S K R I P TA - POZNAVANJE ZAKONA O LOVSTVU I PODZAKONSKIH AKATA

1. ta lovstvo u smislu novog Zakona o lovstvu obuhvata ?

Lovstvo u smislu novog Zakona o lovstvu obuhvata uzgoj, zatitu, lov i koricenje divljaCi kao dobra od opteg interesa koje uziva posebnu zatitu i koristi se pod uslovima i na naCin propisan ovim zakonom.

2. ta je divljaC u smislu novog Zakona o lovstvu ?

DivljaC, u smislu novog Zakona o lovstvu su sisari i ptice koji slobodno zive u prirodi.

3. Ko se sve moze baviti lovstvom ?

Lovstvom se mogu baviti pravna lica kojima je to osnovna djelatnost, pravna lica u oblasti umarstva i poljoprivrede, lovaCke organizacije i fiziCka lica pod uslovima i na naCin utvrdjen ovim zakonom.

4. Kako se moze vriti lov zaticene divljaCi ?

Lov zaticene divljaCi moze se vriti samo u granicama prirodnog i vjetaCkog prirasta.

5. Ko je korisnik lovita ?

Korisnik lovita je pravno lice kome je lovite dato na gazdovanje.

6. Da li drzava pomaze lovstvu ?

Da, drzava materijalno pomaze zatitu, uzgoj divljaCi i unapredjenje lovstva.

7. Zato se obrazuju lovita i donose lovne osnove i drugi planski dokumenti ?

Radi obezbjedjenja sprovodjenja odgovarajucih mjera zatite,uzgoja i racionalnog koricenja divljaCi na odredjenom prostoru koji Cini prirodnu, geografsku i ekoloku cjelinu obrazuju se lovita i donose lovne osnove i drugi planski dokumenti.

8. Ko vri upravni nadzor nad izvravanjem odredaba Zakona o lovstvu i propisa donesenih na osnovu njega ?

Ministarstvo nadlezno za poslove lovstva, tj. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede.

9. ta se smatra zaticenom divljaCi ?

Zaticenom divljaCi se smatra divljaC za koju je lov trajno zabranjen ili je zabranjen u odredjenom periodu.

10. ta je to uzgoj divljaCi ?

Uzgoj divljaCi je preduzimanje mjera koje obezbjedjuju obnavljanje, odrzavanje i povecanje broja i kvaliteta divljaCi, prema prirodnim i drugim mogucnostima lovita.

11. ta je to vjetaCki prirast ?

VjetaCki prirast je unoenje vjetaCki uzgojene divljaCi u lovite.

12. ta je to rezervat ?

Rezervat je dio lovita u kojem se preduzimaju posebne mjere gajenja i zatite, radi obnavljanja (reprodukcije) divljaCi.

13. ta je to lovni zabran ?

Lovni zabran je izdvojena povrina u lovitu na kojoj je zabranjen lov.

14. ta je to lovostaj ?

Lovostaj je period u kome je zabranjeno loviti, progoniti ili uznemiravati divljaC.

15. ta podrazumijeva gazdovanje lovitem ?

Gazdovanje lovitem podrazumijeva uzgoj divljaCi; zatitu divljaCi; zatitu stanita i gnijezdilita divljaCi; lovljenje, hvatanje i koricenje divljaCi; izgradnju i odrzavanje lovno-uzgojnih i lovno-tehniCkih objekata; stavljanje u promet divljaCi i drugih proizvoda od divljaCi; utvrdjivanje brojnog stanja divljaCi, donoenje lovne osnove i izrada planova i drugih planskih dokumenata.

16. Koja je to divljaC zaticena trajnom zabranom lova ?

Ris, hermelin, meCe medvjeda do dvije godine starosti, srna i njeno lane, divokoza i njeno jare, kouta i njeno tele, vidra, veliki tetrijeb, mali tetrijeb, ljetarka, poljska jarebica, nesiti

(pelikan), Caplje, kaikare, raznjevi, rode, labudovi, utva zlatokrila, utva morska, sve ptice grabljivice orlovi: sup, orlovi leinari, jastrebovi izuzev jastrebova kokoara, eje, lunje, sokolovi, sivi zdral, droplja, galebovi i Cigre, sove, komoran-vranac, kreja, bukaC, vivak, podzvizdaC, ronac, gnjurac, barska kokoka, zalarka, prutke i galica.

17. Koja dlakava divljaC se zaticuje lovostajem (zabranom lova u odredjenom periodu) ?

Jelen, jelen lopatar, srndac, divojarac, muflon, kozorog, zec, vjeverica, puh veliki i medvjed.

18. Koja pernata divljaC se zaticuje lovostajem (zabranom lova u odredjenom periodu) ?

Fazan, prepelica, jarebica kamenjarka, guske, patke, ljuke, liske i golubovi.

19. Koja je to nezaticena divljaC ?

Vuk, akal, lisica, divlja maCka, jazavac, tvor, mala lasica, kuna, divlja svinja, vrana, svraka i sojka.

20. Da li je dozvoljeno trovati divljaC ?

Ne, zabranjeno je Clanom 17. Zakona o lovstvu.

21. Ko moze da obavlja struCne poslove uzgoja, zatite i organizovanja lova divljaCi ?

Samo lica sa najmanje zavrenom srednjom kolom: umarske, veterinarske, bioloke ili poljoprivredne struke- stoCarskog smjera.

22. Ko moze da bude Cuvar lovita ?

Lice koje je zavrilo srednju kolu, ima polozen lovaCki ispit i koje ispunjava uslove za noenje oruzja.

23. Na kojim povrinama se ustanovljavaju lovita ?

Na povrinama zemljita, voda i uma, bez obzira na svojinu koje predstavljaju prirodnu i zaokruzenu lovno-privrednu cjelinu i na kojima postoje prirodni i drugi uslovi za uspjean razvoj lovstva.

24. Da li lovita obuhvataju ogradjene prostore u kojima se vjetaCki uzgaja divljaC, povrine mora, ribnjaka, naselja, groblja, javne puteve, dvorita seoskih domacinstava ?

Ne.

25. Ko ustanovljava lovita ?

Vlada RCG, na predlog resornog ministarstva.

26. Na koliko se godina i kome daje lovite na gazdovanje ?

Na 10 godina i to pravnim licima koje ispunjavaju odredjene uslove.

27. Koji je osnovni planski dokument koji korisnik lovita mora da donese ?

Lovna osnova za period od 10 godina.

28. ta je to godinji lovni plan ?

Za sprovodjenje lovne osnove korisnik lovita donosi godinji lovni plan koji sadrzi sve vrste radova i mjere po obimu, mjestu i vremenu koje treba preduzeti u lovitu u toj godini. Godinji lovni plan mora biti u skladu sa lovnom osnovom.

29. ta lov divljaCi obuhvata ?

Lov divljaCi obuhvata odstrijel, hvatanje i sakupljanje odstrijeljene divljaCi.

30. Ko izdaje lovaCku dozvolu, a ko lovnu kartu ?

LovaCku dozvolu izdaje korisnik lovita, a lovnu kartu LovaCki savez Crne Gore.

31. Kome se moze izdati lovaCka dozvola i lovna karta ?

Samo licu koje ima polozen lovaCki ispit i odobrenje za noenje lovaCkog oruzja.

32. Kojim oruzjem se divljaC lovi ?

LovaCkim oruzjem pukom saCmaricom i lovaCkim karabinom.

33. Da li je zabranjeno loviti divljaC ako je ugrozena pozarom, poplavom, snijeznim nanosima, poledicom, upotrebom farova, baklji?

Da.

34. Da li je dozvoljeno loviti divljaC hrtovima i poluhrtovima ?

Ne.

35. Da li je zabranjeno loviti divljaC otrovom, omCama, zamkama, klopkama, gvozdjima, mrezama, vjetaCkim i zivim mamcima, omamljujucim sredstvima ?

Da.

36. Da li je dozvoljeno loviti divljaC poluautomatskom lovaCkom pukom sa vie od 2 metka, poluautomatskim lovaCkim karabinom, vojniCkim oruzjem i vojniCkom municijom ?

Nije dozvoljeno.

37. Da li je dozvoljeno loviti divljaC na udaljenosti vecoj od 200 metara od naselja ili objekata za stanovanje ?

Da.

38. Da li je dozvoljeno loviti divljaC nerasnim i neobuCenim psima ?

Nije dozvoljeno.

39. Koji su to dokumenti koji su potrebni da bi se ulovljena divljaC i trofeji divljaCi mogli iznijeti iz lovita ?

Propratnica i trofejni list.

40. ta sve spada u trofeje divljaCi ?

Rogovlje svih vrsta jelena i srndaca, rogovi divojarca i muflona, kljove divlje svinje, lobanja i krzno medvjeda, vuka i divlje maCke, kao i preparirana divljaC i njeni preparirani djelovi.

41. Ko je odgovoran za tetu koju priCini lovostajem zaticena divljaC ?

Korisnik lovita.

42. Ko vri inspekcijski nadzor u oblasti lovstva ?

Inspekcijski nadzor u oblasti lovstva vri ministarstvo nadlezno za poslove lovstva preko lovnih inspektora.

43. Kojim danima se u toku lovne sezone moze vriti lov divljaCi ?

Samo nedjeljom i u dane praznika.

44. Kada je period lovostaja za medvjeda ?

Od 01. februara do 30. septenbra.

45. Kada je period lovostaja za zeca i jarebicu kamenjarku ?

Od 04. januara do 30. septembra.

46. Kada je period lovostaja za prepelicu ?

Od 01. januara do 15. avgusta.

47. Kada je period lovostaja za srndaca ?

Od 01. oktobra do 15. jula.

48. Kada je period lovostaja za divojarca ?

Od 01. januara do 31. jula.

49. Kada je period lovostaja za jelena ?

Od 01. januara do 31. jula.

50. Kada je period lovostaja za divlju patku i divlju gusku ?

Od 01. marta do 15. avgusta.

51. Za koje se nezaticene divljaCi ustanovljava novCana nagrada koja se dodjeljuje iz sredstava budzeta Republike ?

Za vuCicu, vuka, mladunCe vuka i akala.

52. ta je to lovna karta ?

Lovna karta je dokument kojim se lovcu uz lovaCku dozvolu obezbjedjuje pravo na lov, odnosno pravo na ulazak u lovite radi lova.

53. Za koja lovita vazi lovna karta u Republici ?

Lovna karta vazi za sva lovita u Republici Crnoj Gori i nacionalne parkove u kojima je dozvoljen lov divljaCi.

54. Za koji period se izdaje lovna karta domacim, a za koji period inostanim lovcima ?

Lovna karta se izdaje domacim lovcima na jednu kalendarsku godinu, a inostranim lovcima na 10 dana.

55. Kada je period lovostaja za bekasinu, lisku, divljeg goluba i grlicu ?

Od 1. marta do 31. jula.

56. Kada je period lovostaja za ljuku ?

Od 1. marta do 30. septembra.

57. Kada je period lovostaja za fazana ?

Od 1. februara dom 30. septembra.

O P T I D I O

1. ta je to lovna osnova ?

Lovna osnova je obavezan planski dokument kojeg donosi korisnik lovita i na osnovu nje se vri gajenje, zatita, racionalno koricenje divljaCi, uredjenje i odrzavanje lovita.Sadrzi osnovne podatke o lovitu, o korisniku lovita, ciljevima gazdovanja, mjerama za ostvarivanje tih ciljeva, mjerama za spreCavanje tete od divljaCi, ekonomsko-finansijsku osnovu gazdovanja, kartu lovita i evidenciju o izvrenim radovima i mjerama u lovitu.

2. ta su to sjekaCi, a ta brusaCi ?

Trofej kod divlje svinje su kljove koje se sastoje od oCnjaka donje vilice tzv. sjekaCa i zatupastih oCnjaka gornje vilice tzv. brusaCa.

3. Koja divljaC ima rogove, a koja parogove (rogovlje) ?

Rogove imaju divokoza, kozorog i muflon, dok parogove (rogovlje) imaju jelen, jelen lopatar i srndac.

4. Kakva je razlika izmedju rogova i parogova (rogovlja) ?

Rogovi su rozna masa (nijesu dio skeleta), rastu cijelog zivota i ne otpadaju. Parogovi su kotana tvorevina, istog su sastava kao skelet i dio su skeleta, te otpadaju svake godine.

5. ta je to bast ?

Bast (perika, Cupa) je zatitna kozica parogova kod familije jelena pokrivena dlaCicama koja ih obavija od poCetka njihovog rasta i preko koje se krvnim sudovima parogovi snadbijevaju materijama za raCenje i okotavanje.

6. ta je to reintrodukcija divljaCi ?

Reintrodukcija divljaCi predstavlja unoenje odredjene vrste divljaCi na stanita sa kojih je ona nestala.

7. Kako se srndac zimi najlake razlikuje od srne ?

Srndac ispod zakrzljalog repa ima povrinu sa bijelom dlakom u obliku elipse, a srna u obliku obrnutog srca tzv. keceljice.

