hddu – strukovna umjetnička udruga

8/20/2019 HDDU – Strukovna Umjetnička Udruga

http://slidepdf.com/reader/full/hddu-strukovna-umjetnicka-udruga 1/6

HDDU – strukovna umjetni!ka udruga

Hrvatsko dru!tvo dramskih umjetnika1 pod razli"itim imenima i s razli"itim,

a opet sli"nim, programima djeluje ve# gotovo 130 godina i okuplja dramske

umjetnike razli"itih profila2.

Jedna je to od najve#ih strukovnih umjetni"kih udruga od svih trideset koliko

ih je registrirano u RH, a na dan 24. rujna 2009. imala je 846 "lana, od "ega:

376 zaposlenih umjetnika, 196 umirovljenika, 133 samostalnih umjetnika

kojima dr $ava upla#uje doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te

141 umjetnik koji je samostalan, ali mu dr $ava ne upla#uje doprinose ili je

pak zaposlen u nekom kazali!tu koje nema vlastiti ogranak

3

.Sve do prije desetak godina kada je, za vrijeme predsjedanja Zlatka Viteza,

udruga dobila na kori!tenje prostor u Amru!evoj ulici 19/III, mijenjale su se

adrese i uvjeti djelovanja te je u tim preseljenjima i lo!im uvjetima u kojima

je stajao arhiv udruge, izgubljena ve#ina dokumentacije zbog "ega se danas

ne mo$e napraviti komparativna analiza "lanstva od prije dvadeset ili vi!e

godina. To je velika !teta jer se bez tog arhiva ne mo$e procijeniti kakvi su

trendovi u na!em glumi!tu tijekom odre%enog razdoblja s obzirom na status

"lanstva. Prema podatcima HZSU-a, broj samostalnih umjetnika "lanova

HDDU-a godinama se kre#e izme%u 115 i 130 "lanova, no o prosje"nom

broju umirovljenika, zaposlenih i ostalih umjetnika ne postoje to"ni podatci.

Ako se analizira djelatnost HDDU-a tijekom proteklih 130 godina ustanovit

#e se da je jo! od vremena Dimitrije Demetra, utemeljitelja hrvatskoga

kazali!nog zakonodavstva i pokreta"a mnogih korisnih inicijativa, smisao

dru!tva/udruge bila mirovinska sigurnost "lanova i njihovih obitelji. Bilo je

to logi"no budu#i da sve do 1925. godine, kada su umjetnici (zahvaljuju#i

Zakonu o pozori!tu i Zakonu o "inovnicima) postali "inovnici, nije bilo

zdravstvene ni mirovinske za!tite dramskih umjetnika. U doba socijalizma

umirovljenici su postali za!ti#eni, aktivni su umjetnici imali ugovore o radu

koji se nisu prekidali premda su bili potpisivani na ograni"eno vrijeme, a ve#

1 U daljnjem tekstu HDDU.

2

Vi!e o povijesti ove Udruge pogledati u Bahunek, K. (1999) „Svjetlo iza pozornice“,Hrvatsko glumi!te, 5-6, 18-19.

3 U daljnjem tekstu – ostali umjetnici.



od sredine 1946. godine skrb o doprinosima samostalnih umjetnika preuzela

je dr $ava4, tako da je ta djelatnost prestala biti glavnim dijelom misije

udruge. Fokus se rada okrenuo prema drugim problemima umjetnika koji su

bili za!tita umjetnika u odnosu na televiziju, radio, ostale poslodavce,

pomaganje pri stru"nom usavr !avanju (uglavnom su usavr !avanja bila

usmjerena prema zemljama Isto"noga bloka kao !to su &ehoslova"ka,

Bugarska, Ma%arska) te je u djelatnost udruge ulazila i dodjela „Prvomajske

nagrade“ koja je sve do po"etka devedesetih godina pro!loga stolje#a

dodjeljivana u samo 5-6 kategorija.

Osnutkom nove hrvatske dr $ave HDDU, do tada pod imenom UDUH

(Udru$enje dramskih umjetnika Hrvatske), uz pomo# ostalih suosniva"a,

utemeljuje Nagradu hrvatskog glumi!ta5, od 1994. odr $ava se i Festival

glumca u Vinkovcima, a dolaskom Zlatka Viteza na "elo udruge krajem

1998. zapo"inje izlaziti "asopis koji se, nakon nekoliko promjena imena,

zove Hrvatsko glumi ! te. Nekada je to bilo cehovsko udru$enje koje se

brinulo isklju"ivo o pravima struke. Danas je polo$aj udruge druga"iji,

budu#i da bi se o pravima struke trebao brinuti sindikat.

