30. svibnja, 2011. Broj 13 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Crobex nadoknadio izgubljeno u zadnjem padu

Tjedni newsletter

3 0 . s v i b n j a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   1 3   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 23. 05. do 27. 05. 2011.

IndekS zadnja vrIjednoSTTjedna 

promjena %

CroBeX 2.257,74 0,41

CroBeX10 1.234,28 -0,11

deset dionica s najvećim prometom

drušTvo oZnaka Zadnja Cijena knTjedna promjena

%promeT 

milijuna kn

1. Hrvatski telekom HT-r-a 259,05 -0,64 22,704

2. ingra inGr-r-a 14,53 12,20 8,033

3. dom holding korF-r-a 92,50 11,18 5,279

4. Đ. Đaković hold. ddjH-r-a 47,90 20,44 4,798

5. ericsson n. Tesla ernT-r-a 1.485,00 2,05 3,570

6. Belje Blje-r-a 96,02 3,25 3,348

7. dalekovod dlkV-r-a 257,98 5,34 2,734

8. adris grupa p adrS-p-a 268,20 -2,11 2,405

9. atlantic grupa aTGr-r-a 735,10 -1,33 2,101

10. podravka podr-r-a 325,01 -1,51 1,772

Bikovski raspoložena regijaZa one koje zanima tehnička analiza recimo da je indeks Cro-bex Zagrebačke burze u petak probio razinu od 2250 bodova, što je nova visoka vrijednost i stanovita točka otpora, pa bi se moglo reći da se sprema sljedećih dana dosegnuti i vjerojatno premašiti i 2350. Cijela naša regija je vrlo bikovski raspolože-na, a i u Hrvatskoj su ponesene tim trendom prvo počele rasti rizičnije dionice, dok su najuglednije (HT, Adris, Atlantic, Pe-trokemija, Luka Rijeka...) čak doživjele i male korekcije, što bi se sve skupa moglo interpretirati kao hvatanje zaleta.

Na tržište stiže i dividenda od HT-a, za njom i od Ericssona Nikole Tesle, i u Hrvatskoj će uskoro postati moguće zauzi-manje kratkih pozicija, što će sve oživjeti potražnju za dioni-cama, a brokerima i bankarima donijeti nove poslove i zaradu.

Uzlet različitih industrijaS iznimkom Istraturista, nastavljeno je živo trgovanje i rast cijena turističkog sektora, na pristojnom prometu od pola milijuna kuna Arena turist je u tjedan dana poskupio 7,62 posto, Hoteli Rabac skočili su 4,50, Jadranka 5,52, Valamar grupa 6 posto, a snažni zalet povisio je cijenu dionica Dom holdinga za čak 11,18 posto, uz promet veći od pet milijuna kuna. Rasli su i građevinari (Dalekovod, IGH, Ingra, Hidroe-lektra... ), a Đuro Đaković holding s najavama novih poslova poskočio je čak 20,44 posto uz promet od 4,8 milijuna kuna.

No rasle su i druge industrije (Badel 1962, Belje, Belišće, Tisak, Varteks, Vupik...) u kojima se stanje raščišćava ili im je izgledna pomoć države za izvlačenje iz krize. Bilo bi zani-mljivo vidjeti kako bi u takvim okolnostima prošla Ina, ali na to očito još treba pričekati.

Indeks Zagrebačke burze vratio se na razinu na kojoj je bio 19. svibnja, prije zadnjega pada, pa izgleda da hvata uzlet prema 2350 bodova

30. svibnja, 2011. Broj 13 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Dani Rodrik: ekonomski rast ne događa se automatski

Koji su ‘pravi koraci’Zbog novih izvora neizvjesnosti mnogi se pitaju hoće li svijet biti u stanju postići i održati stope rasta koje su postojale prije aktualne ekonomske krize. Veliki dio te zabrinutosti u zemljama u razvoju dolazi zbog straha da Amerika i Zapadna Europa neće biti u stanju rasti brzo pa će svijet ostati bez lokomotive koja bi svojom potrošnjom mogla povući za sobom ostale zemlje. No, to je pogrešan način razmišljanja, rekao je profesor Rodrik, jer je proces rasta u zemljama u razvoju u duljem vremenskom razdo-blju određen na strani ponude, a ne na strani potražnje.

