2 KAIROS - ss-strukovna-bjtrogiranin- ?· i primarna tema mladih – ljubav. ... koris za mentalno i tjelesno zdravlje. ... Možete li nam još ponešto

Download 2 KAIROS - ss-strukovna-bjtrogiranin- ?· i primarna tema mladih – ljubav. ... koris za mentalno i tjelesno zdravlje. ... Možete li nam još ponešto

Post on 05-Feb-2018

226 views

Category:

Documents

7 download

TRANSCRIPT

2 KAIROSALBUMK R O Z K O L U I G R A D3KAIROSK A Z A L OUVODNIKKAIROSList SS "Bla Jurjev Trogiranin"Dr. Franje Tumana 1 - TROGIRTel.: 021/882511, e-mail: ss-trogir-502@skole.t-com.hrhttp://ss-strukovna-bjtrogiranin-trogir.skole.hrGlavni urednk: Borna TreskaVoditeljica: Zdravka Marjanica, prof.Lektor: Marija Bali, prof.Urednitvo: Klara Jurevi, Matea Baran, Valerija amber, Ana Gei, Mia Grozdani, Ivana Peri, Ivana aja i Andrea Konsa Naslovna strana - Kairos uz jubilarni brojZadnja strana - Slika Blaa Jurjeva TrogiraninaIzdava: SS "Bla Jurjev Trogiranin"Ravnatelj: Ivan Grga, prof.Naklada: 200 primjerakaSlike, kompjutorska obrada i grafi ka pripravaza tisak: Ivan Marjanica, dipl. ing.Tisak: Grafi ki studio IGSSMEDIAUvodna rije Drage uenice i uenici, profesori, roditelji i svi koji rado itate ovaj list, zadovoljstvo mi je predstavi vam jubilarni 20. broj naeg kolskog blaga Kairosa. Ovaj broj donosi vam mnogo razonode, ali ima i onu drugu, pounu stranu. Za poetak, na ravnatelj prof. Ivan Grga i voditeljica kolskog lista prof. Zdravka Marjanica izrekli su vrlo duboke i lijepe rijei o naem Kairosu. Upravo zahvaljujui njima, moemo ponosno rei kako emo jednoga dana bi zabiljeeni u povijes Tro-gira. Urednitvo se potrudilo prui vam razno-lik sadraj kako bi ovaj broj bio to zanimljiviji i obuhva o razliite interese uenika nae kole. Svih nas pogodila je nemila vijest o gubitku naeg slavuja Vinka Coce, a on e uvijek bi s nama u srcu. Kroz razgovor poblie se upoznajemo s prof. Draganom Medarom koji nam je ovom prilikom otkrio svoj vrlo zanimljiv i svestran karakter. Tu je i primarna tema mladih ljubav. Gastronomsko natjecanje u naem gradu upuuje nas na zdravu prehranu, a nai e se tu jo poneka tema od koris za mentalno i tjelesno zdravlje. Prije nego to odluite otrgnu komadi papira iz biljenice i napisa poruku simpa ji, proitajte to na rukopis govori o nama. A nakon ljubavi, vrijeme je da razbistrite glavu kojom mudrom izrekom ili alom. Ako jo uvijek niste pronali to vas zanima, pokuajte barem u mislima o i malo do Tajlanda Nadam se da ste se odmorili jekom zimskih praznika i da ete bi vrlo uspjeni u ovoj godini. Maturan ma bih poruio da se potrude i "ras-ture" ispite na Dravnoj maturi te upiu eljeni fakultet, a svima nama da se ugledamo na Blaa Jurjeva Trogiranina, vrijednog slikara i potenog ovjeka po kojem je nazvana na kola. Va urednikALBUM............................................................................2UVODNIK........................................................................3PRIGODNI GOVOR......................................................4BLA JURJEV TROGIRANIN.......................................5 RAZGOVOR...........................................................6 PUTOVANJA - TAJLAND.............................................94. MEUNARODNA BAKALARIJADA...............10 MUDROSTI.......................................................11STRANI JEZICI............................................................12 TO NA RUKOPIS GOVORI O NAMA?....................14ALBUM.....................................................................15 TROGIRSKA LJEKARNA........................................19PONOS HRVATSKE...................................................20PROBIOTICI............................... ..................21LITERATI... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22TO JE MODA?............................................................28MUDRE MISLI.............................................................28EPITAFI.............................................................29DJEJI BISERI............................................................29ALE... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30ALBUM........................................................................314 KAIROSAKTUALNOP R I G O D N I G O V O R Ravnatelj Ivan Grga- Za ravnatelja sam izabran 2013. godine. U programu kolskog odbora bilo je da se obnovi kolski list te mu je iz-abran naziv Kairos bog sretnog trenutka, to je za kolu jedna nit vodilja. Cilj je bio prezen ra sva dogaanja u koli i okruenju pa list predstavlja jedan vreme-plov kroz prethodno desetljee. Zadovoljan sam s urednitvom i smatram kako je Kairos pun po-godak za nau kolu. To je ujedno svjedoanstvo koje e buduim generacijama biti dragocjeni izvor podataka o naoj koli. Ovaj kolski list je zapravo trajni do-kument koji se uva u knjinici nae kole, Muzeju grada Tro-gira te u Gradskoj knjinici. Us-prkos fi nancijskim potekoama, list izdajemo dva puta godinje - jedan u svakom polugoditu. To je trenutno i jedini list koji izlazi na ovom podruju. Nai uenici su tomu dali veliki doprinos tek-stovima na materinskom i stra-nim jezicima, crteima, alama i mudros ma, dogaanjima i us-pjesima Za angaman posebno zahvaljujem voditeljima lista trenutno prof. Zdravki Marjanici za prethodnih 17 brojeva te prof. Sanji Bai za prva tri broja. Imali smo izuzetno dobre uenike koji su ureivali kolski list. Svi su oni naknadno upisali studij, pokazali se kao dobri studen pa su tako ponos naoj koli i gradu. Hvala svima koji su dali svoj doprinos urednitvu, profe-sorima, tehnikom osoblju Nadam se kako e se taj kon nu-itet odra i nakon mog odlaska u mirovinu jer Kairos je ujedno i simbol grada Trogira. Voditeljica Zdravka Marjanica - Izdanje 20. broja kolskog lista Kairos za nau je kolu uis- nu velika stvar. Mnogo toga, to bi s vremenom bilo zaborav-ljeno, zabiljeeno je u Kairosu. Svi uspjesi nae kole, ostva-renja na natjecanjima te brojna dogaanja jekom niza godina ovjekovjeeni su u kolskom listu. Uenici nae kole surauju dobrovoljno iskazujui svoje tal-ente, a vrata su svima otvorena. Cilj nam je promica sve to je pozi vno te se tako odu-prije dananjem trendu koji je suprotno nastrojen, a sve kako bi uenici razvili kulturu itanja. Gotova rjeenja nisu za njihovo dobro - jer dok ovjek ita dotle je i mlad! ast mi je bi voditeljica naeg kolskog lista i na m po-slovima radim blizu deset go-dina. Sve to je vrijedno, na svoj je nain i teko te trai veliki