21. ožujka, 2011. Broj 3 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Vlada je Kaštelanske staklenike trebala prodavati na Burzi

Tjedni newsletter

Polagani oporavak nakon JapanaIndex Zagrebačke burze Crobex u utorak je pod utjecajem loših vijesti iz svijeta krenuo nadolje da bi se sljedeća tri dana polako oporavljao i tjedan završio s blagim porastom od 0,37 posto. Promet od 135,1 milijun kuna bio je sasvim pristojan s obzirom na okolnosti. Izrazito velike promete, koji zajedno čine gotovo 70 posto ukupne vrijednosti trgovine, zabilježile su dionice Ine, HT-a i povlaštene dionice Adris grupe.

2 1 . o ž u j k a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   3   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 14. do 18. ožujka 2011.

IndekS zadnja vrIjednoSTTjedna 

promjena %

CroBeX 2.260,72 +0,37

CroBeX10 1.252,33 +0,61

drušTvo oZnaKa Zadnja Cijena KnTjedna promjena

%promeT 

milijuna Kn

1. ina ina-r-a 3.955,00 +4,08 23,227

2. adris grupa adrS-p-a 270,00 -1,82 22,952

3. Hrvatski telekom HT-r-a 284,61 -0,10 22,119

4. atlantic grupa aTGr-r-a 805,00 +3,14 5,781

5. dalekovod dlKV-r-a 260,14 +0,60 4,838

6. Belje Blje-r-a 99,90 +0,42 4,760

7. atlantska plov. aTpL-r-a 731,90 -0,69 3,539

8. IGH IGH-r-a 1.860,00 -3,88 3,187

9. dom holding KorF-r-a 50,60 -3,62 2,714

10. Kaštelanski staklenici kSST-r-a 3.907,01 -10,72 2,607

deset dionica s najvećim prometom

Najzanimljiviji događaj bila je pozitivna blokada Diokija na-kog glasina da bi tu petrokemijsku kompaniju, čiji je vlasnik u pritvoru, mogao kupiti rovinjski Adris koji ne zna što bi činio s golemom akumuliranom dobiti. No, Adris je demantirao glasine pa je Dioki dan kasnije pao u negativnu blokadu.Zanimljiva je i pojava Kaštelanskih staklenika među deset na-jtrgovanijih dionica prošloga tjedna, makar i uz osjetni pad ci-jene. Naime, HFP ima otvoreni natječaj za prodaju većinskog vlasničkog udjela u tom poduzeću iz Kaštela, a glasine kako bi se dobar dio njegova zemljišta mogao prenamijeniti u građevinsko izazvale su malu špekulativnu maniju, makar je burzovna cijena od oko 3.900 kuna ostala daleko ispod one apsurdne koju traži država, a to je 7.000 kuna.

Čemu služi BurzaUz Kaštelanske staklenike država prodaje i većinski udjel u Dalmacijavinu po posebnim uvjetima (formalno za samo jednu kunu), kao i hotel Korčulu i zgradu Golubović iz sastava HTP-a Korčula. Eventualne ponude trebale bi stići do 14. travnja, a jav-no bi trebale biti otvorene 18. travnja. Dionicama Dalmacijavi-na se ne trguje na Zagrebačkoj burzi, no interes za Kaštelanske staklenike pokazuje da je Vlada mogla tu tvrtku prodavati i na najprimjerenijem mjestu, na uređenoj burzi.

Veliki promet dionicama pokazuje da je Vlada mogla kupce za Kaštelanske staklenike naći i na burzi - po realnoj cijeni

21. ožujka, 2011. Broj 3 / 2011. 2

Tjedni newsletter

Kretanje cijene dionica nordexa (u zadnja tri mjeseca) promjena cijene SolarWorlda