Stopa ekonomskog rasta zemalja u razvoju ovisi o njihovoj sposobnosti za vođenje proce-sa konvergencije, kojim se zatvara jaz prema razvijenim zemljama u znanju i tehnologiji, te u odnosu kapitala i rada. A iskustvo ekonom-skog rasta uči nas da je taj proces konvergiranja visoko uvjetovan. On ovisi o tome hoće li zemlje poduzimati “prave korake”. To nije automatski proces.

Netko bi mogao pomisliti da tehnologija stoji na raspolaganju, tržišta kapitala su tu pa bi i razvoj trebao biti njihova prirodna posljedica. No, u posljednjih 30-ak godina to nije bilo tako: unatoč tome što je globalizacija

Jedan od vodećih svjetskih ekonomista današnjice održao je u petak u Bolu na Braču na stručnom skupu splitskog Ekonomskog fakulteta briljantno predavanje: objasnio je zašto su pogrešni recepti za ekonomski rast koje svijetu nude MMF i Svjetska banka te iznio novu strategiju

bila prilično uniformna, proces ekonomskog rasta u poje-dinim se zemljama jako razlikovao.

Staro i novo razmišljanjeDani Rodrik smatra da je rast u bogatim, naprednim ze-mljama Sjeverne Amerike i Zapadne Europe u velikoj mjeri irelevantan za ekonomski rast u ostatku svijeta. No unatoč tome što je teorija i empirija rasta već dugo vrlo živo područje istraživanja ekonomske struke, ekonomisti još uvijek nisu posve shvatili koje su to “prave stvari” koje

narodi trebaju poduzimati i o čemu konvergen-cija točno ovisi. Umjesto toga, napredak u struci je postignut u obliku prijelaza s jednog konsen-zusa na nepostojanje konsenzusa.

Profesor Rodrik formulirao je u čemu se razli-kuju stari način razmišljanja o strategijama rasta i novi način za koji se zalažu on i njegovi surad-nici: stari je nazvao “prezumptivnim” (unaprijed određenim), a novi “dijagnostičkom strategijom”.

Prezumptivne strategije temeljile su se na sta-vu da je poznato što to ne valja s ekonomijama zemalja u razvoju i da točno znamo što te zemlje

trebaju činiti. Jedna takva strategija bila je supstitucija uvozne robe vlastitom proizvodnjom iz čega su slijedile preporuke da vlasti trebaju nastupiti i poticati industrije,

Ekonomisti još uvijek ne znaju koji su ‘pravi koraci’ za ubrzavanje rasta i o čemu konvergencija točno ovisi

Dani Rodrik, profesor ekonomije s Harvarda, uoči predavanja u Bolu

30. svibnja, 2011. Broj 13 / 2011. 3

Tjedni newsletter Tema tjedna

Hrvatska udruga dioničara

poziva vas da posjetite

njezine internetske stranice

i uključite se u rad udruge:

www.hrud.hr

zaštititi gospodarstvo, subvencionirati proi-zvodnju i slično.

Krivi univerzalni receptiNešto noviji primjer je washingtonski konsen-zus, no on je krenuo sa suprotne strane spektra i zaključio da je problem upravo u državi, da se ona previše upliće u ekonomiju i da je treba izba-citi s tržišta, otvoriti zemlje i sve privatizirati, a razvoj će se potom dogoditi sam po sebi. Ali, nije se dogodio, kaže Rodrik.

Prezumptivne strategije tipično dolaze s du-gačkim, gotovo nerealnim popisom svega onoga što vlade trebaju učiniti za rast. Sklone su isticati komplementarnu prirodu različitih reformi i na-klonjene su usvajanju takozvanih najboljih prak-si, recepata za koje se smatra da su univerzalni.

Međutim, pokazuje se da se različite zemlje ipak suo-čavaju s posve različitim i specifičnim ograničenjima koja sputavaju rast, što potiče na razmišljanje o alternativnim

strategijama i alternativnim politikama. Ukla-njanje tih sputavajućih ograničenja traži dobro naciljane reforme, pragmatizam, selektivnost i eksperimentiranje umjesto unaprijed zadane li-ste reformi; dizajniranje specifične politike, a ne “najbolje prakse i odmjeravanje palcem”.

Eksperimentiranje s rastomAko neka zemlja bude uspješna u otklanjanju jednog sputavajućeg ograničenja, može se po-svetiti sljedećem koje će se s vremenom sigurno pojaviti. To, dakle, nije zadaća koja se obavlja jednom za svagda, to je posao koji se mora raditi kontinuirano jer i ograničenja se s vremenom mijenjaju, što znači da mu treba dati i institucio-nalnu formu.

