skripta likovno

8/16/2019 skripta likovno

1/21

IMPRESIONIZAM

Počeo je u drugoj polovici 19. Stoljeća.1836. Izbio je veliki skandal kada je slikar !duard "ane izlo#io platno na ko$ jeprikazao dvije osobe obučene u gra%anska odijela kako u na$jeri da doručkuju na

livadi sjede u dru&tvu gole djevojke '(oručak na travi).(ru&tveni sloj koji je posjećivao izlo#be prepoznao je sebe na slici i tako juocijenio kao nepristojnu.Eduard Mane i s$atra se začetniko$ i$presioniz$a. *ajvi&e je slikao te$evezane za realiza$ prosjake pjevače cigane. *ajveću pozornost pridajesvjetlosni$ i at$os+erski$ e+ekti$a.

I$presionisti su u prirodu izlazili da slikaju budući da su tako i$ali prirodnusvjetlost. Slikali su na otvoreno$ , an plein air u prirodi nastojeći u-vatitipro$jenjive varijacije svjetlosti.

Sa o$alova#avanje$ dobili su naziv i$presionisti po "oneovoj slici I"P !SI/0 ilia%anje Sunca.

Slu#ili su se -ro$atski$ e+ekti$a te#ili su stvaranju vizualni- utisaka koje na nji-ostavlja realnost te #eljeli da iska#u igru prirode i utiske.

vaj pravac je vi&e bio revolucija u načinu pro$atranja budući da su u svoji$djeli$a prikazivali različite pro$jene osvjetljejna od zore do zalaska sunca pa sučak i sjene bojili.

I$presionisti su s$atrali da su oči sa$o instru$ent koji$ upravlja razu$. nipri$jenjuju naučnu teoriju po kojoj boje nisu ni&ta drugo nego rezultat razlaganjabijele sunčeve svjetlosti koja se spaja sa pred$eto$ razla#e i postaje obojena.Pored pejza#a svjetlosti i at$os+ere bavili su se i prizori$a iz svakodnevnog#ivota.

Edgar Dega upa$ćen je kao veliki crtač ljudske 2gure gotovo uvijek prikazane uenterijeru.

alet bio je veo$a cijenjenu vje&tinu u Parizu (ega je naslikao bezbroj baletski-prizora sa balerina$a obučeni$ u bijelo.

Žene u vrtu , 4lod "one , su&tina jeste predstavljanje 2gure obasjane

sunčevo$ svjetlo&ću u eksterijeru.*aročito su se zaokupljali s$jena$a godi&nji- doba lijepog i ru#nog vre$ena.

Stogovi krajem ljeta , $ijenjanje boja u pejza#u.

PREDSTAVNICI IMPRESIONIZMA1. 4lod "one , Stogovi 5ene u vrtu

. Pjer gist enoar , Ples u ugivalu3. 4a$ij Pisaro7. !dgar (ega , sat plesa

. 0l+red Sislej


2/21

6. uerta "orizo. !duar "ane


3/21

POENTI!IZAM

(a i se postiglo neposredno vizualno iskutvo i$presionisti su odlazili da slikajuna otvoreno$ u prirodi. :a razliku od nji- pointilisti u ;rancuskoj ili divi"ioni#ti u Italiji stvaraju djela u ateljei$a.

:ačetnik ovog pravca je Žor$ Sera on razvija novu slikarsku te-niku nanosećičiste ko$ple$entarne i kontrasne boje točkanje$ i sitni$ potezi$a četkice ,points.


4/21

+1, STO!2E3E >ri velika slikara obilje#ila su ovaj period i izvr&ila značajan utjecaj na u$jetnost19. StoljećaDSEZAN4 &O&EN4 VAN &O&4svaki svoji$ speci2čni$ stilo$. Polaze odi$presionistički- iskustava te se prepu&taju vlastiti$ načini$a izra#avanja.PO! SEZAN 5 Studije o6likaCovorio je da je sve u prirodu stvoreno na bazi tri oblikaD lopte kupe i valjka. Enjegovi$ djeli$a pred$eti i likovi i$aju pojednostavljenu +or$u upravo u skladusa njegovo$ $entalno$ strukturo$.'u7e u &ardanu , prikazan dio gradića gdje kuće nadvisuju jedna druguizdvajaju se jedna od druge boja$a a ne perspektivo$ , nagovje&taj je kubističkeideje.Igra8i karata , pojednostavljenje oblika &e$a zasnovana na geo$etrijski$

2gura$a.


5/21

!$ocije iskazuje koristeći boju i te-niku na izra#ajan način. *jegovi$ poruka$ainspiriraju se slikari naredni- generacija dok za njegova #ivota nisu i$ale nikakvaodjeka.

Seljanke , slika predstavlja repliku sakupljačica klasja 5an ;ransoa "ilea slikara

socijalnog anga#$ana.= Fan Cog- koristi uskovitlane poteze.!I;ERTI

>alijanska je verzija stila art novo.4arakteristike ovogo stila su nagla&ena orna$entalnost i u ar-itekturi i ostali$u$jetnosti$a prevladavanje valovite linije spirale cvjetni- ukrasa zbog koji- jestil i dobio naziv ?cvjetni@. 4arakterizira ga jo& i proizvodnja različiti- pred$etana$je&taja tkanina u kojoj su u$jetnici pokazivali veliku kreativnost i stvaranipro2njene i skupocjene pred$ete prilago%ene bogata&i$a. Pret-odnici su novogdizajna.