8. ta je to remiza ?

Remiza je mala, gusta uma zasadjena radi zatite i sklonita divljaCi.

9. Kako smo podijelili lovne objekte ?

Lovne objekte smo podijelili na lovno-uzgojne (hranilita, pojilita, solita, prihvatilita), lovno-tehniCke (Ceke, stabilni objekti za hvatanje divljaCi, lovaCke staze i prelazi, priruCne klanice i hladnjaCe) i lovni-turistiCke objekte (lovaCke kuce, lovaCki domovi).

10. ta je to prikradanje (uljanje) ?

Prikradanje je naCin lova kada se lovac, koristeci svaki moguci zaklon, prikrada divljaCi dok ne dodje na pukomet.

11. ta je to bremenitost ?

Bremenitost je vremensko razdoblje od oplodnje do donoenja mladih na svijet.

12. ta je to embriotenija ?

Embriotenija je pojava kada zametak poCne da se razvija, a zatim jedan period miruje (u jesen kod srne) da bi kasnije nastavio sa rastom, a sve iz razloga da bi donoenje mladih na svijet bilo u najpovoljnijem periodu.Embriotenija je karakteristiCna za srne i jazavca.

13. ta je to mimikrija ?

Mimikrija predstavlja prilagodjavanje boje tijela divljaCi boji i tonu okoline u kojoj ona zivi sa ciljem da se zatiti.Najbolji primjer je zec.

14. ta su to lovno produktivne povrine ?

Lovno produktivne povrine su djelovi lovita na kojima divljaC ima uslove za stalan opstanak i razmnozavanje. Na ovim povrinama se divljaC uzgaja, zaticuje i iskoricava.

15. ta su to lovno neproduktivne povrine ?

Lovno neproduktivne povrine su djelovi lovita na kojima divljaC nema uslove za stalan opstanak i razmnozavanje ili na kojima je nepozeljna ili tetna.Na ovim povrinama divljaC se zaticuje i lovi, ali se ne uzgaja.

16. ta je to ornitologija ?

Ornitologija je nauka koja prouCava naCin zivota ptica, njihovu gradju, porijeklo, reprodukciju, let, puteve seobe i dr.

17. ta su to Ceke ?

Ceke su lovno-tehniCki objekti koji sluze za osmatranje, snimanje i lov divljaCi.Prema naCinu gradnje i namjeni Ceke mogu biti pokretne, priruCne i stalne (otvorene i zatvorene).

18. ta je to kruzni lov ?

Kruzni lov je naCin lova kada lovci i pogoniCi zatvore veliki krug i polagano se krecu ka centru kruga dizuci i loveci divljaC. Karakteristian je za ravniCarske predjele.Ovako se love zeCevi i fazani.

19. Ko je lovac ?

Lovac je Covek koji se bavi lovom, koji je zavrio lovaCki (pripravniCki) staz i polozio lovaCki ispit, posjeduje dozvolu za lov, lovnu kartu i dozvolu za noenje oruzja.

20. ta je skupni lov ?

Skupni lov je lov sa tri do nekoliko desetina lovaca.

21. ta je to skit ?

Skit je disciplina gadjanja glinenih golubova.Golubovi se izbacuju iz dvije kucice, jedna nasuprot drugoj, dok lovac-strijelac mijenja mjesto u polukrugu.Gadjaju se 25 glinenih golubova, a pogodak je valjan ako je golub pogodjen prije graniCne taCke koja se nalazi na 40-tom metru.

22. ta je to hibernacija ?

Hibernacija ili zimski san je faza mirovanja organizma koja se javlja preko zime u sjevernim i umjerenim krajevima (specijalno kod sisara medvjed, jazavac).

23. ta je mrcinite ?

Mrcinite je mjesto na kome se stavlja uginula ili za tu svrhu usmrcena domaca stoka da bi se namamio medvjed, vuk, lisica ili neki drugi mesojed.

24. Za koje vrste divljaCi je so posebno znaCajna ?

So je posebno znaCajna za divljaC koja spada u podred prezivara

(jelen, jelen lopatar, srna) i za njih predstavlja neophodnu komponentu hrane.Takodje, preko soli (briketa) mogu se dati razni medikamenti koji sluze kao preventiva u borbi protiv nekih bolesti.

25. Koja su tri osnovna naCina gajenja divljaCi ?

Tri osnovna naCina gajenja divljaCi su:

prirodni naCin gajenja u prirodnoj sredini otvorenih ili slobodnih lovita;

gajenje u ogradjenim ili prirodno omedjanim prostorima

gajenje u uzgajalitima (farmama divljaCi)

Osim ovih naCina postoji i jo jedan naCin gajenja, kao kombinacija prethodnih naCina tzv. kombinovani naCin gajenja.

26. Kako smo podijelili zatitu divljaCi ?

Zatitu divljaCi smo podijelili na zatitu od: prirodnih nepogoda, predatora, lovokradje i krivolova, raznih bolesti i povreda.

27. ta je to prihranjivanje divljaCi ?

Ponuda hrane nije ista u toku godine i naroCito kod biljojeda u zimskom periodu, kad snijeg pokrije ionako oskudne izvore hrane, nuzno je divljaCi ponuditi pripremljenu hranu iz skladita. Tu uzgojnu mjeru nazivamo prihranjivanje divljaCi.

28. ta su to pojilita ?

Pojilita su lovno-uzgojni objekti koji se postavljaju u lovitima gdje nema vode ili je nema u toku cijele godine ili je nepristupaCna ili zagadjena.

29. ta je to lov prigonom ?

Lov prigonom je takva vrsta lova u kome pogoniCi prigone (nateruju) divljaC sa jedne strane prema drugoj, gdje su lovci rasporijedjeni pravolinijski ili polukruzno i Cekaju na, unaprijed odredjenim mjestima. Lovom rukovodi lovnik i jedino on u toku lova moze naredjivati kako da se lovci krecu i ostalo u vezi s lovom. Ovako se lovi fazan, zec i druga sitna divljaC, a od krupne divlja svinja.

30. ta je pogon ?

Pogon je takva vrsta lova u kome su lovci ujedno i pogoniCi. Na ovaj naCin se love uglavnom sve vrste sitne divljaCi. Pri tom u istom redu napreduju pogoniCi i lovci. Udaljenost izmedju lovaca je dvostuka od efikasnog dometa saCmarice (oko 70 metara). Na krilima, koja su malo isturena, uglavnom idu lovci, tako da divljaC ne bjezi u stranu. Pri lovu pogonom vazno je da pogoniCim idu u liniji zajedno s lovcima, da ne bi dolo do nesrece prilikom pucanja. PogoniCi pretrazuju teren i krecu se levo-desno i dizu divljaC.

31. ta je to kaljuzite ?

Kaljuzite je plitko prirodno ili vjetaCko udubljenje u zemlji koje je stalno natopljeno vodom u kojoj se divljaC kaljuza (posebno divlje svinje).

32. Koje su glavne karakteristike sisara ?

Glavne karakteristike sisara su: imaju krzno, radjaju zive mladunce, mladunce hrane mlijekom koje luCe iz mlijeCnih zlijezda. Kod vecine sisara (zvijeri, glodari) novorodjeni mladunci su bespomocni, krace ili duze vrijeme slijepi. Kod papkara i zeCeva mladi progledaju Cim se rode, mogu stajati, a nakon kraceg vrijemena i slijediti roditelje.

33. Koje su glavne karakteristike ptica ?

Glavne karakteristike ptica su: koza je prekrivena perjem, prednji udovi su pretvoreni u krila, noge su prekrivene roznim ploCicama, kosti su im uplje (pteumatiCne) i lake, razmnozavaju se iz jaja. Izlezeni ptici su ili nemocni te ostaju dugo u gnijezdu gdje im roditelji donose hranu (skoro kod svih vrsta koje se ne lijezu na zemlji) ili odmah poslije piljenja idu za roditeljima (jarebice i druge koke, patke i druge plovue).

34. Da li zec spada u red glodara ?

Ne, zec spada u red dvozubaca. Najbitnija razlika izmedju pripadnika ovog reda i glodara je to oni imaju u gornjoj vilici, osim glodnjaka, i tzv. zaglodnjake, usadjene iza pravih glodnjaka. Osim toga, zeCevi ne mogu uzimati hranu prednjim nogama kako to Cine skoro svi glodari i hrane se iskljuCivo biljnom hranom, dok mnogi glodari jedu i meso.

35. ta je to populacija ?

Populacija je prostorno-vrijemenski integrisana grupa jedinki iste vrste, koja raspolaze zajedniCkim skupom naslijednih faktora, naseljava odredjeni prostor, pripada odredjenom ekosistemu i u okviru koje su jedinke povezane medju sobom, u prvom redu, odnosima razmnozavanja i prezivljavanja.

36. ta je to krivolov ?

Krivolov je svaka radnja koju uCini lovac, Clan lovaCkog udruzenja u lovitu gdje je Clan ili struCno lice u lovitu svog preduzeca gdje radi, a koji se kosi sa pravnim aktima pravilnicima lovaCkog udruzenja ili preduzeca i Zakonom o lovstvu i podzakonskim aktima.

37. ta je to lovokradja ?

Lovokradja je bespravno, protivzakonito lovljanje, ubijanje ili prisvajanje divljaCi ili njenih djelova od osoba koje nijesu lovci tj. nijesu Clanovi lovaCkih udruzenja ili radnici struCnih sluzbi u preduzecima koje gazduju lovitima.

38. ta je to kodeks lovaca ?

Postoje slozene situacije i prilike koje se ne mogu regulisati Zakonom i pravnim aktima sa imperativnom snagom (npr. odnos lovca prema divljaCi, drzanje lovca u lovu i sl.). Tamo gdje prestaje Zakon djeluju drutvene norme zasnovane na svjesti i savjesti, na tradiciji i obiCajima o tome govori kodeks lovaca.

39. ta to propisuje kodeks lovaca ?

- Dobar lovac ce se starati da u lovite uvijek vie unese, nego to iz njega uzima, i to na naCin i u periodu kada se populacijama divljaCi nanosi najmanja teta;

- Lovac ce loviti samo onu divljaC Ciji je odstrijel dozvoljen u odrijedjeno vrijeme i u odrijedjenom broju.Nece dizati puku na zaticenu divljaC, a odustace da puca na sasvim mladu divljaC i podmladak, bez obzira da li je lovna sezona ili ne;

- Pravi lovac nikada ne puca na zeca u logi ili na ptice na zemlji, na grani ili na vodi.Ne puca se takodje ni oko naselja, ni u polju ili umi ako su tamo prisutni radnici koji obavljaju svoj redovan posao;

- Nikada se ne puca na divljaC koja se ne prepoznaje, ili se ne vidi dobro;

- U lovu se puca samo ako je divljaC na pukometu i kada je lovac siguran da ce pogoditii tako da je usmrti na mjestu i sprijeCi da se ona muCi ranjena.Nije lovaCki radovati se i onda kada je meta pogodjena, ali ne smrtno, pa nastavi da trCi ili leti;

- Nikada se ne puca iz velike blizine, jer ce se divljaC ili promaiti ili otetiti i uCiniti neupotrebljivom.SaCmaricom se ne puca na vecoj udaljenosti od 50, a kuglarom na 150 metara, jer je mogucnost ranjavanja veoma velika, a pogotka sluCajna;

- Ako se u lovu naidje na ranjenu divljaC treba pucati i prekratiti joj muke;

- U lov se ne vodi pas koji nema ispit u radu, ili kuja u zaru;

- Na divljaC se puca samo odgovarajucom saCmom ili kuglom;

- Pre polaska u lov treba provjeriti ispravnost oruzja.Poneti dovoljno metaka i ne traziti ih od drugih lovaca na zajam;

- Ako je lovac bio loe srece ili nije imao ulova nece stavljati zamjerke lovniku, domacinu ili drugovima;

- Ako je grupni lov, lovac nece protestvovati zbog mjesta kojeg mu je odrijedio lovnik;

- U toku lova obavjezno je pridrzavati se uputa lovnika;

- U toku lova ne puca se na divljaC koja ide ka drugom lovcu, prolazi ili leti blize njemu;

- Ne objanjavati se oko toga ko je pogodio divljaC to ce odrijediti lovnik na osnovu pravila da je sitna divljaC odstijeljena od onog lovca koji je pucao zadnji na nju, a ako se radi o krupnoj divljaCi onda se smatra da ju je odstrijelio onaj koji je prvi pucao.SebiCnost nije osobina dobrog lovca;

- Lovac nece sam sebe pozivati u lov, a ako je grupni lov nece sam birati ulov, vec ce saCekati da mu ulov preda lovnik ili drugi organizator lova;

- U toku lova i lovac i pogoniCi vodice raCuna da ne prave tetu u lovitu na usjevima, zasadima ili objektima;

- Sa pukom treba biti predostrozan.Prilikom dolaska u lovite, kao i pri odlasku kuCi, bilo da se putuje autobusom, autom ili vozom, puka se drzi rastavljena u futroli.Puka se sklapa i puni tek kad se stigne do mjesta gdje poCinje lov.Ona se prazni i puni uvijek okrenuta ka zemlji u stranu od lovaca i ljudi ili okrenuta u vis;

- Poslije povratka iz lova puka se oCisti, spakuje i ostavi zajedno sa municijom na bezbijedno mjesto, nedostupno ukucanima, a naroCito djeci;

- NIKADA, ni u najvecoj ali ne okretati puku u pravcu Covjeka;

- Ukoliko nastanu opravdani razlozi da lovac mora da napusti lov, on to moze uCiniti tek poto obavijesti ostale uCesnike lova (da ne pomisle da mu se neto desilo);

40. ta je to prsk, a ta rika ?