Tema tjedna

nakon potresa u japanu uzlet solarnih dionica

Četvrtina proizvodnje u JapanuPotres u Japanu iznenada je okrenuo ulagače prema alter-nativnim (ili neiscrpivim, obnovljivim) izvorima energije kao što su solarna energija i energija vjetra. Kako je ovih dana napisao jedan analitičar na internetu, “kad se pokvari solarna ili vjetroelektrana, ne treba evakuirati obitelj”. Zbog takvog preokreta raspoloženja prema alternativnim izvo-rima energije i cijene dionica brojnih proizvođača solarnih fotonaponskih panela rasle su i više od deset posto na dan. Posljedice japanskog potresa i tsunamija na alterna-tivnu energiju može se podijeliti na trenutne i dugoročnije. Među trenutne spada činjenica da se u Japanu proizvodi oko jedne četvrtine polikristalnog silicija i solarnih panela, većina ih se prodaje na domaćem tržištu, a dio se izvozi. Mnoge japanske tvornice, međutim, prisiljene su obustaviti proizvodnju (Sanyo, Panasonic, Kyocera i Sharp): prem-da same nisu ozbiljno oštećene, problem im predstavlja uništena infrastruktura, tako da se procjenjuje da će im za nastavak proizvodnje trebati dva do tri mjeseca.

Praznina na tržištuPrazninu na tržištu nastalu obustavom proizvodnje u Ja-

Dok su nakon potresa i tsunamija u Japanu cijene većine dionica u svijetu naglo potonule, dionice proizvođača silicija i solarnih panela silovito su rasle

panu popunjavat će druge tvornice poli-silicija i panela, LDK solar i ReneSola. Štoviše, i zatvorene japanske tvornice morat će od njih

kupovati da ispune svoje obveze prema kupcima, što znači da će morati panele i silicij skupo platiti.Solarna industrija mogla bi profitirati i dugoročno budući da nakon japanske atomske kataklizme mnoge zemlje u svijetu, počevši od Japana, preko Kine, Francuske, Italije do Njemačke, gledaju kako bi povećale udjel obnovljivih izvora u svojem energetskom miksu. Političari tih država našli su se pod snažnim pritiskom javnosti da svoje energetske poli-tike više usmjere prema energiji Sunca i vjetra pa se očekuje da će vlade tih zemalja nove političke smjernice usvojiti već za dva-tri mjeseca.Japan će brzo morati sagraditi dodatne izvore struje kojima će zamijeniti uništene nuklearke u Fukushimi, a najlakše i najbrže će to moći učiniti gradeći solarne i vjetroelektrane.

Strah od nuklearki i u KalifornijiTakođer, može se sa sigurnošću pretpostaviti da će se i vlasnici kuća u Japanu snažnije okrenuti solarnim iz-vorima kako bi bili u stanju sami sebi osigurati opskrbu električnom energijom kod eventualnih budućih potresa i drugih katastrofa. Neki analitičari stoga očekuju da bi na tome najviše mogao profitirati američki SunPower koji ima sporazum o isporuci solarnih modula za Toshibu i njegov stambeni solarni program.Snažnije okretanje kućnim solarnim elektranama može se očekivati i u Kaliforniji koja je također kao i Japan u velikoj opasnosti od snažnih potresa, a ima dvije nuklearne elek-trane u pogonu, Diablo Canyon i San Onofre, koje su kao i one u Fukushimi starije gradnje i ranjive na jače potrese.

Komada

0

15 mil.10 mil.5 mil.

20 mil.

11,90

11,20

10,50

9,80

9,10

8,40

7,70

7,002011. Veljača ožujak

eur

7,04

11,478.00

01. siječnja 01. veljače 01. ožujka

eur 63

7.00

6.00

5.00

01. siječnja 01. veljače 01. ožujka

Komada po danu

0,001,00 mil.2,00 mil.3,00 mil.4,00 mil.5,00 mil.6,00 mil.

