21. ožujka, 2012. Broj 55 / 2012. 1

Tjedni newsletterTjedni newsletter

2 1 . o ž u j k a , 2 0 1 2 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   5 5   /   2 0 1 2 .

 Indeksi probili ‘razine otpora’ i na svjetske burze donijeli bikovski uzletNakon što je 19 najvećih američkih bankovnih holdinga prošlo na stress testu, pale su sve psihološke barijere na američkim, a potom i na svjetskim burzama, čak je i Crobex preskočio 1800 bodova

Nasdaq Composite 'probio' 3.000Kretanje indeksa u zadnjih mjesec dana

Veljača

2012.

Ožujak

3.050

3.000

2.950

2.900

Dow Jones Industrials preskočio 13.000Kretanje indeksa u zadnjih mjesec dana

Veljača

2012.

Ožujak

13.200

13.000

12.800

12.600

S&P 500 preskočio 1.400 bodovaKretanje indeksa u zadnjih mjesec dana

Veljača

2012.

Ožujak

1.400

1.380

1.360

1.340

Pesimisti uzmaknuliJoš u ponedjeljak prošloga tjedna američki su burzovni ana-litičari bili oprezni, skeptični, suzdržani. Produljeni trend rasta cijena američkih dionica i glavnih burzovnih indeksa

bio je očigledan, no ipak su svi radije upozoravali na opasnost da se rast ponovo na-glo preokrene u slom, podsjećali investitore na potrebu da se hedžiraju, ne štede na osiguranji-ma i zaštiti.

U danima koji su prethodili, naime, pred-sjednik američke sre-dišnje banke FED Ben

Bernanke optimistično je govorio o oporavku ame-

ričke privrede, iz čega su svi zaključili da neće biti nove

emisije dolara, koja bi pota-knula rast cijena dionica. A

tada su došli utorak, srije-da i četvrtak, i američke su burze eksplodirale.

Najprije je FED objavio da će svo-ju bazičnu kamatu zadržati na

21. ožujka, 2012. Broj 55 / 2012. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

razini između nula i jedne četvrtine postotka sve do kraja 2014. godine. No, i tu su vijest mnogi protumačili kao poten-cijalno lošu jer ponovo je izostala jasna najava nove runde “kvantitativnog popuštanja”.

Prethodnih tjedana, vidjevši kako burzovni indeksi zastaju i nećkaju se pred nekim okruglim vrijednostima nazvanima psihološkim “razinama otpora”, mnogi su investitori zauzi-

mali kratke pozicije ili prodavali svoje dionice akumuliraju-ći dobit iz prethodnih razdoblja. No FED-ova objava ipak je učinila svoje, investitori u kratke pozicije pokolebali su se, shvatili da je inercija rasta prejaka i počeli se pokrivati i za-tvarati dugove. I upravo je tada na tržište procurila vijest o rezultatima “testa otpornosti” američkih banaka. Burzovni se svijet okrenuo naglavačke!

Cijene dionica poletjele su u nebo poput raketa, svi glavni indeksi probili su tehničke “točke otpora” kao od šale. Najširi indeks S&P 500 prošao je 1.400 bodova, Nasdaq Composite preskočio je 3.000, Dow Jones Industrial Average učvrstio se iznad 13.000. Na tržištima je zavladala katarza. Čak je i hrvat-ski Crobex napokon prepuzao 1.800 bodova.

Bikovski zamahNajskeptičniji među skeptičnima, Doug Fabian, napisao je: “Kao što vjreojatno već znate, tijekom proteklih nekoliko mjeseci stalno sam govorio kako je najnoviji uzlet na tržišti-ma dionica neodrživ. Međutim, bikov-ski zamah od utorka uvjerio me da je moje stajalište bilo previše oprezno.”

“Sve do sada smatrao sam da sla-bi fundamenti gospodarstva, kao i dužnička kriza u Europi, predstav-ljaju preveliku prijetnju dionicama. I mada još uvijek mislim da ta pitanja jesu razlog za zabrinutost, činjeni-ca je da se ulagači okreću pozitivnim pokazateljima, i fundamentalnim i tehničkim, a to je bikovsko raspolo-ženje koje se ne može zanemariti...” zaključuje Fabian.

Ukratko, na američkom tržištu di-onica zavladalo je opet raspoloženje koje bi burzama moglo donijeti dugo prosperitetno razdoblje. Osobito nakon što je FED u utorak 13. ožujka objavio rezultate testiranja banaka: tek s tim rezultatima zapravo je završila velika američka fi-nancijska kriza započeta 2007. sa slomom subprime hipote-karnih kredita.