Kao zemlju koja je u biti u zadnjih 30-ak godina provo-dila “dijagnostičku strategiju”, Dani Rodrik ističe Kinu, u kojoj je i do 45 posto svih propisa na početku reformi no-silo službenu oznaku “eksperimentalnih”.

zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

indeXZaključno

STanjeTjedna 

promjena Tjedna 

promjena %

S&p 500 1.331,10 -2,17 -0,16

dow 12.441,58 -70,46 -0,56

nasdaq 2.796,86 -6,46 -0,23

S&p 400 990,19 +3,36 +0,34

S&p 600 446,54 +3,29 +0,74

dionički indeksi Sad-a

dionički indeksi kanade i južne amerikezaključne vrijednosti u prošlom tjednu

indeXZaključno

STanjeTjedna 

promjena Tjedna 

promjena %

TSX Comp. 13.797,59 +145,32 +1,06

Bovespa 64.294,96 +1.698,44 +2,71

Bolsa 35.819,20 +520,53 +1,47

IpSa 40 4.841,65 +22369 +0,47

europski dionički indeksizaključne vrijednosti u prošlom tjednu

indeXZaključno

STanjeTjedna 

promjena Tjedna 

promjena %

FTSe 100 5.934,87 -9,62 -0,16

daX 7.163,47 -103,35 -1,42

CaC 40 3.950,98 -39,87 -1,00

FTSe Italija 21.603,47 -401,38 -1,82

eurofirst 1.134,43 -1,69 -0,15

dionički indeksi azijezaključne vrijednosti u prošlom tjednu

indeXZaključno

STanjeTjedna 

promjena Tjedna 

promjena %

nikkei 9.521,94 -85,14 -0,89

Hang Seng 23.118,07 -81,32 -0,35

Shanghai 2.709,95 -148,51 -5,20

nSe 50 5.476,10 -10,25 -0,19

U razmišljanjima o rastu ekonomisti su postigli napredak u obliku prijelaza s jednog konsenzusa na nepostojanje konsenzusa

30. svibnja, 2011. Broj 13 / 2011. 4

Tjedni newsletter

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

kupondaTum 

doSpIjećaCIjena / prInoS

promjena CIjene / prInoSa

Vrijeme

njemačka 3 mjeseca

0,000 10/08/2011 99,83 / 0,89 0,004 / -0,008 27. 5.

njemačka 2 godine

1,750 14/06/2013 100,38 / 1,56 0,100 / -0,050 27. 5.

njemačka 10 godina

3,250 04/07/2021 102,27 / 2,99 0,099 / -0,011 27. 5.

Sad 10 godina 3,125 15/05/2021 100-14 / 3,07 -0-04+ / 0,016 27. 5.

australija 10 godina

5,750 15/05/2021 103,99 / 5,23 0,421 / -0,054 27. 5.

Brazil 10 godina 10,000 01/01/2021 910,04 / 12,48 3,200 / -0,058 27. 5.

japan 10 godina 1,100 20/03/2021 99,80 / 1,13 0,176 / -0,020 27. 5.

uk 10 godina 3,750 07/09/2020 103,63 / 3,29 0,170 / -0,021 27. 5.

državne obveznice

Premijer bez potporeGrčki premijer Papandreou u petak nije uspio dobiti pot-poru vođa grčkih oporbenih stranaka za mjere štednje koje bi trebale pomoći Grčkoj da izađe iz dužničke i gos-

podarske krize. Konsensus vlasti i oporbe od Grčke traži i Europska Unija kao jedan od uvjeta da Grčkoj dogodine odobri novu financijsku pomoć koja je toj zemlji nužna za podmirivanje proračunskih obveza. Čelnici oporbe, međutim, izjavili su u petak da “ne mogu prihvatiti po-litiku koja uništava gospodarstvo i društvo”.

Samo dan ranije, Peter Fisher, me-nedžer fondova s fiksnim prinosom u najvećem europskom društvu za upravljanje fondovima BlackRocku,

upozorio je preko FT-a Europsku Uniju da mora ojačati banke prije očekivanog restrukturiranja grčkog državnog duga. Banke, koje su uz ECB najveći imatelji grčkoga duga,

Podjele oko mjera štednje u Grčkoj produbile su se u Europi i u toj zemlji pa bi se moglo dogoditi da MMF krajem lipnja Grčkoj ne isplati ratu pomoćimoraju povećati jamstveni kapital kako bi preživjele udar grčkoga bankrota i spriječile da se njegove posljedice pro-šire na sva europska gospodarstva, rekao je Fisher.