angaman. List po sebi jest zaba-van i rekrea van, ali je nezavidno radi na tome za vrijeme re-dovne nastave, naroito kako se polugodite blii kraju. Naime, u ovaj se projekt treba uroni i pre-da mu se potpuno. Gotovo sam istovremeno angairana na svim instancama: meu uenicima, mentorima, urednikom, lek-torom i tehnikim osobljem te tako budno pra m jek izdavanja lista, od poetka do kraja. Tomu doskoim na nain da jedan dio posla odradim i preko praznika, zimskih i proljetnih. Veliko hvala prethodnoj urednici prof. Sanji Bai koja je postavila temelje naem Kai-rosu. Hvala svima koji su na bilo koji nain dali svoj doprinos, a posebno hvala ravnatelju Ivanu Grgi koji je prepoznao vrijednost ovog projekta i dao mu zeleno svjetlo jer on, kao povjesniar, zasigurno zna to to znai za budunost.Urednitvo5KAIROSAKTUALNOB L A J U R J E V T R O G I R A N I NBudui da naa kola nosi naziv navedenog umjetnika, dobro je neto vie saznati o njemu.Bla Jurjev rodio se po svoj prilici u osmom desetljeu 14. st. Nije sa sigurnou rijeeno pitanje njegovog rodnog mjesta, a pretpostavlja se da je to Lapac u Lici. On je putujui slikar koji je najblie povezan sa tri dal-matinska grada: Trogirom, Du-brovnikom i Zadrom sjedinjujui svojim ivotom i djelom cijelu ovu regiju. Najvei period svog ivota proveo je u Trogiru pa mu otuda i naziv Trogiranin. Bla je bio najtraeniji ivui slikar ne samo u dotinome gradu nego i diljem priobalja. Njegova de-taljna oporuka, diktirana 1448. u Zadru, daje nam mnogo po-dataka o Blau kao ovjeku i kao umjetniku. Mnogi odlomci oporuke pokazuju nam njegove veze s Trogirom. Bratovtini Sv. Duha u Trogiru ostavio je svoju kuu kod enskog benediktin-skog samostana sv. Petra i jednu muraliam kod iste kue. Is-tovremeno dodjeljuje 10 malih solada za podizanje trogirskih gradskih zidina, a istu tu svotu daje i za trogirsku bolnicu sv. Duha, dok treu svotu daje tro-girskom biskupu. Na slikar se enio dva puta. Prva ena Draga bila je Trogirka, kerka asne gospoe Katarine koja je jo 1421. stajala na elu sestara oltara sv. Urule u tro-girskoj katedrali. Njegova druga ena Anka bila je udova Klianina Ivana iz plemenita roda Neori. Ona je po svoj prilici umrla kratko vrijeme prije svog supruga, jer Bla ostavlja u oporuci njeno odijelo svojoj neakinji Kati. Bla je bio imuan, to se vidi iz popisa njegove ostavtine to je u trogirskoj opinskoj pisarnici zaveo u knjige trogirski graanin Ivan de Munda koji je izvrilac i povjerenik slikareve oporuke. Iz tog dokumenta doznaje se da je Bla umro poetkom 1450. bez nasljednika.Na temel ju poznat ih arhivskih dokumenata moemo u mnogim aspektima upoznati Blaev lik i njegov ivotni put. Nepoznata roda, bio je oito pukoga porijekla, to izlazi i iz njegove pripadnosti trogirskoj pukoj Bratovtini sv. Duha, dok su mu obje supruge pripadale uglednim porodicama. Njegov ugled i razgranatost posla dovo-dili su ga u vezu s mnogim pred-stavnicima dalmatinskog starog plemstva poput dubrovakih Guetia i trogirskih Vitturija i Kaotia, s uglednim lanovima obitelji iz obalnih gradova i iz Zagore, s poznatim suvremenim obrtnicima, s predstavnicima cr-kava, samostana i bratovtina, s graanima svih rodova i stalea. Nemiran i dinamian, esto je mijenjao boravita uzdu itave dalmatinske obale, tako da ga nalazimo u Splitu, Dubrovniku, Koruli, Trogiru i Zadru. Aktivnost njegove slikarske radionice ne vidi se samo iz mnogih sauvani ili dokumentiranih radova ve i po relativno velikom broju aka koji su znali dugo biti s njim u poslovnom kontaktu, to bi nam svjedoilo da je Bla bio dobar pedagog i prijatan suradnik. Nje-gova nam ga oporuka jasno po-kazuje kao imuna graanina, pobona i milosrdna ovjeka, a vraanje dugova uenicima i kapar za nezavrene radove crkvama i samostanima otkriva nam ga i kao potena radnika. I z n jegova bogata umjetnikog opusa moemo izd-vojiti najpoznatija djela: - Raspelo iz Crkve sv. Nikole u Stonu; - Bogorodica s djetetom i svecima;- Bogorodica s djetetom u ruinjaku;- Gospa od Katela;- Oplakivanje sa svecima Urednitvo 6 KAIROSRAZGOVORK V I Z O M A NU naem hramu znanja prof. Dragan Medar motivira uenike, ali i kolege profesore na kontinu-irano usvajanje znanja. Naime, profesor Medar redovito pokazuje svoje znanje u brojnim kvizovima pa poujmo to nam kae nakon nedavnog sudjelovanja u jednom od njih. Koliko dugo radite u SS B. J. Trogiranin i to preda-jete?Ovdje radim od sijenja 1992. Predajem strojarsku grupu pred-meta. Napominjem da predajem vie programa i predmeta. Svo-jevremeno, za vrijeme Domovin-skog rata bilo ih je12-ak, a istovre-meno sam bio i razrednik jednog razreda koji je brojio 48 uenika koji su pohaali ak 3 zanimanja, i to jedno etverogodinje i dva trogodinja, to je zaista veliko optereenje i nikome ga ne bih poelio. Moete li nam jo poneto rei o sebi? Najtee je sebe opisati. Mogu rei da sam miran obiteljski ovjek,otac triju keri s neza-poslenom suprugom. U mladosti sam trenirao nogomet, karate te u fakultetskoj dobi dizanje utega gdje sam postigao najvee us-pjehe. Naime, 3 puta sam bio dravni prvak te jednom drugi i to u 3 teinske kategorije. Kako su se kategorije u meuvremenu promijenile, moj dravni rekord e ostati zapisan za sva vre-mena.Da niste upisali FESB, koji biste fakultet upisali?Dvoumio sam se izmeu strojarstva i elektrotehnike na FESB-u. Razmiljao sam i o raunalstvu, ali prije 30 godina to nije bilo mogue studirati u Splitu. Nisam htio otii od kue jer sam volio da mi je sve na gotovo, mada ponekad pomislim kako sam pogrijeio jer bih se ranije bio osamostalio. Kako u to vrijeme nisam imao potporu ni fi nancijske uvjete za studij, tih godina radio sam preko Student-servisa gdje sam skupio vie od 3 godine radnog staa koji naalost ne ulazi u mirovinski sta. Bilo je veoma naporno, npr. radio bih nonu smjenu do 6 h ujutro u eljezari, kui bih doao oko 7 h, u 8 h bih imao ispit koji bi trajao do 14 h, zatim bih putovao u ibenik zbog niza obveza te se na kraju vraao u eljezaru na nonu smjenu. Naravno, podra-zumijeva se da upotreba stimu-lansa nije dolazila u obzir.Znamo da ste u vie navrata sudjelovali u kvizu na dravnoj televiziji? Biste li nam neto rekli o tome?Negdje pri kraju srednje kole iao sam na testiranje za Kviskoteku, a poslije i Izazov, ali nisam proao. U prvom kvizu, ali ne televizijskom, sudjelovao sam prije 30 godina u JNA vo-jsci na temu Tito, revolucija i mir. Jedan Crnogorac i ja pri-javili smo se samo zato to je nagrada bila 7 dana nagradnog odsustva. Uspjeli smo pobijediti u napetoj zavrnici. Prvi TV-kviz mi je bila Najslabija karika gdje sam osvojio 41 400 kn. Zatim je slijedio Milijuna s 125 000 kn, 1 protiv 100 s 14 000 kn i na kraju Sve u 7 gdje sam osvojio 45 000 kn.Svi ovi kvizovi su bili na HTV-u, a u meuvremenu sam bio na kvizu Nove tv koji se zvao Ona i on. To je jedini kviz na kojem nisam nita osvojio iako sam bio u fi nalu. Najnovije sudjelovanje je ono s kolegom Goranom Krniem na kvizu RTL-a Tog se nitko nije sjetio. Tu smo bili pobjednici te smo kao profesori predstavili nau kolu u najboljem svjetlu, to je bilo na televiziji pred Novu godinu. 