Prsk je parenje divokoza koje se odigrava u drugoj polovini novembra i decembru. Rika je parenje jelena koje poCinje u septembru i traje do polovine oktobra.

41. ta je to monogamija ?

Monogamija je pojava kada se jedan muzjak pari samo sa jednom zenkom (primjer: poljska jarebnica, patka gluvara, umska ljuka, medvjed).

42. ta je to poligamija ?

Poligamija je pojava kada se jedan muzjak pari sa vie zenki (primjer: jelen, divokoza, tetrijeb, divlja svinja).

43. Kada je vrijeme parenja srna, a kada vrijeme kocenja i druge karakteristike ?

Vrijeme parenja srna je u julu i avgustu, dok je vrijeme kocenja u maju i junu. Tezina su od 15 30(35) kg, visine75 cm. Parogove ima samo muzjak, obiCno su to esterci, koje srndac odbacuje o novembru, novi se potpuno formiraju u aprilu. Boja dlake je crvenkasta ljeti, a sivo-

mrka zimi.IskljuCivi je biljojed i prezivar. Teritorijalna je vrsta, lovi se uglavnom sa visokih Ceka, uljnjem, a u poljskim lovitima i iz zapreznih kola.

44. Kada je vrijeme parenja vukova, a kada vrijeme kocenja, koliko mladih se obiCno okoti i druge karakteristike ?

Vrijeme parenja vukova je u januaru i februaru, vrijeme kocanja u aprilu, a broj mladunaca je obiCno 3 ili 4. Vuk je tezak 40 50(60) kg, visine do 85 cm, duzine i do 170 cm (od Cega je rep 50 cm). Boja dlake mu je razliCita: od sivo-mrke, preko zuckasto-sive do svijetlo sive. IskljuCivi je mesojed.

45. Kada je vrijeme parenja lisica, a kada vrijeme kocenja, koliko mladih se obiCno okoti i druge karakteristike ?

Vrijeme parenja lisica je u januaru i februaru, vrijeme kocanja u aprilu, a okoti se obiCno 3 do 6, rijetko 7 mladih. Tezina lisice je od 7 do 10 kg, visina 40 cm, a duzina do 90 cm plus rep 40 cm. Boja dlake se prilagodjava tonu terena gdje zivi, ima je u svim nijansama od crvenkasto-zuckaste do kestenjasto-zute, sasvim crnih i sasvim bijelih. Nije iskljuCivi mesojed. Love se hajkom (prigonom), zasjedom, Cekanjem pred jamom.

46. Koja je to ptica iz naih krajeva koja proseCno snese najvie jaja ?

Poljska jarebica, prema nekim autorima i do 25 jaja.

47. Koliko moze biti tezak veliki tetrijeb, koliko proseCno snese jaja, koliko lezi na njima i kada je period piljenja ?

Muzjak velikog tetrijeba moze biti tezak i preko 5 kg, a zenka do 2,5 kg, proseCno snese 6 10 (16) jaja na kojima zenka lezi 26 28 dana. Period piljenja je u maju i junu.

48. ta je to mitarenje ?

Mitarenje je redovno mijenjanje perja kod pernate divljaCi (moze biti sezonsko i mladalaCko). ObiCno se ova pojava deava jedanput godinje, kod nekih ptica i dva puta.

49. ta je to lovna godina ?

Lovna godina je period od 1. aprila tekuce godine do 31. marta naredne godine.

50. ta je kapacitet lovita ?

Kapacitet lovita je najveci broj jedinki koji moze obitavati u lovitu bez tete po ostale biljne i zivotinjske vrste.

51. ta je etologija ?

Etologija je nauka koja se bavi izuCavanjem ponaanja zivotinjskih organizama.

52. ta je to brojnost, a ta gustina populacije ?

Brojnost populacije je ukupan broj jedinki u populaciji i predstavlja apsolutni pokazatelj. Gustina populacije je prosjeCan broj jedinki na jedinici povrine jedne populacije i predstavlja relativan pokazatelj izrazava se u dvije veliCine: prosjeCna gustina na ukupnoj povrini i prosjeCna gustina na lovno produktivnoj povrini.

53. Od Cega zavisi brojnost populacije ?

Brojnost populacije zavisi od nataliteta (sitnije zivotinje su plodnije od krupnih), mortaliteta (raste sa pogoranjem uslova sredine i on je osnovni faktor brojnosti neke vrste) i migracije divljaCi.

54. ta je to polni dimorfizam ?

Polni dimorfizam je pojava da se muzjak i zenka razlikuju po morfolokim karakteristikama. Vrste kod kojih je polni dimorfizam izrazen su fazan, veliki tetrijeb, patka gluvara, srna, jelen, dok je zec primjer vrste kod koje nije izrazen polni dimorfizam.

55. ta je to idealna, ta realna, a ta gazdinska starost ?

Idealna starost je duzina zivota koja bi mogla da se realizuje ako ne bi bilo negativnih ekolokih faktora, prije svega predatora. Tako je idealna starost zeCeva 15 20 godina, ali u prirodi svega 12% prezivi drugu godinu, a gotovo niko trecu godinu. Realna (stvarna) starost je starost koju neka jedinka dozivi u populaciji. Gazdinska starost je zivotni vijek za koji mi planiramo da gajimo neku vrstu. Znatno je manja od idealne starosti i zove se i ophodnja. To je, u stvari, period od radjanja do odstrijela.

56. Koji sve redovi spadaju u klasu sisara ?

U klasu sisara spadaju slijedeci redovi: dvozupci (zeCevi i kunici), glodari, zvijeri i papkari.

57. Na koje familije smo podijelili red zvjeri ?

Zvjeri smo podijelili na: familiju pasa (vuk, lisica,akal), maCaka (ris, divlja maCka), medvjeda i kuna (kuna, lasica, tvor, jazavac,vidra).

58. ta je to lovna etika ?

Lovna etika obuhvata skup (uglavnom nepisanih) naCela i pravila koja se postavljaju pred lovce kao specifiCnu skupinu ljudi Ciji je glavni cilj gajenje i zatita divljaCi, a zatim i lov kao dio racionalnog i planskog lovnog gazdovanja. RijeC etika potiCe od grCke rijeCi etikos, to znaCi moralan, smeran. Sadrzina lovne etike je paznja, lijepo ponaanje, drugarstvo, pruzanje pomoci.

59. ta to propisuje lovna etika ?

Lovna etika propisuje slijedece:

- Pristojan lovac ce na poziv u lov odgovoriti i potvrditi dolazak ili ga odbiti, zahvaliti se organizatoru.Ako je prihvatio poziv trudice se da na zakazano mjesto za poCetak lova stigne na vrijeme;

- U lov se ide ispavan i trijezan;

- Lovac se za vrijeme uzine u toku lova, ako je donio hranu za sebe nece odvajati u stranu i jesti sam;

- Prije odmora za jelo, lovac ce svog psa odvojiti u stranu, vezati ga, nahraniti i napojiti;

- Treba se kloniti neumjesnih priCa, hvalisanja i gordosti, zbog eventualnog uspjeha u lovu;

- Uredno placanje Clanarine i ispunjavanje drugih materijalnih i radnih obaveza prema lovaCkoj organizaciji je pitanje lovaCke Casti;

- Ako lovac primjeti lovokradju, uginuce, zagadjenje terena i druge negativne pojave, treba odmah obavijestiti lovaCku organizaciju koja gazduje lovitem;

- Lovac ce svoja iskustva prenositi na druge, a naroCito na mladje lovce;

- Citanjem lovaCkih glasila, posjecivanjem predavanja, seminara o lovstvu i sl. lovac ce sticati neophodna saznanja o struCnim i nauCnim dostignucima iz ove oblasti;

- Pripadnost lovaCkoj organizaciji lovac ce ispoljavati raznim znacima i znaCkama, odjecom i drugim obiljezjima.

60. ta je to pjevalite ?

Pjevalite je mjesto na kome ptice izvode svoj ljubavni pjev npr. veliki tetrijeb i mali tetrijeb (ruevac).

61. ta su to plovue ?

Plovue su ptice koije na nogama imaju opne izmedju prstiju, za plivanje i ronjenje (patke, guske, labudovi, ronci).

62. Koja su osnovna pravila prihranjivanja divljaCi ?

Osnovna pravila prihranjivanja divljaCi su:

Hrana koja se iznosi divljaCi treba da bude to prirodnija po svom sastavu i da nije budjava;

Posebnu brigu treba pokloniti kvalitetu hraniva u odnosu na uCece belanCevina;

Hrana treba da bude to raznovrsnija.JednoliCna hrana izaziva sitost kod divljaCi, a u stvari, predstavlja kvalitativno gladovanje;

Vrsta hrane i naCin iznoenja u toku zime mora da podmire potrebe svih vrsta divljaCi u lovitu i svih uzrasnih kategorija;

Hrana se divljaCi mora obezbijediti svakodnevno;

Hrana se mora davati u hranilitima prikladnim za vrste divljaCi koje se nalaze u lovitu, a nikako se ne smije razbacivati po lovitu.

63. Koje su to vrste hraniva koje se daju divljaCi u zimu ?

Postoje vie vrsta hraniva kojima se divljaC hrani tokom zime:

Kabasta hrana livadsko sijeno, lucerka, lisnik, stoCni kelj, silaza;

Zrnasta hrana kukuruz, zitarice, suncokret;

Gomoljasta hrana repa

Osim ovoga, divljaCi se daju i nusproizvodi pri industrijskoj preradi otpaci pri preradi voca i povrca, treber, rezanci ecerne repe. Za krupnu divljaC je neophodna i so.

64. Kako dijelimo selekciju divljaCi ?

Selekcija je jedna od najvaznijih uzgojnih mjera, naroCito kod krupne vrste divljaCi. Razlikujemo dvije vrste selekcije: prirodnu i uzgojnu (vjetaCku) selekciju. Prirodna selekcija divljaCi vri se pod uticajem ekolokih faktora prirodne sredine tako da prezivljavaju, po pravilu , najbolje jedinke u populaciji. Uzgojna selekcija divljaCi je takva selekcija pri kojoj lovouzgajivaC uCestvuje u odabiranju grla koja ce dati bolje potomstvo, odnosno jedinke koje ce postici vecu reproduktivnu sposobnost, veci stepen prezivljavanja i dati divljaC iznad odredjenog kvalitetnog prosjeka populacije. Selekcijom se iz populacije odstranjuju manje vrijedna grla, tj. ona grla koja po svojim spoljanjim osobinama, ponaanju ili nekim drugim karakteristikama ne odgovaraju postavljenim ciljevima uzgoja ili odstupaju od prosjeka populacije.

65. Koje je osnovno pravilo u selekciji kod vrsta krupne divljaCi ?

Osnovno pravilo u selekciji kod svih vrsta krupne divljaCi je da se sa selekcijom poCne u to ranijem dobu, da selekcija obuhvati u najvecem obimu najmladja grla (podmladak) iz jednostavnog razloga to je kod njih najlake sprovijesti kriterijume za odstrijel, s jedne strane i drugo, to na taj naCin najranije moguce oslobadjamo populaciju slabih i neperspektivnih jedinki, oslobadjajuci prostor (i hranu) uzgojno vrijednim grlima.

66. Koje su to karakteristike najvece evropske maCke ?

Ris je najveca evropska maCka, tezi i preko 30 kg. Dlaka mu je zuckasto-kestenjasta sa tamnim pjegama. Na kratkim i iljatim uima ima kicanke od duzih crnih dlaka. Pari se u februaru i martu i poslije 9 nedjelja zenka okoti 1 3 slijepa mladunca. IskljuCivi je mesojed.

67. Koje su to osnovne karakteristike divlje maCke ?

Divlja maCka je jadan od glavnih predatora u naim krajevima.Teka je od 8 12 (15) kg, osnovna boja joj je zelenkasto-siva, sa nepravilno postavljenom crnom prugom uzduz ledja, a sa strane krzno je izbrazdano tamnim poprijeCnim prugama. Rep joj je u cijeloj duzini podjednako debeo, sa 8 tamnih kolutova i crnim vrhom. U lov ide nocu na ptice, zeCeve, glodare. Pari se u februaru, i zenka poslije 9 nedjelja omaci 3 7 slijepih maCica tamne boje.

