PREDMET USTAVNOG PRAVA To su sve politike institucije, dravni i nedravni politiki subjekti (tijela dravne vlasti, pol. stranke, vodee politike osobe i slino.) i sloen sustav njihovih povratnih meusobnih odnosa koje se kao kontinuirani proces u sklopu podruja odreene drave oblikuje i ostvaruje dravna politika. SADRAJ USTAVNOG PRAVA Dijeli se na 3 skupine. U 1. skupini su norme kojima se ureuju meusobni odnosi ovjeka i graanine te drave. U 2. skupini su pravne norme kojima se ureuje organizacija dravne vlasti i djelovanje svih tijela dravne vlasti, a u 3. skupini su norme kojima se ureuje odnos izmeu nedravnih politikih subjekata kao to su interesne skupine i drave. ODNOS USTAVNOG PRAVA I DRUGIH GRANA PRAVNOG SUSTAVA Dok je u ustavnom pravu pravna norma poetna i zavrna jer se u pravilu u njemu poblie ne razrauje, ona je unutar neke druge grane prava osnovna i poetna norma iz koje se razradom izvodi i oblikuje niz posebnih normi to je uvjet njezine primjene. IZVORI USTAVNOG PRAVA Ustav pravni oblici u kojima se donose norme ustavnog prava nazivaju se izvori ustavnog prava. U suvremenim dravama temeljni izvor ustavnog prava je pisani ustav koji je najvii opi pravni akt u kojem se nalazi preteit broj normi ustavnog prava. Norme ustavnog prava propisuju se u odreenoj mjeri i u zakonima i u podzakonskim opim aktima. Organski zakon Ustavni zakon samo onaj koji je kao takav definiran Ustavom te donesen po postupku predvienom za donoenje i promjenu odredbi samog Ustava RH. To su Ustavni zakon o ustavnom sudu, Ustavni zakon za provedbu ustava RH. Niz ustavnih zakona u RH ustvari predstavlja organske zakone, kojima je iz politikih razloga, zbog vanosti materije koju ureuju, dat naziv ustavni zakon. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Zakoni izvori ustavnog prava su i oni zakoni ili dijelovi zakona, a i podzakonski opi akti, to sadre norme ustavnog prava. Ustav RH prihvaa kategoriju organskih zakona, pa se ostali zakoni praktiki ne mogu javiti kao izvori ustavnog prava. Podzakonski propisi izvori ustavnog prava u svim suvremenim dravama su poslovnici temeljnih dravnih tijela. Poslovnicima se razrauju ustavne norme o nainu rada dravnih tijela i utvruje postupak odluivanja unutar njih. U RH izvor ustavnog prava je Poslovnik Hrvatskog sabora, Poslovnik Vlade RH i poslovnik Ustavnog suda RH. Od podzakonskih akata se kao izvor ustavnog prava mogu javit uredbe koje se donose kad je onemogueno redovito djelovanje dravne vlasti. Predsjednik RH donosi uredbe iz nude sa zakonskom snagom za vrijeme trajanja ratnog stanja, na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora. Ako predsjednik RH donese uredbu ili uredbe kojima ureuje neko pitanje koje pripada u kategoriju organskih zakona te uredbe su izvor ustavnog prava. U ratno doba ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike mogu se ograniiti pojedine slobode i prava zajamene ustavom. U tom sluaju uredbe iz nude imaju ustavni sadraj i ustavnopravnu snagu i izvor su ustavnog prava. Ustavni obiaji ORGANSKI ZAKON Prema pravnoj snazi ispod Ustava, ali iznad ostalih zakona. To su zakoni kojima se ureuju nacionalna prava, a koje Sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika te zakoni kojima se razrauju ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo lokalne i podrune samouprave. USTAV U MATERIJALNOM I FORMALNOM SMISLU 1. Ustav u materijalnom smislu obuhvaa sve pravne izvore ustavnog prava u dravi, bez obzira na to je li rije o ustavu kao zasebnom opem pravnom aktu, organskom zakonu, zakonu, podzakonskom opem aktu ili ustavnom obiaju. 2. Ustav u formalnom smislu je jedinstveni pravni akt u kojem su skupljene sve temeljne i najvei broj pravnih normi koje ureuju ustavnu materiju, zbog ega se i naziva i kodificiranim ustavom. S obzirom na to ustav u formalnom smislu je i svojevrsni politiki akt ili dokument. KRUTI I MEKI USTAV Ustav, s obzirom na pravnu snagu, moe biti kruti i meki. Kroz povijest i danas, svi formalni ustavi su bili kruti, dok su meki ustavi iznimka i rijetkost. Kruti ustavi su oni koji se mogu revidirati

1

samo na nain koji se razlikuje od naina donoenja i mijenjanja zakona. Njihove norme imaju nadzakonsku pravnu snagu, to uvjetuje da zakoni i svi drugi pravni propisi u dravi moraju i sadrajno i to se tie njihova donoenja i mijenjanja (materijalno i formalno) biti u skladu s normama krutog ustava. Meki ustavi se mogu revidirati na nain na koji se mijenjaju i zakoni. To znai da svaki zakon moe mijenjati bilo koju normu formalnog mekog ustava. U V. Britaniji, koja nema formalni, ve ustav u materijalnom smislu, zakon je pravno najvii izvor ustavnog prava kojim se mogu mijenjati norme svih ostalih izvora ustavnog prava. STRUKTURA USTAVA OPENITO I USTAVA RH Suvremeni ustavi imaju priblino slinu strukturu. Svaki ima normativni dio koji ine ustavne norme oblikovane u lancima koji su razvrstani u odjeljcima ili dijelovima. S obzirom na broj normi i koliinu teksta mogu biti vei ili manji. Suvremeni demokratski ustavi imaju najee izmeu 100 i 200 lanaka. Neki ustavi na poetku imaju proslov ili preambulu koja je razdvojena od normativnog dijela. Manji broj ustava ima i posebne dodatke (anekse) na koje se upuuje u normativnom dijelu ustava. U dravama u kojima se ustav mijenja tehnikom ustavnog amandmana, ustav ine uz osnovni tekst i kasnije prihvaeni amandmani. Ustav RH je donesen 22.12.1990. Prvi put je izmijenjen Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustava RH od 18.12.1997. Nove izmjene uslijedile su 9.11.2000. a zatim u oujku 2001. nakon ega je objavljen proieni tekst Ustava i manji ispravak. U izvornom tekstu je obuhvaao 9 dijelova sa 142 lanka. Danas obuhvaa 9 dijelova (odjeljaka) sa 147 lanaka. Ustav prema broju lanaka, broju normi i koliini teksta pripada meu krae europske ustave. Dijelovi Ustava nose naslove: 1.Izvorine osnove, 2.Temeljne odredbe, 3.Zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda, 4.Ustrojstvo dravne vlasti, 5.Ustavni sud RH, 6.mjesna, lokalna i podruna(regionalna) samouprava, 7.Meunarodni odnosi, 8.Promjena ustava, 9.Zavrne odredbe Ostali dijelovi se dijele na tematska podruja: 1.temeljne odredbe, 2.odredbe o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, 3.odredbe o ustrojstvu vlasti u irem smislu REVIZIJA USTAVA RH Ustav RH prihvaa za svoje mijenjanje sustav redovitog zakonodavnog predstavnikog tijela i fakultativni ustavotvorni referendum. Pravo da predloi promjenu Ustava (ustavotvornu inicijativu) ima najmanje 1/5 zastupnika u Saboru, predsjednik Republike i Vlada RH. Nakon to je promjena predloena slijedi odluivanje Sabora hoe li se pristupiti promjeni ustava. Tu odluku donosi Sabor veinom glasova svih zastupnika. Ako je prihvaena oblikuje se nacrt promjene, koji se utvruje veinom glasova svih zastupnika. Konanu odluku o promjeni ustava Sabor donosi 2/3-inskom veinom glasova svih zastupnika. Promjenu ustava proglaava Sabor. Ustav se moe mijenjati i odlukom biraa, odnosno ustavotvornim referendumom. Hoe li se raspisati, odluuje Sabor ili predsjednik Republike. Sabor odluuje o raspisivanju referenduma samostalno i za tu odluku Ustav ne propisuje posebnu veinu, to znai da se za odluku trai veina glasova nazonih zastupnika uz uvjet natpolovinog kvoruma. Predsjednik Republike moe raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava samo na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. Na referendumu se o promjeni Ustava odluuje veinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila veina od ukupnog broja biraa u Republici. Odluka donesena na referendumu je obvezatna. USTAVNA VLADAVINA Ustavna vladavina (constitutional governance) oznaava oblik ureenja politike zajednice u kojoj je vlast ograniena ustavom i pravom. Ideja ustavne vladavine odraava stari demokratski ideal po kojem se graani ne pokoravaju drugim ljudima, ve zakonima: non sub homine sed sub lege. Koncept ustavne vladavine utemeljen je na idejama vladavine prava i konstitucionalizma. CONSTITUTIO- u rimskom pravu oznaavala znaajnije propise to su ih donosili vladari glede dravnog ustroja i ovlasti pojedinih dravnih dunosnika. VLADAVINA PRAVA (RULE OF LAW) Vladavina prava oznaava sustav politike vlasti utemeljen na potivanju ustava, zakona i drugih propisa od strane graana (adresata pravnih normi) i nositelja dravne vlasti (adresanata pravnih normi). Svi zakoni, drugi propisi i postupci nositelja vlasti moraju biti utemeljeni na zakonu, tj. na zakonu utemeljenom propisu. To izraava ustavno naelo ustavnosti i zakonitosti. Vladavina prava zahtijeva i da ustav i zakoni imaju odreen sadraj, tako da slue zatiti ljudskih prava i sloboda u odnosima graana i tijela javne vlasti u okviru demokratskog politikog

2

sustava. Jedino demokratski ustav moe osigurati ozbiljenje naela vladavine prava. Potivanje i provedba nedemokratskog ustava i zakona kojima se povreuju ljudska prava, suprotno je konceptu vladavine prava. NAELO DOBRE VLADAVINE Jo je antiki filozof Aristotel razmatrao pitanje to je to dobra vladavina. Dananji politiki teoretiari relativiziraju taj pojam i skloniji su govoriti o pristojnoj vladavini (decent governance). Objanjavajui to razlikovanje, mogli bismo kazati kako pristojna vladavina, kao i pristojan pojedinac, kontrolira, suzbija i prikriva primitivne nagone u drutvu kao i meu svojim pripadnicima i postupa sukladno pravilima modernog civiliziranog drutva. Europska komisija je 2001. usvojila sljedea naela dobre vladavine: 1. otvorenost (transparentnost) institucija 2. sudjelovanje (participacija) graana 3. odgovornost nositelja ovlasti 4. djelotvornost 5. usklaenost (koherentnost) politika Primjenu tih naela osnauje potivanje : 6.NAELA RAZMJERNOSTI(proporcionalnosti) i 7.NAELA SUPSIDIJARNOSTI. NAELO RAZMJERNOSTI ILI PROPORCIONALNOSTI Tvorci amerikog Ustava dravnu su prisilu smatrali sredstvima zla, koja se mogu uporabiti za postizanje dobra. Prisila se smije koristiti samo kada je to zaista nuno. Sukladno tome, ograniavanja slobode koritenja ustavom zajamenim pravima, koje je nuno radi zatite dobrobiti pojedinaca ali i same zajednice, ima biti propisano ustavom i zakonom i ogranieno na nunu potrebnu mjeru. Na temelju takva shvaanja, u sudskoj praksi formulirano je naelo proporcionalnosti ili razmjernosti, koje zahtjeva da ogranienja sloboda i prava budu u svakom pojedinom sluaju razmjerna naravi potreba za ogranienjem. Ovo pravilo je ope ustavno naelo koje je imanentno svim ustavnim odredbama o slobodama i pravima. Ustavni sud RH utvrdio ga je jo 1999. godine. NAELO SUPSIDIJARNOSTI Ono se odreuje kao naelo donoenja politikih odluka na razini najpogodnijoj sa stajalita racionalnosti i djelotvornosti odluivanja. U politikoj teoriji ono izraava zahtjev da se politike odluke donose na najnioj razini moguoj sa stajalita svrhe koja se eli postii. Jednostavno reeno, politike odluke donose se na najnioj moguoj razini s obzirom na samu narav odluke. Naelo je posebno naglaeno u okviru Europske Unije, gdje se zahtijeva da odluke prvenstveno donose nadlena tijela drava lanica; naelo u osnovi vai za sve federativne sustave; sadrano i u Ustavu SAD a. NAINI USPOSTAVLJANJA USTAVNOG PORETKA Neki zapadni pisci, vie zbog razloga sistematizacije, ukazuju kako postoje tri temeljne mogunosti odnosno naina uspostave ustavnog poretka: sluajnost, nasilje i ustavni izbor. Sluajnost ovdje znai posebne zemljopisne, povijesne, kulturne i druge okolnosti koje su odredile ustavni razvitak neke zemlje.Nasilje znai unutarnje revolucionarne dogaaje, ili pak vanjski napadaj, kojima je manu militari nametnut odreeni ustav. Ustavni izbor pak znai svjesno stvaranje i ureenje sustava institucija koji e usmjeravati politiki razvitak u smjeru ustavne vladavine. Kao primjer prevage prvog naina uzima se Velika Britanija, za drugi Francuska, a za trei SAD. DONOENJE BOINOG USTAVA 22.12.90. Nakon to je objavljen prijenos vlasti na pobjedniku stranku, Sabor je ubrzo, prema odredbama o revizijskom postupku, ve u srpnju 1990. donio amandmane na Ustav SRH iz 1974. Tim izmjenama izbaen naziv socijalistika iz naziva RH, promijenjen njezin grb i zastava, predsjednik Predsjednitva postao je predsjednikom Republike, a lanovi Predsjednitva potpredsjednicima, te omogueno Vladi poduzimanje potrebnih mjera u cilju ostvarivanja jedinstvenosti pravnog sustava u Republici. Predsjednik Republike Franjo Tuman je 25. Srpnja 1990. podnio Saboru formalnu inicijativu, da se pristupi radu na donoenju novog Ustava RH. Dokument pod naslovom Politika i metodologijska polazita te politiko-pravna naela za izradu Ustava RH.