Na udaru hipotetske krizeU 19 najvećih američkih bankarskih holdinga odigrana je “ratna igra”: tražio se odgovor na pitanje što bi se s bankom dogodilo kada bi ponovo nezaposlenost u Americi skočila na 13 posto, kada bi se cijene kapitala prepolovila i kada bi cije-ne nekretnina pale za 21 posto. Gubici banaka u tom slučaju procijenjeni su na 534 milijarde dolara u razdoblju od devet kvartala, a ukupni “čisti” jamstveni kapital (tzv. tier 1) pao bi sa 10,1 posto rizične aktive iz rujna 2011. na 6,3 posto do kraja 2013.

Čak i u tom slučaju 15 od 19 holding kompanija zadržalo bi razinu jamstvenog kapitala iznad zakonskog minimuma. No analitičar Martin Lowy s portala SeekingAlpha upozora-va na puno važnije aspekte stress testa od same adekvatnosti kapitala.

Naime, po prvi put u povijesti u američkim je bankama uspostavljen sustav jamstvenog kapitala utemeljen na pro-

U Sjedinjenim Državama prvi put u povijesti uspostavljen je istinski sustav jamstvenog kapitala banaka ovisan o rizičnosti plasmana

Zaključne vrijednosti u utorak 20. ožujka

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

S&P 100 639,89 -0,19 +4,04

S&P 500 1.405,52 -0,30 +3,25

DJ Industrials 13.170,19 -0,52 +2,06

NASDAQ 100 2.737,63 +0,16 +5,61

NYSE Composite

8.241,28 -0,68 +1,56

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u utorak 20. ožujka

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

DAX (Njemačka) 7.054,94 -1,39 +1,54

FTSE 100 (Engleska) 5.891,41 -1,17 -0,91

CAC 40 (Francuska) 3.530,83 -1,32 +1,68

FTSE Eurofirst 300 1.093,45 -1,10 +0,23

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u utorak 20. ožujka

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

Nikkei 225 (Japan) 10.141,99 +0,12 +6,93

Hang Seng (Hong Kong) 20.888,24 +0,00 -2,50

Shanghai (Kina) 2.376,84 -1,38 +0,56

All Ordinaries (Australija) 4.365,59 +0,00 +0,76

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u utorak 20. ožujka 

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.430,70 -0,39 -0,22

Bovespa (Brazil) 67.285,56 -0,64 +1,65

Bolsa (Meksiko) 38.055,27 -0,53 -0,63

IPSA 40 (Čile) 4.614,38 -0,64 +1,58

21. ožujka, 2012. Broj 55 / 2012. 3

Tjedni newsletter Tema tjedna / Domaće dionice

 Četiri koraka naprijed, jedan natrag: tipično za bull market

Deset dionica u fokusu ulagača

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. AD Plastik ADPL-R-A 123,20 -2,55 5,790

2. Atlantska plov. ATPL-R-A 390,00 +13,70 3,112

3. Đ. Đaković hold. DDJH-R-A 82,89 -0,73 4,169

4. Hrvatski telekom HT-R-A 213,48 -2,99 24,771

5. Ingra INGR-R-A 8,33 +8,18 10,316

6. Luka Rijeka  LKRI-R-A 129,20 +8,57 3,638

7. Petrokemija PTKM-R-A 232,34 +16,18 13,224

8. Tisak TISK-R-A 232,00 +32,42 7,483

9. Viadukt VDKT-R-A 244,98 +30,48 2,867

10. Vupik VPIK-R-A 93,59 +6,57 5,422

Predah pred novi uzletNakon četiri uzastopna dana rasta, za investitore je došao i dan za uzimanje dobitaka, pa je tako Vijadukt zabilježio pad cijene od 10,92 posto, Petrokemija od 4,97 posto, Luka Rijeka 4,3 posto, Tisak 1,26 posto. Takvi scenariji tipični su za dugoročniji rastući trend, a profesionalci ih u svom žargonu nazivaju “korekcijama u bull marketu”. Nekoli-ko je dionica u utorak, dakako, svaka iz svojeg specifičnog razloga, doživjelo i osjetan porast cijene: Dioki, na primjer, za visokih 23,33 posto zbog najave o dogovoru vjerovnika. No, važno je uočiti visoke dnevne promete, u utorak više od 24 milijuna kuna.