21. ožujka, 2011. Broj 3 / 2011. 3

Tjedni newsletter

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 18. 3. 2011.

indeXZaKljučno

STanjeTjedna 

promjena Tjedna 

promjena %

dow jones industrial

11.858,50 -185,90 -1,54

S&p 500 1.279,20 -25,08 -1,92

nasdaq Composite

2.643,67 -71,94 -2,65

nYSe Composite

8.116,40 -132,13 -1,60

S&p/TSX Composite

13.789,60 +115,40 +0,84

dionički indeksi Sad-a i kanade

dionički indeksi latinske amerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 18. 3. 2011.

indeXZaKljučno

STanjeTjedna 

promjena Tjedna 

promjena %

mexico ipC 35.418,50 -327,30 -0,91

argentina merval

3.277,87 -125,64 -3,69

Brazil Bovespa

66.879,90 +195,30 +0,29

Chile mkT Select

4.313,64 -10,64 -0,25

europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 18. 3. 2011.

indeXZaKljučno

STanjeTjedna 

promjena Tjedna 

promjena %

euro Stoxx 50 pr

2.792,61 -91,23 -3,16

FTSe 100 5.718,13 -110,54 -1,90

CaC 40 3.810,22 -118,46 -3,02

daX 6.664,40 -317,09 -4,54

omX Stockholm 30

1.091,37 -10,85 -0,98

dionički indeksi azijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 18. 3. 2011.

indeXZaKljučno

STanjeTjedna 

promjena Tjedna 

promjena %

nikkei 225 9.206,75 -1.407,65 -10,22

Hang Seng 22.300,20 -949,96 -4,08

CSI 300 3.215,69 -31,69 -0,98

Shanghai Se a share

3.043,67 -28,12 -0,92

rudnici uranija: prilika za hrabre

Budući da većina rudarskih kompanija koje proizvode uranij ne donose profit, vrijednost im se mjeri količinom proizvedenog goriva

Propast atomske renesanseJoš prije samo desetak dana vjerovalo se da nuklearna industrija i energetika u svijetu doživljavaju renesansu, a onda je samo jedna televizijska snimka eksplozije u nuklearki poništila 30 godina napora u mijenjanju odnosa javnosti prema nuklearnoj energetici i sve impresivne us-pjehe u povećanju sigurnosti nuklearnih elektrana.Već u prvom tjednu nakon katastrofe u Fukušimi ci-jene dionica proizvođača uranijeva goriva i nuklearnih postrojenja, kao i kompanija koje proizvode struju iz NE, pale su kao niz liticu, između 8,5 i 42 posto, a s njima i

vrijednosti udjela u investicijskim fondovima koji u svojim portfeljima imaju te papire.

Nakon panične rasprodaje...Kupnju “nuklearnih” dionica sada baš nitko ne preporučuje, barem dok se strasti malo ne smire i dok se ne procijeni vrsta i veličina “ki-neskog sindroma” u Fukušimi. Ali, internetski portali ne propuštaju ni primijetiti da su cijene nekih tvrtki koje se bave proizvodnjom nuklear-nog goriva i opreme sada u velikom

diskontu, a da je istodobno vrlo malo vjerojatno da će se gradnja 108 započetih nuklearki u svijetu obustaviti. Svjetsko udruženje atomske industrije (WNA), štoviše, predviđa da će u sljedećih 15 godina u pogon biti pušten još 331 reaktor. Neke kompanije, pritom, poput kanadskog Denisona, ot-krile su bogata nova nalazišta uranijeve rude i drastično snizile troškove proizvodnje (sa 66,14 na 38,22 dolara po funti uranijeva oksida), tako da, nakon panične rasprodaje, hrabrima pružaju dobru priliku za zauzimanje pozicija.

Svjetska tržišta dionica

Prvi put u povijesti javnost je mogla vidjeti televizijsku snimku eksplozije jedne nuklearne elektrane

21. ožujka, 2011. Broj 3 / 2011. 4

Tjedni newsletter

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KupondaTum 

doSpIjećaCIjena / prInoS

promjena CIjene / prInoSa

Vrijeme

njemačka 3 mjeseca

0,000 11/05/2011 99,86/0,72 0,000 / 0,009 18. 03.

njemačka 2 godine

1,500 15/03/2013 99,75/1,63 -0,120 / 0,062 18. 03.

njemačka 10 godina

2,500 04/01/2021 94,29/3,19 -0,155 / 0,019 18. 03.

