14. ožujka, 2011. Broj 2 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Loše vijesti iz svijeta usporile i Crobex

Tjedni newsletter

Loše vijesti iz JapanaRedovni promet dionicama na Zagrebačkoj burzi dosegnuo je prošloga tjedna jedva 73,5 milijuna kuna. U odnosu na početak tjedna, vrijednost dioničkog indeksa Crobex porasla je za 0,49 posto, a indeks Crobex 10 zabilježio je rast od 0,73 posto.Dinamika kretanja hrvatskih indeksa tokom tjedna pra-tila je promjene na burzama u svijetu: u srijedu i četvrtak svjedočili smo blagom rastu, a potom su u petak indeksi, nakon potresa u Japanu i drugih loših vijesti iz svijeta,

1 4 . o ž u j k a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   2   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 7. do 11. ožujka 2011.

IndekS zadnja vrIjednoST promjena %

CroBeX 2.252,45 +0,49

CroBeX10 1.244,76 +0,73

drušTvo oZnaka Zadnja Cijena knTjedna promjena

%promeT 

milijuna kn

1. Hrvatski telekom HT-r-a 284,00 -0,73 12,835

2. Ina Ina-r-a 3.800,01 +3,54 6,909

3. adris grupa adrS-p-a 275,00 +1,97 5,573

4. dalekovod dLkv-r-a 258,60 +2,62 4,449

5. Belje BLje-r-a 99,48 +1,78 3,284

6. luka rijeka LkrI-r-a 225,13 -8,48 2,932

7. ericsson n.T. ernT-r-a 1.601,00 -1,78 2,892

8. atlantic grupa aTGr-r-a 780,50 -1,58 2,666

9. podravka podr-r-a 322,05 -0,11 2,366

10. atlantska plov. aTpL-r-a 737,00 -1,34 2,052

deset dionica s najvećim prometom

zaokrenuli nadolje. Tjedan su ipak završili na pozitivnom tlu.Najviše se trgovalo dionicama HT-a, Ine, povlaštenim udjelima Adrisa, Dalekovoda, Belja...Ina je sa 3.900,00 kuna dosegnula novi rekord cijene, a među di-onicama kojima se više trgovalo značajniji tjedni rast tržišne vri-jednosti zabilježili su HUP-Zagreb (5,47 posto), Jadran kapital (4,55 posto, uz promet od 1,75 milijuna kuna), Korifej (5,00 posto, promet

1,25 mil. kn), Kaštelanski staklenici (6,16 posto) i Sunčani Hvar (19,68 posto, uz skromnih 116 tisuća kuna prometa).

Potonule luke i brodariOd značajnijih dionica najveći pad cijene doživjeli su prošli tjedan AD plastik (-2,35 posto), Dioki (-14,10 posto, pri prometu od 223 tisuće kn), IGH (-7,42 posto, uz pro-met od 1,18 mil. kn), Ingra (-3,18 posto, uz 1,9 mil. kn pro-meta), Jadranska banka je potonula za 17,53 posto, Luka Ploče i Luka Rijeka za 4,06 i 8,48 posto, Uljanik plovidba izgubila je 3,64 posto.Ovog tjedna obavljena je revizija oba dionička indeksa Zagrebačke burze pa su iz sastava Crobexa izašli Janaf, Istraturist i Jadroplov, a ušle su dionice AD Plastika, Belja i Privredne banke. U Crobexu10 Atlantic grupa je zamije-nila IGH.

Unatoč općoj korekciji u petak, pozitivno su tjedan na ZSE završili Ina, Dalekovod i Belje, dok su loše prošli Luka Rijeka, neki građevinari i brodari

14. ožujka, 2011. Broj 2 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

 oslobađanje deviza praćeno čudnim obrazloženjem

Neuvjerljivi HNBGuverner HNB-a Željko Rohatinski uzburkao je prošloga tjedna hrvatsku financijsku i političku scenu svojom odlu-kom da minimalno potrebna devizna potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze smanji s dosadašnjih 20 na 17 posto, čime je bankama “oslobodio” oko 850 mili-juna eura ili 6,3 milijardi kuna.Uslijedile su mnoge analize i spekulacije zašto je guverner tako postupio upravo u ovom trenutku. Za početak, vodu je zamutio sam HNB svojim priopćenjem kako se tom odlukom “nastoji potaknuti ulaganja u nove projekte koji bi u što kraćem roku mogli pridonijeti poboljšanju izvoza i stanja platne bilance, a tako i otvaran-ju novih radnih mjesta. Procjenjuje se da bi to bila poglavito ulaganja u prerađivačkoj industriji i turizmu.”