PREDSTAVNICI+, Pe"aro , Palata Hiberti naobali $ora-, &u#tav 'limt B i&čekivanje/, Alek#andar


6/21

-?, STO!2E3Ebilje#eno je veliki$ inovacija$a i revolucija$a čak i na planu u$jetničkog

stvaranja. Prvi- J godina vijeka ispunjeno je stalni$ s$jenjivanje$ u$jetnički-avangardski- pokreta.:a razliku od pret-odni- vijekova nisu psotojale &kole sa vlastiti$ odlika$a istilovi$a već je to bio vijek eksperi$entiranja.

ez obzira na pravce u$jetnike ovog vre$ena ujedinila je #elja zasveobu-vatni$ pro$jena$a.:a-valjujući radovi$a genija kao &to su bili Pikaso "atis očoni 4andinski"aljevič "ondrijan nastali$ prije Prvog svjetskog rata ustanovljen je sasvi$novi koncept vizualni- u$jetnosti koji će obilje#iti cijeli vijek. E$jetnost vi&e nepri-vaća ograničenja i &e$e a polje u$jetnički- ko$unikacija je bezgraničnoslijedeći najrazličitije izra#ajne +or$e.

@OVISTI

19J . u Parizu grupa $ladi- slikara svojo$ izlo#bo$ izaziva zgra#avanje publikei kritike. Slike predstavljaju odlučan krak u stvaranje novog 2gurativnog jezika. >osu biliDPREDSTAVNICI+, Anri Mati# , portret sa zeleno$ crto$ radost #ivljenja-, Andre Deren , krivina u lKestaku/, Mori# De Vlamenk , obala sene=, 'e# van Dongen B pjevačica

, Raul Diel

*ji-ova u$jetnost pri$ljena je kao uvreda slikarstvu i stoga su dobili naziv ,divljaci i zvijeri.;oje koje su nanosili direktno iz tube bile su sna#ne i blje&teće bez tonski-prijelaza i bez $nogo veze sa stvarni$ boja$a prikazani- stvari.*eprecizan crte# bez detalja nacrtan četkico$ direktno na platno je zapravosa$o kontura sa jedno$ ulgo$ , da zaokru#i bojene povr&ine izbjegavajućidetaljisanje. dsustvo vazdu&ne perspektive je u pejza#i$a.

'e# van Dongen , palete jaki- i divlji- boja likove slika ironično na granicikarikature slikajući balerine pjevačice da$e iz visokog dru&tva

Anri Mati# je najznačajniji +ovista i predvodnik pokreta koristio je bojeintenzivni- tonova. E$jetnik svoji$ djeli$a daje i$enaD Lar$onija u crveno$-ar$onija u plavo$ u ovisnosti od do$inantne boje najcrvenije do crveni-najplavlje do plavi-. Fa#an ele$ent njegovog rada je Meka linija koja klizi bezprekida crtajući 2gure.


7/21

E'SPRESIONIZAM

Počinje od (rezdena 19J . Codine. snovala su ga četvorica studenataar-itekture koje je spojila velika strast pre$a slikarstvuD+, 'ir0ner , (rezden ulična scena-, Erik :ekel B/, 'arl


8/21

PORI2E'!O '9;IZMA

Pa6lo Pi)a##o B najslavnija je i najko$pleksnija ličnost u$jetnosti J. Stoljeća.E $ladosti ga dosta prati krajnje siro$a&tvo.*jegovi$ platni$a do$iniraju plava ili ru#ičasta boja kako su i nazvani peridi ,

plavi i ruičasti u koji$a on slika ulične pjevače #onglere siro$a&ne i kreativneljude. E svojoj . Codini $ijenja svoj u$jetnički izraz i uvodi u potpunosti noveele$ente u svoj način slikanja usvaja nove $etode predstavljanja ljudskog lica itijela potpuno različite od oni- tradicionalni-.Epravo 19J . Codine izla#e veliko platno ?Cospo%ice iz 0vinjona). !+ekat koji jeizazvao bio je poput udarca publici budući da se u djelu gubi svaka veza saklasični$ poi$anje$ ljepote.;igure su s$je&tene u prostor bez dubine u neprirodni$ izvijeni$ poza$a bez$e%usobni- relacija konstruiranje tijela u $asivni$ blokovi$a de+or$acije lica

sa$o oblici koji se $e%usobno uklapaju.(jelaD dva brata -arlekin sa prijateljico$ itd.

'9;IZAM

4ubiza$ potiče od riječi kocka povezuje se sa sliko$ Žor$a ;raka , 4uće u!staku iz 19J8. Codine na kojoj u$jetnik interpretira pejza# pri$jenjujućigeo$etrijsku &e$u i preovladavanje kubički- oblika. n je ujedno i jedan odnajznačajniji- u$jetnika J. Stoljeća pri$ijenio je Se"anovo načelo da ?svi

ele$enti u prirodi $ogu biti pretvoreni u geo$etrijske oblike , valjak loptukupu@. 4ubiza$ su stvorili rak i Pikaso interpretirajući stvarnost slikajućiujednačeni$ tonaliteto$ prvo $asivne +or$e bez perspektive a poto$ra&članjujući ko$poziciju kao da se sve raspada itd.

