puta manje proizvoda i usluga (stvarne, realne ‘vrijednosti’) nego na početku 20. stoljeća

28. ožujka, 2012. Broj 56 / 2012. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka  3 mjeseca

0,000 13/06/2012 100,01 / 0,07 0,035 / -0,165 27. 3.

Njemačka 2 godine

0,250 14/03/2014 100,04 / 0,23 0,010 / -0,005 27. 3.

Njemačka 10 godina

2,000 04/01/2022 101,05 / 1,88 0,085 / -0,010 27. 3.

SAD 10 godina 2,000 15/02/2022 98-08+ / 2,19 -0-03 / 0,011 27. 3.

Australija 10 godina

5,750 15/05/2021 112,54 / 4,09 0,666 / -0,084 27. 3.

Brazil 9 godina 10.000 01/01/2021 962,39 / 11,19 4,973 / 0,008 27. 3.

Japan 10 godina 1,000 20/03/2022 100,01 / 1,00 0,108 / -0,012 27. 3.

UK 10 godina 4,000 07/03/2022 115,53 / 2,25 0,110 / -0,012 27. 3.

a iznad 63 posto pričuva u zlatu držale su još Njemačka, MMF, Italija i Francuska - što samo govori da je i euro veli-kim dijelom “s podlogom” u zlatu.

Prema Bloombergu od 29. veljače ove godine, lani su središnje ban-ke u svijetu kupile rekordnih 439,7 tona zlatnih poluga. No, otkako je 1971. ukinut sustav stvoren 1945. u Bretton Woodsu, valute više nemaju vrijednost vezanu neku količinu i ci-jenu zlata, jer zlata nema ni približ-no onoliko koliko je suvremenom svjetskom gospodarstvu za normal-no funkcioniranje potrebno novca.

No, premda ima velik dio “podlo-ge” (ili “baze”) u zlatu, nezadovolj-stvo dolarom u svijetu raste zbog neprekidne enormne emisije novih

količina te valute (što se u financijskom žargonu naziva eng. debasement, kao u prošlosti kod smanjivanja udjela plemenitih metala u kovanom novcu) i povećanja potroš-

nje američke vlade. To izaziva strah svih koji čuvaju dolare od gubitka njegove kupovne moći, koja je već u proteklih sto i više godina bila enormna.

Inflacija rastapa dugoveKako pokazuje grafikon koji objavljujemo, od 1900. godine do danas američki je dolar izgubio oko 98 posto svoje kupov-ne moći. Drugim riječima, danas treba platiti 50 dolara za iste proizvode i usluge koji su na početku 20 stoljeća stajali jedan dolar; odnosno, s jednim dolarom se danas može ku-piti i platiti 50 puta manje proizvoda i usluga (stvarne, realne “vrijednosti”) nego na početku 20. stoljeća. Toliko je dolar izgubio vrijednosti zbog inflacije, ali toliki je bio i “inflatorni porez” koji su Sjedinjene Države “naplatile” svima koji su u zadnjih sto godina držali dolare kao sredstvo pohrane “vri-jednosti” za budućnost. Kad se to sve zna, lakše se razumije i samouvjerenost i samopouzdanje s kojim se Sjedinjene Dr-žave i danas zadužuju: nema sumnje da će inflacija i debase-ment s vremenom “pojesti” znatan dio i tog današnjeg duga.

Kada bi dolar doista prestao biti valuta državnih i dru-gih pričuva, posljedice po Sjedinjene Države bile bi

Dolar realno vrijedi 50 puta manje nego 1900.Kupovna moć dolara od 1900. do danas

1900. 1910. 1920. 1930. 1940. 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000.

1,00,90,80,70,60,50,40

,30

,20

,10

,05

Mjereno zlatom, dionice donose gubitakIndeks S&P 500 nominalno i u protuvrijednosti zlata

Sij-00

Sij-01

Sij-02

Sij-03

Sij-04

Sij-05

Sij-06

Sij-07

Sij-08

Sij-09

Sij-10

Sij-11

Srp-00

Srp-01

Srp-02

Srp-03

Srp-04

Srp-05

Srp-06

Srp-07

Srp-08

Srp-09

Srp-10

Srp-11

180 1.800

160 1.600

140 1.400

120 1.200

100 1.000

80 800

60 600

40 400

20 200

0 0

S&P 500 u zlatu  (u gramima, lijeva skala)

S&P 500 nominalno (desna skala)

Više od polovice centralnih banaka koje je anketirao UBS smatra da će dolar u idućih 25 godina izgubiti status ‘valute pričuva’

28. ožujka, 2012. Broj 56 / 2012. 3

Tjedni newsletter Tema tjedna / Domaće dionice

 Crobex skuplja snagu za novi uzlet

Deset dionica u fokusu ulagača

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. AD Plastik ADPL-R-A 127,88 +3,80 5,801