Spašavanje tečaja kuneToj tvrdnji analitičari nisu pov-jerovali jer likvidnost bank-ovnog sustava bila je velika i prije donošenje te mjere, a novih pro-jekata i zapošljavanja nije bilo, što je i logično u okolnostima kolapsa potražnje za hrvatskim proizvodima, kako u zemlji tako i u inozemstvu, te velikog viška i postojećih kapaciteta i zaposlenika. Također, oslobađanje samo tri posto deviznih sredstava banaka ne može donijeti ni neko značajnije smanjivanje regulatornog troška, odnosno smanjivanje ka-mata na bankovne kredite.Ne vjerujući priopćenju iz HNB-a, stručna se javnost bacila u spekulacije što bi guvernerova odluka zapravo trebala značiti. Najlogičnije je bilo za pretpostaviti da je guverner povećao raspoloživu količinu deviza u trenutku kad je shva-tio da je ona potrebna, odnosno da će rasti potražnja zbog koje bi se mogla dogoditi nestašica deviza i njihovo posku-pljenje na međubankovnom tržištu, dakle poremećaj tečaja.

Odricanje od TodorićaNekoliko potencijalnih krupnih potreba za devizama nametnulo se samo od sebe. Potkraj prošloga tjedna postalo je prilično očigledno da se vlada neće stići do da-nas, u ponedjeljak, zadužiti u inozemstvu za otplatu svog dospjelog duga od 763,6 milijuna eura i da će se barem privremeno morati zadužiti kod domaćih banaka.Također, može se pretpostaviti da će domaćim bankama trebati barem 130 milijuna eura za isplatu prošlogodišnje div-idende bankama-majkama u inozemstvu, a sve to uz redovnu sezonsku povećanu potražnju za devizama. U stručnim krugovima pretpostavlja se i da je guverner htio povećanom likvidnošću preduhitriti i ublažiti povećanje osnovne kamate na euro, koje je najavila Europska centralna banka.Nije se mogla zanemariti ni pomisao da Rohatinski oslobađa devize da bi Agrokor mogao lakše kupiti udjel u slovenskom Mercatoru, no to je guverner s gnušanjem odbacio.

Povećanje devizne likvidnosti banaka pratilo je neobično i proturječno priopćenje iz HNB-a puno političkih insinuacija

Guverner HNB-a Željko Rohatinski stavio je bankama na raspolaganje dodatnih 850 milijuna eura, no razlozi zašto je to učinio nisu jasni

Dr. Željko Rohatinski

14. ožujka, 2011. Broj 2 / 2011. 3

Tjedni newsletter

zaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 11. 3. 2011.

indeXZaključno

STanjeTjedna 

promjena promjena

%

dow jones Industrial

12.044,40 -125,50 -1,03

&p 500 1.304,28 -16,87 -1,28

nasdaq Composite

2.715,61 -69,06 -2,48

nYSe Composite

8.248,53 -164,52 -1,96

S&p/TSX Composite

13.674,20 -578,60 -4,06

dionički indeksi Sad-a i kanade

dionički indeksi Latinske amerikezaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 11. 3. 2011.

indeXZaključno

STanjeTjedna 

promjena promjena

%

mexico ipC 36.091,20 -809,64 -2,19

argentina merval

3.403,51 -64,21 -1,85

Brazil Bovespa

66.684,60 -217,93 -0,33

Chile mkT Select

4.324,28 -203,19 -4,49

europski dionički indeksizaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 11. 3. 2011.

indeXZaključno

STanjeTjedna 

promjena promjena

%

euro Stoxx 50 pr

2.883,84 -110,34 -3,74

FTSe 100 5.828,67 -161,72 -2,70

CaC 40 3.928,68 -91,53 -2,78

daX 6.981,49 -197,41 -2,75

omX Stockholm 30

1.102,22 -10,16 -0,91

dionički indeksi azijezaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 11. 3. 2011.

indeXZaključno

STanjeTjedna 

promjena promjena

%

nikkei 225 10.254,40 -439,30 -4,11

Hang Seng 23.249,80 -159,91 -0,68

CSI 300 3.247,38 -23,29 -0,71

Shanghai Se a share

3.071,79 -9,10 -0,30

Burze će rasti zahvaljujući industrijiRast dioničkih tržišta u svijetu temelji se na oporavku industrijskih kompanija, čiji je uspon započeo u 2009. i nosi ga snažna inercija