Sad 10 godina 3,625 15/02/2021 103-00/3,27 -0-03 1/2 / 0,013 18. 03.

australija 10 godina

5,750 15/05/2021 102,74 / 5,39 -0,322 / 0,041 18. 03.

Brazil 10 godina 10,000 01/01/2021 858,22 / 12,77 -11,110 / 0,052 18. 03.

japan 10 godina 1,300 20/03/2021 100,85 / 1,22 -0,037 / 0,004 18. 03.

uK 10 godina 4,750 07/03/2020 101,94 / 3,51 0,295 / -0,037 18. 03.

državne obveznice

Hrvatska se hedžiralaU petak je stigla vijest iz neslužbenih izvora da je Hrvatska u New Yorku uspješno izdala i prodala novu desetogodišnju obveznicu denominiranu u dolarima u

vrijednosti od 1,5 milijardi dolara, s kamatom (godišnjim kuponom) od 6,375 posto. Kupaca je bilo oko 300, a pokrovitelji izdanja su JP Morgan, Deutche Bank i Barclays Capital.Zanimljivo je da se hrvatsko Mini-starstvo financija, prema tvrdnjama nekih hrvatskih medija, ovoga puta zaštitilo od rizika promjene tečaja dolara (hedžiralo se), no nismo saznali kako točno ni po kojoj cijeni, no to je svakako malo poskupilo zaduživanje.

Spašavanje japanskog jenaNaime, zbog rasta cijene dolara

prema kuni dosadašnje su dolarske obveznice stajale državu i državna poduzeća između milijardu i pol i dvije milijarde kuna više nego što su trebale, odnsno tolika je otprilike šteta

ministrica dalić se hedžirala prema dolaruCentralne banke Japana, Amerike, EU i Velike Britanije u dogovoru spašavale japanski jen od aprecijacije prema dolaru

za državni proračun zbog propusta da se plati osiguranje za slučaj poskupljenja dolara.Pozornost svjetskih poslovnih ljudi ipak je vjerojatno najviše privukla golema devizna intervencija kojom su Sjedinjene Države i druge zemlje iz skupine G-7 spašavale stabilnost ja-panskog jena.Sredinom tjedna, naime, jen je skokovito povećao vrijed-nost (aprecirao) prema dolaru. Mnogi investitori su zatvarali svoje kratke i ulazili u duge pozicije, drugi su kupovali jene pretpostavljajući da će za njima nastati velika potražnja kada japanske kompanije i osiguravajuća društva počnu prodavati svoju inozemnu imovinu i dobivene devize mijenjati za jene radi financiranja obnove.

Oporavak dionica u petakAprecirana valuta, međutim, najmanje je što ovoga trenutka treba Japanu pa su centralne banke SAD i Europe u koordinira-noj akciji, prvoj u više od deset godina, skupa s Bankom Japana pustile na tržište jena u vrijednosti od 25 milijardi dolara.Vijest o tome povoljno se odrazila i na cijene dionica pa su sredinom tjedna svi svjetski indeksi odskočili od najniže točke i do petka se donekle oporavili. U petak nakon inter-vencije jen je oslabio za 2,4 posto.

Novac i obveznice

Intervencija centralnih banaka zemalja G-7 pokazuje da one neće dopustiti nikakvu nestabilnost pa ni povisivati kamatu

21. ožujka, 2011. Broj 3 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna, petak 18. 3. 2011.

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

uGovorroK

ISporukeCijena

Tjedna promjena %

nafta light sweet crude (uSd/barel)

travanj ‘11. 101,62 +0,45

nafta Brent crude (uSd/barel)

svibanj ‘11. 114,10 +0,23

ulje za loženje (uSd/galon)

travanj ‘11. 3,03 +0,33

prirodni plin (uSd/mm btu)

travanj ‘11. 4,16 +6,67

rBoB benzin (uSd/galon)

travanj ‘11. 2,97 -0,34

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene u prošlom tjednu, petak 18. 3. 2011.