2. Adris grupa P ADRS-P-A 205,00 -2,84 6,785

3. Atlantska plov. ATPL-R-A 360,00 -7,69 1,925

4. Belje BLJE-R-A 80,00 -9,61 4,691

5. Đ. Đaković hold. DDJH-R-A 85,77 +3,47 4,805

6. Hrvatski telekom HT-R-A 205,00 -3,97 21,800

7. Petrokemija PTKM-R-A 273,00 +17,50 14,154

8. Tisak TISK-R-A 220,00 -5,17 3,693

9. Valamar Adria h. KORF-R-A 97,50 +9,88 7,708

10. Varteks VART-R-A 18,01 +33,70 3,400

Odmor pred skokProtekli tjedan obilježila je korekcija cijena na Zagrebačkoj burzi. Nije se ostvarilo optimistično očekivanje o pola-ganom rastu te mirnom ulasku u rastuće tržište prilikom presijecanja pomičnog prosjeka od 200 dana. Impulsa za rast očito nije bilo. Trenutno Crobex skuplja snagu na ra-zini oko 1800 bodova, gdje mu se nalazi i dvadesetodnevni pomični prosjek. Prije svakog skoka potrebno je čučnuti i skupiti snagu, ne kaže se uzaludno, a tako se ponašaju i dionice i indeksi. Hoće li Crobex naći podršku na ovim ra-zinama te ići u osvajanje novih vrhova saznat ćemo ubrzo.

Od dionica najzanimljivije je bilo trgovanje Petrokemi-

jom koju su spekulacije iz Vlade o privatizaciji lansirale u nove visine. Osim Gazproma, kao potencijalni kupac se spominje i norveška Yara. Privatizacija bilo kojeg državnog poduzeća stranim investitorima bila bi za burzu izrazito pozitivna vijest jer bi značila priljev svježeg kapitala.

Spekulacije o privatizaciji lansirale su Petrokemiju: prodaja inozemnim vlasnicima bila bi za burzu dobra vijest jer bi značila priljev svježega kapitala

Zagrebačka burzaod 20.3. do 27.3.2012.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.805,55 -1,73

CROBEX10 982,58 -2,07(*) Promjena zadnje vrijednosti u utorak 27.3.2012. u odnosu na zadnju vrijednost u utorak 20.3.2012.)

ozbiljne. Zemlja bi imala puno manje političkih opcija, ne bi imala toliko mogućnosti zaduživati se i manipulirati vrijednošću dolara iz čisto ekonomskih potreba. Ameri-ka više ne bi mogla emitirati neograničene količine novca radi izvlačenja iz recesija i ne bi mogla tako mirno ignori-rati svoj golemi javni dug. Ali, za Ameriku nema opasno-

sti da bi se to doista moglo dogoditi u dogledno vrijeme.Razlog zbog kojega se dolar tako naširoko koristi, i

zbog kojega se većinom svjetskih roba trguje u dolarima, leži u tome što niti jedno drugo valutno područje svijetu nema toliko duboka i likvidna tržišta. Dolar jednostavno nema zamjene.

Petrokemiji cijena 'podivljala'Kretanje cijene dionice PTKM-R-A u 18 dana trgovanja

‘12 06 08 12 14 16 20 22 26

280,00

270,00

260,00

250,00

240,00

230,00

220,00

210,00

200,00

28. ožujka, 2012. Broj 56 / 2012. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

 Padaju predrasude o Africi

313 milijuna ljudi srednje klaseNa spomen mogućnosti investiranja u Africi, većina po-tencijalnih ulagača odmah će posmisliti kako je riječ o regiji koja se bez tuđe pomoći ne može razvijati, u kojoj se može investirati samo u eksploataciju sirovina, u kojoj div-lja korupcija, nisu mogući znatniji prinosi, politički rizici i nestabilnost su sveprisutni, a siromaštvo i bolesti čine vo-đenje biznisa nemogućom misijom.

Runa Alam, CEO investicijske kuće Development Par-tners Int., na nedavnoj konferenciji CFA instituta održa-noj u New Yorku* o investiranju u zemljama u razvoju, objasnila je da su to sve obični mitovi. Na primjer, Etiopija bilježi rast BDP-a veći od 15 posto premda nema nikakvih

sirovina. Ta i takve stope rasta otkrivaju da u Africi ra-ste srednja klasa koju se već procjenjuje na 313 milijuna ljudi.

52 milijunska gradaAlam je ustvrdila da se u svojih 12 godina investiranja u Africi nikada nije susrela s korupcijom (na što su foru-maši na seekingalpha.com prilično zakolutali očima**). Pritom, vrlo su česti višego-dišnji povrati na investicije

od 30 posto. Od 54 afričke zemlje, u samo četiri traju oru-žani sukobi, a više od polovice ih od 2006. ima demokrat-ski izabrane vlade. Bolesti su još uvijek velik problem, ali stanje se brzo popravlja, a od deset najbrže rastućih eko-nomija u svijetu, sedam je afričkih.