/ #u *a"e ku6i"ma

+, MANIRISTIB'A , slika ?Cospo%ice iz 0vinjona@ Picaso , $asivne +or$eujednačen tonalitet.-, ANA!ITIB'A , 0:H0C0*/! $otiv , pred$et vidi$o sa svi- strana uvo%enjeprespektive boja ide u drugi plan slike poseban je način ko$ponirajna ,strukturalizacija , PicassoD ja ne stvara$ ja razara$./, SINTETS'A > SINTETIB'I '9;IZAM , doga%a se obrnut postupak. E$jetniku $isli$a raz$atra poliperspektivu i spaja sve to u novu cjelinu. Prisutnadvodi$enzionalnost geo$etrizacija prisutan rita$ i strukturalizacija. *udi$ultipoglede stvorene pro$atranje$ pred$eta od gore naprijed sa strane čak iiznutra.

Slikari ku6i#ti5 :uan &ri

5 Pi)a#o


9/21

5 ;rak 5 .ino Severini

Simultani %rika" , istovre$eno prikazivanje pred$eta iz vi&e uglova , sastrane +rontalno odozgo.

&uernika , povijesno djelo. >ijeko$ 191 . Pikaso napu&ta kubiza$ tragajući zanovi$ pravci$a. *a ovoj slici iz 193 . vidi$o ko$poziciju sklopljenu odrazjedinjeni- razbacani- i +rag$entalni- oblika koji ne$aju ni $asu ni volu$en.;igurativna interpretacija je doga%aja B bo$ardiranje je sa ze$ljo$ sravniloCuerniku gradić na sjeveru panjolske za vrije$e &panjolskog gra%anskog rata.

@9T9RIZAM

snivač i pokretač aktivnosti +uturista , @ili%o Toma"o Marineti u Parizu 19J9.Codine objavljuje progra$ koji$ prokla$ira potpunu obnovu kulture i u$jetnostite raskid sa tradicijo$. E italiji 191J. Codine objavljen je "ani+est +uturistični-slikara koji potpisujuD9m6erto ;o8oni.akomo ;ala > Hinije snage očonijeve &ake 0uto je pro&ao'arlo 'ara.ino Severini!ui i Ru#olo

;uturisti $oderno s-vataju kao spoj dina$iz$a i energije &to su i osnovni principi$odernog #ivota. 5ele novi$ $etoda$a da izraze iskrenu vjeru u progres i kultsnage &to je tra#ilo novi izra#ajni jezik. ni iznalaze nove te-nike koje kodpro$atrača stvaraju utisak kretajna prikazani- pred$eta.;uturisti s$atrau da protok energije pokreće univerzu$ prikazuju djelovanjeenergije i snage koje se dopunjuju i utječu jedna na drugu . *a svoji$ platni$a iskulptura$a linija$a snage poku&avaju da identi2ciraju sile koju oblikuju tijela inji-ove pravce u toku kretanja.

Ra"laganje %okreta , Mako$o ala slika ?(ina$iza$ psa na uzici@ , koristisekvence kretnji kako bi prikazao trčkaranje psa i -od vlasnika.

;OBONI , bio je i vajar. 4ao &to i slikarstvo ovog perioda odvaja pred$et odpozadina stavljajući ga u de+or$iran prostor , preklapanje planova tako iskulptura jedni$ bloko$ treba da objedini 2gure i okolni a$bijent. očonipri$jenjuje linije snage i na skulpturu tra#eći unutarnje rit$ove tijela u pokretubje#eći od tradicionalnog i$itatorskog načina $odeliranja. E skulpturi ?Aovjekkoji -oda@ oblikuje $i&iće kao ele$ente rit$a dina$ičnog ko$pleksa.

;o8oni 5 #mije0 , da bi stvorio sintezu onoga &to pri$i vid i onoga &to jepripadalo sjećanju očoni koristi preklapanje planova i svjetlosti. *a sliciistovre$eno prikazuje različite a$bijente dina$$ičku tenziju tijela u prostoru

protok utisaka koji nisu uvijek vidljivi već i zvučni i e$ocionalni.


10/21

*ajveći utisak ostavlja upotreba pri$arni- boja , #uta crvena plava te kontrastipri$arni- i nji$a ko$ple$entarni- boja.

Ra"laganje #vjetlo#ti i 6oja , slikarska te-nika razlaganja bijele sunčevesvjetlosti na boje sunčeva spektra. ;uturisti$a je osnovni inspirativni $otiv ,

električno svjetlo. 'bala , ulična la$pa). Slika uličnu la$pu prikazuje svjetlost nastaroj #eljezničkoj stanici. Svjetlosni krug je +or$iran raznobojni$ linija$a oblikastrelica crveni$ #uti$ zeleni$ plavi$ sve do bijeli- u $jesti$a najintenzivnijesvjetlosti.

@otodinamika *uturi#ti8ka , !tjenB 5il "arej pravi poku&aje sni$anja+otogra+ski$ objektivo$ serije pokreta ljudskog tijela na jedinstvenu ploču.!dvard $ujbrid# koristi nekoliko aparata raspore%eni- i specijalno povezani- kakobi sni$io različite +aze kretanja. Potpuni prikaz biva ostvaren novo$ te-niko$ zakoju +uturisti pokazuju veliko interesiranje.

Rekon#truk)ija univer"uma , @ortunato De%ero #a ;alom potpisuje+uturističku rekonstrukciju univerzu$a kojo$ predstavljaju $e%usobne odnoseprirodni- i geo$etrijski- oblika s$atrajući da i utiske i osjećaje trebatrans+or$irati u apstraktne +or$e. Eloga u$jetnosti je da uljep&a #ivot i razvijeperceptivne e$otivne i kreativne sposobnoti ljudi.