&injenica jest da je u cjelokupnom dru!tvu zavladala apati"nost i osje#aj da

pojedinac ni!ta ne mo$e u"initi, no i mala mogu#nost, koja se nudi putem

udru$ivanja/udruga – u kazali!tu se ne koristi.

Da je tome tako potvr %uju i podatci s po"etka ovoga poglavlja o broju

"lanova pojedinih grupa/ogranaka unutar HDDU-a koji se ipak ne mogu sa

sigurno!#u utvrditi jer "lanovi udruge nemaju potrebe javiti promjenu

svojega statusa (odlazak u mirovinu, ulazak u HZSU ili odlazak iz njega,

odlazak u anga$man u neko kazali!te ili izlazak iz njega). &lanovi sa svojom

udrugom u ve#ini slu"ajeva komuniciraju kada tra$e potvrdu kojom bi

ostvarili poreznu olak !icu od 25% koju je za umjetnike predvidio

zakonodavac 1996. godine. &ak ni kada je u pitanju budu#nost "lanova

(dono!enje nove regulative koja se ti"e djelatnosti), "lanstvo se ve#im

4 Vi!e o zastupljenost samostalnih umjetnika pogledati u tekstu nastalom u sklopu

znanstveno-istra$iva"koga projekta "Hrvatski kazali!ni "asopisi 1941-2005.", Lon"ar, V.

(2010) Samostalni umjetnici.

http://www.adu.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=497:istraivanje- periodike&catid=70:clanci&Itemid=54, uvid 25. kolovoza 2010.5 U daljnjem tekstu NHG.



dijelom nema potrebe aktivno uklju"iti nego, kao u socijalizmu, o"ekuje da

to umjesto njih u"ini netko drugi. Nije za to kriva udruga sama po sebi nego

"lanstvo koje se ne pita za!to su "lanovi udruge i !to sve takva vrsta

udru$ivanja nudi. Djelatnost udruge, osim iz Statuta6, mo$e se analizirati i

prema izvje!taju o radu za pro!lo razdoblje (primjer 2009. godina) iz kojega

je razvidno da su glavne djelatnosti HDDU-a sljede#e: Festival glumca u

Vinkovcima, Nagrada hrvatskog glumi!ta, "asopis Hrvatsko glumi ! te i Fond

solidarnosti. Od te "etiri aktivnosti jedna je trajna, postoji ve# dugi niz

godina, a usmjerena je uglavnom prema umirovljenicima. Ostale tri su –

akcije, de facto, produkcijska djelatnost, a ne djelatnost koja bi se mogla

nazvati, kako to pi!e u ve# citiranom Zakonu o udrugama, kao oblik

slobodnog i dobrovoljnog udru " ivanja vi ! e fizi# kih, odnosno pravnih osoba,

koje se, radi za ! tite njihovih probitaka ili zauzimanje za za ! titu prava. 'to bi

se od navedene tri akcije moglo svrstati pod ovu definiciju, pod bilo kakvu

za ! titu, te!ko je utvrditi, me%utim, "lanstvo nije zainteresirano da po"ne !tititi

svoje probitke i svoja prava.

Unutar udruge upitan je i delegatski sustav prema kojem o izborima za

upravlja"ka tijela udruge odlu"uju delegati, a ne sveukupno "lanstvo. Tako

se dogodilo da su 2009. od 7 "lanova koji su izabrani u Upravni odbor

udruge svi "lanovi zaposleni u kazali!tu (osim jednoga koji je zaposlenik

Ministarstva kulture, o "emu #e se vi!e re#i u nastavku ovoga poglavlja).

Mjesto u Upravnom odboru nije na!ao ni jedan umirovljenik, nema ni jednog

samostalnog umjetnika, nema ni jednog umjetnika koji samostalno djeluje i

radi u struci, a nije zaposlen ili nema svoj ogranak. A ostalih je, u odnosu na

zaposlene umjetnike kojih je 376, "ak i vi!e – 470. Odnos je dakle 44,4%

prema 55,6%, !to zna"i da manjina donosi sve odluke o ve#ini koja je

obespravljena zbog na"ina izbora i zbog nedopu!tanja da se na posebnoj listi

glasa za kandidate koji nisu zaposleni (prijedlog ogranka samostalnih

umjetnika pri zadnjoj promjeni Statuta HDDU-a koji je odbijen). Igrom

slu"aja na izbornoj su Skup!tini HDDU-a 2009. u upravlja"ku strukturu

udruge izabrani samo (zaposleni) mu!karci, a sve umjetnike izvan Zagreba,

ponovno igrom slu"aja, zastupaju dva glumca – iz istog grada (Virovitice).