Pojava Christine LagardeU međuvremenu, rasprave i podjele oko Grčke zakompli-cirala je i kandidatura Christine Lagarde za novu šeficu MMF-a, budući da je ona, prema riječima jednog analiti-čara, “među ministrima zone eura stekla reputaciju naj-beskompromisnijeg borca protiv restrukturiranja grčko-ga duga”, tako da je vrlo malo vjerojatno da bi njezin prvi potez na čelu MMF-a bio da baci zonu eura u krizu tako što bi MMF uskratio Grčkoj sljedeću tranšu financijske pomoći.

Upravo na tu mogućnost, međutim, ukazao je prošli tjedan predsjedavajući vijeća financijskim ministara zone eura Jean-Claude Juncker. Sljedeću ratu MMF bi trebao isplatiti 29. lipnja, no prije toga MMF, ECB i EU moraju se usuglasiti da će sve financijske potrebe Grčke za sljedećih 12 mjeseci biti pokrivene, ili da će imati nečije jamstvo da će biti plaćene. Juncker je u tu mogućnost posumnjao.

Novac i obveznice

Christine Lagarde, kandidat­kinja za šeficu MMF­a, snažno se protivi restruktu­riranju grčkoga državnog duga

Grčkoj prijeti da joj mmF uskrati novac

Usamljeni premijer: George Papandreou nije osvojio potporu oporbe

30. svibnja, 2011. Broj 13 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

uGoVorrok

ISporukeCijena

Tjedna promjena %

nafta Light sweet crude (uSd/barel)

srpanj ‘11. 100,75 +1,14

nafta Brent crude  (uSd/barel)

srpanj ‘11. 114,81 +2,61

ulje za loženje (uSd/galon)

lipanj ‘11. 2,99 +2,40

prirodni plin (uSd/mm btu)

srpanj ‘11. 4,52 +6,10

rBoB benzin (uSd/galon)

lipanj ‘11. 3,10 +5,08

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

uGoVorrok

ISporukeCijena

Tjedna promjena %

kukuruz (uSd /bušel)

srpanj ‘11. 758,25 -0,30

Soja  (¢uS/bušel)

srpanj ‘11. 1.379,00 -0,18

Žito  (¢uS/bušel)

srpanj ‘11. 819,50 +1,86

Zob (¢uS/bušel)

srpanj ‘11. 382,75 +5,15

riža (uSd/CWT)

srpanj ‘11. 15,21 +0,73

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

uGoVorrok

ISporukeCijena

Tjedna promjena %

zlato  (uSd/unca)

lipanj ‘11. 1.536,50 +1,65

Srebro (uSd/unca)

lipanj ‘11. 37,95 +8,61

Bakar (¢uS/libra)

lipanj ‘11. 417,60 +1,79

Svjetske burzovne cijene metala

Preporuka: mora i oceani“U ovom trenutku izgledi za odskok profita i cijena dionica brodarskih kompanija čine se prilično obećavajućima”, napi-sao je u petak Larry Spears, urednik portala Money Mor-ning u jednom od rijetkih tekstova o investicijskim prilikama u brodarstvu, što može biti posebno zanimljivo i hrvatskim ulagačima zbog nekoliko hrvatskih brodarskih kompanija na Zagrebačkoj burzi.

Spears nastavlja: “Glavni maritimni indeksi nalaze se oko najnižih vrijednosti u posljednje vrijeme, a američka i global-na ekonomija ipak se polako uspinju. Dodaju li se tome pad cijena pogonskog goriva i poboljšanje operativnih margina, u ostatku godine trebali bi rasti i profiti brodara.”

Među brodarima ima puno inve-sticijskih prilika, no Money Morning sada preporučuje operatore flota sači-njenih od manjih brodova, koje imaju veću prilagodljivost i proporcionalno niže troškove goriva. Dobro bi bilo potražiti tvrtke koje prevoze terete i preko oceana i unutarnjim morima, a nemaju ne-brodarskih djelatnosti.