Novi materijali , bočoni savjetuje nove $aterijale , nepokretne ili $e-aničkipokretne drvene i $etalne ploče #ica karton tekstil ko#a.

Neki od va$niji0 *uturi#ta

@ortunato De%ero@ran8e#ko 'anjuloAnton .ulijo

PARIS'A


11/21

okviri$a.Anri Ru#o , slika prizore egzotičnog svijetaMark


12/21

!u8i"am , prvi avangardni pokret kao sinteza kubiz$a i +uturiz$a bio jelučiza$ , luč , zrak. adovi u$jetnika predstavljali su skoro apstraktneko$pozicije ispresijecane linija$a snage i potezi$a koji su oslikavali svjetlosnezrake koji se odbijaju od pred$eta. Stvarnost nije poni&tena ali djeluje kaopro$atrana kroz bru&eno staklo.5Mi0ail !arionov

Su%remati"am , ruska je apstrakcija , tvorac je 4azi$ir "aljevič u $ani+estu iz191 . Codine nazvan je supre$atiza$. Poja$ supre$atiza$ se odnosi na krajnjutočku u procesu pojednostavljenja slike. ?atlin. *astajekao jedna od struja avangarde sa zadatko$ da stvori novu u$jetnost za novodru&tvo.

DADAISTIB'I PO'RET

1916. Su ga u ristan >lara i grupa avangardni- u$jetnika iintelektualaca. >er$in ?dada@ iako ne$a precizno značenje obilje#ava potpuniraskid sa pro&lo&ću i pobunu protiv ustaljeni- kulturni- +or$i. "ladi u$jetnici kojisu $u se pridru#ili pobjegli su od prvog svj rata izra#avajući revolt.(adaistička ideja je pri-vaćanje slučajno sakupljeni- riječi i slika ironije igre ibes$isla.Period je najveće aktivnosti dadaiz$a bio u parizu iz$e%u 1919. I 19 . Codine.Iz &vicarske i ;rancuske &iri se u *je$ačku i S0(.'a6are u Ciri0u , predstavlja $jesto okupljanja grupe grje su eksperi$entiralirazličiti$ +or$a$a.Originalne te0nike B E vizualni$ u$jetnosti$a dadaisti se koriste isključivoantitradicionalni$ te-nika$aD kola#o$ od otpadnog papira +oto$onta#o$rejogra2jo$ i dr. *eka od najzapa#eniji- djela ostvarena su kao tipogra+ski otisci.Pobuna stvari B Sa pojavo$ avangardni- pokreta u$jetnost se u potpunostiudaljava od 2guracije. :a "arsela (i&ana stvarni pred$et predstavlja sa$ogsebe , on nije ni naslikan ni +otogra2ran ni izvajan. Predstavljen je kao ne&tosasvi$ nvo. n 191 . E jednoj u$jetničkoj galeriji izla#e pisoar i točak od biciklapodignut na pijedestal. Izbija skandal budući da ti$e provocira publiku i kritičare.

'lu6 dada , osnovan u berlinu i$ao je svog protagonistu u liku -aus$anaraula koji je izu$io +oto$onta#u pa ju koristi da propagira pokret.:an# Ar% , stvara djela slobodni- +or$i de2nirana krivulja$a.@otomonta$a je te-nika koja podrazu$ijeva internveciju na $aterijalu slike se$odi2ciraju rezanje$ i lijepljenje$ u neku drugu pozadinu preklapanje$ ili

iz$ejana $jesta a $guće i- je retu&irati i slikarsko$ četkico$.


13/21

Men Rej , a$erikanac crtač i slikar +otokontakto$ koristi osvjetljavanje i dupleekspozicije. , ejogra2ja , postupak koji ej dobio i$e po nje$u. Saastoji se odstavljanja pred$eta na papir i izlaganju sna#no$ izvoru svjetlosti bez upotrebe+otoaparata. "jesta na koji$a su bili pred$eti zadr#avaju crne obrise.

NEOP!ASTICIZAM I DE STI2!

Pit Mondrijan i Teo Van Du#6urg u Lolandiji 191 . snivaju časopis ?(e Stijl@, stil= glasilo u$jetničkog pokreta nazvanog neoplasticiza$. Alanovi pokreta bilisu slkari vajari ar-itekte. Izra#avali su se najjednostavniji$ geo$etrijski$oblici$a i osnovni$ boja$a bez prelazni- tonova.

Pit Mondrijan je najznačajniji stvaralac grupe. >vrdio je da u$jetnost nijepriroda i da se kao jedina vrijednost $o#e s$atrati na&a zadivljenost lijepi$. :a

ovog slikara ljepota je sinteza jasnoće s$irenosti i ravnote#e. (olazi do upotrebeosnovni- likovni- ele$enataD pravi- linija gdje se -orizontalne i vertikalne linijesijeku pod pravi$ uglo$ či$e se izra#ava apsolutna ravnote#a. Povr&ineispunjava čisti$ jaki$ boja$aD bijelo$ plavo$ #uto$ i crveno$. *jegovoslikarstvo je dvodi$enzionalno bez zata$njenja i perspektive. oje su oivičene$re#o$ crni- linija ukr&teni$ pod pravi$ uglo$.*eki u$jetnici uvode i kose linije unatoč njegovo$ neslaganju."ondrijan nikada nije odustao od odnosa vertikale i -orizontale ni od spektrasvoji- boja.*eki -olandski ar-itekti konstruiraju u prostoru slično "ondrijanovi$ platni$a. ,

krajnje pojednostavljeni volu$eni svedeni na osnovne oblike a povr&ine obojenepri$arni$ boja$a. 'crvena i plava stolica)