68. Koje su to osnovne karakteristike medvjeda ?

Medvjed je najveca i najjaCa zvjer naih lovita dugaCak je do 2 metra, visok 1,5 metara, a moze biti tezak preko 300 kg.Pari se u maju junu, ali svake druge godine, a zenka u februaru martu donese u brlogu dok spava zimski san 1 3 slijepa meCeta teka samo 500 grama. Uglavnom jede biljnu hranu, a mesojed postaje kada ga ljudi kljukaju uginulim ili za tu svrhu zaklanim domacim zivotinjama radi navikavanja da dolazi na odrijedjena mjesta, to nije etiCki.

69. Koje su to karakteristike jarebice kamenjarke ?

Jarebica kamenjarka je neto krupnija od poljske jarebica, teka je oko 500 grama i pepeljasto sivo-mrke je boje sa velikom bijelom flekom na gui oiviCenom crnim perjem( grivna ), a na bokovima ispod krila ima tamne poprijeCne pruge. Ptica je porodiCnih jata, pari se u martu aprilu, lezi 21 22 dana na jajima kojih je 10 18, i u maju poCinje piljenje. Hrani se insektima, sjemenjem, licem trava i umskim plodovima.

70. Koje su to osnovne karakteristike divlje svinje ?

Divlja svinja je, u zavisnosti od staninih uslova teka izmedju 120 i 200 (250) kg, duzina tijela je do 160 cm, a visina do 1 metra na prednjem grebenu. Dlaka joj je svijetlo-zuckasta do tamno mrka, a prasadi zuto-smedja sa 5 uzdudjnih ridjastih pruga. Parenje se odvija od septembra do februara, poslije 16 nedjelja krmaCa oprasi najCece 3 do 6(10) prasadi. Nocna je zivotinja, svatojed. Strada Cesto od zaraznih bolesti kuge i crvenog vjetra. Lovi se sa Ceke, uljanjem i jedina je krupna divljaC koja se lovi pogonom i prigonom sa specijalno obuCenim psima.

71. Koje su to osnovne karakteristike divokoze ?

Divokoza je planinska divljaC, teka od 20 25 kg (zenka) do 40 kg (muzjak), visine do 80 cm, a duzine do 110 cm. Boja dlake ljeti je svijetlo smedja, a zimi tamnija (tamno mrka). Parenje divokoza tzv. prsk poCinje krajem novembra i traje do kraja decembra. U maju

divokoza ojari najCece 1, redje 2 jareta. Dnevna je zivotinja i iskljuCivi biljojed. Lovi se prikradanjem. Rogove imaju i muzjak i zenka.

72. Koje su to osnovne karakteristike muflona ?

Muflon je porijeklom iz centralne Azije, u Evropu je stigao sa ostrva Korzike i Sardinije .DugaCak je od 110 do 130 cm, visok do 75 cm, a tezak 25 40 (50) kg. Boja dlake je ljeti ridjasto-mrka, a zimi tamno mrka.Muzjaci imaju snazne rogove povijene unatrag, zenke po pravilu nemaju rogove (izuzetno izrastu do nekoliko cm). Pare se od oktobra do decembra, gravidnost traje 5 mjeseci, ojari se obiCno 1 - 2 muflonCeta. IskljuCivi je boljojed, lovi se sa Ceke i uljanjem.

73. Koje su to osnovne karakteristike fazana ?

Fazan je stanovnik terena sa poljoprivrednim kulturama, ikarama i umskim zabranama, zivi do 600 metara nadmorske visine, a i vie ako mu odgovaraju prehrambeni i klimatski uslovi. Muzjak je tezak oko 1,2 kg, a zenka 0,8 kg. Izrazen je polni dimorfizam, poligamna je vrsta i u doba parenja (mart april) obrazuju se jata 5 10 koka i 1 muzjak. Koka snese 10 18 jaja na kojima lezi 24 25 dana. U Srbiji predstavlja glavnu lovnu divljaC. Lovi se pretrazivanjem, prigonom, kruznim lovom.

74. Koje su to osnovne karakteristike jelena ?

Jelen je duzine 1,65 2,5 metara, visine 1,2 1,5 metara, a tezina mu zavisi od staninih uslova i ishrane (muzjak i do 300 kg, zenka 120 150 kg). Ljeti mu je boja dlake zuto-crvena, zimi zagasito smedja. Muzjak ima snazne parogove koji otpadaju svake godine u februaru martu, a novi se potpuno formiraju u julu. Parenje poCinje u septembru oktobru, u maju kouta donese na svijet 1, rijetko 2 teleta. Poligamna je vrsta. Lovi se sa Ceke, unjanjem, prikradanjem.

75. Koje su to osnovne karakteristike prepelice ?

Prepelica je naa najmanja umska koka, teka je 100 150 grama, sivo-smedje je boje, rasprostranjena je po cijeloj Evropi, osim sjevernih djelova. Kod nas se pojavljuje kao selica, Cesto kao gnijezdarica, a za vrijeme blagih zima neke i prezimljavaju. Pari se u junu julu, gnijezdo pravi u travi, snese 7 16 pjegavih jaja, na kojima lezi 17 dana. Gnijezdi se nekad i dva i vie puta u toku sezone. Hrani se pretezno biljnom hranom, dok su mladi iskljuCivo hrane animalnom hranom. Lovi se pretrazivanjem sa psom ptiCarom.

76. Koje su to osnovne karakteristike patke gluvare ?

Naseljava Citavu Evropu, izrazen je polni dimorfizam patak (0,9 1,3 kg) ima fino tamno zeleno perje na glavi, bijelu grivnu na vratu, bokovi i krila su sivo plava, patka (0,8 1,2 kg) je kestenjasto smedje boje. Kod nas se gnijezde, ali ima i onih koje su u preletu. Monogamna je vrsta, gnijezde se u blizini vode, patka snese 8 12 maslinasto-zelenih jaja na kojima lezi oko 26 dana. Piljenje je u aprilu, paCici su zuti. Svatojed je i vrlo je prozdrljiva ptica. Lovi se Cekanjem na jutarnjem i veCernjem preletu, pretrazivanjem po plitkoj vodi i zabarenom terenu.

77. Koje su to osnovne karakteristike ljuke ?

ljuka (umska ljuka) je ptica selica i Cesta gnjezdarica naih visoko planinskih i ritskih uma. Preko nae zemlje prelece u martu, a u jesen kada se seli sa sjevera na jug dolazi krajem oktobra i zadrzava se dok ne padne snijeg ili ne smrzne zemlja, dok u primorskim krajevima ostaje preko zime. Teka je do 400 grama, zenka je neto veca, ima nabijeno, nezgrapno tjelo, dug, prav i savitljiv kljun, tanke noge i duge prste. Perje na ledjima je rdjasto-kestenjaste boje, sa donje strane pepeljasto-smedje, sa tamnim prugama i rdjastim pjegama. OdliCno Cuje i dobro vidi, hrani se insektima, glistama, travom, sitnim korjenjem. Kod nas se gnijezdi od kraja marta do kraja juna, obiCno dva puta, a gnijezdo pravi od suvog lica na tlu ili iblju. Zenka snese 4 svijetlo-smedja jajeta na kojima lezi 3 nedjelje. ljuka je, po mnogima, najinteresantnija lovna ptica. Lovi se pretrazivanje sa psom u jesen, a u proljece Cekanjem za vrijeme parenja, saCmom 12 i 14. Meso joj je izuzetno ukusno.

POZNAVANJE I UZGOJ LOVACKIH PASA

Od svih zivotinjskih vrsta pas je najveci Covjekov prijatelj. On je jedina zivotinja (pored maCke) medju 4.236 poznatih vrsta, koja je u istoriji ljudskog roda, zbog svojih svojstava, postala najbliza Covjeku.

Pas je vjerniji i pouzdaniji Cak i od ljudi, i ta se vjernost uzima kao primjer vjeran kao pas. Psi isto zrtvuju zivot za svoga gospodara i umiru od tuge posle smrti svog gospodara. Mnogo je primjera koji to potvrdjuju.

Pas Covjeku obavlja razliCite poslove i ima niz razliCitih zadataka. Osim u lovu, psi se koriste kao Cuvari kuca, imanja, raznih objekata, stada, za spaavanje ljudi u raznim nezgodama, kao vodiCi slijepih, za razonodu, za otkrivanje droge, eksploziva, oruzja, za hvatanje lopova i u razne druge svrhe.

Vlasnici pasa vrlo malo znaju o psima, a jo manje oni koji ne drze pse. Prema Morisu (Upoznajte svoga psa) ljudi koji mrze pse mnogo gube u zivotu. Oni koji ih ne mrze, ali ih psi ne zanimaju, takodje mnogo gube, jer ostaju lieni svega to Covjeku moze donijeti prijateljstvo sa psom. Ljudi koji drze pse, u prosjeku, duze zive.

Druzenje sa psom djeluje smirujuce, regulie krvni pritisak i mnogo drugog. Vrlo je vazno da svaki vlasnik zna to vie o svom psu, o njegovoj anatomiji, funkcionisanju pojedinih organa, a to ce mu omoguciti da bolje shvati ta je potrebno u ishrani drzanju i koricenju psa. Poznavanje psece psihe i naravi pomoci ce boljoj obuci, to jest boljeg pomagala u lovu.

LOVNA KINOLOGIJA

Nauka o psima i njihovim rasnim odlikama naziva se kinologija. RijeC kinologija je grCkog porijekla, a postala je od dvije rijeCi, i to: KYNOS (pas) i LOGOS (nauka). Medjutim, izraz kinologija u svakodnevnom zivotu ima ire znaCenje ona podrazumijeva svu problematiku i sve djelatnosti vezane za pse: od porijekla vrste i pripitomljavanja, preko uzgoja, selekcije,

obuke, rada, psihofiziCkih svojstava psa, do zatite, razonode sa psima i organizacionih formi i udruzivanja ljubitelja pasa.

Dio kinologije koji se bavi lovnim psima naziva se lovna kinologija. Ona se bavi njihovim pasminskim odlikama (pasmina je skup zivotinja koje imaju zajed-niCke osobine: oblik tijela ili samo glave, boju, veliCinu, radne osobine itd.). Sve pasmine, njih 328, registrovane su kod Medjunarodne kinoloke federacije (FCI) i svrstane su u 10 (deset) grupa. Podjela je izvrena na Generalnoj skuptini u Jerusalimu 1987 godine.

I grupa ovCarski i stoCarski psi (osim vajcarskih stoCarskih pasa)

II grupa psi tipa pinCer i koucer - molosoidi i vajcarski stoCarski psi

III grupa terijeri

IV grupa jazaviCari

V grupa psi tipa pic i psi primitivnog tipa

VI grupa goniCi i krvoslijednici

VII grupa ptiCari

VIII grupa dizaCi divljaCi (retriveri donosaCi psi za vodu)

IX grupa psi za drutvo i pratnju i

X grupa hrtovi i srodne pasmine.

Danas, i pored usavrenosti lovnih sredstava pomocu tehnike i elektronike i drugih dostignuca, nezamisliv je lov bez lovnih pasa. Dobar izbor lovnog psa i njegova obuCenost jedan je od vaznih uslova za dobar lov.

Dovoljan podatak za potvrdu ove Cinjenice je da se u lovno razvijenim evropskim zemljama izgubi 30%, to ranjene divljaCi, to ustrijeljene, a nepronadjene divljaCi, to predstavlja znaCajan gubitak divljaCi. Zbog toga je u tim zemljama zakonima propisano da se bez odredjenog broja obuCenih lovnih pasa ne moze loviti. Pored materijalno-ekonomskih vrijednosti lovnih pasa, za pravog lovca je veliki uzitak i zadovoljstvo lov sa dobrim psom.

Nazalost, mnogi neopravdano svode lovnu kinologiju na ljubav prema lovnim psima, na hobi pojedinca, ne uvidjajuci da kinologija ima znaCajne lovne, ekonomske i drutvene dimenzije, a da je lovna kinologija sastavni dio lovstva, te da su lovni psi neophodna potreba savremenog lovstva i da je razvoj lovne kinologije u interesu lovstva.

PODJELA LOVACKIH PASA

Lovni psi podijeljeni su u slijedece pasminske grupe:

1. GONICI srpski goniC (balkanac), jugoslovenski planinski goniC, jugoslovenski trobojni goniC, istarski kratkodlaki i otrodlaki goniC, posavski goniC i bosanski otrodlaki goniC barak. Ovi goniCi nastali su na prostorima bive SFRJ, a svaka zemlja ima svoje posebne goniCe.

2. BRAK JAZAVICARI alpski i vestfalski brak jazaviCari;

3. JAMARI jazaviCari, lovni terijeri i foksterijeri;

4. CUNJAVCI panijel i njemaCki prepeliCar;

5. KRVOSLIJEDNICI bavarski i hanoverski;

6. PTICARI a) poenter, seter, njemaCki ptiCar kratkodlaki i otrodlaki;

b) kontinentalni vizla, panijel breton itd.