7KAIROSRAZGOVORkvizovima, a za ovaj mi je trebao partner. S kolegom Krniem sam u odlinim odnosima, a uz to smo jo i susjedi u zgradi pokraj Jokera u Splitu. Bez obzira na to, na jedvite jade se odazvao.Kako Vam se sviaju uvjeti rada u SS B. J. Trogiranin i biste li to mijenjali?Uvjeti rada su sada znatno bolji nego ranije, pogotovo otkad se napravila nova zgrada, ali moglo bi se to jo poboljati. Naravno, trebalo bi se tota promijeniti po pitanju obrazovne politike, ali nemam iluzija da e se to dogoditi.Kako Vam je raditi s kole-gama i uenicima?Sad mi je to postala rutina. Jo se sjeam kako sam probli-jedio i drhtao dan prije odlaska na prvi sat nastave. to se tie kolega,veina ih je pravih i njima svaka ast!Drhti li danas netko pred Vama, jeste li strog profesor?Ima uenika koji me se boje iako mi to nije cilj, a i meu Smatrate li da je pravda dostina i da Vam ivot na ovaj nain vraa za one nedae iz studentskih dana?U veini sluajeva da, ali naalost ne uvijek. Iz priloenog moemo dokuiti da se zaista isplati biti strpljiv i uporan.Treba li za kviz imati veliko znanje i kako se pripremate za to?Svakako treba imati znanje. Neki to imaju, ali nemaju hrabrosti pojaviti se pred velikim tv-auditorijem. Osobno ne vidim u tome neku hrabrost, vano je imati vjere u sebe i samopouz-danja te biti oputen. Ponekad treba i riskirati iako ba i nisam sklon pretjeranom riziku. to se tie priprema, osim interneta tu je prije svega itanje knjiga i pisanje skraenog koncepta na temu, zatim izrezivanje lanaka iz novina za koje smatram da su zanimljivi, rjeavanje krialjki te gledanje samih kvizova.Kako ste se odluili s kole-gom Krniem na kviz? esto sam sudjelovao na veinom kolega kotiram kao onaj koji je strah i trepet. Stvar je u tome da se pravila igre znaju i od toga nema odstupanja makar se radilo i o ponavljanju godine. Dakle, nerad i neznanje kad-tad dolaze na naplatu. Takoer ne dozvoljavam nered na satu i to otro kanjavam, a to e uenik raditi to je njegova stvar jer on je tu radi sebe. esto uenicima kaem da im je strah veliki ne-prijatelj, a ako su pristojni i rade barem malo, nema razloga stra-hovati za eljenu duju koja im je naalost jedini cilj. Naravno, za tehniare se ipak trai malo vie.Kakva je dananja gener-acija uenika u usporedbi s onima prije desetak godina?Dananja generacija, ast iznimkama, ne eli uiti ni raditi, ali eli rezultate. Uz to, imaju previe prava, malo obaveza, a neki bi eljeli biti i zatieniji od likih medvjeda. Problem nam predstavlja to iz osnovne kole dolaze s malo znanja i skloni su neradu.Koji vam je dio posla najdrai, a koji najgori?Najdrae mi je vidjeti biveg uenika koji je zavrio studij, za-poslio se, osnovao obitelj i tako uspio u ivotu. Teko mi je raditi u popodnevnoj smjeni i lijepo bi bilo kad bismo imali uvjete za rad u samo jednoj smjeni.Koja je po vama formula za uspjeh u koli i openito u ivotu?Bojim se kako nisam ba prava osoba za govoriti o uspjehu u ivotu za one koji uspjehom smatraju iskljuivo bogaenje. Za ostale, savjet bi bio: budite uporni i vjerujte u sebe i svoje mogunosti, a svakako se tre-bate znati organizirati.8 KAIROSRAZGOVORto jo radite u slobodno vrijeme i kako se oputate?U slobodno vrijeme volim etnje s obitelji, picigin i kartanje s prijateljima, itanje novina, pripremanje za kvizove, igru s djecom, a kupio sam i bicikl za malo rekreacije jer otkad mi se rodila druga ker, koja ima go-tovo 10 godina, vie ne idem u teretanu.to Vam je na prvom mjestu u ivotu i to jo smatrate bit-nim? Na prvom mjestu mi je svakako obitelj, zatim rodbina i prijatelji, ali oni pravi. Jo je svakako bitno imati temeljne ljud-ske i ivotne vrijednosti.Provodite li dovoljno vre-mena sa svojom djecom i jeste li dobar otac?Smatram da sam dobar otac. S djecom provodim vrijeme kad god mogu iako je to po meni malo, pogotovo tijekom radnog tjedna. Pomaem im oko kolskih obveza, ali najstarija ker to malo koristi, posebno kad je rije o matematici pa su joj zato i loi rezultati. Prema njoj se odnosim kao i prema svojim uenicima: ako hoe, onda u ti sve pruiti to se tie stjecanja znanja, a ako nee - tvoj izbor!Jeste li kao mladi bili za-ljubljive naravi ili ste pak bili vrsto usmjereni na kolske obveze?Do fakulteta sam bio zaljubljive naravi, a poslije zbog ranije nave-denih razloga nisam ba imao puno vremena za to.to nam moete is-taknuti kao najzanim-ljivije u svom radu i ivotu? To ovisi o tome to netko smatra zanimljivim. Moda to to sam s 4 godine preivio utapljanje u moru zahvaljujui po-kojnom djedu. Takoer, kad sam imao 15 godina, u zadnji sam as zaustavio kopilota da mi ne zatvori avionska vrata na kraju pokretnog hodnika aerodroma Heatrow u Londonu. Otprilike u istoj dobi upao sam s konjskom zapregom u kanal za navodn-javanje u Slavoniji te pokuao spavati na groblju u Grahovu za vrijeme Oluje. to se tie za-nimljivosti s posla, ima ih dosta. Dovoljno je rei da sam kojim sluajem zapisivao smijene situ-acije s uenicima,Veernja kola eljka Pervana tomu ne bi bila ni sjena.to biste poruili uenicima i profesorima za kraj?Uenicima bih poruio da se s vie potovanja odnose prema svojim profesorima, a u prvom redu prema profesoricama. Veina profesora ne trai od vas previe za pozitivnu ocjenu, ali postoji granica ispod koje se ne smije ii. Najlake je rei kako se neto ne moe. Istina je dodue da se ne moe ba sve to se hoe, ali od neega treba poeti iako je svaki poetak teak.Razgovarao: Borna Treska 3.a9KAIROSPUTOVANJAT A J L A N DTajland ili Taj, rjee Tajska, slubeno Kraljevina Tajland je drava u jugoistonoj Aziji. Na jugu izlazi na Tajlandski za-ljev, dio Junog kineskog mora. Glavni grad: Bangkok;Pozivni broj: 66;Valuta: tajlandski baht;kralj: Rama IX., tajland-ski kralj; premijerka: Yingluck Shinawatra;stanovnitvo: 66,79 milijuna (2012.); Svjetska banka; zanimljiva