3

Temeljna metodologijska polazita bila su u tom dokumentu odreena na sljedei nain. Ustav RH mora slijediti pozitivnu hrvatsku dravno-pravnu tradiciju, Ustav ima osigurati povratak europskoj, uz oslonac na sjevernoameriku graansko-pravnu i ustavnu tradiciju, Ustav treba biti po mjeri obinog ovjeka, graanina naroda i Ustav treba biti trajnije vrijednosti. Iz toga se izvodi 10 politiko-pravnih naela za izradu Ustava 1. temeljno ishodite i cilj Ustava jesu ovjekova, ljudska i narodna prava, 2. Vrhovna vlast, suverenitet, izvire iz naroda i pripada narodu, 3. Zakonodavna vlast pripada Saboru, 4. Predstavnika demokracija i vladavina zakona, pravna drava, 5. Pravo na slobodno politiko, poduzetniko i drutveno udruivanje, 6. Pravo vlasnitva, trino gospodarstvo i slobodno poduzetnitvo, 7. Slobodno sindikalno organiziranje graana, radnika i poslodavaca, 8. Socijalna drava, jamstvo socijalnih prava, 9. Jamstvo narodnih prava i sloboda, 10. Osiguranje suverenosti hrvatske u odreivanju odnosa s drugim narodima i dravama. USPOSTAVA SAMOSTALNOSTI I SUVERENOSTI RH Odnosi u jugoslavenskoj federaciji su se zaotravali, a ugovor o stvaranju konfederacije je odbijen. Sabor 21.02.91. donio rezoluciju o kojoj se svi savezni zakoni proglaavaju nevaeim na teritoriju RH, ako nisu u suglasnosti s Ustavom republike. Zakone e utvrditi vlada. Predsjednik republike 25. 4. 1991. pozvao graane RH da se na opem referendumu izjasne da li se slau da RH, kao suverena i nezavisna drava, koja jami prava svim narodim u Hrvatskoj, moe stupiti u savez suverenih drava s drugim dravama, prema prijedlogu hrvatske i Slovenije ili da Hrvatska ostane u federativnoj Jugoslaviji, kao jedinstvenoj suverenoj dravi, prema prijedlog republike Srbije i Crne Gore. Na referendumu veina dala svoj glas za suverenu i nezavisnu Republiku Hrvatsku. ODLUKA SABORA OD 8.10.1991. Sabor Republike Hrvatske je 8. Listopada 1991. na sjednici odranoj u Zagrebu, u tajnosti zbog opasnosti od zranog napada, usvojio Odluku o raskidanju svih dravno pravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadanju SFRJ. U skladu s neotuivim pravom Republike Hrvatske na samoodreenje, polazei od volje graana Republike Hrvatske iskazane na referendumu, polazei od Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaraciji o uspostavi samostalne i suverene RH, utvrujui da je tromjeseni rok o odgodi primjene Ustavne odluke koji je odreen brijunskom deklaracijom i da su u roku utvrenom Brijunskom deklaracijom pojaane agresivne akcije, utvrujui da Jugoslavija kao dravna zajednica vie ne postoji. Odlukom Sabor je ponovno potvrdio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti, zbog toga, s ustavnopravnog stajalita danom stjecaja suverenosti i neovisnosti RH valja smatrati 25. Lipnja 1991. FRANCUSKA DEKLARACIJA O PRAVIMA OVJEKA I GRAANINA IZ 1789. Revolucionarna deklaracija o pravima ovjeka i graanina, prvi je takav dokument u Europi i proglaena je sastavnim dijelom francuskog Ustava iz 1971 kao i kasnijih Ustava. U deklaraciji se nabrajaju klasina prava ovjeka i graanina pravo na slobodu i jednakost u pravima, sloboda, vlasnitvo, sigurnost, suverenitet je utemeljen na narodu te nijedno tijelo niti pojedinac ne moe imati ovlasti koje ne proizlaze iz narodnog suvereniteta, slobodno je initi sve to nije zabranjeno zakonom i njime se mogu zabraniti samo injenja koja su tetna za zajednicu, zakon je izraz ope volje i svi graani imaju pravo osobno, ili preko svojih zastupnika sudjeluju u njegovu donoenje, svatko se smatra nevinim sve dok nije zakonito oglaen krivim, javna vlast potrebna je da bi jamila i titila prava ovjeka i graanina, vlasnitvo je sveto i nepovredivo pravo, prirodno pravo na otpor tiraniji. NAJVIE VREDNOTE USTAVNOG PORETKA Sloboda kao temeljno pravo svakog pojedinca u demokratskom politikom poretku, Jednakost kao jednakost svih ljudi pred zakonom u pogledu zatite njihovih sloboda i prava,Nacionalna ravnopravnost kao temelj demokratske nacionalne drave koja ne diskriminira,nego posebno titi nacionalne manjine, Ravnopravnost spolova kao ideal demokratskog poretka, koji jo uvijek nije u potpunosti ostvaren, Mirotvorstvo obrana od agresije ili sudjelovanje u meunarodnim akcijama uspostavljanja i ouvanja mira, Socijalna pravda kao temeljni ideal socijalne drave, koja osigurava odreene uvjete ivota svim svojim graanima, Potivanje prava ovjeka kao osnovicu djelovanja dravnih i drugih tijela, ali i odnosa meu pojedincima u dravi, Nepovredivost vlasnitva kao temeljnog prava koje ini osnovica poduzetnike slobode i trinog gospodarstva, Ouvanje prirode i ovjekova okolia kao temelj odrivog razvoja u suvremenom svijetu, Vladavina prava kao ideal ideja konstitucionalizma i

4

temeljno naelo odnosa izmeu vlasti i onih kojima ona vlada, Demokratski viestranaki poredak jamstvo slobode i realizacije temeljnih ustavnih naela NAELO RAVNOPRAVNOSTI I ZABRANE DISKRIMINACIJE Temeljem lanka 14. svatko u RH ima prava i slobode neovisno o rasi, boji koe,spolu, jeziku,vjeri, politikom ili drugom uvjerenju,nacionalnom podrijetlu, imovinskom stanju, svi su pred zakonom jednaki. Graani i stranci imaju jednaka prava pred sudovima. Prava djece i maloljetnika razlikuju se od prava punoljetnih osoba, te stranaca i dravljana. Svi oni imaju pravo jednakosti pred zakonom i nitko od njih ne moe biti odveden u slabiji poloaj. NAELO JEDNAKOSTI PRED ZAKONOM Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom presudom ne utvrdi krivnja. Tek nakon pravomonosti sudske presude odreena se osoba moe smatrati krivcem za odreeno djelo. Do tada ona uiva punu pravnu zatitu i sva prava, bez obzira na teinu kaznenog djela. Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pismenog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode. Redarstvo moe i bez sudbenog naloga uhititi osobu protiv koje postoji osnovna sumnja da je poinila kazneno djelo te ta osoba odmah mora biti predana sudu. Uhienoj se osobi na razumljiv nain mora objasniti o razlozima uhienja. Svaka osoba koja je uhiena ili pritvorena ima se pravo aliti nadlenom sudu. Sa svakim se uhienikom mora postupati ovjeno i potivati njegovo dostojanstvo. Svatko tko je pritvoren ima pravo u najkraem roku biti izveden pred sud. Uz zakonsko jamstvo moe biti putena da se brani sa slobode ili se utvruje novani iznos. Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja. Osumnjieni moe uzeti branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, ne smije se siliti da iskazuje protiv sebe ili da prizna krivnju. Dokazi koji su pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se upotrijebiti. Osoba koja je osuena i izdrala svoju kaznu naelno se smatra jednakom drugima, ali u skladu sa zakonom ima za posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja nekih prava. Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena zakonom. Nitko ne moe biti osuen za djelo za koje je ve bio osuen. GRANICE KORITENJA I UVJETI OGRANIENJA LJUDSKIH PRAVA Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju. U doba ratnog stanja, neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti. O tome odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne moe sastati, ne prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. OSOBNE SLOBODE I PRAVA U RH Svatko ivo bie ima pravo na ivot. U Hrvatskoj nema smrtne kazne. Nikome se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odreeno zakonom o emu odluuje sud. Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom presudom ne utvrdi krivnja. Tek nakon pravomonosti sudske presude odreena se osoba moe smatrati krivcem za odreeno djelo. Do tada ona uiva punu pravnu zatitu i sva prava, bez obzira na teinu kaznenog djela. Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pismenog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode. Redarstvo moe i bez sudbenog naloga uhititi osobu protiv koje postoji osnovna sumnja da je poinila kazneno djelo te ta osoba odmah mora biti predana sudu. Uhienoj se osobi na razumljiv nain mora objasniti o razlozima uhienja. Svaka osoba koja je uhiena ili pritvorena ima se pravo aliti nadlenom sudu. Sa svakim se uhienikom mora postupati ovjeno i potivati njegovo dostojanstvo. Svatko tko je pritvoren ima pravo u najkraem roku biti izveden pred sud. Uz zakonsko jamstvo moe biti putena da se brani sa slobode ili se utvruje novani iznos. Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja. Osumnjieni moe uzeti branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, ne smije se siliti da iskazuje protiv sebe ili da prizna krivnju. Dokazi koji su pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se upotrijebiti. Osoba koja je osuena i izdrala svoju kaznu naelno se smatra jednakom drugima,