GoniCi su najstarija pasmina lovaCkih pasa i od njih je nastala vecina lovaCkih pasmina. ZajedniCka osobina goniCa je istrazivanje traga, pronalazenje divljaCi i glasno gonjenje. Kod njih se mogu razviti i druge osobine u radu to ih Cini svestrano upotrebljivim (traganje po krvi, rad u jami, specijalista za divlje svinje, lisicu ili samo za zeca, donoenje manje divljaCi, Cuvanje odlozenih stvari itd.). Upotrebljavaju se na brdsko-planinskom terenu, gdje druge pasmine nijesu upotrebljive.

-SRPSKI GONIC

Boja: lisiCijecrvena ili zuta, sa crnim platom koji pokriva gornji dio trupa, te crnim mrljama na slijepooCnicama.

Visina: od 44 - 56cm; pozeljna visina muzjaka 50cm, a zenke 48cm; tijelo skladno gradjeno i neznatno duze u odnosu na visinu (do 10%); istrajan goniC i energiCan tragaC i jako izdrzljiv, pa moze loviti cijeli dan; raspon glasa od visokog do dubokog.

-JUGOSLOVENSKI PLANINSKI GONIC registrovan 1948. godine i ima ga samo na prostorima bive SFRJ.Lako se uzgaja i rijetko se susrece.

Boja: temeljna boja mu je crna, sa lisiCijecrvenim do rdjavozutim palezom, sa nadoCnjacima veliCine lenika u boji paleza.

Visina: od 45-55cm; miran, dobrocudan i posluan pas.

-JUGOSLOVENSKI TROBOJNI GONIC nastao ukrtanjem srpskog i posavskog goniCa.Ima ga na cijelom Balkanskom poluostrvu, ali kao rasa nije dovoljno ustaljen.

Boja: osnovna boja je lisiCjecrvena ili zutocrvena, sa crnim platom ili sedlom, te bjelinama kao kod posavskog goniCa, koje nesmiju biti vece od 1/3 povrine tijela.

Visina: od 46 56cm; veoma temperamentan, Cvrst i odluCan pas.

-ISTARSKI KRATKODLAKI GONIC

Boja: osnovna boja je svijetlobijela, sa narandzastim mrljama, a moze biti potpuno bijele boje.

Visina:od 44 56cm; izvanredan je goniC, a naroCito je dobar u gonjenju zeca, zahvaljujuci veoma razvijenom Culu mirisa; glas mu je najCece visok, zvonak i istrajan, a radi svojih dobrih osobina sve je trazeniji.

-ISTARSKI OTRODLAKI GONIC po tjelesnoj gradji i boji sliCan je kratkolakom goniCu.Visina je od 46 58cm.Pokrivna dlaka duga je 5 - 10 cm, otra i prava (ne smije biti kovrdzasta i valovita), sa gustom donjom dlakom (podlakom).Nema hitrinu svog prethodnika, ali je uporniji u gonu.OdliCan goniC zeca i lisice, a dobar je tragaC po krvi.

- POSAVSKI GONIC

Boja: peniCnozuta u svim nijansama, sa bijelim oznakama na glavi raznih oblika, sa obiCno bijelim okovratnikom, bijelom prugom pod vratom, bjelilom na grudima, trbuhu, donjem dijelu nogu i vrhu repa, pri Cemu bjelilo ne smije preci 1/3 ukupne povrine tijela.

Visina: od 46 58cm, a neto je duzi u odnosu na visinu (do 13%); umjereno zivahan, dobar i istrajan goniC, sa visokim, zvonkim i jasnim glasom.

-BOSANSKI OTRODLAKI GONIC BARAK

Boja: rdjavocrvena, peniCnocrvena ili zemljanosiva, sa Cestim bjelinama na glavi, ispod vrata, pa prema apama i vrhu repa.

Visina: od 46 56cm; hrabar i uporan pas, sa velikom vrlinom to je izdrzljiv u lovu i po tekim vremenskim uslovima.

Brak jazaviCari su nastali mijeanjem jazaviCara i visokonogog goniCa.Ima svestranu upotrebu.Dobra je zamjena za goniCa u brdsko-planinskim predjelima, jer ima dobar njuh i veoma je uporan pri trazenju i gonjenju.Upotrebljava se za rad u jami i za rad na krvnom tragu.

-ALPSKI BRAK JAZAVICAR

Boja: boja mu moze biti crna sa palezom, smedja, jelenskocrvena i svijetlocrvena.

Visina: od 34 -42cm; prednje noge moraju biti prave; sve se vie koristi kao goniC.

Jamari kao lovaCki psi su namijenjeni za rad u jamama, pod zemljom, zatim na zemlji kao cunjavci.

U grupi jazaviCara uzgajaju se tri veliCine i to: normalne veliCine, mali jazaviCar i jazaviCar kunicar.Svaka veliCina se dijeli na tri dijela i to po duzini dlake i nekom kvalitetu (kratkodlaki, otrodlaki, dugodlaki).Kod nas se kao lovni psi uzgajaju kratkodlaki i otrodlaki, dok dugodlaki sluze kao psi za pratnju.JazaviCari se odlikuju izvrsnim njuhom, budnocu i izdrzljivocu.Vrlo su istrajni ali spori goniCi, tako da divljaC lagano tjeraju, ali je ne razgone.

-TERIJERI

-NJEMACKI LOVACKI TERIJER najrasprostranjeniji od svih terijera. Visina mu je do 40cm, a tezina od 7 10kg.Ui su mu preklopljene u obliku slova V, a rep mu se kupira.Pretezno je crne boje, sa crvenim dijelovima pod nogama i trbuhom.Dlaka mu je otra i gusta.Pri ulasku u jamu oblajava, a zatim napada tetoCine, koje obiCno udavi ili istjera iz jame.

Cunjavci se karakteriu neobiCnom stracu za lovom i razvijenim njuhom. Kad pronadju divljaC dizu je glasnim javljanjem i Cesto je kratko gone obiCno dok je vide.Aportiraju manju divljaC, dok vecu obiCno oblajavaju.Najveca im je vrijednost to su uporni u trazenju i to

izgone divljaC iz najgucih evara, ikara i moCvara.Radi toga se upotrebljavaju za lov na zeca, fazana, ljuke i moCvarice.

-KOKER PANIJEL

Boja: crvena ili smedja sa bjelinama ili bez njih.

Visina: do 40cm, duge svilaste dlake.

-SPRINGER PANIJEL

Boja: bijela sa zutim ili crnim flekama.

Visina: od 42 51cm; zahvaljujuci svojoj ljepoti sve se vie upotrebljavaju kao kucni psi.

-NJEMACKI PREPELICAR

Boja: smedje, arene ili ridje, tamno, svijetlo ili bijelo smedje prugast.

Visina: od 46 50cm; strastven u trazenju divljaCi; nema urodjene osobine stajanja na divljaC; uzgaja se kao dvobojan.

Krvoslijednici sluze za iznalazenje ranjene,visoke divljaCi po tragu krvi.

-BAVARSKI KRVOSLIJEDNIK

Boja: tamno, jelenje crvena, sa gustom, umjereno otrom dlakom, pripijenom uz tijelo.

Visina: muzjak ne smije biti veco od 50cm, a zenka od 45cm; koristi se za lov na visoku divljaC.

-HANOVERSKI KRVOSLIJEDNIK

Boja: svijetla do tamnocrvena sa manje ili vie tigrasta sa ili bez maske.

Visina. muzjak je visok od 50 - 55cm, a zenka od 48 53cm; snazno gradjen pas sa dugaCkim trupom; dlaka je kratka, prava i otra; dozvoljene su manje bjele taCke na grudnoj kosti.

PtiCari su nastali od goniCa, ali je daljim razvojem suzbijen njihov prirodni nagon da gone divljaC.Bitna razlika izmedju goniCa i ptiCara je to tokom lova, a u skladu sa odredjenim svojstvima, ne dolazi do sputavanja njihovog instikta za gonjenjem divljaCi.Zato je lake obuCiti goniCa na ptiCara, jer potonjem treba vrhunska obuka i stalno nadiranje.Zadatak ptiCara je da pri pretrazivanju terena pronadju divljaC, pri tom da stanu, te pogledom i glavom, usmjerenim prema divljaCi, pokazuju lovcu gdje je divljaC.Taj njihov stav, stajanje pred divljaC naziva se marka, forma, stajka.to duze staju Cvrsta forma - to je bolji.Ove osobine su im urodjene, ali ako se obukom ne razviju, mogu biti izgubljene.Drugi vazan zadatak koji treba nauCiti je donoenje (aportiranje) odstrijeljene ili ranjene divljaCi.PtiCari su podijeljeni u dvije podgrupe:

1) engleski i irski ptiCari

2) kontinentalni ptiCari.

Prva grupa je vie specijalizovana za odredjene radnje, brzi su u pretrazivanju terena i Cvrce stoje pred divljaCi.

- POENTER na engleskom znaCi pokazivaC.

Boja: zuta i bijela, narandzasta i bijela, smedja i bijela, crna i bijela.

Visina:muzjak od 63 68cm, a zenka 61 66cm; snazan i elegantan pas sa dobrom muskulaturom; moze biti jednobojan, dvobojan i trobojan; ima izrazito dobar njuh i Cvrsto stajanje; inteligentan, temperamentan, strastven i plemenit pas koji se u lovu krece galopom i vrlo je izdrzljiv.

-ENGLESKI SETER smatra se za jednog od nastarijih i najelitnijih pasa ptiCara.Za njega vazi izreka da je aristokratskog izgleda.

Boja: bijelo-crna do plavkasta, bijelonarandzasta i bijelosmedja, sa dugom, valovitom i svilenkastom dlakom, koja je mnogo duza na repu, nogama i trbuhu.

Visina: muzjak od 65 68cm, a zenka od 61 65cm; moze biti jednobojan, dvobojan i trobojan; njuh mu je dobar, lako uCi, rado ide u vodu i iz nje donosi divljaC.

-GORDON SETER naziva se jo kotski seter.U odnosu na druge setere neto je veci i tezi.Visina muzjaka je oko 66cm, a zenke oko 62cm.Na glavi i na prednjim stranama nogu dlaka mu je kratka i tamna, dok je na ostalim dijelovima trupa i nogu srednje duga i dosta prava.Boje je ugljenocrne i sjajne, sa crvenosmedjim palezom iznad oCiju,sa strane njuke, na vratu i prsima, na prednjim i zadnjim nogama i butinama.

-IRSKI SETER po miljenju mnogih ljubitelja pasa je najotmeniji od svih ptiCara.Zbog svoje ljepote sve se vie uzgaja kao luksuzni pas.Po gradji je sliCan engleskom seteru, ali se razlikuje po duzini tijela.Visine je od 55 65cm.Odlikuje se dugom svilastom dlakom .Boje je mahagonija, bez tragova crne boje, sa dozvoljenim malim bjelinama na prsima.

-NJEMACKI KRATKODLAKI SETER

Boja: smedja, tamno-pepeljasta, bijel sa smedjom glavom i smedjim krpama i oznakama, te crn sa istim nijansama kao smedja.

-NJEMACKI OTRODLAKI PTICAR uzgaja se u predjelu gdje ima dosta barske divljaCi.

Boja: smedja i bijela, koja odaje utisak mrkosive boje; dozvoljena je i crne boja u svim nijansama kao i smedja; dlaka mu je tvrda, otra i prava, duzine do 4cm, sa podlakom po Citavom tijelu.

Visina:muzjak od 60 67cm, a zenka od 56 62cm.

-MADJARSKA VIZLA

Boja: tamnozuta, peniCnozuta do peniCnocrvene, bez oznaka.

Visina: muzjak od 56 61cm, a zenka od 52 57cm; zbog dobrog kasa koristi se u lovu najvie u ravniCarskim i moCvarnim predjelima i veoma je osjetljiv na grubo ponaanje.

-MADJARSKA OTRODLAKA VIZLA nastala je ukrtanjem kratkodlake vizle i njemaCkog otrodlakog ptiCara.Neto je via od svog prethodnika, ima grubu, gustu i otru dlaku.Boja je tamnozuta bez ikakvih oznaka.Posebno je koristan pas u moCvarnim predjelima.

-EPANJEL BRETON je rasprostranjen irom Evrope i svijeta zbog upornosti i istrajnosti u lovu na najtezim terenima.

Boja: bijela i narandzasta, bijela i smedja, bijele i crne, a moze biti i trobojan; rep mu se kupira, a moze se oteniti i bez repa.

Dozvoljena visina je od 46 51cm. Tijelo mu je pokriveno tankom dlakom, skoro pravom ili malo valovitom.

IZBOR LOVACKOG PSA

Izbor lovaCkog psa nije ba lak, pogotovu za lovce poCetnike.Prvo se mora oprijedeliti za izbor grupe, a onda se bira specifiCna vrsta psa.Pored niza drugih elemenata, osnovni kriterijum za izbor grupe je vrsta divljaCi koja se lovi.Osnovno za svakog lovca, posebno poCetnika,je sticanje osnovnih znanja o psu i lovnoj kinologiji, jer ce u suprotnom dozivjeti razliCite neugodnosti.Svi lovaCki psi imaju mnogo sklonosti, a kako ce se obuCiti zavisi kakav ce on biti, potujuci njegove naslijedjene osobine.

