19. rujna, 2011. Broj 29 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Val optimizma zapljusnuo i Zagrebačku burzu

Tjedni newsletter

1 9 . r u j n a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   2 9   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 12.09. do 16.09.2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.985,88 0,62

CROBEX10 1.073,87 -0,34

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 248,00 -1,40 19,866

2. Jadranska banka JDBA-R-A 1.950,00 2,63 7,911

3. Atlantic grupa ATGR-R-A 585,00 -1,43 6,910

4. AD Plastik ADPL-R-A 112,00 5,50 3,948

5. Čakovečki mlinovi CKLM-R-A 3.500,00 -2,91 3,927

6. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.150,07 -4,16 3,716

7. Ledo LEDO-R-A 5.250,00 -4,55 3,627

8. Adris grupa P ADRS-P-A 215,00 0,23 3,621

9. Podravka PODR-R-A 289,80 5,38 3,193

10. Viro VIRO-R-A 437,00 3,55 2,466

Hrvatima treba vremenaProšloga tjedna u utorak i srijedu indeks Zagrebačke burze Crobex još je pomalo padao, a onda se u četvrtak i petak i na Zagreb prelio optimizam s europskog tržišta. Kad je njemački Dax skočio s oko 5100, gdje je bio na dnu, na gotovo 5600, i Crobex se vinuo ponovo nadomak 2000 bo-dova, ali sporije od Daxa: kao da Hrvatima treba malo više vremena da shvate što se događa i da reagiraju. No, kako bilo, u petak se ZSE za ozbiljno zazelenio, a među najtrgo-vanijim dionicama bilo je i spektakularnih skokova, poput rasta Rivijere od 10,30 posto, Luke rijeka sa 9,81 posto,

Zabe (8,80), Podravke 6,57. I Kraš je, sa solidnim prome-tom od 486 tisuće kuna poskočio za 13,43 posto.

Utjecaj novog CrobexaOčekivano su rasle dionice koje su ušle u Crobex od 19. rujna, Đuro Đaković Holding, , Luka Rijeka i Riviera Adria, jer njih će, uz Istraturist, morati kupovati dva hr-vatska indeksna fonda da bi sačuvala zadanu strukturu. Ako su počeli kupovati po niskoj cijeni, onda su do kraja petka rastom vrijednosti uspjeli i nadmašiti Crobex. Pi-tanje koje se sada svima nameće jest hoće li taj rast cijena u Zagrebu potrajati. Dax, kojega Crobex tako suzdržano prati, odbio se u zadnja tri dana za 12 posto od minimu-ma, odnosno od razine dvije trećine zadnje korekcije, što mu daje tehničku potporu. Ali, za više od toga će trebati pričekati rasplet dužničke krize u Europi. Treba se, narav-no, i nadati da iza ugla ne čeka neka nova kriza, kao što je prošlih tjedana bila ova dobro skrivena nestašica dolara u prezaduženim europskim bankama.

Za trajniji rast cijena hrvatskih dionica treba pričekati rasplet dužničke krize i nadati se da se iza ugla ne skriva još neka tempirana financijska bomba

19. rujna, 2011. Broj 29 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

 Bliži se finale europske utrke za kaspijski plin

Tri europska projektaPrvi listopada 2011. godine je krajnji rok do kojega opera-teri plinovoda trebaju podnijeti svoje ponude za transport plina do europskih zemalja vlasnicima koncesiju za ek-sploataciju prirodnoga plina na kaspijskom nalazištu Shah Deniz. Koncesiju za to polje ima konzorcij pod vodstvom britanskog BP-a i norveškog Statoila, a plin bi s Kaspij-skog jezera trebao poteći 2017. godine. Proizvodnja bi trebala iznositi 16 milijar-di prostornih metara (bcm) plina na godinu, od čega bi 10 bcm bilo raspoloživo za izvoz.