5

ali u skladu sa zakonom ima za posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja nekih prava. Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena zakonom. Nitko ne moe biti osuen za djelo za koje je ve bio osuen. Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju RH ima pravo slobodno se kretati i birati boravite. Svaki graanin ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij drave i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvo. Azil: strani dravljani bez dravljanstva mogu dobiti utoite u RH. Prua se utoite osobama progonjenim zbog politikih optubi koje domaa drava zatiuje kao izbjeglice i odbija ih uruiti. Dravljanin ne moe biti prognan niti izruen stranoj dravi niti mu se moe oduzeti dravljanstvo. Dom je nepovrediv, nitko ne moe ui u neiji stan. Potrebe kaznenog postupka mogu nalagati da se stan pretrai, oduzmu pojedini predmeti bez ikakvog naloga.Samo sud moe obrazloenim nalogom odrediti da se dom pretrai. Prilikom pretresa moraju biti prisutna dva svjedoka. Redarstvo moe bez sudskog naloga ui u dom ako je to nuno radi izvrenja naloga za uhienje, radi hvatanja poinitelja kaznenog djela ili otklanjanje ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi. Svakome se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Posebno je osjetljivo pitanje tajnog prikupljanja podataka, praenja i prislukivanja graana izvan kaznenog postupka. Sloboda misli: Sloboda tiska i drugih sredstava priopavanja, sloboda govora i javnog nastupa, sloboda osnivanja svih ustanova javnog priopavanja. Zabranjena je cenzura, cenzura moe biti nadomjetena neformalnom autocenzurom. Svatko kome je javnom vijeu povrijeeno Ustavno pravo zajameno je pravo na ispravak. Sloboda izraavanja misli ima svoje granice (svatko pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja). Jami se sloboda izraavanja i sloboda medija. Sloboda medija je ograniena samo kada je i koliko je to nuno u demokratskom drutvu radi interesa nacionalne sigurnosti, zatita zdravlja i morala, zatita ugleda. Svaka osoba ima pravo na zatitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i asti. Osoba koja obavlja javnu slubu ili dunost ima pravo na zatitu privatnosti. Nema povrede prava na zatitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes. Pravo na slobodno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja. Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave. One su slobodne, mogu osnivati kole, uilita... POLITIKE STRANKE I PERIODINA SMJENA VLASTI Politike stranke su organizacije graana koje se osnivaju radi sudjelovanja u politikom ivotu i demokratske borbe za osvajanje politike vlasti na izborima. Nuan je pluralizam politikih stranaka. L. Quermonne je formulirao tri uvjeta za uspostavljanje periodine smjene vlasti: jamstvo povratne karte , suglasje o institucionalnom sustavu i suzdranost pri obavljanju vlasti. Ustav jami slobodno osnivanje politikih stranaka. Unutarnje ustrojstvo mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim naelima. Stranka mora javno polagati raun o porijeklu svojih sredstava i imovine. Nasilno djelovanje, pa i samo pozivanje na nasilje, granica je tolerancije demokratskog politikog sustava. Takvu stranku Ustavni sud moe zabraniti. Uspostava nadzora nad cijelim dravnim aparatom od strane jedne stranke. sustav plijena stranka koja je pobijedila na izborima ima pravo popuniti sve javne slube svojim djelatnicima. Nasuprot tome stoji kriterij strunosti i zasluga koji osigurava ravnopravnost graana u pristupu javnim funkcijama i javnim slubama. Vlada u roku od 60 dana od stupanja na dunost donosi odluku, odnosno o ponovnom imenovanju. Pojedinci imaju pravo na javno okupljanje, izraavati svoja stajalita putem manifesta, zborovanja, javnih okupljanja....Mirno okupljanje i javni prosvjed moe se odravati na svakom za to prikladnom prostoru, ali postoje i iznimke. (u blizini bolnica, djejih vrtia i osnovnih kola, nacionalnih parkova, spomenika kulture nulte kategorije, auto cestama i magistralnim cestama.) Ministar unutarnji poslova moe zabraniti javno okupljanje ako: nije pravodobno i uredno prijavljeno ili ako je prijavljeno okupljanje na prostorima kojima je zabranjeno, ciljevi usmjereni na pozivanje i poticanje na rat ili uporabu nasilja ili ako bi odravanje dovelo do izravne i zbiljske pogibelji. Rjeenje o zabrani moe se donijeti najkasnije 24 sata prije okupljanja. Protiv ovog rjeenja organizator moe u roku od 3 dana od dostave rjeenja podnijeti tubu Upravnom sudu. Zabranjeno je svako javno okupljanje i miran prosvjed a mjestima najmanje 100 metara od Hrvatskog sabora, Predsjednika RH, Vlade RH i Ustavnog suda. Birako pravo imaju hrvatski dravljani s navrenih 18 godina; neposredno i tajno je glasovanje. Dravljani RH koji se u vrijeme izbora nalaze izvan granica RH mogu glasovati u dravama u kojima se nalaze. Glasovanje u inozemstvu: u diplomatskim i konzularnim zastupnitvima te putem pote. Pravo peticije ima svatko, graanin ili stranac, fizika ili pravna

6

osoba koja moe slati predstavke i pritube. Podnoenje peticije nema za posljedicu obvezu tih tijela. Podnositelj ima pravo oekivati odgovor tijela kojem je podnio peticiju. Politika nae drave mora biti miroljubiva i usmjerena na uzdravanje od koritenja oruane sile. Drava mora imati oruane snage. Sabor je tijelo koji odluuje o ratu i miru. Oruane snage RH tite suverenitet i neovisnost te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost. One mogu prijei granicu samo na temelju prethodne odluke HS-a. Iznimku predstavljaju vjebe ili u sluaju nude (l. 17 i 100). Vojna obveza dunost je svih sposobnih dravljana. EUROPSKA KONVENCIJA ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA EU konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda usvojena je 1950. a stupila na snagu 1953. NAELO USTAVNOSTI U MATERIJALNOM I FORMALNOM SMISLU Naelo ustavnosti u uem i pravnom smislu zahtjeva da se zakoni donose u skladu s razdiobom vlasti utvrenom ustavom, da zakonodavac pri donoenju zakona strogo potuje za to ustavom predvien postupak, da zakoni i drugi propisi sadrajno budu u skladu s odredbama ustava, da ustav uspostavi djelotvoran sustav nadzora nad potivanjem ovih zahtjeva Samo akt kojeg je donijelo nadleno zakonodavno tijelo po predvienom postupku i u skladu sa sadrajem ustavnih normi zadovoljava zahtjeve naela ustavnosti u formalnom i u materijalnom smislu. POSREDNO I NEPOSREDNO ODLUIVANJE O USTAVNOSTI Nadzor ustavnosti zakona moe biti organiziran kao posredno ili neposredno odluivanjem o ustavnosti. Kod posrednog ili akcesornog ocjenjivanja ustavnosti zakona pitanje ustavnosti nije bit sudskog postupanja. Ono se javlja kao prethodno pitanje koje treba rijeiti kako bi se mogao rijeiti sam predmet sudbenog spora. Zbog toga odluka suda ima uinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon izuzima od primjene. Sustav se naziva i difuznim ili decentraliziranim jer o ustavnosti zakona odluuju svi sudovi. (danska, vedska, norveka) Kod neposrednog ili apstraktnog odluivanja o ustavnosti zakona pitanje sukladnosti zakona s ustavom predstavlja bit spora koji sud mora rijeiti, tako da se njegova zadaa sastoji u usporedbi i ocjeni zakona, bez obzira na konkretni sluaj. Sustav se naziva i centraliziranim jer o ustavnosti zakona odluuje ustavni sud (njemaka,italija, austrija, tranzicijske zemlje) Neke zemlje (portugal, grka) primjenjuju mjeoviti sustav centraliziranog nadzora od strane Vrhovnih sudova. Poseban sustav primjenjuje Francuska, gdje nadzor u posebnom obliku povjeren Ustavnom savjetu. PRETHODNI I NAKNADNI NADZOR USTAVNOSTI ZAKONA Veina drava primjenjuje sustav naknadnog nadzora ustavnosti zakona, koji se provodi nakon to je zakon objavljen i stupio na snagu. Prethodnim nadzorom se sprjeava primjena neustavnog zakona i nastupanje tetnih posljedica po slobode i prava graana uzrokovanih takvom primjenom, ali se tek u provedbi zakona moe uoiti neustavnost neke od njegovih odredbi. U hrvatskoj pravnoj teoriji se ispituje mogunost uvoenja mjeovitog sustava koji bi postojeem sustavu naknadnog nadzora pridodao i mogunost prethodnog nadzora i time objedinio prednosti jednog i drugog sustava. TEMELJNE KARAKTERISTIKE AMER I KONTEUROPSKOG SUSTAVA NADZORA USTAVNOSTI I ZAKONA Temeljne znaajke amerikog sustava nadzora ustavnosti zakona su: Sud se u ispitivanju ustavnosti zakona nikada ne uputa po slubenoj dunosti, ve samo kada to zahtijeva jedna od stanaka u sporu, Uinak odluke odnosi se samo na konkretan sudski sluaj i nema posljedica na vaenje zakona ije su odredbe oglaene neustavnim, Odluka nije formalno obvezatna za druge sudove, niti za sud koji ju je donio, te on u svakom slijedeem istovrsnom sluaju, ako postoji inicijativa stranke, ponovno ispituje ustavnost zakona Odluka Vrhovnog suda SAD moe biti obesnaena ako Kongres donose ustavni amandman Europski sustav nadzora ustavnosti zakona: Ustavni suci imaju zajamenu stabilnost poloaja to je nuno za obavljanje njihove funkcije. Nezavisni su od parlamenta, vlade i sudbenih vlasti. Ustavni sudovi ispituju ustavnost zakona

7

neovisno o konkretnom pravnom predmetu ili sporu. Zakon ili njegove odredbe za koje ustavni sud zakljui da su protuustavne ponitavaju ili ukidaju. DJELOKRUG USTAVNOG SUDA RH Djelokrug odreuje Ustav i Ustavni zakon o Ustavnom sudu. Osnovni djelokrug Ustavnog suda ureen je lankom 128. Ustava i ine ga ove nadlenosti: odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom; odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom; moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od godinu dana; odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela; prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, o pojavama neustavnosti izvjeuje Hrvatski sabor; rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudske vlasti; odluuje o odgovornosti Predsjednike Republike u skladu s Ustavom; nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova. Ostale nadlenosti odreene Ustavom prema odredbi lanka 128. alineja 10. : opi nadzor nad donoenjem provedbenih propisa od strane Vlade i drugih nadlenih tijela; primanje sveane prisege Predsjednike Republike; odluka o postojanju okolnosti kada je Predsjednik sprijeen obavljati svoju dunost zbog bolesti ili nesposobnosti, kada to obavljanje preuzima Hrvatski sabor; odluka o nastupanju okolnosti, kao to je smrt, ostavka ili odluka Ustavnog suda o odgovornosti Predsjednika za povredu Ustava, ime prestaje mandat Predsjednika; prethodno odobrenje o pritvoru ili pokretanju kaznenog postupka protiv Predsjednika; odluka o albi razrijeenog suca protiv odluke o razrjeenju; odluka o albi protiv odluke Dravnog sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti suca; odluivanje o ustavnosti pitanja o kojem se putem narodne inicijative zahtijeva raspisivanje referenduma. OCJENA USTAVNOSTI ZAKONA I USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI PROPISA U svezi s pokretanjem postupka pred Ustavnim sudom u cilju ocjene ustavnosti zakona ili ocjene ustavnosti i zakonitosti drugog propisa razlikuju se tri situacije: a) prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, b) odluku samog Ustavnog suda i c) zahtjev ovlatenog tijela. 1) Svatko ima pravo predloiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona ili ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa. Takva inicijativa ne obvezuje Ustavni sud koji e sam odluiti o tome hoe li u povodu prijedloga pokrenuti postupak, ali je taj postupak odluivanja duan zapoeti najkasnije godinu dana nakon podnoenja prijedloga. 2) Ustavni sud moe sam pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Sud nije niim ogranien, te se na vlastitu inicijativu moe upustiti u ocjenu ustavnosti svakog zakona, odnosno ustavnosti i zakonitosti drugog propisa. 3) Na zahtjev ovlatenih tijela Ustavni sud je duan provesti postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti, te donijeti odluku. Taj zahtjev mogu podnijeti: petina zastupnika sabora; radno tijelo sabora; predsjednik RH; Vlada; Vrhovni sud ili drugi sud; puki pravobranitelj; predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune samouprave. Postupanje Ustavnog suda postupak se smatra pokrenutim na dan primitka zahtjeva u Ustavnom sudu, tj. na dan predaje zahtjeva poti. Ustavni sud prvo ispituje doputenost podneska. Postupak vodi sudac Ustavnog suda. Suca izvjestitelja, koji priprema predmet za odluivanje na sjednici suda, imenuje predsjednik Ustavnog suda. U postupku Ustavni sud primjenjuje odredbe odgovarajuih postupovnih zakona, ali tek posredno ako samim Ustavnim zakonom nije drukije odreeno. Ustavni sud raspravlja na sjednici, a moe odluiti da odri savjetodavnu ili javnu raspravu. Djelovanje Ustavnog suda je javno. Kad je postupak pokrenut, Ustavni sud moe odluiti da, do donoenja odluke, privremeno obustavi izvrenje pojedinanih akata ili radnji koje se poduzimaju na temelju zakona ili drugog propisa ija se ustavnost ocjenjuje. Odluke i rjeenja Ustavni sud donosi veinom glasova svih sudaca, ako Ustavom i Ustavnim zakonom nije drukije odreeno. Ukidanje ili ponitavanje propisa Utvrdi li nesuglasnost zakona s Ustavom, Ustavni sud e ukinuti zakon, odnosno pojedine odredbe. Drugi (podzakonski) propis ili pojedine njegove odredbe, osim zakona, Ustavni sud e ukinuti ili ponititi, ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom, odnosno sa zakonom. Sud je obvezan ponititi propis: ako se njime vrijeaju ljudska prava i temeljne slobode, i ako se njime neki pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniji ili nepovoljniji poloaj. POSLJEDICE ODLUKA USTAVNOG SUDA RH O NEUSTAVNOSTI ZAKONA I NEUSTAVNOSTI ILI NEZAKONITOSTI PROPISA U sluaju ponitavanja nekog propisa, odnosno pojedinih njihovih odredbi, svatko kome je povrijeeno neko pravo pravomonim pojedinanim aktom donesenim na temelju ponitenog