mjesta: Grand Palace, Wat Pho, Ko SametTajland, ili po starom imenu Siam, oaravajua je zemlja u srcu jugoistone Azije. Suvre-meni Tajland je zemlja razvi-jenog turizma, a razlog tome su tisue prekrasnih budistikih hramova i samostana, raskoni pejsai, kristalno iste plae i odlina hrana.Vei dio Tajlanda zauz-imaju planine i ume. Sredinji dio ove prekrasne destinacije jest iroka rijena dolina Chao Phraya. Naravno, ba zbog te injenice, tu ivi vei dio stanovnitva (Tajci i Laoani) te planinski narodi koji su ug-lavnom budisti.Ako planirate putovanje u Tajland, ovdje ete saznati sve to trebate znati. Vjerojatno se pitate kakvu odjeu treba ponijeti, to posjetiti ili gdje izai. Iako je klima u dijelu Tajlanda tropska, nije na odmet imati i malo dui rukav jer kia je uestala. Touropia, svjetski poznat blog putovanja, je izd-vojila sljedee atrakcije kao top deset mjesta u Tajlandu: Ko Phi Phi, Koh Tao, Phang Nga Bay, Railay, Chiang Mai Night Bazaar, Smilian Otoci, Velika Palaa, Ko Chang, Ayuthaya i Ko Tarutao.Ko Phi Phi je mali arhipelag na jugu Tajlanda, a sastoji se od Koh Phi Phi Don i Koh Ph Phi Leh. To su manji otoci koji zajedno ine jednu od najbit-nijih atrakcija jer su se ba tu na nekoliko lokacija snimali fi lmovi. Jo je jedna atrakcija u Tajlandu poznata po snimanju fi lma je Phang Nga Bay gdje se snimao James Bond: ovjek sa zlatnim pitoljem. Ali Phang Nga Bay je poznata i po prekras-nim piljama koje proimlju ovaj maleni dio raja. Railay je atrak-cija koju defi nitvo trebaju pos-jetiti avanturisti koji se ele okuati u penjanju ili pak ele uivati u tihom okruenju jer vam se sve to prua u jednom. to se tie smjetaja u Tajlandu, postoje brojni luksu-zni hoteli, jet-set resort u Ray-avadeeu, hosteli ili apartmani.Odmor u Tajlandu ne bi bio potpun bez gastronomskih noviteta. Veoma je poznata taj-landska tjestenina u bezbroj razliitih boja, kao i jastuii od arenog tijesta, a od pia nudi vam se kokosovo mlijeko, ajevi, pivo i bezalkoholni kok-teli po povoljnim cijenama. Kok-tele moete naruiti u brojnim koktel barovima, klubovima i odlino se zabaviti uz veseli noni ivot Tajlanda.Zvui preskupo? Ne, Taj-land je upravo poznat po tome to se uvijek nae neto za svaiji ukus, ali i za svaiji dep.Mia Grozdani 3.a10 KAIROSDOGAANJA4 . M E U N A R O D N A B A K A L A R I J A D A Zadruga Raeljka i Udruga VELUR iz Trogira organizirali su 4. meunarodnu bakalarijadu koja se odrala 7. prosinca u hotelu Medena. Bakalarijada ima za cilj ouvanje tradicionalnih vrijednos i proizvodnju ekoloke hrane, to doprinosi ouvanju kvalitete ivota i zdravlja. Manifestacija je odrana u suorganizaciji sa Zadrunim sav-ezom Dalmacije, pod pokroviteljst-vom Ministarstva poljoprivrede te uz podrku upanije splitsko-dalma- nske, Grada Trogira, opina Ma-rine i Okruga, hotela Medena, Tro-girholdinga, TZ Grada Trogira i TZ Splitsko-dalma nske upanije.U kongresnoj dvorani hotela ot-varanje je poelo u jutarnjim sa ma. Prisutne je pozdravio gradonaelnik Ante S pi ne krijui zadovoljstvo to se ovakva manifestacija odvija na trogirskom podruju. U ime upana Splitsko-dalma nske upanije Zlatka evrnje, Manifestaciju je prigod-nim rijeima otvorio Visko Haladi. Cijelo vrijeme bile su tu vrijedne hostese Andrea Konsa i Ana Gei uenice nae kole (3.razreda ho-telijersko-turis kog smjera) koje su imale priliku odradi dio svoje prak ne nastave. Naravno, sa zadovoljstvom je i na ravnatelj Ivan Grga pra o cijeli jek dogaanja. U prigodnom programu nastupili su izvoai iz Trogira, Boke Kotorske, Trogirske zagore, Katela i Marine. Za vrijeme odravanja Bakalari-jade, na kojoj su sudjelovali pred-stavnici s podruja cijele Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Njemake, posje telji su imali priliku poslua struna predavanja (Sljubljivanje vina s jelima od bakalara, Bijeli luk kao lijek, Kemijsko-prehrambena svojstva maslinovog ulja, Kemijsko-prehrambena svojstva crnog vina s naglaskom na mali plavac, Zlatna oblica) i obii prodajno-izlobene tandove s ekolokim proizvodima. Natjecanje u pripremanju jela od bakalara, uz izvorne domae zaine i priloge odvijalo se u tri kate-gorije: kuhari amateri, kuhari uenici i kuhari profesionalci. Jela je ocjen-jivao sud predstavnika Hrvatskog kuharskog saveza uz predsjedanje naeg poznatog gastronoma Veljka Barbierija koji je istaknuo kako su o pobjedniku odluivale nijanse. - Dobar bakalar prepoznaje se po perajama koje idu naprijed i bijele je boje (enka), dok je mujak smee boje i loiji je, kazao je Barbieri. U kategoriji "kuhari amateri" zlatnu medalju osvojila je Vanja Aranza iz Katel tafi lia, uiteljica u mirovini koja je bakalar spre-mala po trogirsku. Zahvalna je mamama i bakama koje su svoje recepte prenosile na djecu, a oni pak svojoj uiteljici. Drugo mjesto zauzela je Nena Mami iz Vrlike, a tree lanovi Oj-kavice klape Labinica iz Prapatnice, Ljubitovice, Labina i Segeta Gornjeg, dok su etvrto mjesto dijelili: Tonka Munjiza iz Pozorca - Marina, Nikola Milievi iz Zveanja Poljika Re-publika (zalee Omia), Davor Kostovi iz Vinia i Josip Plazibat iz Pos nja Donjeg - Mu Prvo mjesto u kategoriji "kuhari Hostese: Andrea Konsa i Ana GeiSv. Nikola sa suhim bakalarom te uzvanici u koiji Pave BiliaIzaslanik upana Visko Haladi otvara Manifestaciju11KAIROSAKTUALNOuenici" zauzeli su polaznici S Jure Katelan iz Omia, drugo uenici privatne S Wallner iz Splita, tree mladi kuhari S Biograd. Utjene nagrade bronanog sjaja dobili su uenici S Ivan Goran Kovai iz Herceg Novoga i S Braa Radi iz Katel tafi lia. Na pobjedniki tron u "kate-goriji kuhari profesionalci" zasjeo je pozna hvarski kuhar Petar Hure. Srebrom se oki o nesueni master-chief Robert Predrag mire iz Tro-gira, a lanice Bokeke kuine sa efi com Vlastom Mandi iz Kotora zauzele su visoko tree mjesto, dok su etvrto mjesto dijelili Pero Juras i Markia Majstorovi iz Gradaca te Udruga Prvi Ronik HV-a iz Ploa. KUD Ante Zaninovi iz Katel Kambelovca otplesao je po jednu toku uz mandolinski sastav istog KUD-a nakon svake podjele odlija. Potom su nastupili lanovi klape M U D R O S T I- Imam gomilu mana, ali mi nekako sve savreno stoje.- Slava mi je udarila u glavu. Sad ne znam jesam li slavna, ili udarena.- Ne radim greke esto u ivotu. Ali kad ih napravim, to je remek-djelo!- Kad se mukarac povlai, on se uistinu povlai. Kad se ena povlai, ona to radi samo kako bi uhvatila bolji zalet.- Nikad ne odustajem od onoga to elim. Ili dobijem ili se predomis-lim.