Za taj plin zainteresira-ne su tri skupine ulagača u plinovode. Prvi među njima, Transjadranski pli-novod ili TAP, povezao bi postojeću infrastrukturu u Turskoj s Italijom. U tom

Za dva tjedna ističe rok u kojem operateri plinovoda trebaju dati svoje ponude BP-u i Statoilu za transport plina iz Azerbejdžana

projektu norveški Statoil ima većinski udjel, a njegove bi cijevi prolazile kroz Grčku i Albaniju. Sličan je i projekt ITGI (Interconnector Turkey-Greece-Italy) kojemu je Europska Unija osigurala dotaciju od sto milijuna eura, a računa na isti plin kao i TAP, samo bi ga transportirao nešto dužim putem kroz Grčku, rutom koja bi zaobišla Albaniju.

Najambiciozniji projekt s nazivom Nabucco planira gradnju posve novoga cje-vovoda dugog 3300 kilome-tara, od Kaspijskog mora i Azerbejdžana, preko Tur-ske, Bugarske, Rumunjske, Mađarske sve do Austrije i njezinih susjeda. No, s cije-nom od osam milijardi eura taj je plan i daleko najsku-plji među spomenutima. Nabucco bi trebao proraditi kad i Shah Deniz, 2017.

Gužva u europskom Južnom plinskom koridoruProjekti plinovoda koji konkuriraju za dopremu plina iz Shah Deniza do Zapadne Europe

Pleven Dzhubga

Crno more

Kaspijsko more

300 km

0

Brindisi

AUSTRIJA

SLOVENIJA

ITALIJA

MAĐARSKA

SRBIJA

GRČKA

RUMUNJSKA

BUGARSKA

TURSKA

RUSIJA

NabuccoJužni tokITGITAPAGRI (brodom)Bijeli tok

Subotica

19. rujna, 2011. Broj 29 / 2011. 3

Tjedni newsletter

godine, a Europska Unija mu je namijenila 200 milijuna eura pomoći.

Južni plinski koridorNabucco će, međutim, imati protočnost od 31 bcm na go-dinu, tako da mu kaspijski plin neće biti dovoljan i morat će naći dodatne izvore u regiji Bliskog Istoka. Zasad mu to ne uspijeva. Iran je u zavadi s EU zbog svojega nuklearnog programa, a i sam je prisiljen uvoziti plin iz Turkmenistana. Na plin iz tog izvora računali su i Europljani, ali dok je na riječima davao potporu Nabuccu, Turkmenistan je ugovore

o prodaji svoga plina u protekle dvije godine sklopio s Rusijom, Kinom i Iranom. Irak je, pak, još uvijek suviše razjedinjen.

Unatoč neizvjesnosti oko izvora plina, Europska komisija je 7. rujna još jednom potvrdila odlučnost da otvori Južni plinski koridor za do-premu kaspijskog i bliskoistočnog plina do Europe.

Glavni konkurent Nabuccu je ru-ski Južni tok, u koji kapital uz ruski Gazprom namjeravaju uložiti tali-janski Eni, francuski EDF i njemački Wintershall. Tri tvrtke iz Europske Unije potpisale su ugovor s ruskim plinskim divom u petak 16. rujna:

Eni je preuzeo 20 posto uloga, a EDF i Wintershall po 15 posto. Južni tok trebao bi transportirati plin cijevima po-loženima po dnu Crnoga mora. Samo taj podmorski dio, prema riječima izvršnog direktora Enija, trebao bi stajati 10 milijardi eura.

Kreće potraga za kreditimaČak 63 bcm ruskoga plina na godinu trebalo bi sjevernim krakom Južnoga toka stizati u Bugarsku, Srbiju, Mađarsku, Sloveniju, Austriju i Italiju, te u Grčku i Italiju južnim kra-kom. Ukupna duljina tog cjevovoda bila bi 3700 kilometa-ra, a trebao bi proraditi 2015. Partneri će projekt predstaviti potencijalnim kreditorima u prvoj polovici iduće godine.

Postoje i planovi za Bijeli tok, koji nije plinovod, nego sustav prijevoza kaspijskog plina preko Crnoga mora do Rumunjske posebnim brodovima.