8

zakona ili drugog propisa ima pravo traiti od nadlenog tijela izmjenu tog pojedinanog akta putem ponavljanja postupka. U sluaju ukidanja zakona ili dr. propisa, odnosno pojedinih njihovih odredbi, samo ona osoba koja je podnijela prijedlog za ocjenu ustavnosti, odnosno ustavnosti ili zakonitosti, ima pravo zahtijevati od nadlenog tijela promjenu pojedinanog akta kojom je povrijeeno neko pravo putem ponavljanja postupka. Izmjenom Ustavnog zakona znatno je suen krug osoba ovlatenih da zahtijevaju ponavljanje postupka u sluajevima kada su pojedinani akti doneseni na temelju ukinutih odredbi zakona, odnosno drugih propisa. Rokova i ogranienja nema kad je u pitanju osuda za kazneno djelo. Pravomona osuda za kazneno djelo, utemeljena na zakonskoj odredbi koja je ukinuta zbog nesuglasnosti s Ustavom, ne proizvodi uinke i moe se izmijeniti u ponovljenom kaznenom postupku. Ukinute tj. ponitene odredbe nee se primjenjivati od dana stupanja na snagu odluke Ustavnog suda. USTAVNA TUBA Ustavni zakon odreuje ustavnu tubu na slijedei nain: Svatko moe podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tubu ako smatra da mu je pojedinanim aktom tijela dravne vlasti, tijela jedinice lokalne i podrune samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlueno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela, povrijeeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamena Ustavom, odnosno Ustavom zajameno pravo na lokalnu i podrunu samoupravu. a) Ovlatenik na podnoenje ustavne tube ustavnu tubu moe podnijeti svatko b) Razlog za podnoenje ustavne tube zbog povrede ustavnog prava, tj. ljudskog prava ili temeljne slobode zajamene Ustavom c) Predmet ustavne tube povreda mora biti uinjena pojedinanim pravnim aktom, takvi su akti na prvom mjestu sudska presuda i rjeenje upravnog tijela, a moe se raditi i o drugim pojedinanim aktima d) Donositelji pobijanog akta neije ustavno pravo mogu svojim aktom povrijediti dravna tijela ili druga tijela koja imaju javne ovlasti odluivati o pravima i slobodama. e) Iscrpljen redovni pravni put ustavni zakon predvia iznimku od naela po kojem redovni pravni put mora biti iscrpljen odreuje: Ustavni sud e pokrenuti postupak po ustavnoj tubi i prije no to je iscrpljen pravni put, u sluaju kad o pravima i obvezama stranke ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela nije u razumnom roku odluio sud ili u sluaju kad se osporenim pojedinanim aktom grubo vrijeaju ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja ustavne tube mogle nastati teke i nepopravljive posljedice. f) Rok za podnoenje ustavne tube moe se podnijeti u roku od 30 dana raunajui do dana primitka konane odluke. Postoji iznimka osobi koja iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje ustavne tube, sud e dopustiti povrat u prijanje stanje ako ona u roku od 15 dana nakon prestanka razloga koji je prouzroio proputanje podnese prijedlog za povrat u prijanje stanje i ako istodobno s prijedlogom podnese i ustavnu tubu . g) Odgoda izvrenja osporavanog akta na prijedlog podnositelja ustavne tube Ustavni sud moe odgoditi ovrhu do donoenja odluke, ako bi ovrha prouzroila podnositelju tube tetu koja bi se teko mogla popraviti, a odgoda nije suprotna javnom interesu niti bi se odgodom nanijela nekome vea teta. h) Postupanje Ustavnog suda postupak vodi sudac izvjestitelj, koji priprema predmet za odluivanje u Vijeu i predlae nacrt odluke. O ustavnoj tubi odluuje vijee sastavljeno od est sudaca. Vijee moe odluivati samo jednoglasno i u punom sastavu. i) Razlozi za odbacivanje ustavne tube Ustavni sud e rjeenjem odbaciti tubu ako nije nadlean, ako je tuba nepravodobna, nepotpuna, nerazumljiva ili nedoputena. j) Odluka Ustavnog suda Ustavni sud odluuje o ustavnoj tubi odlukom, kojom se tuba usvaja ili odbija kao neosnovana. k) Obvezatnost pravnih stajalita Ustavnog suda Kada tubu usvoji i osporeni akt ukine sud u obrazloenju navodi koje je ustavno pravo povrijeeno i u emu se povreda sastoji. Pri donoenju novog akta, nadleno tijelo duno je potivati pravna stajalita Ustavnog suda izraena u odluci o ukidanju. l) Trokovi postupka Ustavni sud moe narediti da podnositelj tube koji nije uspio s tubom, naknadi trokove postupka pred Ustavnim sudom, ako ih je prouzroio svojom krivnjom.

9

PUKI PRAVOBRANITELJ ( OMBUDSMAN ) Uspostavljen je URH-om, kao zasebna parlamentarna institucija izvansudske zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom i meunarodnim ugovorima koji su na snazi u RH. On djeluje na temelju pritubi, koje mu ima pravo uputiti svatko, graanin ili stranac, ili na vlastiti poticaj. Osobitost njegove funkcije je u tome to njegove intervencije nemaju pravno obvezujuu snagu, ve samo znaenje autoritativnog upozorenja, prijedloga i savjeta. On djeluje svojim moralnim autoritetom, s osloncem na parlament i javnost, a ne obvezatnim pravnim aktima. On je opunomoenik sabora koji titi ustavna i zakonska prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. On moe predlagati donoenje i izmjenu zakona. Odgovoran je saboru, koji ga bira na rok od 8 godina, i kojem je duan podnositi redovita,a po potrebi i izvanredna izvjea. Sabor moe razrijeiti pravobranitelja i prije isteka njegova mandata. Naela postupanja pukog pravobranitelja: neovisnost i samostalnost u djelovanju; potivanje ustavnosti i zakonitosti; pravednost i moralnost; neformalnost postupanja; mogunost preventivnog djelovanja. NAELO NARODNOG SUVERENITETA U USTAVU RH Ustav RH prihvaa kao temelj i izvorite dravne vlasti naelo narodnog suvereniteta. Pojam narod obuhvaa sve dravljane RH bez obzira na nacionalne i sve druge razlike meu njima. Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem. Kao temeljni oblik ostvarivanja narodnog suvereniteta prihvaa se sustav predstavnike vladavine dopunjena neposrednim odluivanjem (referendum). Predstavniki sistem oblikuje se primjenom naela diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku te vladavinom prava i unutar demokratskog viestranakog sustava. HS je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti. Predsjednik RH je predstavnik narodnog suvereniteta kao i HS. PREDSTAVNIKI MANDAT Ustavnopravni temelj predstavnike vladavine izvodi se iz koncepcije nedjeljivog narodnog suvereniteta. Suverenitet pripada narodu kao apstraktnom ustavnopravnom subjektu, a vlast obnaa predstavniko tijelo kao izraaj volje naroda. Sustav predstavnike vladavine se izraava kroz predstavniki mandat. To je takav odnos izmeu biraa i njihovih zastupnika po kojem su zastupnici u svom djelovanju neovisni o stavu biraa koji su ih izabrali, pa ih zato birai ne mogu opozvati. Izabrani zastupnik je nositelj kolektivnog mandata koji je stekao izborom. Ne zastupa ni birae ni izbornu jedinicu nego cijeli narod. On je uvjet da predstavniko tijelo moe raditi i odluivati slobodno i pravno neovisno. Predstavniki mandat primijenjen je u svim liberalnim demokracijama. IMPERATIVNI MANDAT Imperativni mandat se temelji na instituciji mandata iz rimsko prava kao ugovora u kojem jedna stranka (mandant) ovlauje drugu (mandatara) da postupa u njezino ime. Pretpostavlja pravo biraa da daju obvezne upute svojim zastupnicima i dunost zastupnika da se tih uputa pridravaju. Primjenjivao se u feudalnim stalekim skuptinama, iji su lanovi djelovali prema napucima kao opunomoenici svog stalea s odreenog teritorija. Prema Ustavu SFRJ 1974g i republikim ustavima prihvaen je institut delegatskog mandata. Delegatski mandat je trebao biti politiki imperativan, jer su delegati u skuptinama trebali polaziti od smjernica svoje izborne baze te ih zastupati u skuptini, ali su pri konanom odluivanju odnosno glasovanju bili slobodni u opredjeljivanju. Delegati su bili opozivi od svojih biraa. POJAM REFERENDUMA Referendum je oblik neposrednog odluivanja kojim se graani neposredno tajnim glasovanjem izjanjavaju o nekom pitanju koje je najee oblikovano tako da se na njega moe odgovoriti sa za ili protiv, odnosno da ili ne. Referendum prua mogunost manipulacije birakim tijelom, ovisno o tome kako se oblikuje pitanje i tko ga u kakvom kontekstu raspisuje. Postoji vie vrsta referenduma. Prema irini politike zajednice razlikuju se: referendum na razini drave kao cjeline, koji obuhvaa neposredno odluivanje svih graana, biraa unutar odreene drave i referendum na razini lokalne politiko-teritorijalne jedinice (lokalni referendum). Odluuje li se referendumom o donoenju ili izmjeni ustava ili zakona ili nekog drugog opeg akta razlikuje se ustavotvorni i zakonodavni referendum.