Divovi i male tvorniceMnogi su investitori danas u svijetu zabrinuti da će posku-pljenje nafte zaustaviti gospodarski oporavak, a s njim i rast tržišne vrijednosti dionica. No mnogi analitičari isto tako tvrde da nema bojazni, budući da se rast tržišta ponajprije temelji na rastu industrijskih kompanija, klasičnih proizvođača s tvornicama i tvorničkim dimn-jacima, čiji je uspon započeo u ožujku 2009. i nošen je snažnom inercijom.U Sjedinjenim Državama, riječ je o proizvođačima poput Honeywella, Du Ponta, Exxona, Pfizera... To su industrijski divovi, no naprijed vuku i manje kompanije poput Gard-

nera, koji proizvodi kompresore, crpke, transportne trake, ili Ropera koji također proizvodi pumpe za otpadne vode, industrijske kamere i prijenosne strugalice.Da će tvornice i industrija nastaviti održavati gospodarsku ekspanziju pokazuju podaci o rastu narudžbi, stanju zaliha, zapošljavanju i rastu izvoza.

Impresivna prodaja automobilaAmeričko ministarstvo trgovine priopćilo je u srijedu da je prodaja industrijskih proizvoda u siječnju

porasla najviše od studenoga 2009., a najviše je rasla prodaja automobila, kompjutora i sirovina. Osobito je im-presivan bio rast prodaje automobila u veljači od 6,4 posto na godišnjoj razini, dok je proizvodnja općenito u veljači imala najbrži rast u zadnjih gotovo sedam godina.Visoka cijena nafte ne stoji na putu tom rastu jer su proizvođači naučili lekciju iz ljeta 2008. i sada su bolje pripremljeni. Za investitore pouka je jasna: oslanjajte se i dalje na industriju koja vuče tržište naprijed, zadržite poz-itivna očekivanja i pričekajte da oluja prođe.

Svjetska tržišta dionica

Skupa nafta neće zaustaviti rast industrije jer tvrtke su savladale lekciju iz ljeta 2008. i danas su bolje pripremljene za naftni šok

14. ožujka, 2011. Broj 2 / 2011. 4

Tjedni newsletter

odnos eura i dolara (prošli tjedan)1.39  –0.0004

1,400 dolara

pon uto Sri čet pet1,375

1,380

1,385

1,390

1,395

1 euro =

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

kupondaTum 

doSpIjećaCIjena / prInoS

promjena CIjene / prInoSa

vrijeme

njemačka 3 mjeseca

0,000 11/05/2011 99,91 / 0,60 0,005 / -0,021 11. 03.

njemačka 2 godine

1,500 15/03/2013 99,71 / 1,65 0,095 / -0,049 11. 03.

njemačka 10 godina

2,500 04/01/2021 94,08 / 3,21 0,290 / -0,036 11. 03.

Sad 10 godina 3,625 15/02/2021 101-27+/3,40 -0-12 / 0,044 11. 03.

australija 10 godina

5,750 15/05/2021 102,04 / 5,48 0,102 / -0,013 11. 03.

Brazil 10 godina 10,000 01/01/2021 864,83 / 12,66 -10,869 / -0,063 11. 03.

japan 10 godina 1,300 20/03/2021 100,49 / 1,25 0,488 / -0,055 11. 03.

uk 10 godina 4,750 07/03/2020 109,19 / 3,55 0,385 / -0,049 11. 03.

državne obveznice

Gross ne želi državne obvezniceBill Gross, upravitelj najvećeg na svijetu obvezničkog fonda Total Return Fund u kojem je 237 milijardi dolara, šokirao je u utorak investicijske krugove priznanjem da u svom fondu nema niti jedne državne obveznice.Gross smatra da je prinos na zadužnice američkog mini-starstva financija (treasuries) previše nizak da bi održao potražnju za njima nakon što centralna banka završi s drugim krugom “kvantitativnog popuštanja” monetarne politike.

Snižen rejting ŠpanjolskeNo još teži udarac financijskim tržištima zadala je bonitetna agencija Moody’s kada je u četvrtak snizila rejting španjolskim državnim obvezni-cama na razinu Aa2, koja je za dvije stepenice ispod najviše.Euro je odmah pao prema dolaru, a zaronile su i cijene dionica na svjetskim burzama. Naravno, pale su i cijene španjolskih državnih zadužnica pa je prinos na 10-godišnju obveznicu u jednom trenutku dosegnuo i 5,55 posto na godinu, što je najviše od početka ove godine.