;A9:A9S

4andinski i 4le su bili predavači u dr#avnoj &koli za ar-itekturu i pri$ijenjeneu$jetnosti au-aus koju je u Faj$aru u *je$ačkoj osnovao ar-itekt FalterCropius 1919.

azlog osnivanja &kole bila je ideja o stvaranju udru#enja zanatlija , u$jetnikapod upravo$ u$jetnikaBpredavača u cilju zajednički- istra#ivanja pro+esora istudenata u pri$jeni novi- te-nika $aterijala i oblika u ar-itekturi.

E au-ausu su se odvijali stolarski tkalački kera$ičarski slikarski gra2čki i+otogra+ski kursevi. 4rajnji cilj bio je razvijanje i osloba%anje kreativnostistudenata. 1933. Codine u erlinu nacisti ga ukidaju.

Institut je o$alova#avan od akade$ika pa se seli u berlin iz desaua a tu gazatvaraju nacisti.

S-odno principi$a +unkcionalnosti projektirani su ar-itektonstki objektina$je&taj i upotrebni pred$eti. E bau-ausu nastali su pred$eti od koji- jepotekao $oderni dizajn.


14/21

NADREA!IZAM

0ndre reton u Parizu 19 7. pi&e nadrealistički $ani+est. Sa$ pokret je +or$iran

postepeno u godina$a Prvog svjetskog rata.azirao se na iskustvi$a avangarde najvi&e ekspresioniz$a i dade.*ajznačajniji predstavniciDMak# Ern#tRene MagritSalvador Dali:uan Miro

I#tra$iva8i #vije#ti B *adrealisti do krajnji- granica dovode vizualnu i$aginacijui irealan s$isao slika. >ra#eći inspiraciju u vlastitoj podsvijesti ko$binirajunespojive 2gure. izarno neuobičajeno i uzne$iravajuće predstavljaju osobinekarakteristične za radove nadrealista koji otvoreno izjavljuju da #ive sa$onstru$i$a svijesti.Pro njena te0nika , u slikarstvu koriste veo$a preciznu te-niku kako bi seučinili gotovo opipljivi$ vizije proiza&le iz nji-ove svijesti a ne one proiza&le izrealnosti. *a nji-ovi$ platni$a pred$eti su iz$ijenjeni ili s$je&teni u potpunodrugačiji kontekst od uobičajenog.Mak# Ern#t , razvija sebi vrlo svojstvene postupke , +rota# i grata# koji$ako$ponira +antastične pejza#e i gra2čka djela velike sugestivne $oći.:uan Miro , kao i ostali nadrealisti bio je očaran pećinski$ slikarstvo$ iprapovijesni$ skulptura$a. Izra%uje gipsane odlivke riba nalik +osili$a kojeprecizno iscrtava znaci$a i linija$a. io je i veliki kera$ičar. n tako%er slikaljudske 2gure polazeći od $rlja i slučajni- oblika.

APSTRA'TNI E'SPRESIONIZAM

Edru#enje je u$jetnika u *jujorku , zainteresirani- za europsku avangardu. vajnaziv prvi je upotrijebio a$erički kritičar u$jetnosti obert 4oatis 1976. Codine.

:ačetnik apstraktne u$jetnosti je Fasilije 4andinski.Slikari ovog pravca u radu su slijedili najdublje i$presije i slikali su bez pret-odni-skica.Viljem de 'oning , Lolan%anin naslikao je velika platna na koji$a svaki potezčetke otkriva tenzije iz čega izranjaju de+or$irane ljudske +or$e iz zbrke znakovai bojaAr(il &orki , jer$enac razradio je siste$ znakova oblika i boja veliki- europsk-u$jetnika koji su u S0( pobjegli od nacističke okupacije.

DRIPIN& , najpoznatiji predstavnik akcionog slikarstva je D$ek#on Polo čuvenpo svo$ dripingu , kapanje boja na platno. Izvodeći valovite pokrete on je pu&taoda boja kaplje sa veliki- četki ili je direktno izlijevao tečnu boju na platno i sipao

ju u $lazevi$a. *jegova djela predstavljaju rezultat raslojavnaja boje uslijed


15/21

&iroki- i valoviti- gesti u različiti$ pravci$a sve dok se ne do%e do oslikanogplatna.

NEOREA!IZAM

>o je nova vrsta realiz$a sa socijalno$ konotacijo$ te iskazuje svu te#inusituacije u razorenoj i opusto&enoj Italiji. *astao je u dra$atičnoj kli$i ratni-godina a realizirao se po zavr&etku sukoba.Renato &uto"o autor je veliki- platna sa narativni$ i socijalni$ te$atika$a sate$a$a iz rata. *jegovo stvarala&tvo je energični- poteza i sna#ni- bojakarakteri&u ga akcenti koji podsjećaju na Pikasovo slikarstvo.'arlo !evi stvara dirljive slike #ena radnika i djece. 0utor je ro$ana 4rist sezaustavio u !boliu osu%en na zatvorsku kaznu kao anti+a&ista.Inače je prisustvovao stra&ni$ prizori$a. , slika #ene koje su ubili nacisti.