10

USTAVOTVORNI REFERENDUM Ustavotvorni referendum je svaki oblik mijenjanja ili revizije ustava neposredno od birakog tijela naroda. Razlikuje se apsolutno obvezni ustavotvorni referendum, relativno obvezni ustavotvorni referendum i fakultativno ustavotvorni referendum(vicarska). Apsolutno obvezni ustavotvorni referendum primjenjuje se kad se o svakoj izmjeni ustava mora odluivati referendumom, bez obzira da li itavog ili samo neke odredbe Relativno obvezni ustavotvorni referendum se primjenjuje kad se mora raspisati samo za izmjenu odreenih lanaka, odsjeka ili dijelova, koji su u ustavu izriito naznaeni(SAD). Fakultativni ustavotvorni referendum ovisi o volji ustavom ovlatenih tijela. Ne mora biti primijenjen ni u jednom ali moe biti primijenjen u svakom sluaju revije ustava (Italija, Hrvatska). Prikriveni ustavotvorni referendum postoji kada graani odluuju o izmjeni ustava na prikriven nain. Kod njega se bira posebna ustavotvorna skuptina, ija je iskljuiva dunost donoenje ustava ili kad reviziju ustava obnaa redovita zakonodavna skuptina koja se prije donoenja konane odluke mora raspustiti pa konanu odluku donosi novoizabrano predstavniko tijelo. Graani daju svoje glasove onim kandidatima ili strankama koji zastupaju stavove to odgovaraju njihovim miljenjima. Kod svih podvrsta ustavotvornog referenduma birai neposredno odluuju otvoreno ili prikriveno o donoenju novog ili izmjeni postojeeg ustava, pa se zbog toga nazivaju odluujuim ustavotvornim referendumom. Kada graani samo izraavaju miljenje, a konanu odluku donosi predstavniko tijelo onda se radi o savjetodavnom ustavotvornom referendumu. ZAKONODAVNI REFERENDUM Ustavotvorni i zakonodavni referendum imaju iste podvrste. Razlikuju se: Apsolutno obvezni zakonodavni referendum, pri ijoj se primjeni svi zakoni donose iskljuivo referendumom. Relativno obvezni zakonodavni referendum, pri ijoj se primjeni samo odreene ustavom propisane vrste zakona donose referendumom Fakultativni zakonodavni referendum, pri ijoj se primjeni referendum raspisuje na inicijativu ustavom utvrenih tijela. Ne mora se raspisati ni za jedan zakon, ali moe uvijek raspisati o svakom zakonu. Kao podvrste zakonodavnog referenduma razlikuje se: prikriveni zakonodavni referendum i savjetodavni zakonodavni referendum. Zakonodavni referendum razlikuje se od narodnog zakonodavnog veta. Kod odluujueg zakonodavnog referenduma (ne savjetodavnog), zakon dobiva pravnu snagu samim inom referenduma. Kod narodnog zakonodavnog veta zakon donosi predstavniko tijelo on dobiva pravnu snagu izglasavanjem u predstavnikom tijelu pa se nakon objavljivanja moe primjenjivati, a birako tijelo neposrednim glasovanjem odluuje da li e zakon i ostati na snazi ili ne. ODLUUJUI I SAVJETODAVNI REFERENDUM Kod svih podvrsta ustavotvornog referenduma birai neposredno odluuju, otvoreno ili prikriveno od donoenju novog ili izmjeni postojeeg ustava, pa se zbog toga nazivaju odluujuim ustavotvornim referendumom. Kad graani samo izraavaju miljenje, a konanu odluku donosi predstavniko tijelo onda se radi o savjetodavnom ustavotvornom referendumu i odluka ne obvezuje predstavniko tijelo pravno, ve samo politiki. PLEBISCIT Plebiscit je zasebna vrsta referenduma kojim se ostvaruje pravo naroda na samoodreenje tako da se graani neposredno tajnim glasovanjem izjanjavaju u kojoj i kakvoj e dravi ili dravnoj zajednici ivjeti. Takvim referendumom ostvaruje se odcjepljenje ili razdruivanje unutar neke drave ili dravne zajednice ili se odluuje o udruivanju ili prikljuenju u odreenu dravu ili zajednicu drava. VRSTE REFERENDUMA U RH Ustav RH izriito navodi dva oblika ostvarivanja vlasti naroda: izborom narodnih predstavnika i neposrednim odluivanjem. Ustav naelno prihvaa institut fakultativnog ustavotvornog i zakonodavnog referenduma. Ustavotvorni referendum moe raspisati HS ili predsjednik Republike. Hrvatski Ustav poznaje dva naina svoje izmjene i revizije. Prvi je kada o reviziji odluuje HS,a drugi je postupak gdje se o izmjeni Ustava odluuje samo referendumom.

11

Odluku o raspisivanju ustavotvornog i zakonodavnog referenduma HS donosi veinom glasova uz uvjet da je na sjednici nazona veina zastupnika. Zakonodavni referendum o prijedlogu zakona moe raspisati samo HS. Predsjednik Republike moe raspisati ustavotvorni referendum o odreenom politikom pitanju odnosno odluci i o zakonu ako bi smatrao da dotini zakon sadrajno obuhvaa neko pitanje koje je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike. Lokalni referendum raspisuje predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave i predstavniko tijelo jedinice podrune samouprave. Takav referendum mogu raspisati o svakom pitanju iz svojeg samoupravnog djelokruga o kojem predstavniko tijelo ima pravo donositi odluke. NARODNA INICIJATIVA U RH Promjenom Ustava RH iz 2000.g prihvaen je institut narodne inicijative za raspisivanje referenduma. Propisano je da e HS raspisati referendum, ako to zatrai 10% od ukupnog broja biraa u RH. Narodna inicijativa moe se primijeniti za svaku djelominu ili cjelovitu izmjenu Ustava i za svako pitanje iz zakonodavne nadlenosti Sabora te za drugo pitanje koje birai smatraju da je vano za neovisnost, jedinstvenog i opstojnost RH. OPE BIRAKO PRAVO Od dvadesetih 20st u veini drava primjenjuje se ope birako pravo. Za stjecanje se trai odreena dob koja osigurava osobnu i drutvenu zrelost biraa. To je do dob od 18 do 21. Birako pravo imaju samo dravljani odreene drave. Aktivno birako pravo nemaju graani bez poslovne sposobnosti i oni koji su pod starateljstvom. U politikim diktaturama, birako pravo se esto oduzima odreenim skupinama i pojedincima zbog politike nedostojnosti. Ope birako pravo se moe posredno ograniiti ako se kao uvjet za upis u biraki popis odredi rok u kojem birai moraju boraviti ili prebivati u jednom mjestu. Posebno pitanje je pravo glasa vojnih osoba. U drava gdje postoji opa vojna obveza, uskraivanje prava glasa vojnim osobama suprotno je demokratskom naelu opeg birakog prava i predstavlja odvajanje vojske od drutva. AKTIVNO I PASIVNO BIRAKO PRAVO Aktivno birako pravo je tijekom 19.st bilo ogranieno cenzusom imunosti i cenzusom naobrazbe. U poetku se primjenjivao samo cenzus imunosti, kasnije naobrazbe, a zatim kombinacija oba cenzusa. Stupanj imunosti je u poetku bio vrlo visok, ali djelovanjem politikih organizacija graanstva poelo smanjivanje. Primjena cenzusa opravdavala se tvrdnjama da su samo graani koji posjeduju odreeno bogatstvo i naobrazbu zainteresirani za pitanja dravne vlasti i samo oni imaju dostatno znanja da u njoj sudjeluju. U VB prijelaz od ogranienog na ope pravo glasa poinje kad je izbornom reformom broj biraa povean tako da je na svakih 24 stanovnika dolazio 1 bira. Evolucija od ogranienog na ope birako pravo dovrena je kasnijim reformama, 1918 uvedeno je ope birako pravo za mukarce, a 1928 uvedeno je birako pravo za ene. U Francuskoj nakon to je ustav iz 1830 smanjio ogranienje, poslije revolucije 1848.g uvedeno je ope birako pravo za mukarce, a za ene tek poslije WW2. Do potkraj 19.st ope birako pravo imali su samo mukarci. ene nisu imale birako pravo za mukarce, zbog materijalne i drutvene ovisnosti o mukarcu. Zajedno s opim poretkom ena za drutvenu ravnopravnost s mukarcima dolazi do priznavanja birakog prava enama, najprije u vedskoj. Pasivno birako pravo odnosi na onoga tko ima pravo biti biran u predstavniko tijelo i za predsjednika republike, ako se on bira neposredno od naroda. U svim dravama dob za pasivno pravo nije izjednaena s dobi koja je potrebna za aktivno birako pravo. U nekim dravama, pasivno pravo glasa ne priznaje se priroenim dravljanima ili im se priznaje po isteku odreenog roka od 5,10 ili vie godina, zbog visokog stupnja useljavanja. JEDNAKO I NEJEDNAKO BIRAKO PRAVO TE MODERNI OBLICI NEJEDNAKOSTI BIRAKOG PRAVA Ako u nekoj dravi za odreeno predstavniko tijelo svi graani koji imaju birako pravo raspolau istim brojem glasova tada postoji jednako birako pravo, a ako postoje kategorije ili skupine graana koje raspolau veim brojem glasova od ostalih graana radi se o nejednakom birakom pravu.

12

Osim kurijalnog sustava u dravama u kojima je ivjelo plemstvo i graanstvo, postojala su dva glavna oblika primjene nejednakog birakog prava a to su: - pluralni votum po kojem su pojedine kategorije graana na temelju imutka ili naobrazbe imale 2 ili vie glasova za razliku od svih ostalih graana koji su imali 1 glas, te - mnogostruki votum po kojem su svi birai imali 1 glas, ali su graani koji su posjedovali nekretnine odreene vrijednosti mogli glasovati u svim izbornim jedinicama gdje su se ona nalazile. Danas se u nijednoj demokratskoj dravi ne primjenjuje nejednakost birakog prava. Stvarna nejednakost birakog prava moe se postii posredno, ako izborne jedinice s razliitim brojem biraa biraju jednak broj zastupnika. Suvremeniji nain utjecaja na politiki sastav predstavnikog tijela je krojenje izbornih jedinica. Krojenje izbornih jedinica prvi je primijenio guverner amerike drave Massachusetts Gery, po kojem je dobio i ime gerrymander sustav. PARLAMENTARNA NEPODUDARNOST U RH Zastupnik ne moe istodobno biti sudac Ustavnog suda RH, sudac, dravni odvjetnik, puki pravobranitelj, predsjednik, potpredsjednik, ministar ili drugi lan vlade, tajnik Vlade RH, veleposlanik, generalni konzul, upan, gradonaelnik, djelatne vojne osobe. Osobe koje obavljaju neku od dunosti ili slubi koje su nespojive sa zastupnikom dunou mogu se kandidirati na izborima, a ako budu izabrane mogu za vrijeme dok im traje zastupniki mandat temeljem pisane izjave staviti zastupniki mandat u stanje mirovanja. Za vrijeme dok zastupniku miruje mandat, zastupniku dunost umjesto njega obavlja zamjenik zastupnika. Zastupnika izabranog na listi u izbornoj jedinici zamjenjuje onaj neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i zastupnik, a odreuje ga politika stranka koja je listu i predloila. Zastupnik ima pravo jednokratno, tijekom trajanja zastupnikog mandata, podnoenjem pisanog zahtjeva predsjedniku Sabora, staviti svoj mandat u mirovanje. Mirovanje ne moe trajati manje od 6mj a za vrijeme trajanja zastupnika e zamijeniti zamjenik. FINANCIRANJE POLITIKIH STRANAKA U RH Politike stranke su neprofitne udruge. Politike stranke mogu se financirati iz sredstava dravnog prorauna, kao i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. lanarinom se,smatraju se povremene ili redovite uplate kojima fizike ili pravne osobe dobrovoljno daju novac politikoj stranci u iznosu veem od iznosa lanarine, kao i pruanje usluga ili davanje proizvoda politikoj stranci bez naplate. Dobrovoljni prilozi smatra redoviti novani iznos to ga lan politike stranke plaa na nain i pod uvjetima utvrenima statutom ili drugim aktom politike stranke. Za dobrovoljne priloge (donacije) koji se politikoj stranci daju u obliku proizvoda ili usluga, fizike i pravne osobe dune su izdati raun na kojem e biti naznaena trina vrijednost darovanog proizvoda ili usluge, te na kojem je naznaeno da glasi na politiku stranku i da ne podlijee naplati. Politike stranke dune su voditi evidenciju o primitku lanarina i dobrovoljnih priloga (donacija), te izdavati potvrde o primitku lanarina i dobrovoljnih priloga. Fizike i pravne osobe mogu davati dobrovoljne priloge (donacije) politikim strankama jednokratno ili vie puta tijekom kalendarske godine. Dobrovoljni prilozi (donacije) u novcu uplauju se na sredinji raun politike stranke. Ukupan iznos dobrovoljnih priloga (donacija) fizike osobe jednoj politikoj stranci ne smije prelaziti iznos od 90.000,00 (devedeset tisua) kuna u kalendarskoj godini. Ukupan iznos dobrovoljnih priloga (donacija) pravne osobe jednoj politikoj stranci ne smije prelaziti iznos od 1.000.000,00 (jedan milijun) kuna u kalendarskoj godini. Pravo na financiranje iz sredstava dravnog prorauna imaju politike stranke koje imaju najmanje jednog zastupnika u Hrvatskom saboru. Zabranjuje se financiranje politikih stranka od strane: stranih drava, stranih politikih stranaka, stranih pravnih osoba, dravnih tijela, javnih poduzea, pravnih osoba s javnim ovlastima i trgovakih drutava u veinskom vlasnitvu drave ili jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, vjerskih zajednica, humanitarnih te drugih neprofitnih udruga i organizacija te udruga radnika i poslodavaca. VEINSKI IZBORNI SUSTAVI Sustav veine moe se primijeniti u malim i velikim izbornim jedinicama, a sustav razmjernog predstavnitva samo u velikim izbornim jedinicama. Po sustavu relativne veine izabran je kandidat koji je dobio najvie glasova. Sustav apsolutne veine se moe primijeniti u dvije podvrste: otroj i blaoj. Moe se traiti apsolutna veina, odnosno polovica plus 1 svih u birakom popisu upisanih biraa ili samo apsolutna veina danih glasova. Kad nijedan od kandidata u prvom krugu ne dobije apsolutnu veinu, dioba mandata se u drugom krugu moe urediti na dva naina:

13

- ili da u drugom krugu sudjeluju kandidati kao i u prvom, ali se ne trai apsolutna nego relativna veina, - ili da u drugom krugu izbora sudjeluju samo dva kandidata koji su u prvom dobili najvie glasova. Taj sustav se naziva balotaom. Sustav balotae najee se primjenjuje pri predsjednikim izborima u dravama koje primjenjuju isti parlamentarni ili polupredsjedniki sustav. RAZMJERNI IZBRONI SUSTAVI Prema sustavu razmjernog predstavnitva svaka politika stranka ili grupacija dobiva u predstavnikom tijelu onoliko mjesta koliko je za nju u postotku razmjerno, u odnosu prema drugim strankama dano glasova. Sustav razmjernog predstavnitva se moe primijeniti iskljuivo u velikim izbornim jedinicama u kojima se bira vie zastupnika. to je izborna jedinica vea odnosno to se u njoj bira vei broj zastupnika indeks razmjernosti je vei odnosno broj zastupnika svake stranke koja je sudjelovala na izborima razmjeran je postotku za nju danih glasova. Kod sustava razmjernog predstavnitva esto se primjenjuje institut izbornog praga ili prohibitivna klauzula. To je najmanji postotak glasova koje mora dobiti odreena lista na izborima da bi imala pravo sudjelovati u diobi zastupnikih mjesta. Izborni prag se kree od 2% do 5%. U RH od 2000.g postoji samo opi izborni prag od 5% za svaku listu. Institut izbornog praga primjenjuje se kako bi se sprijeila zastupljenost u parlamentu prevelikog broja vrlo malih, najee radikalno desnih ili lijevih stranaka a time parlamentarna nestabilnost i nemogunost formiranja koalicijske vlade ili formiranje vrlo slabe koalicijske vlade. Od poetka 90tih poinje irenje mjeovitog ili kombiniranog veinsko-razmjernog sustava pri kojem se odreeni postotak zastupnika u parlamentu, bira prema sustavu veine, najee relativne, a ostali prema sustavu razmjernog predstavnitva. UTJECAJ PRIMJENE POJEDINOG IZBORNOG SUSTAVA NA STRANAKI SUSTAV DRAVE !!! NEDOSTAJE !!! IZBOR PREDSJEDNIKA RH UTVRIVANJE REZULTATA GLASOVANJA Glasovanje se obavlja osobno, glasakim listiima. Nitko ne moe glasovati u ime druge osobe. glasaki listi se tiska u dravnoj tiskari koju odredi i izravno nadzire DIP. Svaki glasaki listi mora imati otisnuti serijski broj. Glasaki listi na kojem se glasuje za jednu od lista izborne jedinice sadri naziv liste, ime i prezime nositelja liste i serijski broj. Predsjednik se bira apsolutnom veinom svih biraa koji su glasovali. Glasaki listi popunjava se tako da se zaokrui redni broj ispred naziva liste izborne jedinice. Vaei glasaki listi je onaj iz kojeg se na siguran i nedvojben nain moe utvrditi volja biraa i okolnost za koju je listu bira glasovao. Nevaei glasaki listi je neispunjen glasaki listi, glasaki listi popunjen na nain da ga se ne moe sa sigurnou utvrditi volja biraa i okolnost za koju je listu glasovao i glasaki listi na kojem je bira glasovao za dvije ili vie lista. Glasovanje traje neprekidno od 7 do 19. Po zavrenom glasovanju biraki odbor najprije prebrojava neupotrijebljene glasake listie i stavlja ih u poseban omot koji zapeauje. Potom utvruje ukupan broj biraa koji su glasovali. Nakon toga pristupa otvaranju glasake kutije i prebrojavanju glasova. Kad utvrdi rezultate glasovanja na birakom mjestu, dostavlja ih sa zapisnikom o svom radu i ostalim izbornim materijalom opinskom ili gradskom izbornom povjerenstvu, najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja biralita. Opinsko i gradsko izborno povjerenstvo nakon to prikupi utvrene rezultate s birakih mjesta na svom podruju dostavlja ih sa zapisnikom o svom radu i s ostalim izbornim materijalom izbornom povjerenstvu izborne jedinice najkasnije u roku od 18 sati od zatvaranja biralita. Izborno povjerenstvo izborne jedinice zbraja rezultate glasovanja na birakim mjestima na svom podruju najkasnije u roku od 24 sata od zatvaranja biralita. Nakon to prikupi izborne rezultate na svom podruju, izborno povjerenstvo izborne jedinice dostavlja ih DIP-u.Rezultate izbora za zastupnike utvruje DIP. Privremene i neslubene rezultate moe objavljivati prema svom nahoenju, a slubene rezultate izbora DIP objavljuje nakon to se iscrpe sva pravna sredstva u zatiti birakog prava, odnosno proteknu rokovi za njihovo podnoenje. IZBOR ZASTUPNIKA U HS PRAVO GLASA BIRAA KOJI NEMAJU PREBIVALITE U RH Birai koji nemaju prebivalite u RH biraju zastupnike na temelju lista s po 14 kandidata u posebnoj izbornoj jedinci. Broj zastupnika utvruje se tako da se ukupni broj vaeih glasova biraa u deset izbornih jedinca u RH dijeli sa 140 koliko se ukupno zastupnika bira u tim izbornim jedinicama. Dobivenim rezultatom dijeli se broj vaeih glasova u posebnoj izbornoj jedinici. Ako rezultat nije cijeli broj, zaokruuje se na cijeli broj.

14

Ovim sustavom tzv. nefiksne kvote postie se da glas biraa koji nemaju prebivalite u RH vrijedi bez obzira na to koliko tih biraa izae na izbore jednako kao i glas biraa s prebivalitem u RH. IZBOR ZASTUPNIKA U HS BIRAKO PRAVO PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA Pripadnicima nacionalnih manjina u RH jami se pravo na zastupljenost u HS. Oni imaju pravo birati 8 zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinci koju ini podruje RH. Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju 3, madarske 1 zastupnika a talijanske 1 zastupnika. Pripadnici eke i slovake nacionalne manjine biraju zajedno 1 zastupnika. Pripadnici austrijske, bugarske, njemake, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske biraju zajedno 1 zastupnika. Pripadnici albanske, bonjake, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno 1 zastupnika Pripadnici nacionalnih manjina biraju zastupnike u Sabor pojedinanim izborom tako da je za zastupnika izabran kandidat koji je dobio najvei broj glasova biraa koji su glasovali, odnosno relativnu veinu. Ako dva ili vie kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju. IZBOR ZASTUPNIKA U HS UTVRIVANJE REZULTAT GLASOVANJA Glasovanje se obavlja osobno, glasakim listiima. Nitko ne moe glasovati u ime druge osobe. Glasaki listi se tiska u dravnoj tiskari koju odredi i izravno nadzire DIP. Svaki glasaki listi mora imati otisnuti serijski broj. Glasaki listii na kojem se glasu za jednu od lista izborne jedinice sadri: naziv liste, ime i prezime nositelja liste, serijski broj. Glasaki listi popunjava se tako da se zaokrui redni broj ispred naziva liste izborne jedinice. Vaei glasaki listi je onaj iz kojega se na siguran i nedvojben nain moe utvrditi volja biraa i okolnost za koju je listu bira glasovao. Glasovanje traje neprekidno od 7 do 19 sati. Po zavrenom glasovanju biraki odbor najprije prebrojava neupotrijebljene listie. Potom utvruje ukupan broj biraa koji su glasovali. Nakon toga pristupa otvaranju glasake kutije i prebrojavanju glasova. Kad utvrdi rezultate glasovanja na birakom mjestu, dostavlja ih sa zapisnikom o svom radu i ostalim izbornim materijalom opinskom ili gradskom izbornom povjerenstvu, najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja biralita. Rezultate izbora za zastupnike utvruje DIP. Privremene i neslubene rezultate moe objavljivati prema svom nahoenju, a slubene rezultate izbora DIP objavljuje nakon to se iscrpe sva pravna sredstva u zatiti birakog prava, odnosno proteknu rokovi za njihovo podnoenje. IZBORI ZA LOKALNU IZVRNU VLAST U RH Opinski naelnici, gradonaelnici, upani i gradonaelnik Grada Zagreba biraju se neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od etiri godine. Opinski naelnici, gradonaelnici, upani i gradonaelnik Grada Zagreba imaju zamjenike koji se biraju zajedno i istovremeno, na isti nain i po istom postupku. Mandat opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba izabranih na redovitim i na prijevremenim izborima traje do dana proglaenja slubenih rezultata izbora novoga opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba. Mandat opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba i njihovih zamjenika moe prestati i prije isteka mandata, u skladu s odredbama zakona koji ureuju lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Redoviti izbori opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba odravaju se svake etvrte godine, istodobno s izborima za lanove predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske odlukom kojom odreuje datum njihova odravanja. Od dana raspisivanja izbora do dana odravanja izbora ne moe protei manje od 30 ni vie od 60 dana. Opinski naelnik, gradonaelnik, upan i gradonaelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici za vrijeme obnaanja dunosti ne mogu biti lanovi predstavnikog tijela iste ili druge jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave, za vrijeme dok obnaaju dunost ne mogu biti: Predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik, potpredsjednik i lan Vlade Republike Hrvatske, predsjednik, zamjenik predsjednika i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske,dravni tajnik, pomonik ministra, tajnik ministarstva, Osoba koja obnaa nespojivu dunost ima se pravo kandidirati, a ako bude izabrana, mora prije preuzimanja dunosti opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba podnijeti ostavku na nespojivu dunost.