- Ili imam problem ili napravim problem. U oba sluaja mi ide savreno. - Mukarci su trodimenzion-alni. Jedno misle, drugo govore, tree rade.- Nikada ne odlai za sutra, sve odloi za juer. Juer sigurno nee doi.- Kau da se na grekama ui. Ja, evo, ve spremam dok-torat.Labinnica s Ojkavicom i KUD An-drija Ma ja Pauk sekcija Ojka-vica iz Marine. Medalje je podijelio gradonaelnik Ante S pi. Kao lag na kraju nastupila je enska klapa Bisernice Boke pod vodstvom Vlaste Mandi. Uz nastup Cima benda sudion-ici, uzvanici i gos 4. meunarodne bakalarijade, njih oko 350, uivali su u balu ampiona do kasno u no uz dobru spizu i vrhunska vina.Ana Gei i Andrea KonsaJelo od bakalara - kuhara profesionalca Roberta mire12 KAIROSSTRANI JEZICIIce-hockey: the sport we are ge ng to knowIce-hockey is a very popular sport in the USA and Canada. It is a sport played on ice which was fi rst developed in North Amer-ica, and which is known as then fastes game on Earth. It is such a popular sport that is has spread across many countries all over the world including our country as well. Even though mostly boys play this sport, there are girls that play it, too!A lot of people see ice-hockey as a fun sport, especially in win-ter me when lakes are covered in ice and hockey is played out-side. It is an exci ng way to do both: exercise and learn to keep your balance because it is very hard to skate on ice. Ice- hockey also helps develop your mindset. It boosts up your confi dence, in-creases the ability to focus, and encourages you to train harder. So, ice-hockey is not only fun, it is also helpful.While people see this sport as funny and useful, they tend to forget that it is also dangerous. Ice-hockey is played with a puck, which is a kind of very heavy ball, and s cks, which are used to hit, pass on the puck, etc. The play-ers do wear helmets and protec- ve equipment, but if they are caught in a situa on in which the puck could hit them in the face, for example, they could end up in hospital very easily because the consequences could be seri-ous. Equally so, it is dangerous to slip on ice or bump into another player while ska ng very fast.Everyone have their own opinions about ice-hockey as a sport. Some people think it is a funny and safe sport to play while others belive the opposite. In my opinion it is very interest-ing sport recently becoming very popular in our country, and it is a fun sport as long as you are playing it safely, playing by the rules, and wearing your protec- on gear.Jelena Ljubii, 3.b Was du nicht willst, dass man dir tu, das fg auch keinem Anderen zu. to ne eli da se tebi ini, ne ini ni drugomu.Du bleibst doch immer, was du bist.Budi uvijek to to jesi. Keiner ist so blind, als wer nicht sehen will.Nitko nije tako slijep kao onaj tko ne eli vidje .Nimm dich in acht vor Wein und Liebe, sie machen beide blind.Oprez s vinom i ljubavi, oboje zasljepljuju.Jahre lehren mehr als Bcher.ivotna kola nas ui vie nego knjige.Hat der Bauer Geld, hats die ganze Welt.Ako je bogat seljak, bogato je cijelo drutvo.13KAIROSSTRANI JEZICIDie heutige JugendDie heutige Jugend ist ganz anderes als die vorgehenden Generationen. Die heutige Ju-gend ist mehr unabhngig und selbstbewusst. Sie hat meh-rere Mglichkeiten, ihre Aus-bildung an den verschiedenen Schulen und Universitten in ganzer Welt zu machen, aber sie ist leider auch mehr ag-gressiv, barsch und zu toler-ant. Heutige Jugend hat mehr Mglichkeiten als die vorge-henden Generatioen, aber sie hat auch mehr Konkurenz. Heute gengt nicht nur Abitur, sondern man muss Diplom oder Zertifi kat dazu haben, aber es ist besser, an einer Universitt zu studieren. Die heutige Jugend ntzt ihre Freizeit sehr verschieden aus. So treiben viele von ihnen verschiedene Sportarten, sie sehen gern fern, sie mgen Computer, Musik und Handys. Sie besuchen sehr oft Dis-cos und verschiedene Clubs und Cafes, weniger Restau-rants. Sie mgen lieber Bars und Kneipe, denn sie sind billiger als Restaurants. Am meisten reisen die Jugendli-chen in die grten Stdte in Umgebung ihrer Huser. Sie reisen sehr gern und wollen Ausland besuchen, aber sie haben winig Ged. In die aus-lndischen Lnder fahren sie meistens mit ihren Eltern und Verwandten. Zur Zeit ist groe Mode, im Auslad Sprachkurse zu besuchen. Die Erwachsene verstehen nicht die heutige Jugend. Ivana Peri 4.aL invidia proprio una brutta cosaL invidia una delle pi brutte cose del nostro mondo. Perch invidiamo qualcuno? La ragione pos-sibile ci che non siamo sempre contenti con quello che abbiamo.Inoltre, tutti di noi abbi-amo molto e chiediamo di pi, ma dall altra parte alcuni non hanno molto e vogliono solo un po per vivere una vita felice. Guarda! Lui ha comprato la nuova TV... Ah, no! Ora tutti andranno da lui per guardare delle partite la domenica. Devo comprarne una pi bella e grande! Molti vogliono essere migliori, in-dossare l abbigliamento e le calzature costose e guidare la Ferrari o Audi. Secondo me, queste non sono le cosu che fanno un uomo buono e caro. Penso che queste cose possono fare male a tutti di noi. Fanno parte dei caratteri brutti, ma non sono le cose necessari.Dobbiamo essere pi felici con quello che abbiamo perch nel nostro mondo ci sono tantissimi altri che vo-gliono il nostro aiuto. Dob-biamo dividere quello che abbiamo, almeno un po, con quelli che non hanno tanto. Alla fi ne, molti non hanno gli amici, la famiglia e una casa dove possono essere durante le vacanze che seguono.Borna Treska 3.aAna Gei 3.a14 KAIROSRAZMILJANJETO NA RUKOPIS GOVORI O NAMA?Prema osnovnim naelima grafologije, na rukopis je za-pravo poruka nesvjesnog i ot-kriva mnoge nae potisnute i neotkrivene elje i strahove, vr-line i mane. Nagib slova, njihova debljina, veliina i povezanost govore mnogo o naoj osobnosti pa stoga ne udi to to gra-fologija pomae mnogim znanst-venim granama. Zanimljivo je da zaetke grafoloke analize moemo pronai u starome Rimu. Naime, ve je u prvom stoljeu prije Krista rimski biograf Sueton-ius Tranquillus primijetio neke posebnosti u Cezarovim rukopi-sima.Danas se pak grafologijom slui policija pa ponekad i sav-jetnici za profesionalnu orijent-aciju, koristi se i u prouavanju mentalnih poremeaja i u dijag-nozi bolesti, a u novije vrijeme mnogi poslodavci trae miljenje grafologa o rukopisu buduih djelatnika. Grafolozi u obzir uzimaju mnogo znaajki - promatraju veliinu i irinu slova, raz-mak, petlje i vitice, naglaenost odreene