Na tjednoj razini Petrokemija je osjetno poskupjela zbog spekulacija o skoroj privatizaciji, a Viadukt zbog najave su-djelovanja u gradnji novoga zagrebačkog aerodroma. Slje-deći prolazni cilj za Crobex je 200-dnevni pomični prosjek koji se nalazi na oko 1900 bodova.

Jučerašnji dan, utorak, bio je dan za ubiranje plodova; od srijede do ponedjeljka Crobex je osjetno rastao, da bi u utorak zabilježio oštar pad

Zagrebačka burzaod 13.3. do 20.3.2012.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.837,39 +2,29

CROBEX10 1.003,32 +0,87(*) Promjena zadnje vrijednosti u utorak 20.3.2012. u odnosu na zadnju vrijednost u utorak 13.3.2012.)

cjeni rizičnosti bankovnih plasmana. Drugo, banke su do-vedene u situaciju da i druge svoje biznise osim čisto bankov-nih pokreću s vlastitim kapitalom, što će ih prisiliti da više pozornosti posvete njihovoj stvarnoj rizičnosti i vjerojatno će ih navesti da znatno promijene način vođenja tih poslova.

“To će se mnogim investitorima učiniti kao teorijsko na-

klapanje, ali nipošto nije tako”, piše Lowy. “Nova pravila igre promijenit će stil upravljanja bankama, a promijenit će i na-čin na koji banke utječu na ekonomiju u cjelini. Svijet (ame-ričkog) bankarstva trebao bi postati znatno sigurniji za inve-stitore koji od banaka očekuju dividendu, uključujući i kupce preferencijalnih bankovnih dionica.”

Optimizam je zahvatio i Zagrebačku burzuCrobex se sprema presjeći 200-dnevni prosjek

‘12 28 Ožu 05 07 09 13 15 19

1.920,00

1.900,00

1.880,00

1.860,00

1.840,00

1.820,00

1.800,00

1.780,00

1.760,00

21. ožujka, 2012. Broj 55 / 2012. 4

Tjedni newsletter Obveznice

 Kako je Grčka ukinula vladavinu prava u Europi

Swapovi potvrdili učinkovitostGrčki vjerovnici koji nisu pristali otpisati više od polovice svojega potraživanja od Grčke, a osigurali su to potraživanje kupnjom swapova (credit default swaps ili CDS), dobili su za svoje grčke obveznice na aukciji održanoj prošloga tjed-na 21,5 posto nominalne vrijednosti tih zadužnica. Aukci-ja koju su organizirale tvrtke Markit Group Ltd. i Creditex Group Inc. prošla je glatko i po cijenama po ko-jima se inače trgovalo grčkim obveznicama. Na-kon toga izdavatelji, odnosno krajnji prodavatelji swapova za grčke zadužnice dužni su, u skladu s ugovorima koje su sklopili, isplatiti vlasnicima swapova oko 2,5 milijardi dolara.

U trenutku grčke ogluhe, najveće u povijesti, aktivno je bilo 4.369 ugovora za swapove koji su osiguravali 3,2 milijarde USD grčkoga duga. Urednu aukciju i isplatu swapova mnogi anali-tičari ocjenjuju vrlo pozitivno. Dobro je što su se CDS-ovi potvrdili kao primjenjivo sredstvo osiguranja naplate državnih dugova, osobito zato što u Europi još ima zemalja čiji dugovi predstavljaju za vjerovnike velik rizik. Stoga se smatra da će naplata CDS-ova za europsko tr-

Grčke obveznice osigurane swapovima prodane su na aukciji za 21,5 posto nominale, no bijes analitičara zbog načina na koji je Grčka bankrotirala ne stišava se

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000 13/06/2012 99,99 / 0,13 -0,010 / 0,045 21. 3.

Njemačka 2 godine

0,250 14/03/2014 99,84 / 0,33 0,000 / 0,000 21. 3.

Njemačka 10 godina

2,000 04/01/2022 99,58 / 2,05 -0,070 / 0,008 21. 3.

SAD 10 godina 2,000 15/02/2022 96-28 / 2,36 0-01 / -0,004 21. 3.

Australija 10 godina

5,750 15/05/2021 111,00 / 4,28 -0,131 / 0,015 21. 3.

Brazil 9 godina 10.000 01/01/2021 946,38 / 11,47 1,887 / 0,008 21. 3.

Japan 10 godina 1,000 20/03/2022 99,83 / 1,02 0,108 / -0,012 21. 3.

UK 10 godina 4,000 07/03/2022 113,91 / 2,42 0,000 / 0,000 21. 3.