 ‘kvantitativno popuštanje’ stiže i u europuČelnici 17 zemalja eurozone dogovorili su se da će fond za stabilnost kupovati državne obveznice zemalja članica u financijskim poteškoćama

Sve se to dogodilo dan uoči izvanrednog samita čelnika 17 zemalja eurozone u Bruxellesu na kojem je trebao biti

potvrđen čitav niz mjera za stabilizaciju europskih gospodarstava i jačanje njihove zajedničke valute.

‘Pakt za euro’ spašava eurozonuPrema riječima predsjednika EU Hermana Van Rompuyja, na sastanku je doista usvojen “pakt o euru”, sporazum o boljoj koordinaciji ekonom-skih politika za ublažavanje posljedica krize, za povećanje konkurentnosti eurozone te bolje up-ravljanje javnim financijama. Službeno bi nove mjere trebale biti potvrđene na samitu svih 27 zemalja-članica EU 24. i 25. ožujka.Za tržište državnih obveznica najvažnija mjera je da će Europski fond za financijsku stabilnost sa svojih 440 milijardi eura moći kupovati i obveznice zemalja članica u financijskim problemima ako će

one donijeti programe ozdravljenja i dosljedno ih provoditi.

Novac i obveznice

Čelnik Pimca smatra da bi prinos na američke T-bonds trebao biti 150 bazičnih poena viši s obzirom na očekivani rast BDP-a u SAD

14. ožujka, 2011. Broj 2 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna, petak 11. 3. 2011.

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange

uGovorrok

ISporukeCijena

Tjedna promjena %

nafta light sweet crude (uSd/barel)

travanj ‘11. 101,16 -3,18

nafta Brent crude  (uSd/barel)

travanj ‘11. 113,84 -1,84

ulje za loženje (uSd/galon)

travanj ‘11. 3,02 -2,27

prirodni plin (uSd/mm btu)

travanj ‘11. 3,90 +2,36

rBoB benzin (uSd/galon)

ožujak ‘11. 2,98 +2,36

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade

zaključne cijene u prošlom tjednu, petak 11. 3. 2011.

uGovorrok

ISporukeCijena

Tjedna promjena %

kukuruz (uSd /bušel)

ožujak ‘11. 6,60 -9,34

Soja  (¢uS/bušel)

ožujak ‘11. 1.325,50 -6,25

Žito (¢uS/bušel)

ožujak ‘11. 701,25 -15,74

Zob (¢uS/bušel)

ožujak ‘11. 353,00 -9,49

riža (uSd/CWT)

ožujak ‘11. 12,65 -10,86

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex

zaključne cijene u prošlom tjednu, petak 11. 3. 2011.

uGovorrok

ISporukeCijena

Tjedna promjena %

Zlato (uSd/unca)

ožujak ‘11. 1.421,80 -0,48

Srebro (uSd/unca)

ožujak ‘11. 35,93 +1,70

Bakar (¢uS/libra)

ožujak ‘11. 421,20 -6,10

Svjetske burzovne cijene metala

Izostali prosvjedi u Saudijskoj ArabijiProšli tjedan bio je prvi u zadnjih mjesec dana u kojem je zabilježen pad cijene sirove nafte u svijetu. Kao razlozi tumače se katastrofalni potres u Japanu, koji je zatvorio tamošnje rafinerije, potom izostanak najavljenih pros-vjeda protiv režima u Saudijskoj Arabiji, kao i naznake američkog predsjednika Obame da će dopustiti trošenje strateških naftnih rezervi ako dođe do većih poremećaja u opskrbi.Japan je sa 4,42 milijuna barela na dan treća po veličini zemlja potrošač nafte u svijetu, a potres i požari koji su potom izbili u petak zatvorili su rafinerijske prerađivačke kapacitete od oko 820.000 barela na dan, tako da će japan-ska potražnja za naftom svakako biti donekle smanjena na neko vrijeme.