15

IMUNITET SABORSKIH ZASTUPNIKA Zastupniki imunitet je jamstvo pravne sigurnosti i neovisnosti djelovanja zastupnika u obnaanju dunosti kao lana predstavnikog tijela. Institucija zastupnikog imuniteta razvila se u VB. Razvila su se dva oblika zastupnikog imuniteta, imunitete neodgovornosti i imunitet nepovredivosti, koje priznaju iako ne u istom obujmu svi suvremeni ustavi. Zastupniki imunitet neodgovornosti znai da se zastupnik ne moe pozivati na kaznenu odgovornost za izraeno miljenje, stav ili glas dan u predstavnikom tijelu. Zastupnik moe u govoru poiniti kazneno djelo, vrijeajui druge zastupnike ili graane ili pozivajui na kazneno djelo, ali on za to nee moi biti prozvan na kaznenu odgovornost. Ako bi zastupnik to isto poinio izvan predstavnikog tijela, odgovarao bi kao i svaki drugi graanin. Zastupniki imunitet nepovredivosti znai da zastupnik bez odobrenja predstavnikog tijela ne moe biti lien slobode niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak. Imunitet nepovredivost odnosi se na kaznena djela koja zastupnik poini izvan predstavnikog tijela. Ustav RH odreuje da zastupnici u HS imaju imunitet. Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja doma Sabora samo ako je zateen u injenju kanjivog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od 5g. TEMELJNE OVLASTI HRVATSKOG SABORA O svim pitanjima koja su u djelokrugu HS odluuje HS na plenarnim sjednicama. Na taj nain se ostvaruje ustavna odredba o Saboru kao nositelju zakonodavne vlasti u RH. Hrvatski sabor odluuje o donoenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi dravni proraun, odluuje o ratu i miru, donosi akte kojima izraava politiku HS, odluuje o promjeni granica RH, raspisuje referendum, obavlja izbore, nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih HS, daje amnestiju za kaznena djela i dr. DONOENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Iznimno zakon se moe donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani dravni razlozi. Uz prijedlog da se zakon donose po hitnom postupku podnosi se konani prijedlog zakona, sadri sve to i prijedlog zakona, osim to se umjesto teksta prijedloga zakona prilae tekst konanog prijedloga zakona. Kada prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi zastupnik, tada mora imati pisanu podrku jo 25 zastupnika. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku moe podnijeti klub zastupnika. U hitnom postupku se objedinjuje prvo i drugo itanje zakona. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Sabora najkasnije 24 sta prije utvrivanja dnevnog reda na sjednici. Predsjednik Sabora upuuje prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku predsjednicima radnih tijela, svim zastupnicima, te Vladi ako nije predlagatelj. O prijedlogu se odluuje prilikom utvrivanja dnevnog reda na poetku sjednice. ZAKONODAVNI POSTUPAK U RH Ustav RH odreuje da pravo da predlae zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika, radna tijela Sabora i Vlada RH. Ako Ustavom nije drugaije odreeno HS donosi odluke veinom glasova. Zastupnici glasuju osobno. Zakone kojima se ureuju nacionalna prava (organski zakoni) HS donosi 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Zakone kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug, i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo lokalne i podrune samouprave (organski zakon) HS donosi veinom glasova svih zastupnika. Prema Ustavu razlikuju se 3 vrste zakona: - zakone koji se uz natpolovini kvorum donose veinom nazonih zastupnika, preteit broj zakona - zakone koji se donose kvalificiranom i to apsolutnom veinom glasova svih zastupnika u HS - zakone a to su samo oni kojima se ureuju nacionalna prava koje HS donosi 2/3 veinom glasova, istom veinom kojom se donosi ili mijenja ustav. Druga i trea vrsta pripadaju u kategoriju organskih zakona. Prema poslovniku redoviti se zakonodavni postupak obavlja u pravilu u 2 odjeljka. To su prvo itanje zakona i drugo itanje zakona, te iznimno tree itanje zakona. Postupak donoenja zakona pokree se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Prijedlog zakona sadri ustavnu osnovu donoenja zakona, ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje e donoenjem zakona proistie, ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provoenje zakona, tekst prijedloga zakona, s obrazloenjem, tekst odredbi

16

vaeeg zakona koje se mijenjaju, odnosno nadopunjuju, ako se predlae izmjena ili dopuna zakona. U obrazloenju prijedloga zakona daje se objanjenje pojedinih odredbi koje sadri prijedlog zakona. Predsjednik Sabora upuuje primljeni prijedlog zakona predsjednicima svih radnih tijela, svim zastupnicima i predsjedniku Vlade, kada vlada nije predlagatelj. 1. razmatranje prijedloga u radnim tijelima, 2. prvo itanje, 3. konani prijedlog zakona, 4. drugo itanje zakona. IZVRNO POLITIKA FUNKCIJA Dravni poglavar i vlada su izvrna tijela i njihovi poslovi se dijele u tri skupine: poslovi koji se odnose na organizaciju i usmjeravanje primjene zakona i politike utvrene od predstavnikog tijela, poslovi zakonodavne i ope politike inicijative te voenje vanjske politike. Izvrna tijela su veza izmeu zakonodavca s jedne i uprave i sudskih tijela s druge strane. Ta povezujua funkcija sastoji se: - U omoguavanju primjene zakona njihovom prilagodbom upravnim i sudskim tijelima, ostvaruju donosei uredbe za primjenu ili izvravanje zakona. - U brizi da se zakoni primjenjuju na jedinstven i djelotvoran nain, ostvaruju donoenjem propisa o unutarnjem ustroju i nainu rada upravnih tijela, te usklaivanjem i usmjeravanjem rada tijela koja primjenjuju zakone. Izvrna tijela ocjenjuju potrebu za donoenjem novih ili za mijenjanjem postojeih zakona. Vode vanjsku politiku to obuhvaa poslove raspolaganja oruanim snagama i voenje rata, pravo poslanstva i diplomatskog saveza, pregovaranje i potvrda meunarodnih ugovora. UstAV ovlauje izvrna tijela da samostalno svojim opim aktom ureuju drutvene odnose. Izvrna tijela donose dvije vrste akta pravni akti u punom smislu rijei kojima ustrojavaju i usmjeravaju primjenu zakona te politiki akti koji se nazivaju i akti vlade, mogu se donositi samo na temelju ustavne ovlasti koja se moe dalje razraivati zakonskim normama. Akti vlade su akti koji proizlaze iz odnosa izmeu izvrnih tijela i predstavnikog tijela, akti kojima se daje pomilovanje i dijele odlija, akti kojima se poduzimaju mjere javne sigurnosti u sluajevima unutarnjih kriza u dravi, akti kojima se odvijaju diplomatski odnosi, akti koji se donose u ratnoj situaciji, a odnose se na raspolaganje oruanim snagama i voenje rata. 3 osnovna sluaja poremeaja, zadiranja izvrnih u djelokrug zakonodavnog tijela su u sluaju nude kad se drava nae u opasnosti zbog vanjskih ili unutarnjih razloga, u sluaju neposrednih ustavnih ovlasti izvrnim tijelima da propisuju svojim opim normativnim aktima odreene drutvene odnose, u sluaju zakonodavne delegacije, kad samo zakonodavno tijelo prenese svoje zakonodavne ovlasti na izvrno tijelo. UREDBE IZ NUDE U RH !!! NEDOSTAJE !!! MOGUNOST OGRANIAVANJA LJUDSKIH PRAVA TEMELJEM UREDBI IZ NUDI U RH (L.17,100 USTAVA) Predsjednik Republike moe donosi uredbe i poduzimati izvanredne mjere u 3 sluaja: - u sluaju ratnog stanja, Predsjednik moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od HS, a ako HS nije u zasjedanju samostalno. - u sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti Predsjednik donosi uredbe sa zakonskom snagom na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis. Predsjednik Republike, na prijedlog i uz supotpis predsjednika Vlade, donosi uredbe sa ustavnom snagom, ali samo u sluaju kad HS nije u mogunosti sastati zbog ratnog stanja, neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave ili velikih prirodnih nepogoda. ZAKONODAVNA DELEGACIJA U RH Ustav RH izriito doputa donoenje uredaba na temelju zakonske ovlasti (zakonodavne delegacije). Propisuje da Sabor moe najvie na vrijeme od godinu dana ovlastiti Vladu da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga. Zabrana zakonodavne delegacije odnose se na sve zakone koji se donose 2/3 veinom glasova svih zastupnika ili zakoni koji se donose veinom glasova svih zastupnika (organski zakoni).

17

UREDBE ZA PRIMJENU ZAKONA U RH Uredbe za primjenu ili izvrenje zakona ne predstavljaju upletanje izvrnih tijela u djelokrug zakonodavnog tijela. Donose ih izvrna tijela u svrhu primjene zakona. Vlada donosi uredbe za izvrenje zakona. Obiljeja uredaba za primjenu zakona su da: - moraju biti vezane uz zakon iju primjenu omoguuju - stupaju na snagu kad i zakon - po sadraju ne smiju proturjeiti propisima zakona na iju se primjenu odnose - uredbom se ne smiju propisivati nova naela, prava i obveze za graane i druge pravne osobe koja ve nisu propisana u zakonu. NAELO DIOBE VLASTI SUVREMENA SHVAANJA Ustavnopravna doktrina je tijekom 19.20. st. razvila dvije osnovne koncepcije o obiljejima naela diobe vlasti. Prema prvoj naelo diobe vlasti trai potpunu meusobnu ustrojbenu i funkcionalnu neovisnost zakonodavne, izvrne i sudske vlasti. Ustrojbena neovisnost trai da tijela jedne vlasti ne proizlaze iz tijela drugih vlasti, ve da svaki od njih ima neovisnu osnovu oblikovanja i da tijela jedne vlasti ne smiju politiki odgovarati tijelima druge vlasti ili da tijela jedne vlasti ne smiju raspolagati ustavnim pravom opozivanja ili razrjeenja tijela druge vlasti. Funkcionalna neovisnost trai potpunu samostalnost u obavljanju djelokruga. Druga osnovna koncepcija shvaa diobu vlasti kao dodjeljivanje osnovnih dravnih funkcija razliitim dravnim tijelima. Odnosi izmeu dravnih tijela mogu pritom biti razliiti, ali nijedno od njih ne raspolae ustavnom mogunou koja bi mu omoguila nadmo nad ostalima, ve su sva ravnopravna kako bi se meusobno ograniavala. NAELO JEDINSTVA VLASTI Naelo jedinstva vlasti je prvi razradio francuski pravni i politiki teoretiar J.J. Rousseau. Za njega su zakonodavna i izvrna funkcija dijelovi jedinstvene i nedjeljive vlasti. Prvu obiljeava volja, a drugu sila. Iako moraju imati razliite nositelje, izvrna funkcija mora biti podreena zakonodavnoj, jer je opa volja iznad pojedinanih volja. Rousseau je predlagao stalan sustav nadzora zakonodavca nad radom tijela izvrne funkcije s mogunou mijenjanja njihovih vritelja svake dvije godine. SUSTAV PROVJERE I RAVNOTEE U SAD !!! NEDOSTAJE !!! SUSTAV PARLAMENTARNE VLADE 3 TEMELJNA NAELA Veina teoretiara klasinog ustavnog prava odreuju parlamentarizam kao sustav dualiteta vlasti (zakonodavna i izvrna) koji obiljeava primjenu 3 naela: jednakost izmeu zakonodavne i izvrne vlasti, suradnja izmeu tih dviju vlasti i postojanje uzajamne mogunosti djelovanja jedne vlasti na drugu. SUSTAV PARLAMENTARNE VLADE 4 TEMELJNA USTAVNA OBILJEJA Djelovanje parlamentarnog sustava odreen je s 4 temeljna ustavna obiljeja: - vlada proizlazi iz parlamenta i politiki mu je odgovorna. - izvrna vlast (dravni poglavar na prijedlog vlade) moe pod odreenim uvjetima raspustiti parlament - dravni poglavar politiki nije odgovoran - institucija supotpisa, nijedan akt dravnog poglavara nema pravne snage bez supotpisa predsjednika vlade, ovlatenog ministra ili vlade u cijelosti. PARLAMENTARIZAM POREMEENE RAVNOTEE DVOSTRANAKOG TIPA Ustrojstvo vlasti u VB bitno odreuje njezin dvostranaki sustav. Ne znai da u VB postoje samo dvije politike stranke, ve da su u Domu komuna dvije stranke najbrojnije zastupljene. Jedna od njih pritom raspolae apsolutnom veinom zastupnikih mjesta i moe samostalno vladati. Tradicionalni britanski izborni sustav, prema kojem je cijela drava podijeljena na male izborne jedinice u kojima se relativnom veinom glasova bira u svakoj jedan zastupnik. Takav sustav podjele mandata obavljaju uvijek u jednom krugu te potie stvaranje velikih politikih stranaka i eliminiranje malih te tako pridonosi stvaranju i odravanju dvostranakog sustava. Formalnopravno birai biraju u svakoj izbornoj jedinici osobu svog povjerenja koja ih treba predstavljati u Domu komuna, stvarno stranka odreuje kandidate u pojedinim jedinicama, pa mogu