OBUKA PASA

Da bi lovac obuCio psa mora prvo upoznati sve komponente obuke - svjestan da od teneta pravi vrhunskog pomagaCa, pri tom da zna da stimulie svojim postupcima urodjene sposobnosti i uklanja loe crte karaktera. Pored svih kinolokih knjiga i tudjeg iskustva mora se imati i osjecaj to neki ljudi nemaju. Pri obuci pasa vrlo je vazno biti uporan i doslijedan. Treba znati da psi mnogo uCe iskustvom - zato radnje treba stalno ponavljati. Lovac koji obuCava psa mora poznavati navike divljaCi, teren gdje vri obuku, klimatske uslove, naCin irenja mirisnih Cestica i druge komponente. I na kraju mora postojati povjerenje i razumijevanje izmedju psa i Covjeka.

Odgoj tenadi poCinje sa odvajanjem od kuje bez obzira gdje ga drzimo - ili u stanu ili u dvoritu. Redoslijed obuke je: navikavanje na ime, Cistoca (ukoliko se drzi u stanu), poziv na poslunost (brzo dolazenje na poziv), navikavanje na okovratnik, vodjenje na povodac i hodanje uz nogu, sjedenje (kod ptiCara), mjesto (kod ptiCara), donoenje (kod ptiCara), navikavanje na auto, navikavanje na vodu (kod ptiCara i njemaCkog lovnog terijera), ponaanje na pucanj.Poslije ove obuke ide obuka na terenu.

OBUKA U LOVITU

Obuka u lovitu je sinhronizacija prirodnih osobina pasa i prethodne obuke. Nije ista za sve pasmine, za neke je slozenija a za neke je jednostavnija. Pri ovoj obuci odluCujuce su urodjene osobine: kod goniCa istrajnost, kod ptiCara nos, kod terijera otrina, a to se obukom ne moze nadomjestiti.

Obuka goniCa

Kod goniCa trazi se dobar nos i upornost u trazenju i gonjenju, a ako to ne posjeduju svaki trud je uzaludan.

Vecina lovaca obuCava mladog psa tako to ga puta rano izjutra ka livadi punoj zeCijih tragova ili ih izvode sa starijim vec obuCenim kerovima.

Oba naCina su pogrena. Prvi, tako to pas naidje na mnotvo tragova starih i novih, zbog nemoci da pronadje divljaC postaje nervozan i poCinje da se javlja (potenuje), to mu prelazi u naviku kao i dugo ostajanje u zoni zeCije pae.Kod drugog naCina postaje gotovan, jer nauCi da drugi pas pokrece divljaC i on se pridruzi u gonjenju, kasnije ako ga samog povedemo on je neupotrebljiv.

Mladi pas se obuCava sam (jedan) i to poto je u prvoj obuci upoznat sa okolinom (da se ne plai panja, grma itd.) i to predveCe kada se divljaC nije krenula, a nocanji tragovi su nestali. Ne puste se na livadu, vec ivicom trazi se izlaz divljaCi kojim je otilo na poCinak u umu. Tim puteljkom malo se pas zavede i pusti da sam dalje trazi i pokrece divljaC. Kad nauCi da sam pokrece divljaC, prikljuCuje se starim psima radi duzeg gonjenja, to postize zahvaljujuci rivalstvu.

Psa treba odvikavati od gonjenja srna. To se postize tako to se na povodniku navede na svjez trag srna. Cim pokua da njui treba zategnuti povodac uz povik fuj to, i tu radnju ponavljati nekoliko puta i on ce se odvici. Davanje psu zeca ili iznutricu, kao i glavu od njega je pogreno. Ako pas pokazuje zelju da mrcvari ili trga lovinu treba ga od toga odvikavati.

Obuka u slijedjenju krvnog traga izvodi se tako to se od krvi napravi trag kakav ostavlja ranjena divljaC. U poCetku obuke trag trba da je jaCi, a kasnije slabiji.

PreporuCuje se da uz krvni trag vuCe odstrijeljena divljaC, a ako ne moze divljaC, onda koza od nje. Pas se drzi na povocu (to duzi, oko 10 m), navede na trag i pustimo da nas dovede do divljaCi ili koze. Po dolasku na divljaC treba da poCne da je oblajava.

Obuka jamara

Kod jamara se trazi tri vrste rada: u lovitu da pronadje i goni divljaC, pod zemljom i rad iz vode. Za rad pod zemljom pas se dovede do jame i pusti se da je istrazi. Pri ulasku psa je potrebno sokoliti povicima.Rad svakog psa nije isti. Neki ce odmah napasti, udaviti ili odmah istjerati, a neki ce lajanjem plaiti i time zadrzavati ili istjerati. ObuCen jamar mrtvu divljaC mora izvuci iz jame, bilo de ju je on davio, ili je lovom odstrijeljena.

Obuka cunjavaca

Kod njih nema naroCite obuke, jer im je osobina da pretrazivanjem pokrecu divljaC i kratko potjeraju.

Obuka ptiCara

Sve vrste ptiCara sa kojima zelimo loviti moraju imati dobar nos, strast za pronalazenje divljaCi i na pronadjenu divljaC da Cvrsto stoji. Ako ovo ne posjeduje sav trud iz prethodne obuke bio je uzaludan, pa ce i obuka u lovitu biti uzaludna.

SMJETAJ PASA

Vecina lovaca drzi psa u dvoritu (manje u stanu), u kucici koja je napravljena od drveta, cigle ili betona. Najbolja je drvena kucica.Kucica mora biti dovoljno velika, da je bez propuha i sa dosta svjetlosti, a teren u dvoritu mora biti zaticen od vjetra, ne smije biti vlazan obzirom na psecu osjetljivost na vlagu.

Kao prostirka u kucici se koristi slama, sjeno ili pilotina. Ako kucica nema vrata, stavlja se platnena zavjesa, priCvrcena na gornjem kraju. U kucici i oko nje (u boksu) treba odrzavati Cistocu, vriti dezinfekciju i zapraivati protiv buva i krpelja.

ISHRANA PASA

Od pravilne ishrane zavisi zdravstveno stanje psa, fiziCka i radna kondicija. Sa pravilnom ishranom nadoknadjuje energiju, zadovoljava potrebe rasta, istroenost organizma i sve ostale potrebe. U ishrani pasa postoji pet osnovnih grupa hranljivih sastojaka i to: proteini, ugljeni hidrati, masti, minerali i vitamini. Pas ne smije biti ni preugojen, niti mrav, jer mrav pas ne moze biti snazan, a gladan pas ne moze loviti.

Kod skotnih kuja, tenadi, mladih pasa, kao i bolesnih, posebna je ishrana.

Kuja nosi tenad oko dva mjeseca, od 57 do 64 dana. U prve dvije trecine skotnosti daje se uobiCajena koliCina (oko 32 grama suve hrane na kg tjelesne tezine). Sa napredovanjem trudnoce povecava se tezina kuje i treba povecati i koliCinu obroka. Petnaest dana prije kocenja povecava se koliCina hrane za 25%. Ako se zeli dobar podmladak mora se voditi mnogo raCuna o ishrani kuje, a bice dobra dojilja ako je dobra i pravilna ishrana. Kuje koje doje imaju znatno vece potrebe za hranom od skotnih kuja.Za dojilje se preporuCuje 2,5 puta veca koliCina od uobiCajene i to 4 nedelje po kocenju.

Za skotne i kuje koje doje tenad hrana mora sadrzavati dosta bjelanCevina, skroba, kalcijuma, fosfora i dovoljne koliCine vitamina A, D i grupe B.

Ishrana tenadi

tene je tri nedjelje upuceno jedino na majku. MajCino miljeko mu daje sve to je potrebno za razvoj u toj dobi. U Cetvrtoj nedjelji (nekad i ranije), zavisno od broja tenadi, mlijeCenosti majke, tenad je potrebno prihranjivati. Prihranjuju se mlijekom, kasnije se dodaje hljeb i malo mljevenog mesa. Sa rastom tenadi povecava se koliCina hrane i raznovrsnost. Broj obroka je od 5 puta na dan, u poCetku, i postepeno se smanjuje na dva obroka.

Pored hrane mladom psu, potrebno je uvijek svjeze i Ciste vode, dosta sunca i kretanja.

ZRELOST PASA I PARENJE

Psi postaju polno zreli vrlo rano prije potpunog uzrasta. Kuje poCinju da se pare od devet mjeseci, a neke i ranije. Radi njenog razvoja i dobrog podmlatka ne treba je pustiti prije 15 18 mjeseci, a muzjaka prije 18 mjeseci. Izbor roditelja mora biti dobar, to znaCi da eksterijerno (izgledom) budu to blizi standardu za tu rasu (idealnom tipu), a jedno od priplodnika ili kuje Cije su Cetiri generacije bile dobre u rodu. Tjeranje kuje poznaje se po njenoj uznemirenosti, Cece mokri, slabije jede, a stidnica je nateknuta i poCinje krvarenje koje traje 9 11 dana. Najbolje je pustiti drugi ili treci dan od prestanka krvarenja. Ovo ne vazi kod svake kuje (zato se u narodu kaze kuja se kuca mjesec dana), pa treba biti pazljiv da ne dodje do nezeljenog sparivanja.

Kuja nosi od 57 64 dana. U prvoj polovini kuja se moze izvoditi i na napornije etnje, dok u drugoj polovini je etnja neophodna, ali ne i naporna. Kuja goniCa se ne izvodi u lov za vrijeme skotnosti.

BOLESTI PASA

Bolesti pasa (kao i drugih zivotinja) su poremecaji organizma izazvani raznim uzroCnicima. UobiCajena podjela bolesti je na organske, zarazne i parazitske.

Organske bolesti

NajCece organske bolesti su: bolesti probavnih organa, bolesti organa za disanje, bolesti na kozi, bolesti organa krvotoka i bolesti organa za mokrenje. Medju bolestima koje se Cesto pojavljuju, a lovci im poklanjaju malo paznje su epilepsija (padavica) i tuberkuloza.

Zarazne bolesti

Dijele se u dvije grupe:

1) zarazne bolesti od kojih obolijevaju samo psi,

2) zarazne bolesti koje su zajedniCke ljudima i zivotinjama (zoonoze).

Medju najCece zarazne bolesti pasa spadaju:

tenecak - najCeca zarazna bolest od koje najCece obolijevaju tenad od starosti 2 - 12 mjeseci, a mogu i odrasli psi;

zarazno zapaljenje jetre (hepatitis) - je posle tenecaka najopasnija bolest, a uzrokuje je virus;

zarazno zapaljenje pluca - izaziva je virus, a simptomi su isti kao kod tenecaka;

leptospiroza (zoonoza) - bolest koja sa zivotinja moze preci na ljude; ima je vie tipova;

bjesnilo - svojstveno Covjeku i govedima, a prenosi se i na psa od oboljelog gospodara (preko njegovih ispljuvaka) i jeduci iznutrice ili pijucu mlijeko od tuberkulozne krave.

parvoviroza - najCece napada pse i maCke, pa se naziva maCija kuga.

Kao preventiva da ne dodje do oboljenja je vakcinacija. Prva vakcina daje se tenetu od 42 - 45 dana, druga posle 3 mjeseca, zatim kad navri jednu, dvije, tri i Cetiri godine, a posle tog perioda nema potrebe za vakcinisanjem.

Parazitske bolesti

Kod pasa treba posmatrati kroz dva aspekta, i to:

parazitske infekcije i

kao karika u lancu bolesti koje su zajedniCke za zivotinje i ljude (zoonoze).

Vlada miljenje da nema psa koji nije inficiran jednim ili vie vrsta parazita. Vie je vrsta parazita koji djeluju u raznim organima psa.

Postoje tri grupe:

1) jednostaniCni organizmi,

2) crvi (gliste)

3) paraziti.

Gliste (crve) povremeno imaju svi psi. Da bi se pas zatitio treba dobro poznavati gliste, jer sredstvo koje je djelotvorno za jednu vrstu bice nekorisno za drugu vrstu. Po obliku imamo pljosnate i okrugle gliste. U okrugle spadaju askaridi - djetinje gliste duge 5 - 15cm. Redovno se pojavljuju kod tenadi. Opasne su jer izazivaju anemiju, mravljenje, povracanje, zatvor, a nekada izazivaju napade sliCne padavici. Pljosnatih glista ima 9 vrsta, a poznatije su kao trakavice. Posebna im je odlika to imaju glavu sa aparatom za priCvrcivanje, te vrat i tijelo sastavljeno od niza Clanaka. Medju trakalicama vrlo je opasna po Covjeka Tenia echinococa-echinococcus granulosus. Covjek se zarazi preko neopranih ruku, neopranog voca ili povrca. Kod Covjeka napada jetru i pluca, a operacijom se odstranjuje. Za suzbijanje trakavice koristi se preparat Droucit.