NEODADAIZAM I POP5ART


16/21

Roj !i0ten(tajn , a$erička $asovna kultura na&la je velikog pro$otora u likuoja Hi-ten&tajna. n je posegnuo za te-niko$ stripa uvećavajući pojedine

kadrove do $aksi$u$a &to stvara e+ekat krupnog točkanja. 4oristio sete-nika$a serigra2je i litogra2je te jaki$ industrijski$ boja$aD plavo$ #uto$ icrveno$.F0aaam , litogra2jaT0e melodG 0aunt# mG reverie , serigra2ja

:IPERREA!IZAM I OPTIB'A 9M2ETNOST

;or$ira se u 0$erici iz$e%u 6J. I J. Codina pro&log vijeka.Slikari četkico$ i bojo$ i$itiraju preciznost i jasnoću +otogra2je obraćajućiposebnu pa#nju na detalje.

>rodi$enzionalni objekti su toliko stvarni da bi se lako $ogli za$ijeniti za likoveod krvi i $esa. Izvedeni su od sintetički- $aterijala 2kcija i stvarnost susavr&eno iz$ije&ane.E*ekti relje*a i kretanjao%ti8ka umjetno#t > o%5art 5 va te-nika se bazira na svojstvi$a ljudskog okada odre%ene prizore sti$ulirani$ valoviti$ točkasti$ iscjepkani$ i u$jetničkiraspore%eni$ +or$a$a prepozna kao slike koje se kreću i stvaraju osjećaj relje+a.Viktor Va"areli , razvija struju optičke u$jetnosti konkavno i konveksno oblicikoji se s$jenjuju u skladu sa geo$erijski$ proporcija$a boje koje se $ijenjaju iprilago%avaju povri&ni platna stvaraju optičku iluziju pribli#avanja ili udaljavanjaslike.&inter 9ker , nje$ac je ekseri obojeni u bijelo i probodeni u biijelu pozadinusvoji$ sjenka$a stvarau iluziju kretanja i uzburkanosti nepo$ične strukture.

OD 'ONCEPT9A!IZMA DO ARTE POVERA

Crupe objekata e$itiraju odre%enu porukuD E sklopu naslikane predstave ilipred$eta integriran je tekst ispisan ruko$ otkucan $a&ino$ ili &ta$pan.196 . Codine 0$erikanac D$o"e* 'o(ut sučeljava predstave riječi i obja&njenjapreuzeta iz rječnika. (jelo se sastoji od naslova sa$og djela ponovljenog u trireda različiti- boja.

Poveri#ti8ki %okret , pod ovi$ i$eno$ se kraje$ 196 . kuplja grupau$jetnika koji djeluju u >orinu i i$u. vaj pokret karakterizira odbacivanjetradicionalnog u$jetničkog djela kao tr#i&nog proizvoda.E$jetnici ovog pokreta otkrili su je+tine lako kvarljive prirodne i vje&tačke$aterijale. Epotrebljavaju otpadni $aterijal konstruiraju različite a$bijentalneinstalacije.PREDSTAVNICItorinska grupaDB "ario "ercB "ikelan%elo PistoletiB Mulio Paoliniri$ska gruapD


17/21

B Puno PaskaliB Hučano ;abro

!END ARTE su&tini je intervencija nad a$bijento$ bilo prirodni$ ili vje&tački$. Eglavno$

je produkcija nastala u radovi$a a$erički- u$jetnika koji$a na raspolaganjustoje veliki prostori , pustinje prerije jezera velike doline itd. Ez velika2nancijska sredstva i kopanja ili nasipanja go$ilanja ka$enja ili iscrtavanjeznakova i oblika na veliki$ povr&ina$a , bugarski u$jetnik , /ava&ev?Epakirava@ objekte spo$enike ulice u kilo$etre plastični- tkanina.

;ODI ARTPredstavlja skretanje pa#nje sa djela na u$jetnika i njegovo pona&anje , tijelou$jetnika postaje sredstvo koji$ se on izra#ava. 4oriste svje tijelo kao opjekat ililice= de+or$iraju lice gri$asa$a B rajner.

E'SPRESIVNOST POSTMODERNO&

4riza kraje$ &ezdeseti- za-vata $noge oblasti kulture. E$jetnički pokreti utičuna tro&enje progra$a u$jetnici su karakterisani slobodo$ izraza. 4oristetradicionalna sredstva upotrebne pred$ete grade instalacije i slično.Svrsstavaju i- se na osnovu neki- zajednički- karakteristika.

&ra ti"am je tako izra#ajni +eno$en čije i$e potiče od riječi gra2t , tragoviurezani na tvrdo$ a$terijalu. S$atraju i- divlji$ natpisi$a sa razni$značenji$a najčej&će na zidovi$a prenaseljeni- peri+erija i podze$ni-#eljeznica. o%eni su spontano nose u sebi uglavno$ sna#nu poruku dru&tvenogprotesta. Aesto su i izraz vandaliz$a. Cra2tiza$ predstavlja splet nerazu$ljivi-znakova natpisa 4it Lering i #anB"i&eč aksijat ga prenose u galerije.

Novi vi"ualni je"i)i Fideo art , javlja se kraje$ 6JBi- godina kao rezultat eksperi$entiranjatelevizijsko$ sliko$. Prvi videorekorderi na tr#i&tu se pojavljuju 196 . godine.Pojavo$ videorekordera pru#ena je $ogućnost u$jetnici$a lendBarta dasačuvaju tragove svoji- internvecija na terenu.