Činjenice o Africi doista su zapanjujuće. Riječ je o ko-pnenoj masi većoj od SAD-a, Kine, Indije, Japana i Euro-pe zajedno, na kojoj živi više od milijarde potrošača, što Afriku svrstava odmah iza Kine i Indije. Njezinu radnu populaciju čini 402 milijuna ljudi, što je više od cjeloku-pnog stanovništva Sjeverne Amerike. Afrika doživljava brzu urbanizaciju i već sada ima 52 grada s više od milijun stanovnika.

Činjenice o Africi doista su zapanjujuće: veća je od SAD-a, Kine, Indije, Japana i Europe zajedno, i u njoj živi više od milijarde potrošača

Zaključne vrijednosti u utorak 27. ožujka

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA 

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

S&P 100 642,41 -1,97 +4,01

S&P 500 1.412,52 -3,99 +3,43

DJ Industrials 13.197,73 -0,33 +1,65

NASDAQ 100 2.782,12 +0,15 +6,83

NYSE Composite

8.239,32 -0,60 +1,07

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u utorak 27. ožujka

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA 

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

DAX (Njemačka) 7.078,90 -0,00 +3,35

FTSE 100 (Engleska) 5.869,55 -0,56 -0,78

CAC 40 (Francuska) 3.469,59 -1,92 +0,82

FTSE Eurofirst 300 1.083,54 -0,50 +0,91

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u utorak 27. ožujka

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA 

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

Nikkei 225 (Japan) 10.255,15 +2,36 +6,45

Hang Seng (Hong Kong) 21.046,91 +1,83 -0,81

Shanghai (Kina) 2.347,18 -0,15 -4,08

All Ordinaries (Australija) 4.391,56 +0,83 +0,85

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u utorak 27. ožujka 

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA 

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.512,04 -0,50 -1,48

Bovespa (Brazil) 66.037,35 -0,97 +1,22

Bolsa (Meksiko) 38.956,32 +0,24 +3,10

IPSA 40 (Čile) 4.690,15 +0,65 +4,33

*) http://www.cfainstitute.org/learning/products/events/Pages/03012012_58695.aspx**) http://seekingalpha.com/article/433301-6-myths-about-investing-in-africa

Runa Alam ima 28 godina prakse u investicijskom bankarstvu

28. ožujka, 2012. Broj 56 / 2012. 5

Tjedni newsletter

cijene u srijedu 28. ožujka u 9:00 sati

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

PROMJENA OD 21.3. %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

travanj ‘12. 106,67 -0,07

Nafta Brent crude  (USD/barel)

travanj ‘12. 124,91 +0,54

Ulje za loženje (USD/galon)

travanj ‘12. 3,21 -1,23

Prirodni plin (USD/mm btu)

travanj ‘12. 2,18 -6,84

RBOB benzin (USD/galon)

travanj ‘12. 3,38 +0,30

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

cijene u srijedu 28. ožujka u 9:00 sati

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

PROMJENA OD 21.3. %

Kukuruz  (USD /bušel)

ožujak ‘12. 631,00 -2,62

Soja  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 1.376,00 +1,96

Žito  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 642,00 -0,31

Zob  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 342,00 +3,01

Riža  (USD/CWT)

ožujak ‘12. 15,17 +5,35

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

cijene u srijedu 28. ožujka u 9:00 sati

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

PROMJENA OD 21.3. %

Zlato  (USD/unca)

ožujak ‘12. 1.684,80 +2,31

Srebro (USD/unca)

ožujak ‘12. 32,60 +2,48

Bakar  (¢US/libra)

ožujak ‘12. 386,25 +0,19

Svjetske burzovne cijene metala

Uspjeh nije zajamčenNjemačka vlada započinje najveće restrukturiranje svoje energetike od Drugog svjetskog rata naovamo. U pridobiva-nje energije iz vjetra i sunca uložit će golemih 260 milijardi eura ili više od osam posto bruto domaćeg proizvoda. I to za početak! Novac će biti potrošen na golema polja vjetroe-lektrana na Baltiku, na novu nacionalnu mrežu dalekovoda i na solarne elektrane, tako da će do 2020. godine Njemačka 35 posto svojih potreba zadovoljavati iz neiscrpivih izvora.

Prema mišljenju Dr. Kenta Moorsa, analitičara portala Energy & Capital, “Njemačka postaje prva zemlja u svije-tu koja se ozbiljno uhvatila u koštac s energetskom krizom. Da bi uspjela, trebat će joj nove tehnologije i rješenja koja još nisu ni u planovima. Najvažnije europsko tržište energije pretvorit će se u golemi energetski laboratorij. Uspjeh je dale-ko od zajamčenog, ali pothvat će sigurno privući pozornost.”