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

listopad ‘11. 87,90 +1,02

Nafta Brent crude  (USD/barel)

studeni ‘11. 111,97 -0,59

Ulje za loženje (USD/galon)

listopad ‘11. 3,00 +0,67

Prirodni plin (USD/mm btu)

listopad ‘11. 3,82 -2,55

RBOB benzin (USD/galon)

listopad ‘11. 2,78 +0,36

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz (USD /bušel)

prosinac ‘11. 693,00 -4,61

Soja  (¢US/bušel)

studeni ‘11. 1.360,50 -3,89

Žito  (¢US/bušel)

prosinac ‘11. 686,50 -2,49

Zob (¢US/bušel)

prosinac ‘11. 345,50 -2,19

Riža  (USD/CWT)

studeni ‘11. 17,90 +0,96

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato  (USD/unca)

rujan ‘11. 1.812,70 -2,30

Srebro (USD/unca)

rujan ‘11. 40,45 -2,06

Bakar  (¢US/libra)

rujan ‘11. 391,50 -1,72

Svjetske burzovne cijene metala

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

Plinovod Nabucco trebao bi koštati osam milijardi eura, dok je ukupna cijena Južnog toka još nepoznata

19. rujna, 2011. Broj 29 / 2011. 4

Tjedni newsletter

Zapanjujuća razlikaDvodnevni sastanak europskih financijskih ministara u Wroclawu, Poljska, završio je u subotu bez ikakvog bitnog napretka prema rješavanju europske dužničke krize ili bilo kakvog poziva na dokapitalizaciju europskih banaka, ocje-na je većine medija od nedjelje. Sastanak je tako završio unatoč dolasku američkog ministra Timothyja Gartnera i njegovih upozorenja i savjeta, i unatoč tome što će ovaj tjedan biti kritičan za isplatu osam milijardi eura pomoći Grčkoj.

Zanimljiv je komentar na tu temu američkog analitičara Georgea Friedmana u njegovu subotnjem newsletteru, na-

Sastanak europskih ministara financija nije donio napredak u rješavanju europske dužničke krize

Obveznice

Paraliza europske politike

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000 14/12/2011 99,88 / 0,70 -0,055 / 0,239 16. 9.

Njemačka 2 godine

0,750 13/09/2013 100,48 / 0,51 0,180 / -0,092 16. 9.

Njemačka 10 godina

2,250 04/09/2021 103,50 / 1,86 0,605 / -0,066 16. 9.

SAD 10 godina 2,125 15/08/2021 100-22 / 2,05 0-09¾ / -0,034 16. 9.

Australija 10 godina

5,750 15/05/2021 111,82 / 4,24 -0,776 / 0,092 16. 9.

Brazil 10 godina n. p. n. p. 928,75 / 0,00 -0,639 / n. p. 16. 9.

Japan 10 godina 1,100 20/09/2021 100,84 / 1,01 -0,139 / 0,015 16. 9.

UK 10 godina 3,750 07/09/2020 111,14 / 2,48 0,340 / -0,037 16. 9.

kon što je američka centralna banka FED, skupa s narod-nim bankama Velike Britanije, Japana i Švicarske, odobrila praktično neograničene 3-mjesečne dolarske kredite za likvidnost Europskoj centralnoj banci. George Friedman opisuje zapanjujuću razliku između Sjedinjenih Država i Europske Unije u vođenju monetarne politike.

Unatoč nerijetko žučnoj domaćoj politici, američka monetarna politika je vrlo kolegijalna. Ministar Geithner i sam je radio u FED-u, a njegovi partneri u vođenju mo-netarne politike, predsjednici FED-a i Savezne korporaci-je za osiguravanje štednje, tipično su apolitični. Kad treba upravljati krizom, Geithner može lako i brzo dozvati svoje kolege, dok je u Europi takav koncept posve nepoznat.