S'9!PT9RA

>alijanska naturalistička tradicija potiče od Artura Martinija koji skulpturi vraćagrandioznost i dra$atičnost pro&li- vre$ena. "odelira ar-aično i


18/21

pojednostavljeno inspirirano renesnansni$ +or$a$a..akomo Man)u toko$ dugog plodnog #ivota nastavlja $odeliranje realistički-2gura interpretiranje$ prirodni- istina.

>e#nja ka apstrakciji > skulptura je uvijek plastična trodi$enzionalna +or$a

$e%uti$ počev&i sa očonije$ u igru ulazi dina$iza$ i #elja za interpretirajne$Guidnosti kretanja.@au#to Meloti , posvećuje se potpuno apstraktnoj skulpturi.Al6erto Vijani , polazi od stvarnog oblika ali ga pojednostavljuje reduciranje$ele$enata do čisti- i su&tinski- +or$i."inijaturna skulptura 'a"imira Maljevi8a ar-itektonsko je djelo u $alo$.Ečenik 0rtura "artinija , Marino Marini trans+or$ira tradicionalno 2gurativnesadr#aje , ljude i konje i #enske aktove u čiste plastične ele$ente ar-itekturuoblika i volu$ena.

/edan od najveći- predstavnika kiparstva u J. Fijeku engleski autor :enri Murvaja skulpture $asivni- ele$enata koji se zakrivljeni$ povri&na$a dopunjuju inadovezuju jedan na drugi , $iljena te$a su $u ljudske 2gure koje se unjegovi$ radovi$a često pojavljuju u parovi$a ili kao porodice.

Pikaso se tako%er bavio skulpturo$ , u djelu 5ena u ba&ti uklapa ele$entesječenog li$a i $etalne &ipke.

Ra"li8iti trodimen"ionalni i"ra"i , pod poj$o$ skulpture podrazu$ijeva sedjelo izvedeno u čvrsto$ $aterijalu , glina ili $etal. vu osnovnu te-niku koristiArnaldo Pomodoro $ada su $u +or$e ne&to apstraktne.

riginalan a$erički u$jetnik Alek#ander 'alder odlazi 19 . E Pariz gdje gaopčine avangardni radovi prije svega :uana Miroa4 Žana Ar%a i PitaMondrijana, Serija njegovi- najpoznatiji- djela su "obili strukture izvedene odrazličiti- $aterijala za čiju pokretljivost je zaslu#no strujanje zraka.

Skul%tura > ne#kul%tura

"noge $oderne i suvre$ene skulpture po ugledu na dadaiza$ ili popBartposjeduju laganu konstrukcionu strukturu ili su asa$bla#i od različiti- otpadaka.

vicarac Žan Tingeli daje doprinos kinetičkoj u$jetnosti , u$jetnost kretanja

izrado$ veseli- sa$okretni- i zvučni- $e-aniza$a sačinjeni- od staroggvo#%a.

'la# Olden6urg stvara u gigantskoj raz$jeri $onu$entalne kopije pred$eta zasvakodnevnu upotrebu postavjljajući i- u prirodu ili gradski a$bijent.

AR:ITE'T9RA


19/21

4ao veliki projektant Sant Elija najavljuje budući oblik $oderni- $etropola. ezizvedeni- radova , poginuo u . Svj. atu iza sebe ostavlja ogro$an brojspektakularni- ar-itektonski- crte#a novog grada.

Indu#trij#ki materijali , $aterijali od +unda$entalnog značaja za ar-itekturu

J. Stoljeća su beton ar$irani beton gvo#%e čelik staklo plastične $ase ilegure alu$iniju$a. Epotreba ovi- $aterijala predstavlja revoluciju u povijestiar-itekture. 0r$irani beton je beton pro#et ar$aturo$. (ozvoljava izvo%enjes$jeli- ele$enata pre$o&ćivanje veliki- udajljenosti i raspona realiziranjeravni- krovova oslonjeni- na tanke lukove itd.Aelik i legure alu$iniju$a $ijenjaju ar$irani beton pogodni za pri-vanjaestakleni- zidovaB.

>ako%er se koriste i ?stakleni zidovi@ , ?curtain Nalls@ , u zgradu ulazi svjetlost istanovnici vide pre$a van dok je vanjski$ pro$atrači$a one$ogućeno da videunutra unutarnja strana i$ je transparentna vanjsku čine ogledala..

Mega#trukture , neboderi koji se ra%aju poslije velikog po#ara u Aikagu 18 1.Predstavnici su vertikalne ar-itekture. 0r-itekti čika&ke &kole podi#u zgradevisoke 1JB1 spratova na$ijenjene kancelarija$a &to je o$ogućeno izgrano$$etalnog skeleta koji nosi zidove. Stil je i$itirao klasičnu gradnju a $etalnakonstrukcija je oblagana opeko$ ka$on i pločica$a sa ukrasi$a u liberti stilu.Njujor(ki kolo#i , neboderi na "en-etnu u koji$a su s$je&tena sjedi&taindustrijski- i 2nancijski- direkcija izgra%eni su u periodu velikog a$eričkogprosperiteta. Poslije ekono$ske krize koja je pogodila sve industrijske ze$ljevertikalna ar-itektura do#ivljava novu i dugotrajnu ekspanziju a $nogi velikia$erički gradovi kreću za pri$jero$ a$erički- $etropola.