uGovorroK

ISporukeCijena

Tjedna promjena %

Kukuruz (uSd /bušel)

travanj ‘11. 6,85 +3,79

Soja  (¢uS/bušel)

svibanj ‘11. 1.365,00 +2,98

Žito (¢uS/bušel)

svibanj ‘11. 725,50 +3,46

Zob (¢uS/bušel)

svibanj ‘11. 351,75 -0,35

riža (uSd/CWT)

svibanj ‘11. 13,63 +7,75

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene u prošlom tjednu, petak 18. 3. 2011.

uGovorroK

ISporukeCijena

Tjedna promjena %

Zlato (uSd/unca)

ožujak ‘11. 1.419,30 -0,18

Srebro (uSd/unca)

ožujak ‘11. 35,11 -2,28

Bakar (¢uS/libra)

ožujak ‘11. 433,75 +2,98

Svjetske burzovne cijene metala

Ugljen ponovo carujePosljedice niza katastrofa u Japanu - potresa, tsunami-ja pa nuklearne kontaminacije - učinili su prošlih deset dana na burzama jednima od najuzbudljivijih, a sigurno će dramatično promijeniti i sliku svjetskog tržišta robe u sljedećih nekoliko godina.Da bi nadomjestio proizvodnju iz uništenih nuklearki Ja-pan će se morati više osloniti na ugljen, ukapljeni prirodni plin (LNG) i loživo ulje.Zbog zaustavljenih elektrana i oštećenih lučkih insta-lacija trenutno je potrošnja ugljena u Japanu smanjena pa mu je i cijena na pacifičkom području pala, ali analitičari predviđaju da će se sve ubrzo jako promijeniti. U sljedećim godišnjim ugovorima o isporuci australski će ugljen goto-vo sigurno koštati više od rekordnih 125 dolara po toni iz 2008.-09. Tim više što uz Japan i Kina povećava potrošnju, a mogućnosti za povećanje ponude su vrlo skučene.

LNG zaobilazi EuropuNo još snažniji utjecaj japanske energetske krize očekuje se u atlantskom bazenu: LNG tankeri iz Katara će početi izbjegavati Europu i okretati se prema Japanu, što će posk-upiti prirodni plin i u europskim zemljama, u kojima je struja iz plina već i sada skuplja od struje iz ugljena. Od potresa u Japanu “termalni” ugljen je u Europi već posku-pio za oko 10 posto i u četvrtak se u Rotterdamu prodavao za 132,40 dolara po toni. Po većoj cijeni morat će ga kupo-vati i hrvatska TE u Plominu.

Sve oči uprte u LibijuNakon početnog pada uzrokovanog potresom u Japanu, ponovo raste i svjetska cijena sirove nafte, osobito nakon što se očekivanjima o većoj potrošnji u Japanu pridružio i strah od smanjivanja isporuka iz Libije i Bahreina, gdje su zaposlenici kraljeve rafinerije stupili u štrajk. No, dok bi se posljedice katastrofa u Japanu mogle sanirati relativ-no brzo, previranja na sjeveru Afrike i na Bliskom Istoku očigledno će potrajati.Nakon početnog paničnog rušenja, do kraja tjedna porasle su cijene i poljoprivrednih proizvoda, dajući naslutiti da će se taj rast nastaviti i u dolazećem tjednu.

japan poskupio ugljen i za europuOčekivani rast potražnje za ugljenom u Japanu već je za 10 posto povećao cijenu ugljena za termoelektrane u atlantskom bazenu

Commodities

21. ožujka, 2011. Broj 3 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaadresa sjedišta: kneza mislava 3, 21000 Splitadresa uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hruprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrvoditeljica financija: zrinka Tukić, zrinka@st-invest.hrvoditelj informatike: marko Tukić, marko@st-invest.hr

Cijena krizeKolika je realna ekonomska cijena financijskih kriza prikazali su ovih dana sažeto Carmen i Vincent Reinhart u kratkoj studiji* za Peterson institut