Vojska prevoditeljaEuropu čini 27 odvojenih bankovnih vlasti, 11 različitih monetarnih vlasti i barem 30 entiteta koji imaju ovlasti za odlučivanje u spašavanju banaka. Da bi se oni okupili, po-trebni su tjedni planiranja, konferencijska dvorana znatnih proporcija i mala vojska prevoditelja. Nakon toga uslijede tjedni pregovora u kojima postupak ratifikacije vode svi parlamenti, a možda i biračka tijela. Zadnja dopuna proga-ma spašavanja Grčke dogovorena je 22. lipnja, no neće biti operativna do početka prosinca.

Za razliku od Europe, u SAD dovoljno je da za stol sjed-nu dvojica, i hitna nova politika može se početi provoditi za sat vremena!

Olli Rehn, Jean-Claude Juncker, Jean-Claude Trichet i Klaus Regling na neformalnom sastanku u Wroclawu

19. rujna, 2011. Broj 29 / 2011. 5

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

 Trajni rast još je neizvjestan

Kratkotrajna faza ‘olakšanja’Nakon uzleta cijena u petak svi sudionici svjetskih tržišta kapitala pitaju se samo jedno: hoće li taj uzlet potraja-ti? Analitičari su pritom prilično jednoglasni, a njihov je odgovor da nema fundamentalnih razloga za trajniji rast cijena dionica te da su razlozi za prošlotjedni polet uglav-nom „tehničke“ prirode, vezani uz kratkoročnu promjenu sentimenta tržišta. Na tržište kapitala stizalo je u zadnje vrijeme iz okruženja toliko loših vijesti da je normalno da čak i neka samo naoko pozitivna vijest povede tržište u fazu „olakšanja“. No, problemi koji su ove godine negativ-no utjecali na cijene dionica daleko su od rješavanja.

Primjerice, europska potpora Grčkoj uglavnom je ver-balna, dok se Njemačka u stvarnosti brzo priprema za bankrot Grčke jer čini se da nema baš nikoga tko bi vje-rovao da se taj bankrot može izbjeći. Oko pomoći Grčkoj nema ni europskog suglasja, što zorno pokazuju zahtjevi nekih država da im Grčka za novu ratu pomoći osigura čvrst kolateral. Zaključak je da Europska Unija nema jasan i vjerodostojan plan rješavanja aktualne dužničke krize.

Dolarsko spašavanje banakaI usklađena akcija vodećih svjetskih centralnih banaka da europskim poslovnim bankama osiguraju dovoljno dolara za iskup dolarskih zadužnica pokazuje u kakvim se poteškoćama te banke nalaze. Analitičari upozora-vaju da njihov glavni problem nije nelikvidnost, nego insolventnost. Naposljetku, tržišta ne očekuju previše niti od dvodnevne sjednice FED-a sazvane za 20. i 21. rujna. Konsens analitičara je da se FED u ovom trenutku ne može upustiti u snažnije stimuliranje svoje privrede. Stoga se najviše nade polaže u tehničke „točke otpora“ snižavanju cijena: za S&P 500 prva linija potpore je na 50 posto zadnjeg pada cijene na razini od 1235, a druga na dvije trećine pada, ili 1280 bodova.

Analitičari procjenjuju da je prošlotjedni uzlet dionica više posljedica kratkoročne promjene raspoloženja, nego rješavanja problema koji pritišću tržišta

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.216,01 +61,78 +5,35

Dow 11.509,09 +516,96 +4,70

Nasdaq 2.622,31 +154,32 +6,25

S&P 400 866,09 +42,73 +5,19

S&P 600 389,64 +20,38 +5,52

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.368,41 +153,76 +2,95

DAX (Njemačka) 5.573,51 +383,58 +7,39

CAC 40 (Francuska) 3.031,08 +56,49 +1,90

FTSE (Italija) 15.449,83 +536,95 +3,60

Eurofirst 937,85 +22,33 +2,44

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 8.864,16 +126,50 +1,45

Hang Seng (Hong Kong) 19.455,31 -411,32 -2,07

Shanghai (Kina) 2.482,34 -15,41 -0,62

NSE 50 (Indija) 5.084,25 +24,80 +0,49

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.263,71 -123,83 -1,00

Bovespa (Brazil) 57.210,11 +1.431,72 +2,57

Bolsa (Meksiko) 35.181,44 +469,06 +1,35

IPSA 40 (Čile) 4.057,54 -48,83 -1,19

Njemačka burza odbila se od dnaKretanje indeksa Dax

Lis Sij

2011.