žište državnih obveznica imati više pozitivne nego nega-tivne posljedice. No, bijes analitičara zbog načina na koji se Grčka oglušila na svoje dužničke obveze nije se smirio.

Nasilje Europske centralne bankeMnogi analitičari upozoravaju da je Grčka, kad je prisilila svoje vjerovnike na otpis potraživanja naknadnim unoše-

njem klauzula o “kolektivnoj akciji” u ugovore o prodaji obveznica, ukinula vladavinu prava u Eu-ropi. Sada su vjerovnici svih država u opasnosti da im se to ponovi i svi znaju da im ugovori koje su sklopili ne vrijede koliko ni papir na kojem su napisani.

Vladavinu prava derogirala je i Europska cen-tralna banka kada je svoje grčke obveznice zami-jenila zadužnicama na koje se klauzula o kolektiv-noj akciji ne odnosi, čime je svoja potraživanja od Grčke naknadno i jednostrano učinila nadređeni-ma potraživanjima ostalih vjerovnika. “Bio je to ekstremno kratkovidni ECB-ov potez i novi do-kaz štetnog djelovanja činovnika koji ne shvaćaju kako djeluju tržišta u stvarnom svijetu”, napisao je bloger pod šifrom The Credit Strategist.

Svetost ugovora pogazila je i Europska centralna banka kada je svoja potraživanja od Grčke učinila nadređenima svim ostalim potraživanjima

21. ožujka, 2012. Broj 55 / 2012. 5

Tjedni newsletter

Kina pretekla Indiju u potrošnji zlataPotražnja za nakitom i investicijskim zlatom (u tonama)

Q1‘09 Q3‘09 Q1‘10 Q3‘10 Q1‘11 Q3‘11

350300

Indija Kina

25020015010050

0

cijene u srijedu 21. ožujka u 9:00 sati

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

PROMJENA OD 14. 3. %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

travanj ‘12. 106,74 +0,27

Nafta Brent crude  (USD/barel)

travanj ‘12. 124,24 -1,39

Ulje za loženje (USD/galon)

travanj ‘12. 3,25 -0,61

Prirodni plin (USD/mm btu)

travanj ‘12. 2,34 +2,63

RBOB benzin (USD/galon)

travanj ‘12. 3,37 +0,30

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

cijene u srijedu 21. ožujka u 9:00 sati

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

PROMJENA OD 14. 3. %

Kukuruz  (USD /bušel)

ožujak ‘12. 648,00 -3,28

Soja  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 1.350,00 +0,07

Žito  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 644,00 -1,08

Zob  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 332,00 +0,30

Riža  (USD/CWT)

ožujak ‘12. 14,40 +1,91

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

cijene u srijedu 21. ožujka u 9:00 sati

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

PROMJENA OD 14. 3. %

Zlato  (USD/unca)

ožujak ‘12. 1.646,70 -2,04

Srebro (USD/unca)

ožujak ‘12. 31,81 -5,16

Bakar  (¢US/libra)

ožujak ‘12. 385,50 -0,04

Svjetske burzovne cijene metala

Zlato puni indijski proračunIndija, najveći potrošač zlata na svijetu, objavila je da će udvostručiti porez na uvoz zlata, objavio je 16. ožujka Bloomberg. Indija već drugi put ove godine diže porez na zlato, najprije u siječnju na dva posto, pa sada opet na če-tiri posto na zlatne poluge i zlatnike. Promijenjen je i na-čin obračuna: ranije se naplaćivao porez po težini, a sada u postotku od tržišne cijene. Ulagači u zlato, odnosno u udjele u fondovima koji kupuju i čuvaju zlato, zabrinuli su se.

No, razlozi zbog kojih Indijci kupuju zlato ostat će isti i ubuduće. Oni su duboko ukorijenjeni u indijskoj kulturi i običajima, potražnja za zlatom postoji i zbog želje sta-novnika da se zaštite od inflacije, a i zato jer je zlato vrlo lako prodati ili založiti za dobivanje kredita. Ipak, odmah nakon objave o povećanju poreza, cijena zlata u Londonu pala je 16. ožujka za 0,2 posto na 1.655,54 dolara za uncu.

Kina lani pretekla IndijuPrema podacima organizacije World Gold Council Date, Indija je 2011. bila najveći svjetski potrošač zlata, ali u če-tvrtom kvartalu pretekla ju je Kina. Novi indijski porez na zlato vjerojatno će još pojačati indijski pad i kineski uspon. Pad indijske potražnje mogao bi dodatno sniziti svjetsku cijenu zlata, a koliko, to se analitičari uglavnom ne usuđu-ju prognozirati, nego čekaju razvoj situacije koja je zasad neizvjesna: naime, ako će službeni uvoz zlata u Indiju pa-dati, krijumčarenje bi moglo rasti.