zone, nagib pisanja, udaljenost margina i jo mnogo toga. "Proitati"neiji karakter samo na osnovi rukopisa itekako je za-nimljiva vjetina. Uos-talom, tko ne bi volio da moe samo malim za-virivanjem u biljenicu "skuiti", primjerice kakva je njegova simpa-tija ili prijatelj.Uz pomo nae male analize rukopisa, moda otkrijete neto vie o karakteru vama zanim-ljivih osoba. Pravila su zapravo vrlo jednostavna:Slova koja se naginju u razliitim smjerovima - oznaavaju svestranost i prila-godljivost. Slova koja se nepravilno naginju - oznaavaju nedostatak fl eksibilnosti. Jako utisnuta slova (s druge strane se pod prstima osjea utis-nut rub slova) - osoba je uznemi-rena. Srednje utisnuta slova (ruko-pis je taman, ali se ne osjeaju rubovi slova s druge strane papira) - pokazuje sposobnost noenja sa stresom. Lagano utisnuta slova - oznaavaju nekoga tko je povran, tko nita ne shvaa ozbiljno. Tanka slova - osoba nema mnogo samopotovanja, ali je in-teligentna. Sitna slova - oznaka su tihih, analitinih osoba koje paze na detalje i imaju dobru koncen-traciju. Krupna slova - oznaka je povjerljivih i pristupanih osoba. Jako krupna slova - oznaavaju teatralnu osobu, esto glasnu koja eli neprestano biti u centru panje. iroka slova (njihova irina i visina su otprilike iste) - oznaka otvorenih i drueljubivih osoba. Uska slova - ukazuju na pomalo srameljivu i sputanu osobu koja je vrlo disciplini-rana. Slova koja se ne dodiruju - ukazuju na strastvenu i nepraktinu umjetniku duu. Neka slova se dodiruju - osoba spaja logiku (razum) i in-tuiciju. Sva slova se spajaju - poka-zuju vrlo opreznu osobu. Savinuto prvo slovo - tradi-cionalna osoba koja se dri pravila. Produena poetna linija slova - pokazuje samovoljnu osobu koja ne voli autoritete. Produena zavrna linija slova - osoba je oprezna. Zadnje slovo u reenici za-vija se prema gore - pokazuje velikodunost. Savreno itljiv rukopis - oznaka komunikativne osobe. Neitljiv rukopis - tajanst-vena, zatvorena osoba koja voli svoje misli drati za sebe.Borna Treska 3.a15KAIROSALBUMK R O Z K O L U16 KAIROSALBUMD A N G R A D A T R O G I R A I B L A G D A N S V. I V A N A T R O G I R S K O GUzvanici s dobitnicima osobnih i skupnih nagrada Grada TrogiraDobitnici osobnih i skupnih nagrada Grada Trogira Procesija preko riveDomjenak na Trgu Ivana Pavla II.Zakonodavna i izvrna vlast grada Trogira17KAIROSALBUMZdravica ampiona s gradonaelnikom Trogira i upraviteljom Zadruge Raeljka sa pjenucem Misal dr. sc. Peruria iz Porea"Kuhari profesionalci" sa ampionskim jelom i dio izlobeno prodajnih tandova te inovativni zadruni proizvod KULMarko Peri, Davor Kostovi i Visko Haladi s Priznanjem za unaprijeenje BakalarijadeIzlobeno prodajni tand PZ Putnikovii s Peljeca te Udruge Prvi ronik HV iz PloaDolazak koije Pave Bilia sa uzvanicima, sv. Nikole s bakal-arom i prijatelja Ojkavice s kruhom ispod peke te tikvama vinaPrijatelji Ojkavice iz Katel Staroga i Visko Haladi s prigodnim poklonom koji su mu uruila djeca u narodnim nonjama4 . M E U N A R O D N A B A K A L A R I J A D A18 KAIROSALBUMK R O Z K O L U 19KAIROSAKTUALNOTROGIRSKA LJEKARNA - PRVA U EUROPILjekarna u naem gradu otvorena je 29. listopada 1271. godine i prva je u Eu-ropi to potvruje originalni dokument sauvan u privat-nom vlasnitvu, ija se kopija uva u Muzeju grada Tro-gira. Upravo je to razlog to se taj dan obiljeava Dan ljekarnitva u Hrvatskoj. Prema zapisu oca hrvatske povijesne znanosti Trogiranina Ivana Lucia, prva ljekarna u Trogiru na-lazila se na gradskom trgu nedaleko od katedrale, a prvi ljekarnici bili su Muccius, Ro-landini i Venturi koji su doli iz Italije.U 16. stoljeu u Trogir se doselio engleski ljekarnik i alkemiar Seymour, mlai brat Jane Seymour, jedne od ena Henrika VIII koji je studirao u Italiji, a koji je zbog vjersko-politikih trzavica koje su potresale Englesku odluio potraiti mirniju sredinu te se kao ljekarnik skrasio u Trogiru. Otvorio je svoju ljekarnu, a iznad ulaznih vrata istaknuo plemiki grb s dva velika krila i natpisom Seymour Count of Somerset elei njime dokazati svoje plemiko po-drijetlo sumjetanima koji su u to sumnjali. Seymour je pokazivao povelje s tekim peatima i potpisima Henrika VIII. Prvi domai ljekarnik u Trogiru bio je iz obitelji Kreljuti koja prema nekim istraivanjima potjee up-ravo od Seymoura.Namjetaj trogirske ljekarne udnim je okolnos-tima zavrio u estanovcu, odakle ga je sedamdesetih godina prologa stoljea dovezao ondanji direk-tor Biljane Ante Svalina i smjestio u predvorje pogona Bilje Pliva u Planom. Koncem devedesetih taj namjetaj je posuen za jednu Plivinu izlobu u Zagrebu te je za tu prigodu i restauriran. Iako su Trogirani pretpostavljali da e namjetaj biti vraen u Trogir odmah nakon izlobe, on je odnedavno u prostoru ljekarne "Grad" na trogirskoj rivi kao muzejski eksponat. Matea Baran 2.bStari namjetajNovi namjetaj20 KAIROSRAZMILJANJEP O N O S H R V A T S K ESvakodnevno na televiziji ujemo: Ovaj ovjek spasio je ivot., Ova gospoa rtvovala je sve kako bi pomo-gla drugima, Ovi ljudi su riskirali svoj ivot za tui. Oni su zasluili biti ponos Hrvatske.to je to zapravo Ponos Hrvatske?Ponos Hrvatske naziv je udruge i na-grade koja se svake godine dodjeljuje graanima Hrvatske za hrabra i nesebina djela, postupke i sl.Nagradu je 2005. go-dine utemeljio dnevni list 24sata, a 2008. go-dine osnovana je udruga Ponos Hrvatske koja okuplja dobitnike te prestine nagrade. Dobit-nici nagrade heroji su iz susjedstva, skromni ljudi koji su uvjereni da bi na njihovome mjestu svatko reagirao jed-nako. Pa ipak, oni su ponos ove zemlje u punom smislu tih rijei i ugledni graani kakvima svi teimo biti.Spasiti ljudski ivot ne marei za sebe, pomoi nepoznatom ovjeku u nevolji, biti poten kada to nitko ne oekuje ili cijeli ivot posvetiti pomaganju dru-gima - sve su to marljivo inili i svake godine ine dobitnici nagrade Ponos Hrvatske.Visoki pokrovitelj nagrade je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi.Partner nagrade 2008. godine bila je RTL televizija koja je prika-zala reportae o hero-jima u svom programu i pratila sveanu dodjelu iz gradske palae Dverce u Zagrebu. Partner na-grade 2009. godine bila je Hrvatska televizija koja je uz prikazivanje reportaa o dobitnic-ima izravno prenosila dodjelu. Dodjela nagrade 2009. godine bila je u zagrebakom Hrvatskom Narodnom Kazalitu 6. prosinca.Statua Srce na dla-nuOduevljen i duboko dirnut priama dobit-nika nagrade, ugledni umjetnik