*eboderi koji danas dosti#u visine i do 7JJ $ a konstrukcija i$ počiva nanoseći$ ele$enti$a od čelika. :adovoljava se $ini$alno &irenje po povr&ini

0r-itekturu J. Stoljeća dijeli$o u velika pravcaD+, @unk)ionalnu-, Organ#ku

@unk)ionalna ar-itektura nastoji da #ivot unutar objekata učini racionalniji$osloba%aju se svi- suvi&ni- dekorativni- ele$enata sve &to se napravi stavlja seu +unkciju. /avlja se čelik kao gra%evinski $aterijal nastaju novi $ateirjaliDplastika staklo u velikoj $jeri.

*jujor&ki neboderi!udvig van Ro0e , pri$ijenio je iskustva au-ausa!er 'or6i#ije , značajan stvorio jednu gra%evinsku ideju koja će se ponavljatiValter &ro%iu#

*ove te-nologije dozvoljavaju ostvarivanje visoki- noseći- ele$enata. :idneobloge su ra&članjene i olak&ane. *a povr&ina$a +asada otvaraju se velikiprosotri stvaraju se uslovi za kreiranje slobodni- planova i unutarnji- prostorabez 2ksni- noseći- zidova.

*ajpoznatiji ar-itekti u prve tri decenije J. StoljećaDValter &ro%iu# , osnivač predavač i graditelj au-ausa projektuje zgraduproslavljene kole u (esau slobodnog planaD -oloev radionice spavaonice kao i


20/21

kuće za predavače i direktora. Preselio se u sjedinjene dr#ave gdje sura%uje ugradnji $oderni- ko$pleksa nebodera &kola.Mi# Van der Roe B veliki pro$oter tradicionalnog jezika +unkcionaliz$auopćenoB internacionalni stil. io je direktor au-ausa u (esau i erlinu. Poznatesu njegove stolice arselona od čelika i ko#e. >ako%er e$igrirao u sjedinjenedr#ave nje$ački paviljon ,djelo koje ukazuje na kranju jednostavnost ieleganciju.!e 'or6i"je , racionalnost i +unkcionalnost prostora. 4reira siste$ $ini$alnesta$bene jedinice izgra%en od gotovi- ele$enata koje je bilo $ogućeko$ponirati na razne načine 'do$ino siste$). Projektirao je i baznu prostornu

jedinicu potpuno standardizirani- ele$enata , kostur prozori stepeni&te.ustanovljava $odular zasnovan na proporcija$a ljudskog tijela.Projektirao je vilu Savoj u Puasiji u okolini Pariza koja je danas spo$enik kulture.Projektira na$je&taj jednostavni- i elegantni- linija 4apela *otr (a$

Feliki utjeca na rad ovi- ar-itekata i$ale su avangardno slikarstvo kubiz$a ineoplasticiz$a.

-, Organ#ka ar0itektura , ar-itekti su #eljeli sačuvati prirodnu organsku +or$u@renk !ojd Rajt , najpoznatiji je predstavnik ovog načina gradnje radio je zabogate a$eričke klijente a re$ek djelo $e%u njegovi$ radovi$a je kuća navodopadu."uzej Cugen-aj$ , u obliku je velike spirale koja se polazeći od kru#ne osnoverazvija po visini.

'u7a na vodo%adu 5 Pen#ilvanija , s$jele je konstrukcije sačinjene odstepenasto poredani- terasa koje natkriljuju kaskadu vodopada a skoronepri$jetne viseće stepeni&te povezuje spratove.

Moderna ar0itektura u Italiji >rideseti- godina pro&log vijeka nekoliko $ladi- ar-itekata pripadnika Crupe pro$ovira principe racionalističke ar-itekture.u#e%e Teranji , 4uća ;askioAdrijan Oliveti , iz$e%u 1938. I početka drugog svjetskog rata pokrećedjelovanje u$anjene verzije au-ausa.Mar8elo Nid"oli , autor najljep&e pisaće $a&ine svi- vre$ena

Te0nolo(ka ar0itektura , prvi pri$jeri ove ar-itekture realizirani su u ar$irano$ betonu. Prvi velikiprojektant u italiji bio je in#injer Pjer !ui i Nervi koji je iskazao do$inaciju nadce$ento$.Norman @o#ter toranj kolserda zgrada nje$ačkog parla$entaRen)o Pjano , njegovo avangardno djelo Na)ionalni )entar "a umjetno#t ikultur u Žor$ Pomidu u Pari"uH konstrukcija od čelika i stakla sa cijevi$a zaventilaciju i izvana potpuno vidljivi$ pokretni$ stepenica$a'a"io e-nolo&ki institut univerziteta u >okijuSantijago 'alatrava , projektuje #eljezničku stanicu u Hionu na$ijenjenu superbrzi$ vozovi$a.


21/21

Post$odernistička ar-itektura i nova strujana predstavljaju >alijan 0ldo rosi ivicarac "ario ota.

Talijan#ki di"ajn , najcjenjeniji je u svijetu te je sinoni$ za kvalitet ikreativnost. 0r-itekti i in#enjeri se posvećuju projektiranju na$je&taja la$pi

kućni- aparata auto$obila.Počev&i od JBti- godina industrijske proizvode koje oblače talijanski ar-itekti Bdizajneri karakteriziraju proči&ćene linije elegancija i originalnost.

skripta likovno

Documents