Analitičar i investitor na tržištu plementih metala Avi Gilburt, međutim, procjenjuje da bi u ovom trenutku cije-na zlata mogla biti na lokalnom minimumu, nakon kojega bi mogao uslijediti “iznimno snažan uspon”. To će se po-dići i cijene udjela u četiri američka zlatna ETF-a u kojima trenutno ima “fizičkog” zlata u tržišnoj vrijednosti većoj od 78 milijardi dolara.

Indija je ove godine dvaput povisila porez na uvoz zlata i srušila mu cijenu na svjetskom tržištu; istodobno, Kina je pretekla Indiju kao najveći svjetski potrošač zlata

Commodities

 Indija zabrinula ulagače u zlato

21. ožujka, 2012. Broj 55 / 2012. 6

Tjedni newsletter

Kršenje europskih pravila igrePrvoga siječnja ove godine u Mađarskoj je stupio na sna-gu novi ustav i niz ključnih zakona koji su odmah izazvali reakciju Europske komisije (EK). “Vlada” Europske unije provela je temeljitu analizu da li su novi mađarski zako-ni u skladu s temeljnim ugovorima EU i odlučila protiv Mađarske pokrenuti tri ubrzana postupka zbog kršenja europskih pravila. Prijestupi su se odnosili na umirovlje-nje sudaca i neovisnost sudova, te neovisnost agencije za zaštitu podataka, no osobito je zanimljiva drama koja se razvila oko ugrožavanja neovisnosti Mađarske centralne banke.

EK je 17. siječnja poslala mađarskoj vladi tri formalna upozorenja, na koja je Mađar-ska odgovorila 17. veljače, u danom roku od mjesec dana. No, EK nije bila zadovoljna pa je uzvratila svojim “obrazlože-nim mišljenjem”, nakon kojega se može obratiti i Sudu pravde EU. Kad je riječ o Mađarskoj centralnoj banci, Komisija je od mađarskih vlasti zatražila dodatna pojašnjenja i dokaze da poštuje europske propise. Taj spor i nije toliko važan koliko je zanimljiv, jer poka-zuje kako zemlje članice EU mogu suptilno i prefrigano kršiti pravila Europske unije, ali i to da takvi prijestupi Uniji ne promiču.

Tako je Europska komisija od mađarske vlade zatraži-la potvrdu da prestaje sa svojom praksom sistematičnog

 Komisija od Mađarske traži da prestane s pritiscima na guverneraEuropska ‘vlada’ ne dopušta Orbanu da protiv Mađarske centralne banke ratuje javnim priopćenjima i prijetnjama kako će guverneru smanjiti plaću

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Financijska regulativa EU

objavljivanja priopćenja za tisak u kojima kritizira odluke Mađarske središnje banke iz područja monetarne politike. Također, od Mađarske je zatraženo da obavijesti Komisiju i Europsku centralnu banku o novim proceduralnim kora-cima koje namjerava poduzeti te da se konzultira s ECB-om “na sustavan i pravodoban način” o svakom propisu iz njegova djelokruga koji namjerava donijeti.

Novčana kazna po danimaPrimjerice, informacije do kojih je Komisija došla ukazuju da je mađarska vlada i sustav plaća koristila kao sredstvo pritiska na guvernera Mađarske centralne banke, te da bi

onemogućila njezino neovisno djelovanje. Stoga je komisija pozvala mađarske vlasti da po-jasne svoja stajališta oko plaća za javni sektor...

Ako zemlje članice odbiju postupiti u skladu sa zakonima EU, EK ih može poslati pred Sud pravde. No što se događa ako neka zemlja članica odbije poštovati i sudsku presudu? U tom slučaju Komisija će poslati samo jedno pisano upozore-nje toj zemlji, a ostane li i to

bez uspjeha, ponovo će poslati članicu pred Sud, ovaj put s prijedlogom da Sud neposlušnu članicu kazni novčanom kaznom. Kazna ovisi o trajanju i težini prekršaja, te veliči-ni zemlje. Može biti jednokratna, a može biti i po danima, sve dok zemlja u prekršaju ne postupi u skladu sa nalozi-ma Komisije.

Jose Manuel Barroso, predsjednik EK, i Viktor Orban, neposlušni mađarski premijer