6 Statut udruge dostupan je na www.hddu.hr , uvid 8. kolovoza 2010.



Dakako da bi trebalo po"eti dijalog o mogu#im promjena u izbornome

sustavu, ali i za to je potrebno anga$irano "lanstvo koje razumije da je samo

djelovanjem odozdo prema gore mogu#e promijeniti stvari.

U udrugu je u posljednjih nekoliko godina primljen veliki broj mladih

umjetnika, ali ni oni nisu imali potrebu prijaviti se na listu za odabir u tijela

upravljanja !to pokazuje da ih ne zanima sudjelovati i djelovati u javnom

$ivotu na ovaj na"in. Ova je "injenica osobito zabrinjavaju#a.

Kada je Zlatko Vitez u listopadu 1998. na skup!tini u kazali!tu Kerempuh

izabran za predsjednika udruge, aklamacijom je izglasano uvo%enje izravnog

izbora za tijela upravljanja i nadzora, odnosno, da svi "lanovi udruge "ine

Skup!tinu te da se ukine delegatski sustav. Tada to, zbog financijskih

razloga, nije bilo mogu#e, ali u dana!nje vrijeme internetske komunikacije,

novih tehnologija koje uklju"uju i videokonferencije, postoji realna

mogu#nost da se izborni sustav HDDU-a reorganizira. Tro!kovi ne bi smjeli

biti prepreka ponovnom o$ivljavanju udruge.

U Izvje!#u delegatima za skup!tinu 2009. pi!e da se eti# ko povjerenstvo u

proteklome razdoblju nije sastajalo, jer nije zaprimilo niti jedan predmet ,

me%utim, gotovo svakodnevno kolege glumci tra$e adresu na koju se mogu

obratiti budu#i da ih je neki poslodavac zakinuo, nije im ispla#en honorar,

bespravno im je oduzeta olak !ica i sli"no. Nitko od njih i ne pomisli da u

HDDU-u postoji tijelo koje se zove Eti"ko povjerenstvo i da je to prava

adresa za njihove $albe.

Hrvatska glazbenu unija, udruga koja okuplja glazbene umjetnike, objavljuje

na svojim internetskim stranicama podatke o poslodavcima koji ne $eli

isplatiti honorar ili olak !icu, kako bi ostalo "lanstvo bilo upozoreno na

takvoga poslodavca. &lanovi HDDU-a nisu preuzeli takvu praksu u svoju

udrugu, odnosno, postavlja se pitanje za!to svoju udrugu ne do$ivljavaju kao

mjesto mogu#nosti vlastita djelovanja? Internetska stranica HDDU-a7,

prostor putem kojega bi se moglo komunicirati, ve# godinama se nije

mijenjala niti nudi napredne mogu#nosti komunikacije. 'to se pak NHG-a

ti"e, gotovo svakog studenoga, nakon dodjele nagrada, dolaze inicijative za

promjenom Pravilnika o nagradi, ali ubrzo se ta se inicijativa zaboravi jer je,

7 30. travnja 2010., www.hddu.hr .



da bi se stvari mijenjale, potreban anga$man. Gledanost prijenosa dodjele

NHG na HTV-u 2009. bila je 2%8 !to je jo! jedan od znakova da u na"inu

izbora i dodjele valja ne!to promijeniti.

Za ponovni po"etak i bu%enje udruge nisu potrebna dodatna sredstva (udruga

je financirana i od Ministarstva kulture i Grada Zagreba) nego promjena

stava "lanstva prema udruzi, odnosno, bu%enje svijesti o va$nosti razvijanja

civilnoga dru!tva.

U ogledu iz 2008. Dragan Klai# spominje udruge kakva je i HDDU te ka$e

da su nekada takva udru$enja # uvala ideolo ! ku pravovernost i donosila

zna# ajne privilegije # lanovima, a danas, kada te ideologije vi!e nema, jedinu

politika koju primenjuju je odbrana privilegija koje su njihovi # lanovi nekad

u " ivali – bez obzira na ogromne dru ! tvene, ekonomske i kulturne promene,

tako da je ve$ina ovih udru " enja prerasla u konzervativne bastione i

antireformisti# ke lobije, a ne sindikate, ne profesionalna udru " enja koja se

bore za podizanje profesionalnih standarda. Citat pokazuje da je situacija sa

strukovnim umjetni"kim udrugama sli"na i u drugim zemljama regije.

Kao i u ostalim podru" jima djelatnosti, i rad udruge ima problema sa

sukobom interesa. Kao !to je re"eno ve# ranije u ovom radu (poglavlje Bijeli

kvadrat kulture, 6.7.), 133 "lana udruge, samostalni umjetnici, uvo%enjem

kriznih mjera od 1. kolovoza 2009., ostali su bez 33% osnovice za mirovinu.