15 najvećih kriza u svijetuCarmen Reinhart odnedavna radi za washingtonski “Peterson” koji se smatra vodećim svjetskim ekonomskim think-tankom, s Kennethom Rogoffom autorica je ekonomskog remekdjela “Ovaj put je drukčije: osam stoljeća financijske gluposti” (knjiga uskoro izlazi u hrvatskom prijevodu u Biblioteci HGK) i najcitiraniji je svjetski ekonomist. Vodeća američka ekono-mistica rođena na Kubi Carmen Reinhart i njezin suprug proučili su i prikazali promjene u ekonomiji uoči, za vrijeme i poslije 15 najvećih financijskih kriza u svijetu u drugoj polovi-ci 20. stoljeća. Ti pokazatelji mogu poslužiti kao kriteriji za razumijevanje i aktualne ekonomske krize u Hrvatskoj.

Zabrinjavajuće posljediceIz podataka koje je prikupila Carmen Reinhart vidi se da nakon teške financijske krize ekonomije potonu duboko u

recesiju (vidi prvi stupac tablice), oporavljaju se vrlo sporo i vraćaju se na put rasta na nižoj razini uspješnosti od one koju su imale prije krize.Stopa nezaposlenosti dugo ostaje povećana. Cijene dionica bolje koincidiraju s krizom i relativno se brzo oporavljaju, dok cijene nekretnina nastavljaju padati gotovo čitavo desetljeće nakon krize...Takav razvoj događaja ima obeshrabrujuće posljedice na globalnu raspodjelu ekonomskog rasta, upozorava C. Re-inhart, osobito po tokove kapitala i akumulaciju deviznih pričuva. Duboka recesija i početni spori oporavak natjerali su mnoge razvijene zemlje na makroekonomske akci-je bez presedana. Ekonomskim slabostima mnoge su se države suprotstavile fiskalnim poticajima. Žustro je rea-girala i monetarna politika pa su najveće centralne banke srezale kamatu i drastično povećale bilance. U mnogim slučajevima vlasti su gurnule svoje centralne banke u neistraženi teritorij.

Gomilanje pričuva i intervencijeU takvim prilikama mnogi su zapadni ulagači krenu-li u potragu za većim prinosima pa su zemlje u razvoju doživjele velik priljev inozemnog kapitala. On je, međutim, povezan s pritiskom na lokalnu valutu i napuhivanje ba-lona cijena domaćih burzi. Tim neugodnim posljedicama priljeva kapitala zemlje u razvoju pokušavaju se oduprijeti

tečajnim intervencijama, što pak dovodi do velikog rasta njihovih službenih deviznih pričuva.No najgore je što su se zemlje u razvoju od neželjenih posljedi-ca monetarne politike u boga-tim zemljama prisiljene braniti raznim “prudencijalnim mjera-ma”, podizanjem barijera, porez-ima na kapitalne tokove i sličnim potezima. U takvim okolnostima, upozoravaju Carmen i Vincent Reinhart, valja očekivati ponovno jačanje kapitalnih kontrola i fi-nancijske represije.

Studije / istraživanja

medijan (srednja vrijednost) ekonomskih pokazatelja uoči, tijekom i poslije 15 najvećih financijskih kriza u 20. stoljeću u svijetu

GodIneraST reaLnoG 

Bdp-a po STanovnIku (%)

STopa neza-poSLenoSTI 

(%)

promjena Cijena

dIonICa (%)

realna Cijena nekreTnIna (T-1=100)

10 do 6 godina prije krize (T-10 do T-6)

3,3 4,1 8,1 73,3

5 do 2 godine prije krize (T-5 do T-2)

4,4 3,5 14,5 92,1

1 godina uoči krize (T-1) 3,2 3,4 -15,1 100,0

u godini izbijanja krize (T) 1,6 5,1 -27,6 95,1

1 godina poslije krize (T+1) -5,8 6,8 -4,5 83,7

2 do 5 godina poslije krize (T+2 do T+5)

3,0 9,0 10,9 76,4

6 do 10 godina poslije krize (T+6 do T+10)

3,8 6,2 12,1 82,8 * “The Capital Inflow ‘problem’ revisited”, Carmen i Vincent Reinhart, Peterson Institute for International Economics, www.piie.com