Tra Srp

7.000

6.000

5.000

19. rujna, 2011. Broj 29 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Pobuna dioničara u zemljama PIIGS-aServis za institucionalne investitore ISS otkrio je ove godine povećano nezadovoljstvo dioničara u zemljama južne europske periferije

Sjetili se vlasničkih pravaFinancijska kriza donijela je Europi još jednu neuobičajenu pojavu: povećano nezadovoljstvo dioničara na godišnjim skupštinama dioničkih društava, osobito kada su posrijedi prijedlozi uprava za povećanje plaća direktorima i zasni-vanje nekih novih posebnih prava. U svom najnovijem izvješću od 12. rujna(*) otkriva to Servis za institucionalne dioničare (Institutional Shareholders Services - ISS), orga-nizacija koja prati i proučava korporativno upravljanje pa svojim informacijama pomaže penzionim fondovima, sve-učilišnim zakladama i sličnim institucionalnim dioničari-ma da bolje iskoriste svoja vlasnička prava.

Dioničarska buna osobito je jasno vidljiva u južnim perifernim zemljama Europske Unije, najteže pogođe-nima financijskom i gospodarskom krizom, u kojima su se dioničari u prvoj polovici ove godine suprotstavljali prijedlozima svojih direktora znatno češće nego u prijaš-nje četiri godine i znatno više nego u drugim državama članicama EU.

Nestalo bogatstvo banakaJean-Nicolas Caprasse, ISS-ov direktor za Europu, rekao je za Financial Times od 12. rujna kako je aktualni krupni gospodarski poremećaj najprije privukao dioničare da u većem broju nego inače sudjeluju u radu skupština, a po-tom i da zauzmu puno aktivniji odnos prema upravljanju svojim dioničkim drštvima. Ove godine taj je aktivizam u oštroj suprotnosti s relativno mirnim prethodnim godina-ma u svim europskim zemljama.

Najsnažniju oporbu doživjeli su planovi nagrađivanja direkto-ra, prijedlozi o pove-ćanju kapitala izdavanjem novih dionica povlaštenim oso-bama i planovi povoljnije prodaje dionica zaposlenicima. Naime, mnoge su se kompanije nakon financijske krize morale dokapitalizirati i taj je teret većinom pao na pleća postojećih dioničara pa ako se njihovo mišljenje pritom ne poštuje, izbija nezadovoljstvo. U Irskoj, na primjer, najveće je nezadovoljstvo zbog upropaštavanja banaka koje su ne-kada činile 60 posto ukupne kapitalizacije Irske, a u zadnje vrijeme je čak 99 posto tog bogatstva jednostavno isparilo.

U Portugalu su ove godine dioničari glasanjem u skup-štinama odbili ponude za preuzimanje najveće portugalske banke Millenium BCP i najvećeg portugalskog proizvo-đača cementa Cimpora. Buna dioničara izbila je i kad je Portugalski telekom kupio manjinski udjel u brazilskom fiksnom operateru Oi nakon što je svoju polovicu u mobil-nom operateru Vivo prodao španjolskoj Telefonici.

U drugim europskim zemljama nije zapažena povećana razina nezadovoljstva dioničara, ali jest povećana razina njihova angažmana. Tako je prosjek sudjelovanja dioniča-ra u glasanju ove godine povećan za 1.1 posto na 63 posto, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo zabilježilo najveći skok, sa 68 posto lani, na 71 posto ove godine, što se smatra zaslu-gom novog Kodeksa dioničarstva.

Istraživanja / studije

(*) ISS 2011 Voting Results Report: Europe, http://www.issgovernance.com/