Prijedlog je ovog drakonskog zakona donijelo Ministarstvo financija uz

Ministarstvo kulture RH, a jedan od ravnatelja uprave Ministarstva kulture

koje je donijelo zakon na !tetu umjetnika "lan je HDDU-a, ujedno i "lan

Upravnog odbora udruge, Sre#ko 'estan.

Upravni odbor najvi!e je kolegijalno upravno tijelo udruge od kojeg se

o"ekuje da !titi svoje "lanove te da reagira kada su povrije%ena njihova

prava. Dakako da Upravni odbor HDDU-a nije mogao reagirati na 33%

smanjenja osnovice kada je jedan njegov "lan zaposlenik Ministarstva

kulture koje je (uz Ministarstvo financija) pripremilo taj zakon. Krajem

2010., prema planu Vlade RH, donosit #e se novi zakon koji bi trebao

regulirati podru" je samostalnih umjetnika. Budu#i da je funkcija "lana

udruge Sre#ka 'estana u Ministarstvu kulture ravnatelj uprave za izvedbene

8 Izvor: slu$ ba HRT-a.



umjetnosti i audiovizualnu djelatnost, postavlja se pitanje, na "ijoj #e strani u

dubioznim situacijama pregovora oko novog Zakona biti "lan Upravnog

odbora udruge? Kako #e i#i na pregovore sa zakonodavcem, Ministarstvom

kulture, kad je zaposlenik tog istog ministarstva u kojem ostvaruje svoj

osobni dohodak, dakle, materijalnu egzistenciju? I kod dono!enja ZOK-a iz

2006. isti je umjetnik/zaposlenik ministarstva, bio u obje pregovara"ke ekipe,

!to je eklatantni primjer sukoba interesa. Na ovaj na"in gubi se neovisnost

udruge, jedinog mjesta preko kojega bi pojedinac mogao izre#i svoj stav u

odnosu na sustav koji tog pojedinca "esto ne uzima u obzir. Ako udruga nije

neovisna u svome djelovanju, njezina se svrha u potpunosti gubi9.

Dodatni problem ve# nekoliko godina s istim "lanom udruge/zaposlenikom

ministarstva kulture, stvara i "injenica da je u sukobu interesa kao "lan

Povjerenstva Ministarstva kulture za priznavanje prava na doprinose

samostalnim umjetnicima. Povjerenstvo ima pet "lanova; tri su "lanovi

udruge, HDDU-a, jedan je predstavnik HZSU-a, a jedan Ministarstva kulture

(ve# godinama, kao !to je ve# re"eno, "lan Upravnog odbora HDDU-a,

Sre#ko 'estan). &lanovi se moraju primati s najmanje 4 glasa za. Glas koji je

gotovo uvijek protiv jest glas predstavnika Ministarstva ("lana Upravnoga

odbora HDDU-a) jer ima naputak Ministra da se u HZSU primi !to manje

"lanova, budu#i da dr $avu samostalni umjetnici svake godine ko!taju sve

vi!e. Kad se bolje analizira, u tom su povjerenstvu 4 "lana HDDU-a, a

pritom je "lan Upravnog odbora uvijek onaj koji je – protiv. Autorica ovoga

rada pisala je u nekoliko navrata Ministru kulture Bi!kupi#u i dr $avnoj

tajnici Obuljen te ih upozorila na sukob interesa njihova zaposlenika, ujedno

"lana Upravnog odbora HDDU-a, ali bez rezultata. Ovakva se praksa protivi

svrsi udruge, protivi se ideji civilnog dru!tva zbog koje se gra%ani udru$uju u

udruge, me%utim, razvidno je da stupanj svijesti o sukobu interesa i civilnom

dru!tvu jo! nije sazrio kod "lanstva udruge, ali ni kod javne uprave10.

9 Vi!e o temi u: Fisher, R. and Fox, R. (2001 ) Culture and civil society: new relationships

with the third sector , Council of Europe Publishing.10

Na redovitoj godi!njoj skup!tini HDDU-a odr $anoj u Zagrebu 25. rujna 2010. ponovno je

postavljeno pitanje sukoba interesa oko slu"aja Sre#ka 'estana te je tra$ena promjena,

me%utim, ve#inom glasova delegata Skup!tine prijedlog je odbijen te #e do daljnjega sukobinteresa biti ugra%en u najve#u (i jedinu) strukovnu umjetni"ku udrugu koja okuplja "lanstvo

s podru" ja dramske umjetnosti.

hddu – strukovna umjetnička udruga

Documents