18

biti birani samo oni koji uivaju povjerenje vodstva jedne od stranaka. Stranka koja je dobila veinu na izborima u pravilu ima osiguranu apsolutnu veinu u Domu komuna. Ona oblikuje vladu na ijem se elu nalazi njezin politiki voa i u koju ulaze njezini vodei ljudi. Vlada je ta koja stvara i provodi politiku koju e Dom komuna uvijek potvrditi. Dom komuna obavlja u odreenoj mjeri politiki nadzor nad radom vlade i njezina kabineta. PARLAMENTARIZAM POREMEENE RAVNOTEE VIESTRANAKOG TIPA Veinski parlamentarizma oituje se na dva naina, ili u injenici da unato veem broju stranaka jedna od njih itavo mandatno razdoblje u pravilu ima veinu u predstavnikom tijelu, ili u postojanju relativno vrstih stranakih koalicija koje samo iznimno padaju u predstavnikom tijelu te ostaju na vlasti u pravilu do novih izbora. Veinski parlamentarizam znatno je sloeniji, sloenost izvire iz injenice da su u razliitim zapadnoeuropskim demokracijama s parlamentarnim sustavom viestranaki sustavi manje ili vie razliiti s obzirom na broj politikih stranaka i to se tie njihove politike snage, tj. mogunosti da budu brojnije zastupljene u predstavnikom tijelu. Meustranaki odnosi u povezivanju na izborima, a onda i stvaranju koalicijskih vlada, razliiti su u pojedinim dravama tog tipa parlamentarizma. U viestranakim sustavima zapadnoeuropskih demokracija u posljednjih tridesetak godina mogu uoiti dvije relativno vrste tendencije. Prva je smanjenje broja politikih stranaka, a druga njihova bipolarizacija koja se izraava u povezivanju stranaka u dvije koalicije, uvjetno reeno centra ljevice i centra desnice. Veinski parlamentarizam ne predstavlja takav poremeaj ravnotee u korist izvrne vlasti kao parlamentarizam dvostranakog tipa. U njemu uvijek postoji odreen stupanj ravnotee koji se izraava i u mogunosti da predstavniko tijelo neposredno politiki nadzire izvrnu vlast. PARLAMENTARIZAM POREMEENE RAVNOTEE POLUPREDSJEDNIKOG TIPA Uz dvostranaki i veinski parlamentarizam polupredsjedniki sustav je trei oblik suvremenog parlamentarizma odnosno parlamentarizma poremeene ravnotee u korist izvrne vlasti. Polupredsjedniki sustav smatramo jedan od oblika suvremenog parlamentarizma zato to ustavnopravna obiljeja polupredsjednikog sustava samo u maloj mjeri odstupaju od obiljeja istog parlamentarnog sustava ne mijenjajui njegovu kakvou. Od etiri temeljna ustavnopravna obiljeja polupredsjedniki sustav u potpunosti ima tri,a djelomice i etvrto obiljeje. Kod polupredsjednikog sustava vlada proizlazi iz parlamentarne veine i odgovorna je parlamentu, na njezin prijedlog, parlament kojem je odgovorna izglasa nepovjerenje, dravni poglavar moe raspustiti parlament odnosno dom. Dravni poglavar politiki je neodgovoran i u polupredsjednikom sustavu. Jedina razlika jest to se tie instituta supotpisa akata dravnog poglavara od predsjednika vlade odnosno vlade. Dok kod istog parlamentarnog sustava svaki akt dravnog poglavara mora biti supotpisan, kod polupredsjednikog sustava institut supotpisa je samo iznimka. Razlika je meutim u odnosima unutar izvrne vlasti, izmeu predsjednika republike i vlade. Vlada, a unutar nje njezin predsjednik, u istom parlamentarnom sustavu ne samo temeljno ve funkcionalno i jedino tijelo izvrne vlasti, u polupredsjednikom sustavu oba tijela izvrne vlasti imaju i pravo i zbiljski ustavne ovlasti, a pritom su ovlasti predsjednika republike vee i odluujue. Constantova doktrina o dravnom poglavaru kao neutralnom arbitru unutar sustava diobe vlasti i kao jamcu opeg nacionalnog interesa u odnosu na posebne interese dravnih vlasti i drugih politikih imbenika bila je kasnije razraivana kroz doktrinu, ustavni model i zbilju orleanskog, weimarskog i degolistikog parlamentarizma sve do suvremenog modela polupredsjednikog sustava u Ustavu francuske pete republike. Constant je isticao da parlamentarni sustav, odnosno ustrojstvo vlasti, bude to uinkovitije, a da se pritom ustavnopravno ouva ne samo potovanje naela diobe vlasti ve i predstavnikog sustava kroz koji narod posredno ostvaruje svoj suverenitet. Konstanta svih varijacija parlamentarizma tog tipa uvijek prisutan zahtjev da vlada bude odgovorna parlamentu. POLUPREDSJEDNIKI SUSTAV U RH DJELOVANJE I RAZLOZI UKIDANJA Polupredsjedniki sustav prihvaen je Ustavom iz 1990. zbog toga to se smatralo da pomiruje dva osnovna zahtjeva uspjenog funkcioniranja ustrojstva vlasti suvremene drave: vrlo visok stupanj politike demokracije i djelotvornost i stabilnost politikog sustava. Od 1991. do kraja 1999. dolo je postepeno do sve vee koncentracije odluivanja o svim pitanjima politike vlasti i moi na razini predsjednika Republike. To je onemoguilo ostvarivanje ustavnog naela diobe vlasti a istodobno je djelovala na tetu demokratinosti hrvatskog politikog sustava i drutva u cjelini.

19

Na oblikovanje i jaanje prezidencijalizacije utjecala je injenica to je predsjednik Republike Franjo tuman istodobno bio predsjednik i stvarni voa HDZ-a koja je imala veinu u Saboru. To je onemoguavala odredba Ustava prema kojoj predsjednik Republike nije mogao obavljati nikakvu drugu javnu ili profesionalnu djelatnost osim stranake. Kroz itavo razdoblje od 1990 do 1999 predsjednik Republike je bio istodobno politiki voa stranake veine u Saboru i nositelj izvrne vlasti kojem je politiki bila odgovorna i podreena vlada. Zbog toga je promijenjen u sustav parlamentarne vlade. SAMOSTALNE OVLASTI PREDSJEDNIKA RH Propisano je da predsjednik zastupa RH u zemlji i inozemstvu, brine se za potivanje Ustava, osigurava opstojnost i jedinstvenost RH i redovno djelovanje dravne vlasti. Ustavnim promjenama iz 2000 propisano je da se Predsjednik Republike brine za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. Predsjednik Republike odgovoran je za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. Vrhovni vojni zapovjednik oruanih snaga RH. Objavljuje rat i zakljuuje mir, moe uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje. Predsjednik moe donositi uredbe sa zakonskom snagom u sluajevima propisanim Ustavom. SURADNJA PREDSJEDNIKA RH I VLADE RH Vlada obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom, vodi vanjsku i unutarnju politiku. Predsjednik Republike ima niz ustavnih ovlasti koje pripadaju u podruje izvrne vlasti. Predsjednik i vlada surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike. Predsjednik na prijedlog vlade i uz supotpis predsjednika Vlade odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda RH u inozemstvu. Odluke o postavljanju i opozivanju efova diplomatskih misija RH u inozemstvu predsjednik donosi na prijedlog vlade i uz miljenje nadlenog odbora HS i uz prethodni supotpis predsjednika Vlade RH. Predsjednik Republike i vlada surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi. Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno miljenje nadlenog odbora HS, supotpisuje predsjednik Republike i predsjednik vlade RH. Predsjednik moe predlagati Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja. Moe biti nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi. Ove odredbe daju predsjedniku Republike u odnosu na Vladu samo inicijativne ovlasti, ali njihovim koritenjem moe utjecati neposredno na rad Vlade i posredno na ostvarivanje funkcija izvrne vlasti. OVLASTI PREDSJEDNIKA U ODNOSU NA FORMIRANJE VLADE I RASPUTANJE HRVATSKOG SABORA Nakon ustavnih promjena iz 2000. Vlada vie nije odgovorna predsjedniku Republike, ali ipak predsjednik Republike ima znaajne ustavne ovlasti u postupku formiranja, eventualnog razrjeenja i rada vlade. Predsjednik republike ima mogunost da u situacijama kad nijedna stranka ili koalicija nije zadobila jasnu i vrstu veinu u Hrvatskom saboru, stvarno a ne samo formalno odluuje odnosno izabire kome e povjeriti mandat za sastav Vlade. Predsjednik povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u HS i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika. lanove vlade predlae osoba kojoj je predsjednik povjerio mandat za sastav Vlade i da ako mandatar ne sastavi Vladu u roku 30 dana od dana prihvaanja mandata, predsjednik Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30dana. Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u HS, a na temelju odluke HS o iskazivanju povjerenja Vladi RH, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi predsjednik Republike uz supotpis predsjednika HS, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika HS. U sluaju da Vlada ne bude sastavljena predsjednik Republike imenuje privremenu nestranaku Vladu i raspisuje prijevremene izbore za HS. Do rasputanja HS moe doi samo iznimno. Predsjednik Republike na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, moe raspustiti HS ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, HS vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donose dravni proraun. Vlada je odgovorna HS, a predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje podruje rada. Najmanje 1/5 zastupnika u HS moe predloiti pokretanje pitanja povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom lanu ili Vladi u cjelini. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga HS. Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od ukupnog broja zastupnika u HS. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Nakon primljene obavijesti

20

predsjednika HS predsjednik Republike e odmah donijeti odluku o rasputanju HS i istovremeno raspisati izbore za HS. NADLENOSTI VLADE RH Vlada RH obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Ima sve ovlasti i dunosti koje ine sadraj izvrne vlasti, a nisu Ustavom stavljene u djelokrug predsjednika Republike. Pritom Ustav podrobnije ne razrauje vladine ovlasti i dunosti osim to propisuje da donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom te predlae zakone i dravni proraun te provodi zakone i druge propise koje donosi HS. Vladu RH ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri. Oni ne mogu obavljati neku drugu profesionalnu dunost bez odobrenja Vlade. Ustav poblie ne odreuje niti ustrojstvo ni nain rada i odluivanja Vlade. Ta pitanja je uredio Zakon o Vladi RH i poslovnik Vlade RH. TEMELJI SUSTAVA SUDBENE VLASTI U RH sudbenu vlast obavljaju: - opinski sudovi kao sudovi prvog stupnja u okviru zakonom odreene nadlenosti - upanijski sudovi, kao sudovi prvog stupnja u okviru zakonom odreene nadlenosti, odnosno prizivni sudovi koji u drugom stupnju odluuju o odlukama opinskih sudova - trgovaki sudovi i Viski trgovaki sud RH kao specijalizirani sudovi na podruju trgovakog i gospodarskog prava - upravni sud RH odluuje u upravnim sporovima o zakonitosti konanih upravnih akata - prekrajni sudovi i Visoki prekrajni sud - vrhovni sud RH najvii je sud u dravi. Njegov djelokrug obuhvaa: osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana, razmatra aktualna pitanja sudske prakse, odluuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomonih odluka sudova u RH, odluuje o albama protiv odluka upanijskih sudova, odluuje o albama protiv odluka Visokog trgovakog suda i Upravnog suda, rjeava sukobe nadlenosti izmeu sudova kojima je izravno nadreen i drugo. DRAVNO SUDBENO VIJEE Dravno sudbeno vijee je posebno tijelo sudbene vlasti u ijem je djelokrugu imenovanje, razrjeenje te odluivanje o disciplinskoj odgovornosti sudaca i dravnih odv