Krpelja ima vie vrsta a zive po niskom rastnju, travi i grmlju. Krpelji prenose bolest Piroplasma canis. Odstranjuje se jestivim uljem. Posle svakog lova treba pregledati psa i odstraniti krpelje.

LOVACKO ORUZJE, MUNICIJA I OSNOVI LOVNE BALISTIKE

1. Koja je podjela lovaCkog oruzja obzirom na naCin buenje cijevi ?

Na puke sa glatkim cijevima (saCmarice), na puke sa zljebastim cijevima (kuglare, lovaCki karabini) i na kombinovane puke.

2. Koja divljaC se lovi sa glatkim, koja sa zljebastim, a koja sa kombinovanim pukama ?

Pukama sa glatkim cijevima pretezno se lovi sitna divljaC, a sa karabinima krupna divljaC. Kombinovanim pukama love se sve vrste divljaCi.

3. U odnosu na broj cijevi, kako se dijele lovaCke puke ?

Dijele se na jednocijevke, dvocijevke, trocijevke i viecijevne puke.

4. Opisati vrste puaka saCmarica .

U grupi lovaCki puaka saCmarica najbrojnija je lovaCka dvocijevka sa horizontalno spojenim cijevima koje se prelamaju. Zbog ovoga, svo oruzje koje se prelama u cilju punjenja i praznjenja metaka naziva se optim imenom pukama prelamaCama-dvocijevkama. Pored njih, u grupi dvocijevki, imamo i puke sa vertikalno spojenim cijevima koje nazivamo bok-puke ili bokerice.

Pred kraj XIX stoljeca u Americi je pronadjena repetirka saCmarica (Winchester Mod.97 ) sa spoljnim Cekicem. Meci se stavljaju u cijevi magacina (6 metaka), a pomjeranjem prednjeg kundaka naprijed-nazad, otvara se zatvaraC oruzjaradi izbacivanja ispaljene Caure, podize se novi metak iz magacina i potiskuje se u cijev, a mehanizam za paljenje se napinje.

Poluautomatske saCmarice koje rade na principu koricenja barutnih gasova za izbacivanje ispaljene Caure i za ubacivanje novih metaka iz magacina u cijev (Browing, Beretta, Franch, Winchester, Remington) veoma su brojne, ali interesovanje lica za ovu vrstu oruzja je smanjenozbog donijetih zakonskih propisa o ograniCavanju kapaciteta magacina na svega dva metka.

Jednocijevne saCmarice prelamaCe-jednocijevke sa spoljnim Cekicem (kokotare-Cekicare)ili sa Cekicem smjetenim u unutranjostpuCane glave (hamerles jednocijevke), lake lovaCke saCmarice su namjenjene manje imucnim lovcima ili poCetnicima. Samo zbog jednog metka, nisu rairene medju lovcima.

5. Koje su prednosti bokerica u odnosu na klasiCnu dvocijevku?

Cvrce zatvaranje, bolje drzanje oruzja u ruci, ljepe linije, manje trzanja za vrijeme gadjanja, i postize se taCnije gadjanje, jer nema zaklanjanja cilja cijevima.

6. Koje su vrste puaka kuglara?

Repetirke kuglare ili karabini sistema Mauzer Mod.98, Manliher Schenauer, Maujer Mod.66, najCece su koricene puke kuglare. Odlikuju se veoma velikom preciznocu, jer im je cijev Cvrsto fiksirana, veoma solidnim zatvaraCem koji izdrzava pritiske i visoko rezantnih magnum metaka i solidnim mehanizmom oruzja veoma jednostavne ali sigurne konstrukcije.

Poluautomatski lovni karabini predstavljaju specijalno oruzje, naruCito pogodno za odstrel divljih svinja. U magacinu je smjeteno 4-5 metaka koje je moguce opaliti jedan za drugim ne skidajuci pri tom puku sa ramena. Najpoznati sistem je Browing Mod. B.A.R. Oruzje je vece tezine od karabina i veceg rastupanja pogodaka.

Dvocijevne kuglare sa horizontalno ili vertikalno spojenim cijevima za lov na krupnu tropsku divljaC. Kalibar zrna je obiCno iznad 9,3 mm. Oruzje je velike tezine, veceg rastupanja i manje preciznosti.

Jednocijevke kuglare su male tezine, pogodne za planinski lov na divokoze. NajCece su sistema na prelamanje, ali ima i modela sa Cvrsto fiksiranom cijevi u sistemu zatvaraCa.

7. Koje je to kombinovano lovaCko oruzje?

Ovo oruzje pored cijevi za saCmu (glatka cijev) ima i cijev za zrno (zlijebljena). Njime se moze odstrijeliti kako sitna dlakava i pernata divljaC-saCmom, tako i krupna divljaC-zrnom.

Dvocijevka polurisanica s horizontalnim cijevima i bok-polurisanica sa vertikalno spojenim cijevima su kombinovane dvocijevke koje imaju jednu cijev za saCmu, obiCno kal. 16, a druga cijev im je zlijebljena.

Trocijevka je kombinovana puka sa dvije glatke i jednom zlijebljenom cijevi, ili sa dvije zlijebljene i jednom glatkom cijevi.

Cetvorocijevka je kombinovana puka sa dvije glatke i dvije zlijebljene cijevi od kojih je jedna obiCno manjeg kalibra.

8. Koji su glavni dijelovi lovaCkih puaka?

Bez obzira na tip puke, glavni dijelovi vecine puaka su: puCana cijev (ili cijevi), puCana glava ili baskula, kundak i potkundak.

9. Koji su unutranji dijelovi puCane cijevi i koje su njihove funkcije?

Lezite metka prima metak te je prema tome uvijek podeeno za njegov oblik i duzinu.

Prelazni konus lezita je konusno suzenje koje od kraja lezita vodi u duu cijevi. Ima zadatak da sprovede saCmu u duu cijevi ili da sprovede kod kuglara zrno iz Caure u duu cijevi.

Dua cijevi kod saCmarica je cilinderiCnog buenja, koje se proteze od konusa lezita sve do 4-5 cm pred njen kraj. Zidovi due cijevi kod saCmarica su savreno glatki, visoko polirani i sjajni, a dua cijevi kod zljebastog oruzja je oluCena. Dimenzije (preCnici) due cijevi moraju odgovarati veliCini kalibra oruzja.

Konusni prelaz Coka ugradjuje se samo kod onih cijevi saCmarica kod kojih se izradjuje Cok suzenja, a zadatak mu je da prikupi zrna saCme iz due i da ih sprovede u Cok suzenja.

Cok je suzeni dio cijevi na kraju (na ustima) cijevi. Raznog je, a najCece cilindriCnog oblika. Sluzi da prikupi periferna zrna saCme i da suzi saCmeni snop prilikom naputanja cijevi. Postoje razne gradacije Cok suzenja. Najuzi je pun Cok a najiri Coka. VeliCina suzenja iznosi izmedju 1,1mm i 0,1 mm, vec prema kalibru i veliCini Coka:

Pun Cok 0,9-1,1 mm za veoma daleka gadjanja

Cok 0,8-1,0 mm za daleka gadjanja

Coka 0,3-0,7 mm za srednje daleka gadjanja

Coka 0,1-0,2 mm za bliza gadjanja

Cilindar nema suzenja za veoma bliska gadjanja

10. Kako se oznaCava kalibar kod saCmarica a kako kod kuglara?

Kalibar saCmarica, kao na primjer kal. 12,16,20 oznaCava se veliCinom promjera (preCnika) cijevi saCmarice, ali ne oznaCava tu veliCinu u mjernim jedinicama. Svaka od tih brojeva oznaCava broj kugli istog preCnika, izlivenih od funte olova (oko 453,6 gr).

VeliCin kalibra kod zlijebljenog oruzja oznaCava se u mjernim jedinicama, u milimetrima. Poznajemo sledece kalibre: 5,6 mm; 6,5 mm; 7 mm; 8mm; 9mm; 9,3; i najveci 10,75.

11. Koji mehanizmi su smjeteni u puCanoj glavi ( baskuli)?

Smjeteni su sledeci mehanizmi: mehanizam za zatvaranje, mehanizam za paljenje i mehanizam koCnice.

12. Kako dijelimo lovaCku municiju i navesti njihovu osnovnu razliku?

Svu lovaCku municiju dijelimo na: municiju za puke saCmarice i na municiju za puke kuglare.

Osnovna razlika je u projektilu metka. SaCmarice se pune municijom kod koje se kao projektil koristi saCma sina olovna zrna sferiCnog oblika kojih u jednom punom metku ima, vec prema krupnoci saCme i prema kalibru oruzja, od nekoliko desetina zrna do nekoliko stotina. Kuglare se pune municijom kod koje se kao projektil koristi samo jedno zrno kugla.

13. Koji su osnovni elementi saCmarskog metka?

Osnovni elementi saCmarskog metka su: kapisla, Caure, barutno punjenje, Cep, saCmino punjenje (pojedinaCno zrno) i poklopaca.

14. Od Cega se sastoji Caura saCmarskog metka?

Caura saCmarskog metka sastoji se od cilinderiCnog omotaCa - tuljka, metalne kape sa profilisanim otvorom za kapislu i uloke (po potrebi). Prema materijalu od koga je izradjen tuljak Caura moze biti: kartonska (motani natron papir), metalna i plastiCna.

15. Koja je osnovna funkcija kapisle i opisati princip dejstva iste.

Osnovna funkcija kapisle je pouzdano i pravilno paljenje barutnog punjenja.

Princip dejstva kapisle sastoji se u koricenju presovane inicijalne smjee kod koje posle udara inicijacije, dolazi do veoma burne hemijske reakcije i prelaska u gasovito stanje u veoma kratkom vremenskom intervalu. Pri tome emitovani gasovi stvaraju plamen visoke temperature koji pali barutno punjenje.

16. ta je to barutno punjenje?

Baruti su hemijske supstance koje svojim izgaranjem ostvaruju vrlo brze hemijske i fiziCke promjene uz pretvaranje hemijske energije u mehaniCki rad. Takve brze promjene nazivaju se eksplozivnim reakcijama pri Cemu se veoma brzim sagorijevanjem dobija gasovit produkt barutni gas. U kratkom vremenskom intervalu oslobadja se vezana energija i stvara se velika kolCina gasova koja se manifestuje mehaniCkim radom (potiskivanjem saCme zrna)

17. Koja je uloga Cepa u metku?

Uloga Cepa u metku je da bude zaptivaC barutnih gasova u ekspanziji i potiskivaC saCminog punjenja (ili zrna) iz Caure metka, kroz cijev oruzja.

18. Iz Cega se sastoji metak za puke kuglare?

Sastoji se iz sledecih dijelova: mesingane Caure sa kapislom, baruta posebne vrste i balistiCkih osobina, i zrna mekog vrha koji se pljoti cijepa i rasprskava.

19. ta prouCava balistika i kako se dijeli?

Balistika je nauka koja prouCava kretanje projektila (zrna ili saCme) u vazdunom prostoru.

Dijeli se na unutranju balistiku, koja prouCava kretanje projektila u cijevi oruzja, i na spoljnu balistiku koja prouCava kretanje projektila poto napusti cijev oruzja u slobodnom, odnosno vazdunom prostoru, pa sve do njegovog pada na zemlju ili umirenja u pogodjenom cilju.

20. ta podrazumjevamo pod pojmom tehnika gadjanja?

Pod tehnikom gadjanja podrazumijevamo naCine gadjanja pukom saCmaricom ili kuglarom odredjenu vrstu ciljeva i to:

- mirnih ciljeva pukom saCmaricom

- pokretnih ciljeva pukom saCmaricom

- mirnih ciljeva kuglarom

- pokretnih ciljeva pukom kuglarom.

21. Opisati (ukratko) naCin gadjanja mirnih ciljeva pukom saCmaricom.

Gadjanje mirnih ciljeva saCmaricom izvodi se zauzimanjem lezernog stava sa iskorakom lijeve noge (ako se puca sa desnog ramena), naglim dizanjem oruzja sa ubacivanjem u rame, upravljanje cijevi prema izabranom cilju i brzim nianjenjem sravnavanje muice i ine sa ciljem po pravcu i visini. Polozaj ine u odnosu na cilj treba tako postaviti da se ona ne vidi ne vecom duzinom nego to je potrebno, niti da se ona uopte ne vidi. Ako se ina vidi vecom duzinom hitac ce pogoditi iznad mete, ako se uopte ne vidi hitac ce pogoditi ispod mete.

22. Koliko iznosi veliCina preticanja saCmaricom?

Ako je daljina gadjanja 35m:

na zeca u punom trku, boCno 1 1,5 m

na letecu divljaC, boCno 2 2,5 m

Na vecim daljinama, oko 45 m, drzati puku dva puta vie ispred divljaCi

zec 2 3m

leteca divljaC 4 5 m

Na manjim daljinama, oko 25 m drzati puku dva puta manje ispred divljaCi

zec 0,5 0,75 m

leteca divljaC 1 1,25m

Kada divljaC bjezi od lovca koso, ili dolazi ka lovcu takodje koso, gadjati dva puta manjim od datih vrijednosti na svim daljinama gadjanja.