Indeksi i kompanijeSvjetski pomorski prijevoz je golem biznis, 2008. brodovima je prevezeno 7,7 milijardi tona robe duž 32 bilijuna milja, uz naplatu oko 380 milijardi

dolara vozarina - a to je bila godina kada je udarila recesija. Morima i oceanima plovi više od 50.000 teretnih brodova sa milijun članova posada. A kako se mijenjaju cijene prijevoza robe, investitori mogu pratiti na mnogim indeksima, od kojih su tri najvažnija: Baltic Dirty Tanker (BIDY), Baltic Dry Ship-ping (BDIY) i China Containerized Freight Index (CCFI).

Kao primjer tvrtki koje ispunjavaju navedene uvjete za ula-ganje MM navodi Euroseas Ltd., K-Sea Transportation Par-tners L.P., Tsakos Energy Navigation Ltd. i Seaspan Corp. Za mogućnosti ulaganja u brodare putem fondova portal kaže da su prilično ograničene.

Vrijednosti maritimnih indeksa su pri dnu pa bi pad cijene goriva i oporavak svjetskog gospodarstva opet mogli ulagačima u brodarske dionice donijeti zaradu

Commodities

Portal preporučuje ulaganje u dionice operatora flota sačinjenih od manjih brodova koji imaju veću prilagodljivost i manje troškove

Brodarima dolazi bolje vrijeme

30. svibnja, 2011. Broj 13 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaadresa sjedišta: kneza mislava 3, 21000 Splitadresa uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hruprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrvoditelj informatike: marko Tukić, marko@st-invest.hr

mmF savjetuje Hrvatskoj nemogućeDa bi osigurala održiv rast, MMF Hrvatskoj u biti savjetuje internu devalvaciju i jačanje režima valutnog odbora: prvo građani ne prihvaćaju, a drugo je Hrvatsku i dovelo u bezizlaznu situaciju

Interna devalvacijaNa internetskim stranicama HNB-a* od prije desetak dana može se naći hrvatski prijevod zaključne izjave misije Me-đunarodnog monetarnog fonda nakon njezinih redovnih godišnjih konzultacija po Članku 4 Statuta MMF-a. Stoga se pružila prilika još jednom promotriti što MMF službe-no predlaže Hrvatskoj radi prevladavanja gospodarskih slabosti i osiguravanja rasta.

MMF-ova misija, ukratko, savjetuje Hrvatskoj provedbu interne devalvacije (ne promjenu tečaja, nego realnu de-precijaciju kroz snižavanje nadnica u privatnom i držav-nom sektoru) i pooštravanje monetarnog režima valutnog odbora (povećavanje deviznih pričuva radi bolje obrane fiksnog tečaja eura i radi sigurnosti banaka). Uz to treba snižavati rashode države i općenito postrožiti monetarnu politiku zbog očekivane opasnosti od inflacije.

Dakle, uz ionako “slabe srednjoročne izglede”, u okol-nostima u kojima “prevladavaju negativni rizici” te uz pa-nično razduživanje poduzeća i građana, MMF Hrvatskoj u biti savjetuje daljnje otežavanje poslovanja (i ukidanje poticajnih programa radi očuvanja kreditnih standarda),

koje može dovesti samo do daljnjeg sažimanja privrednih aktivnosti i zaposlenosti. A otkud će doći rast?

Mrtva utrka troškova i deficitaNo i za te mjere MMF odmah kaže da ih je u Hrvatskoj (za razliku od, recimo, baltičkih malih zemalja) nemoguće provesti jer ih socijalni parneri ne prihvaćaju, a domaća će potražnja za proizvodima još spontano padati. Hrvatska, dakle, i bez MMF-a i s njim ulazi u mrtvu utrku snižavanja troškova koje neće moći nadomjestiti pad prihoda, pa će se i proračunski deficit jako teško moći smanjiti, unatoč i najboljoj volji.

A kada MMF-ovi recepti ne dovedu do “održivog ra-sta” Hrvatske, njegovi će misionari, kako je to briljantno u Bolu u petak komentirao Dani Rodrik, uvijek moći reći da nisu oni krivi, nego da Hrvatska nije sve njihove recepte ispunila u cijelosti, dovoljno istodobno i dovoljno komple-mentarno, da “nije postupala s dovoljno žustrine” ili pak “s dovoljno posvećenosti detaljima”.

Istraživanja / studije

* http://www.hnb.hr/mmf/clanak­iv/2011/h­mmf­konzultacije­clanak­svibanj­2011.pdf