Ivica Pro-padalo odluio je osmis-liti statuu koja e sim-bolizirati sve ono to ini heroje, dobitnike nagrade. Traei gestu koja bi ih najbolje prika-zala, iskristalizirala se ideja o srcu na dlanu, jer to istinski heroj simbolino nudi onome kome pomae ili koga spaava od smrti, nego svoje srce? Propadalo se odrekao autorskog hon-orara, a kola Steklar-ska Nova iz Rogake Slatine prema njegovoj ideji izradila je kristalnu, pjeskarenu statuu.Borna Treska 3.a21KAIROSZDRAVLJEProbiotici su ivi mikroorga-nizmi koji imaju povoljne uinke na zdravlje. Rije probiotian znai podravati ivot. Kako bi ivjeli i bili zdravi, ljudi u crijevnoj flori moraju imati probiotike kulture i mikro-organizme. S dobrim kulturama mikroorganizama u crijevima na je imunitet snaan, razina kolesterola je nia, nemamo problema s pro-bavom, a i nae e se tijelo moi bolje zatititi od odreenih vrsta zloudnih bolesti. Nasuprot probioticima su an-tibiotici lijekovi stvoreni kako bi unitili mikroorganizme koji uz-rokuju razliite bolesti. Lijenici su ih svakome od nas propisali u nekom odreenom trenutku. Naalost, antibiotici esto unite ne samo tetne mikroorganizme nego i one dobre koji koriste naem tijelu. Kada uzimamo antibiotike esto se osjeamo slabo i patimo od dijareje. Ovi tetni uinci anti-biotika vjerojatno su najuvjerljiviji dokaz da su probiotike kulture jednostavno nune naem tijelu i zato se preporua uzimanje pro-biotika tijekom i nakon lijeenja antibioticima. Savjet: Ako ti lijenik propie antibiotike, nemoj uzeti probio-tik barem dva do tri sata nakon koritenja antibiotika. U protivnom, uinak probiotikih organizama bit e oslabljen pa ak i uniten. Probiotici u hraniProbiotici se nalaze u mlijeku i mlijenim proizvodima to po-drazumijeva i neke vrste sireva, kao to su ovji nepasterizirani sir te ostali fermentirani mlijeni proizvodi. Ipak, naem zdravlju ne mogu koristiti sve bakterije potrebne za fermentaciju mlijenih proizvoda, a neke nemaju utjecaj na zdrav-lje. U drugim sluajevima u hrani nekad bude tako malo probiotika da oni ne uspiju preivjeti vrijeme potrebno da iz eluca dou u tanko crijevo gdje ih nae tijelo treba. Zato se danas proizvodi funk-cionalna hrana hrana umjetno obogaena probioticima. Ona znaajno poveava vjerojatnost da neki proizvod sadri dovoljno pro-biotika kako bi od njih bilo koristi za zdravlje. Dakle, probiotike kulture moemo unijeti u organizam kroz hranu. Najee ih se dodaje ukiseljenim mlijenim proizvodima tako da bismo svaki dan trebali pojesti jogurt, kiselo mlijeko ili kefir, osobito ako na takvim proizvodima stoji da sadre probiotike kul-ture. No, probiotici u hrani moraju preivjeti i to nije tako jednostavno. Proizvoai proizvoda na kojima stoji da sadre probiotike moraju jamiti da su probiotici prisutni u koliinama dovoljnim da preive kiselost u elucu, kao i nekoliko tje-dana (u trgovinama i haldnjacima) prije toga. Koga bi probiotici trebali posebno zanimati?Svatko iji je imunitet osla-bljen, netko tko je esto bolestan ili ima probavnih problema trebao bi uzimati probiotike u idealnom sluaju svaki dan i to ne samo kroz hranu nego i kao tablete. Ljudi koji su na dijeti takoer bi trebali uzimati probiotike jer je njihov unos hrane donekle osiromaen. Budui da tijelo dobiva manju koliinu antioksidansa i ostalih zatitnih elemenata, redovni sva-kodnevni unos probiotika znaajno utjee na zdravlje. Problemi s nere-dovitom stolicom su smanjeni, a imunitet je ojaan. to je dijeta za smanjenje teine stroa to je vee optereenje imunolokog sustava. Intenzivna vjeba ima slian uinak te je i u tom sluaju dobro uzi-mati probiotike. Probiotici djeluju kao imunomodulatori, to znai da mogu utjecati na imunoloki sus-tav. Pripremila: Ivana aja 1.aP R O B I O T I C I22 KAIROSLITERATIRadost ivotaSvi ljudi na ovoj planeti stvoreni su da ive i vole. Dajemo i primamo ljubav ljubav prema svojim roditeljima, djevojci, djeci i svima koji nas okruuju. Izgleda da je ljubav tako usko vezana uz ovjeka i pi-tanje je moe li se uope ivjeti bez nje. Ako moe, onda je zasigurno sve u ivotu isprazno. Mnogi umiru kad izgube ljubav, ali i oive kad je nau. Ona je savrenija od jezika kojim se izraavamo. Vjerujem da je u ljubavi svima dana mogunost da budu kompletni ljudi iako je malo onih koji u tom uspijevaju. Tako se sjetim nekih nesret-nih, ali i sretnih ljubavi koje sam vidio na ulicama, u par-kovima, na autobusnim kolod-vorima... Vidim samo ljudska lica u jesenskom pejsau, na osunanoj ulici. Vidim ih zagledane jedne u druge i nejasno im je ono veliko u nji-hovoj ljubavi, onaj fl uid koji ih odvaja od okoline i puta niz stanja uzajamnih osjeaja. Je li to zov krvi, navika ili strah od usamljenosti? Svi ponekad osjeamo neku vrstu usamljenosti i elimo pobjei iz koloteine nemoralnog svijeta. Svi se bojimo samoe, pustoi i siromatva ispraznog ivota, a sve to nastaje iskljuivo kao posljedica ivota bez ljubavi. Bjeimo ne znajui ni kamo ni od ega, ali upoznajui svu njenu ljepotu i ono to nam ljubav prua, nas malo po malo naputa strah te nas tako ljubav rastvara kao neke uspavane koljke, obogauje nas i oslobaa. Postajemo slobodni poput ptice. Ni jedna prepreka nam ne smeta pri letu i irom otvorenih krila le-timo prema suncu. Steknemo ogromnu snagu i hrabrost i do kraja prihvaamo ljubav kamo god nas ona vodila. Shvaamo kako ona neprestano raste, obogauje nas, a znamo da su siromani svi oni koji ne mogu ili ne ele prihvatiti nju koja nas vodi ka cilju kojemu svi mi teimo, a to je da smo voljeni i da volimo. Ljubav nemilosrdno uzima sve iz naih ivota i hrani se time pruajui nam neizmjernu ljepotu pred kojom se otvar-amo kao cvijet na suncu, ali kad nas napusti, mi smo tada samo nepregledna pustinja od pijeska kojeg vjetar raznosi na sve strane bez cilja. Bez ljubavi nam je ivot beznae i jad.Matko Marinovi 2.fBiti sretanCijeli smisao ivota svodi se na traenje sree. to je to srea i kako je pronai?Pohlepa je glavni razlog nesree jer ljudi smatraju kako je srea povezana s materijalnim. Misle da e biti sretni ako imaju bogat-stvo. Za sreu je potrebna jedna druga vrsta bogatstva. Veoma bogati ljudi esto su usamljeni i nesretni. Imaju sve, a nemaju nita! Cijelo to bogatstvo nemaju s kim po-dijeliti. Biti sretan je stanje uma. Sretan ovjek je onaj komu se ono to misli slae s onim to ini. Mnogi ljudi se zatvaraju u sebe tijekom cijeloga ivota. ine ono to je prihvaeno od drutva te svoje stavove dre za sebe. Ne izraavaju se javno i lako je njima