Kada divljaC odlazi pravo od lovca, gadjati iznad nje (u ui zeca ili iznad fazana), a kada dolazi ka lovcu, gadjati neto ispred nje (u ape zeca ili pred kljun fazana).

23. Opisati tehniku gadjanja mirnih ciljeva pukom kuglarom.

Poto smo uoCili cilj, ubacimo oruzje u rame, ali ne tako brzo i naglo kao saCmaricu, uglavno ga uz gib ramena i namjestimo u najpovoljni polozaj, pri Cemu istovremeno lijevom nogom iskoraCiti da bi nam tijelo dolo u pravilan polozaj. Puku zatim stegnemo i nanianimo cilj (plecku divljaCi), pazeci da nam polozaj vizira i muice bude taCno ispod mete, ukoliko nam je oruzje tako ugradjeno, upucano.Za moment zaustavimo dah i povuCemo obaraCu blagim pritiskom kaziprsta.

24. to je streljaCki dogled i koji su njegovi osnovni elementi?

StreljaCki dogled je optiCki nian koji se montira na kuglarama. Sastoji se od:

-objektiva prednji sistem stakala,

-cijev dogleda,

-regulacioni toCkic konCanice za regulaciju visine, ili dva regulaciona toCkica, od kojih je jedan za regulaciju visine, a drugi za regulaciju pravca konCanice,

- okular zadnji sistem stakala.

25. Kako se moze nabaviti vatreno oruzje, dijelovi za oruzje i municija?

Vatreno oruzje moze se nabavljti samo na osnovu Odobrenja MUP-a, organizacione jedinice u optini na Cijem je podruCju prebivalite, odnosno sjedite lica koje je podnijelo Zahtjev za izdavanje Odobrenja.

Dijelovi za oruzje i municiju za oruzje sa oluCenim cijevima mogu se nabavljati samo na osnovu Odobrenja nadleznog organa i to samo za vrstu oruzja za koje je izdat oruzni list. Odobrenje za nabavljanje oruzja i dijelova za oruzje vazi 6 mjeseci od dana izdavanja.

Odobrenje za nabavljanje municije vazi takodje 6 mjeseci od dana izdavanja s tim to se moze izdati jedanput u toku kalendarske godine za koliCinu sadrzanu u orginalnim pakovanjima. Municija za oruzje sa neoluCenim cijevima moze se nabavljati na osnovu oruznog lista izdatog za to oruzje.

26. Kojim licima se ne izdaje Odobrenje za nabavku vatrenog oruzja?

- maloljetnom licu i licu lienom poslovne sposobnosti,

- osudjivanom za kriviCna djela na ustavno uredjenje, ugrozavanje teritorijalne cjeline, podrivanje vojne i odbranbene moci, nasilje prema predstavniku najvieg drzavnog organa, oruzane pobune, terorizma, diverzije, povrede teritorijalnog suvereniteta, otmice vazduhoplova, ugrozavanje bezbjednosti leta vazduhoplova, ubistva, teke tjelesne povrede, lake tjelesne povrede, uCestvovanja u tuCi, ugrozavanje sigurnosti, ugrozavanje opasnim orudjem pri tuCi ili svadji, otmice, silovanja, protivprirodnog bluda, teke kradje, razbojniCke kradje, razbojnitva, iznude, izazivanje opte opasnosti, nezakonitog lova, sprijeCavanje sluzbenog lica u vrenju sluzbene duznosti, ometanje ovlacenog sluzbenog lica u vrenju sluzbene duznosti, ometanje ovlacenog sluzbenog lica u obavljanju poslova bezbjednosti ili odrzavanja javnog reda i mira, Zakonom o oruzju i municiji,

- licu protiv koga se vodi kriviCni postupak za kriviCna djela koja se gone po sluzbenoj duznosti, za vrijeme dok traje postupak,

- lice koje je u poslijednje tri godine od dana podnoenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavljanje oruzja kaznjavano za prekraje javnog reda i mira za koji je propisana kazna zatvorom ili prekraj utvrdjen Zakonom o oruzju i municiji,

- licu protiv koga se vodi prekrajni postupak za prekraj javnog reda i mira za koji je propisana kazna zatvora ili ili prekraj utvrdjen Zakonom za vrijeme dok traje postupak,

- licu koje nije obuCeno za rukovanje vatrenim oruzjem.

27. Koji su bezbjednosni uslovi skladitenja municije ?

Municija se skladiti odvojeno od oruzja. Prije odlaganja oruzja na stalno mjesto Cuvanja obavezno se mora prekontrolisati da i u cijevi i magacinu oruzja nema municije. Kao i oruzje i municiju treba Cuvati van domaaja maloljetnih lica i svih lica koja nijesu obuCena za rukovanje i upotrebu opasnih materija i naprava, senilnih, duevno oboljelih i sl.

Pozeljno je da se municija Cuva u sefu, ormanu pod kljuCem, na suvom i tamnom mjestu van uticaja naglih promjena temperature, vlage, kiseline i drugih korozivnih uticaja. Municija se Cuva u originalnom pakovanju, a ako je otpakovana pozeljno je da se Cuva u svojoj ambalazi i da se zatvori, zalijepi kutija. Nije dozvoljeno rastavljanje municije, otecivanje hermetizacije metka, naruavanje oblika metka, bacanje municije, drzanje na visokim tempetaturama i koricenje trofejne i zastarjele (nepouzdane) municije.

28. ta je to rikoet ?

Rikoet je kosi puCani hitac koji mijenja pravac uslijed udarca u tvrdi predmet ( kamen, metalna ploCa, led, voda i sl.).

PRAVILNIK O PROGRAMU I USLOVIMA ZA POLAGANJE LOVACKOG ISPITA Clan 1. Pravilnikom o programu i uslovima za polaganje lovaCkog ispita /u daljem tekstu: Pravilnik/, utvrdjuje se program i uslovi za polaganje lovaCkog ispita. Clan 2. LovaCkim ispitom se proverava da li pripravnik poseduje znanje predvidjeno PROGRAMOM, koji sadrzi sledece oblasti: - zakonski i ostali propisi iz oblasti lovstva; - rasprostranjenje i biologija divljaCi; - planiranje, organizacija i gazdovanje lovitem; - lovaCko oruzje, osnovi balistike i lovnog streljatva; - lovna kultura; - lovna kinologija; - bolesti divljaCi i lovaCkih pasa; - prva pomoc u lovu; U skladu sa Programom iz stava 1. ovog Clana, saCinjen je PriruCnik za polaganje lovaCkog ispita /u daljem tekstu: PriruCnik/, Ciji je sastavni deo Dnevnik pripravnika /u daljem tekstu Dnevnik/. Clan 3. LovaCki ispit se polaze po isteku pripravniCkog staza, koji traje godinu dana raCunato od dana sticanja statusa pripravnika, odnosno prijema u lovaCko udruzenje. Clan 4. Punoletni drzavljanin Republike Srbije, koji nema polozen lovaCki ispit, uClanjenjem u lovaCko udruzenje stiCe status pripravnika. Clan lovaCkog podmlatka lovaCkog udruzenja, do sticanja punoletstva ima status mladjeg pripravnika.

Mladji pripravnik, koji je u kontinuitetu imao ovaj status duze od tri godine, a u poslednjoj godini pre sticanja punoletstva vodio Dnevnik, stiCe uslov da moze polagati ispit. Mladji pripravnik, koji je krace od tri godine imao ovaj status, sticanjem punoletstva dobija status pripravnika. Clan 5. Za vreme trajanja pripravniCkog staza lovaCko udruzenje je obavezno da saCini plan i program teorijske i praktiCne obuke pripravnika, u skladu sa Clanom 2. ovog Pravilnika. PraktiCni deo plana i programa naroCito sadrze: - izgradnja lovnih /prihvatilita, remize, polja za divljaC .../ i lovno-tehniCkih objekata /hranilita, solita, pojilita, Ceke.../ u lovitu; - prihranjivanje divljaCi u lovitu; - utvrdjivanje brojnog stanja divljaCi u lovitu; - Cuvanje i zatita lovita; - organizovane akcije, za zatitu divljaCi i lovita, smanjenja broja predatora /bez oruzja/; - obrada divljaCi i priprema trofeja divljaCi za ocenjivanje. Clan 6. Za realizaciju teorijske i praktiCne obuke pripravnika, odgovorni su: instruktor, upravnik lovita i struCni predavaCi. Clan 7. Pre poCetka pripravniCkog staza, lovaCko udruzenje je obavezno da za svakog pripravnike pored organizovanja teorijske nastave, obezbedi i PriruCnik, u cilju lakeg sticanja znanja predvidjenog Programom. Clan 8. Pripravnik o svojim aktivnostima u toku priravniCkog staza vodi Dnevnik, iz Clana 2. stav 2. ovog Pravilnika. Dnevnik po zavretku pripravniCkog staza overava instruktor. Kandidat koji ne polozi ispit, Dnevnik zadrzava do ponovnog polaganja ispita, a posle polozenog ispita Dnevnik se arhivira u lovaCkom udruzenju. Clan 9. Upravni odbor lovaCkog udruzenja odredjuje instruktore za rad sa pripravnicima i spisak instruktora dostavlja LovaCkom savezu Srbije. Instruktori se imenuju na isti mandatni period kao i Upravni odbor lovaCkog udruzenja. Da bi Clan lovaCkog udruzenja mogao da bude odrezen za instruktora, mora da poseduje najmanje IV stepen umarske, veterinarske ili poljoprivredne /stoCarski smer/ struke i najmanje 5 godina lovaCkog staza, odnosno IV stepen bilo koje struke i 10 godina lovaCkog staza. Jedan instruktor moze biti zaduzen za rad sa najvie 5 /pet/ pripravnika. Radom instruktora koordinira struCno lice -upravnik lovita, lovaCkog udruzenja u kojem se obavlja pripravniCki staz. Clan 10. Instruktor Upravnom odboru lovaCkog udruzenja po zavretku pripravniCkog staza podnosi izvetaj i ocenu koju je pripravnik postigao u teorijskoj i praktiCnoj obuci. Upravnom odboru lovaCkog udruzenja na osnovu izvetaja instruktora donosi odluku kojom utvrdjuje da je pripravnik osposobljen-nije osposobljen za polaganje lovaCkog ispita i tu odluku dostavlja pripravniku. Pripravnik po dobijanju odluke iz stava 2. ovog Clana, podnosi pismenu prijavu za polaganje lovaCkog ispita. LovaCko udruzenje je duzno da u roku od 30 dana po prijemu prijave organizuje polaganje ispita. Clan 11. LovaCki ispit se polaze pred Vecem komisije za polaganje lovaCkog ispita /u daljem tekstu: Vece/, od tri Clana, koje Reenjem obrazuje predsednik LovaCkog saveza Srbije.

Predsednik Veca se obavezno imenuje iz reda zaposlenih u struCnoj sluzbi LovaCkog saveza Srbije i lovaCkih saveza pokrajina. Jedan Clan Veca imenuje se iz reda zaposlenih u StruCnoj sluzbi lovaCkog udruzenja u kojem se odrzava polaganje lovaCkog ispita, a drugi Clan Veca imenuje se iz reda instruktora, sa time da to ne moze biti instruktor Ciji su pripravnici prijavljeni za polaganje lovaCkog ispita. Za regularnost sprovodjenja lovaCkog ispita odgovara predsednik Veca Komisije za plaganje lovaCkog ispita. Clan 12. LovaCko udruzenje po prijemu najmanje 10 /deset/ prijava za polaganje lovaCkog ispita, dostavlja zahtev LovaCkom savezu Srbije za formiranje Veca. Zahtev sadrzi: predlog mesta i vremena odrzavanja lovaCkog ispita i osnovne podatke o kandidatima /prezime, ime i liCni broj/. Na ispit mogu izaci samo oni kandidati koji su navedeni u zahtevu. Clan 13. LovaCko udruzenje po prijemu Reenja o formiranju Veca, pisanim putem obavetava pripravnika i nadleznog republiCkog lovnog inspektora o mestu i vremenu polaganja lovaCkog ispita. Obavetenje iz stava 1. ovog Clana dostavlja se najkasnije 8 dana pre polaganja lovaCkog ispita. Clan 14. U sluCaju da se lovaCkom udruzenju prijavi manje od 10 pripravnika, prijavljeni pripravnici se mogu uputiti u drugo lovaCko udruzenje koje odrzava polaganje lovaCkog ispita. Pripravnik upucen u drugo lovaCko udruzenje, obavezan je da ponese odluku iz Clana 10. stav 2., overene Dnevnik i dokaz o uplati naknade za polaganje lovaCkog ispita. Uplata se umanjuje za iznos PriruCnika i utvrdjene nadoknade, predvidjene za rad instruktora. Clan 15. Pre poCetka ispita, na osnovu evidencije kandidata koju vodi StruCna sluzba Saveza, Vece utvrdjuje identitet kandidata /liCna karta, vozaC