Usporava svjetski oporavakNo prošli tjedan donio je osjetnu korekciju cijena i poljo-privrednih proizvoda, što analitičari tumače procjenom da se svjetski ekonomski oporavak nakon izlaska iz krize opet usporava. Tako je cijena kukuruza čitav tjedan klizala, a značajno pojeftinjenje bilježe i soja, žito, zob, riža... kao i industrijski metali poput bakra.Pad cijene bakra Financial Times od petka pripisuje sman-jivanju potražnje u Kini, najvećem potrošaču bakra na svi-jetu. U Kini je inače potrošnja bakra u proteklom desetljeću povećana sa 10 posto na 40 posto ukupne svjetske potrošnje, no potražnja je u veljači splasnula zbog praznika, povećanih zaliha i slabljenja špekulativne kupnje.

Potres u japanu pojeftinio naftuPotres i požari zatvorili su u Japanu mnoge rafinerije i spustili cijenu nafte, dok je dobra žetva na južnoj hemisferi pojeftinila žitarice

Commodities

kukuruz (prošli tjedan)6.60 –0.61  –8.49%

pon uto Sri čet pet

$7,00

uSd/bušel

6,75

6,50

14. ožujka, 2011. Broj 2 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaadresa sjedišta: kneza mislava 3, 21000 Splitadresa uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hruprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrvoditeljica financija: zrinka Tukić, zrinka@st-invest.hrvoditelj informatike: marko Tukić, marko@st-invest.hr

‘Enormna cijena’ fiksnog tečaja

Još jedno istraživanje pokazalo je pogubnost monetarnog režima koji domaću valutu drži ‘vezanu’ za strani novac, kao što je to slučaj u Hrvatskoj

Lako ga je uvesti, teško očuvatiU nizu ekonomskih studija o monetarnom režimu fiksnog valutnog tečaja, jedna se studija pojavila i prošlog tjedna u izdanju američkog Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja, NBER-a. Pod naslovom “Bolne posljedice vezane valute” * donosi rezultate istraživanja Stephanie Schmitt-Grohe i Martina Uribea. A ti su rezultati u naj-manju ruku zabrinjavajući i za Hrvatsku koja također vodi de facto politiku tečaja kune vezanog za euro.“Režim čvrstog tečaja lako je uvesti, ali teško održati”, pišu u uvodu autori NBER-ove studije. “Zemlje se mogu naći zarobljene u režimu vezane valute na brojne načine. Na primjer, države mogu uvesti vezani tečaj da bi zaustavile hiperinflaciju. Drugi put u vezanu domaću valutu je pridruživanje monetarnoj uniji...” Upućeniji čitatelj odmah će prepoznati da je i Hrvatska slijedila oba ta puta.

Ahilova peta fiksnog tečaja“Ahilova peta fiksnog tečaja je, međutim, da on onemogućuje učinkovitu prilagodbu gospodarstva na

negativni vanjski šok” kao što je pad izvoza, rast troška zaduživanja i slično. Takav šok dovodi do smanjivanja potražnje, koje pak traži snižavanje cijena domaćih proiz-voda koji nisu međunarodno razmjenjivi.Odnosno, prilagodba na šok zahtijeva realnu deprecijaciju, kako bi se potrošnja pomaknula s razmjenjivih na domaće nerazmjenjive proizvode.Realna deprecijacija može se provesti nominalnom depre-cijacijom valute ili snižavanjem nominalnih cijena, ili kroz oboje. No fiksni tečaj otklanja mogućnost deprecijacije. Tada je realna deprecijacija moguća samo kroz pojeftin-jenje nerazmjenjivih dobara, ali ako se njihove cijene (posebno takoz-vane faktorske) opiru snižavanju, tada se realna aprecijacija odvija sporo, izazivajući pritom recesiju i nezaposlenost.

Optimalna tečajna politikaKoristeći se matematičkim mod-elom, autori NBER-ove studije pokušali su istražiti kolika je cijena održavanja fiksnog tečaja, u okol-nostima snažnog vanjskog šoka, po životni standard i zaposlenost građana. Prema rezultatima, fiksni tečaj tada donosi povećanje neza-poslenosti za 20 postotnih poena, a najčešća cijena po blagostanje “je enormna”: oko 10 posto ukupne potrošnje u životnom vijeku!Zato autori zemljama poput Hrvatske, umjesto fiksnog tečaja, preporučuju vođenje “optimalne tečajne politike” koja podrazumijeva povremeno depreciranje tečaja.

Studija NBER-a

Kod pojave snažnog vanjskog šoka fiksni tečaj povećava nezaposlenost za 20 postotaka i oduzima 10 posto potrošnje u životnom vijeku

* Pegs and pain, Stephanie Schmitt-Uribe i Martin Uribe, NBER working paper series, http://www.nber.org/papers/w16847