60 posto skuplja strujaStruja će Nijemce stajati puno više nego što je sada plaća-ju, prema kvalificiranim procjenama i do 60 posto više. O uspjehu ili neuspjehu tog pothvata ovisit će opstanak vla-de, političke karijere, industrija i financijski sektor. Za one koji su navikli da neiscrpivi izvori energije (sunce, vjetar, geotermalni, pa čak i biogoriva) ovise o golemim državnim subvencijama, njemački eksperiment će biti doista nešto novo. No, velika ulaganja javnog sektora bit će još uvijek potrebna. Da bi financirala taj divovski preokret, Njemač-ka će morati povećati poreze; ne uspije li, bit će to najveći državni debakl u povijesti.

“Za ulagače u Njemačkoj se po prvi put otvara golemo i zajamčeno tržište ‘alternativnih’ energetskih uređaja i opre-me, koje će tražiti nove projekte, infrastrukturu i poboljša-nja. Bit će to veliko borilište za usredotočene, napredne i poduzetne tvrtke i investitore”, zaključuje Kent Moors.

Najveće europsko tržište energije postaje najveći svjetski laboratorij za proizvodnju energije iz vjetroelektrana i solarnih kolektora

Commodities

 Njemačka ulaže 260 milijardi eura u obnovljive izvore

28. ožujka, 2012. Broj 56 / 2012. 6

Tjedni newsletter

povjerenjem, lojalni i dobro obaviješteni”. Sada međutim, Komisija “je razočarana, ne toliko lošim namjerama, koli-ko nedostatkom dobre volje” bankara.

Nerazumljive provizijeZato će Komisija iznijeti svoje zakonodavne prijedloge već u drugoj polovini 2012. godine, “jer ne vidi da se loši običaji mijenjaju”, kako je rekao Barnier. Komisija će banke prisiliti da se promijene, prisilit će ih na totalnu transpa-rentnost bankovnih naknada i provizija, koje sada nitko ne razumije. Morat će osigurati prenosivost računa i milijuni-ma građana učiniti dostupnima osnovne bankovne račune. Prema procjenama Komisije, sada u Europskoj uniji oko 30 milijuna građana nema bazične račune, uglavnom zato jer ih banke odbijaju otvoriti.

Sada Komisija želi znati što kažu i korisnici bankovnih računa, da li su informacije koje banke daju klijentima do-voljno jasne i razumljive, te da li omogućavaju usporedbu s naknadama koje naplaćuju druge banke. Da bi donekle ublažila problem, Komisija predlaže izradu rječnika poj-mova kojima se koriste banke, pa čak možda i standardi-zaciju bankovne terminologije provizija i drugih troškova za klijente.

EK želi povesti raspravu i o poteškoćama prenošenja računa iz jedne banke u drugu pa pita klijente banaka da li banke poštuju “zajednička načela o promjeni banke” što ih je još 2007. uspostavilo Povjerenstvo europske bankovne industrije, a nacionalne udruge banaka trebale bi ih pri-mjenjivati od 2009.

Banke ‘ne pokazuju volju’Prošloga tjedna, u utorak 20 ožujka, Europska komisi-ja pokrenula je javne konzultacije o bankovnim računi-ma namijenjenima “maloprodaji” ili retailu. Na svojim internetskim stranicama* EK je objavila dokumentaciju i upitnik, te pozvala sve svoje građane, organizacije, sudi-onike na tržištu, nacionalne vlade i nacionalne nadležne

vlasti da sudjeluju u konzultacijama i daju svoje prijedlo-ge i mišljenja.

Fokus konzultacija je na transparentno-sti i usporedivosti troškova koje banke naplaćuju za otvara-nje i vođenje računa, seljenje računa iz banke u banku te dostupnost takozva-nog bazičnog ban-kovnog računa.

Povjerenik za financijske usluge Michel Barnier prozvao je banke zbog “nedostatka volje” da osiguraju transparen-tnost bankovnih naknada i najavio da će Komisija u tom području donijeti potrebne zakone.

Razgovarajući s novinarima u ponedjeljak 19. ožujka, u povodu Zelenog papira EK o “bankarstvu u sjeni”, Barnier je pozvao banke da iznesu svoje prijedloge kako će pove-ćati transparentnost, budući da “njima trebaju klijenti s

 EK pita klijente banaka: razumije li itko bankovne naknade?Europska komisija pokrenula je na svojim internetskim stranicama široke konzultacije s kojima namjerava prisiliti banke na veću transparentnost i razumljivost

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Financijska regulativa EU

*) http://ec.europa.eu/internal_market/consultations/2012/bank_accounts_en.htm

Michel Barnier, povjerenik za financijske usluge