vladati. Neki se ak izgube u moru koje ih udal-java od stvarnoga svijeta. Iz dana u dan oni ive u svojim snovima. Misle kako e jed-nog dana sve biti savreno. Bjee od istine, tako da im la postane istina i obrnuto. ive u svojem imaginarnom svijetu. Koriste opojna sred-stva koja im bar na kratko vrijeme uljepaju ivot. To im stvara iluziju sree koja se veoma brzo pretvori u prah. Bjeanje od stvarnosti nije srea. Sretan ovjek ne mrzi. Ne vodi svoje un-utarnje ratove. On voli svog blinjega te je sretan kad su i drugi sretni. Biti sretan znai biti slobodan, a slobodu imaju pravedni. Sretan je onaj koji ini ono to on sma-Andrea Konsa 3.a23KAIROSLITERATItra pravednim i ne zanosi se tuim miljenjem, ista je srca i ivot mu je onakav kakav on eli da bude.S. L.Voli je kad to naj-manje zasluuje eta... eka da je ulice opiju tiinom noi. Vie joj ni to ne uspijeva. Zaboravio je! Sve! I ona je zaboravila! I to ju zaboli s vremena na vrijeme. Ponekad se sjeti onih lijepih trenutaka s njim i pita se: to bi bilo, kad bismo...? Glupost! Nita ne bi bilo. Moda i nije bio njena srodna dua, ali je bio je-dina dua koju je ona htjela uza sebe. A lijepo je bilo pripadati nekome, onako kao nikome do tada! Pot-puno! Ni sama ne zna zato je doputala lagani ulazak u ivot. Iz nekih nepoznatih razloga joj je odgovaralo, mamilo osmijeh, i tako su tekli dani. Samo on je znao sve, sve njene ispade, pi-janstva, razdoblja kada je bila slomljena, ranjiva. No, onda su se umijeali drugi. Unitili su im sreu. Nemojte se nita uditi jer stvarnost ima dva lica, ljudi takoer. Samo je traila nekog da je voli, a svi su bili samo ludo zatreskani u nju. Ljepota je pokora! Znala je to odu-vijek. Srce edni pored sto aa! Sve je bilo protiv njih! teta. Zapoeli su divnu priu, ali su im drugi pisali kraj. On ju nije volio kad joj je ljubav bila najpotrebnija. Umorna je od svega, dolo je napokon vrijeme i za to! Nema sluajnog susreta. Svaka osoba u naem ivotu nama je ispit, kazna ili dar sudbine. Sada je meu njima nastupila tiina. Postoje dva razloga zato ljudi sude o neemu to im ne znai nita ili im znai sve. To ti je, prijatelju, glupo ensko prokletstvo! Sve znamo, a ne prestajemo plakati. Niti voljeti. Ali ne trai je vie pogledom, nee ti ga uz-vratiti. Nee ti se nasmi-jati kao svaki put do sada kad god si ju pogledao. Nee te ak nazvati idiotom ili kretenom kao svaki put do sada kad god si ura-dio neto loe. Ukljuila je razum i stvari se mijen-jaju sve to je nekad bilo vano vie nije. Sada ona tebi okree lea. Biti smee to je najlake. Barem si je ti tako nauio! Sad se pita kako ona moe nakon jedne loe stvari zaboraviti milijun li-jepih koje si joj pruio? -To ti je kao da izgradi grad s deset nebodera pa onda baci atomsku bombu i sve to srui, objasnila mu je. Sada, nakon svega, njen plan je sve zaboraviti i oprostiti. Oprostiti sebi to je dozvolila da joj se netko takav priblii. eli zabo-raviti da si ikad postojao. Slatko ti se nasmije i onda shvati da si svoju priliku prokockao! Marija Juri 2.b JesenNa prstima se lagano douljala jesen,negdje u blizini prvi pade kesten.ukanje lia kad po njemu hoda,Jesen zavoli im je jednom probaPodsjeaju na ljubavi bive,prve jesenje kie.Na nove ljubavi to tek dolaze podsjea na sunce, a kie prolaze.Na prstima lagano jesen odlazi i stari,ni pri samom kraju ne gubi svoje ari. N. N.24 KAIROSLITERATISerijeTelevizijska serija Sulejman Velianstveni zasigurno je najgle-danija i najpoznatija turska serija o poznatom osmanskom vladaru Sule-jmanu I. Velianstvenom, njegovu ivot u, ali i o obiajima u njegovoj palai i haremu. Pored Sulejmana, osoba koja je uspjela zaintrigirati iru javnost i publiku bila je sultanija Hurem. Hurem je roena u tatar-skoj obitelji, a tijekom ratnih pohoda zarobljena je i prodana u palau na ot oku Krimu. Odatle je dola u os-mansku prij tolnicu gdje je ubrzo postala sultanova ena i rodila mu tero dj e. Svojim burnim karak-terom i spl kama uspjela je odgurati sve svoje suparnice u stranu i postati najutj ajnija ena svoga vremena.Osim Sulejmana Velia-nst-venog, tu je i dui repertoar turskih, panjolskih, ali i hrvatskih serija. Ove godine emitirati se poinju Zora dubrovaka (snimana u gradu Du-brovniku) koja govori o ljubavi izmeu mukarca i ene razdvojenih ratom te serija Tajne koja prikazuje buran odnos dviju obitelji 90-ih godina 20. st. Za one koji vole humor tu su Krv nije voda, Teorija velikog praska, Dva i pol mukarca, Raymond i sl., a za pam ne glavice koje vole razmiljati imamo CSI!P.S. Gledanje na vlastitu odgovor-nost. Prije upot rebe paljivo proitati TV raspored. Za obavij ti o indikaci-jama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog prof ora.Borna Treska 3.aOsjeaj hladnoeAl onda, odjedanput, ni otkuda, dolazi prokleta hladnoa. Zna da je gubi, a bespomoan si napraviti bilo to. Ona odlazi. Gubi neto to nisi znao da e ti trebati. Pritom glumi kako te nita ne dotie, da tako mora biti u ivotu. Ljudi od-laze, ti ostaje - jedan kraj, novi poetak. Pravi se hra-bar dok ta ena za koju si mislio kako je jo samo jedna u nizu, odnosi dio tebe sa sobom. Poeli je zaustaviti, rei joj da ostane, priznati da ti je posebna, zagrliti je. Ali ostaje na mjestu ukoen, s frajerskim osmjehom, na izgled potpuno ravnoduan to odlazi. Ponos te jo jednom ukopava na mjestu, izdaje te. Gubi sebe, gubi nju, gubi "ansu" za ljubav. I kada i posljednji trag nje izgubi iz vida, shvati - to je kraj. Uh-vati te nespremnog, bez da ti da drugu "ansu". Dobije ponos, a izgubi sve ostalo. Ljubav je neto posebno, ali veina ljudi ne zna kako je cijeniti. Mnogi tek shvate kad sve zavri, kad je kraj, a sve poinje tek od jednog udnog osjeaja hladnoe!Karlo Bili 2.bZato?Ponekad kad sam mislima u tuini,kao da vidim neto u daljini,pak i sebe na hrpi slomljenih snovai pitam se hoe li svanuti nada nova. Pitam se hoe li itko ispravit greku ljudskoga roda,to to smo jeli od zmijinog ploda.Zato? O, Boe, zato? Zato, pokolj i rat?Zato neimatina i glad?Zato djeca umiru gladna?Zato nad njima plae majka jadna?Zato ne vidimo pravi put?Je li je to ljudski usud?Je li to stvarno elja tvoja i moja?O, Boe! Neka bude volja tvoja! Marija ari 4.a 25KAIROSLITERATI BoiBoi je najbolje razdo-blje u godini. Tada vlada mir i veselje, a obitelj je na okupu. Na Badnjak se svi pripremamo da nam dom to ljepe izgleda, da sve bude to arenije. Mama kuha slasnu veeru koju jedemo prije polnoke. Prije toga ja odem k mojoj baki okititi bor. Najdrai obiaj, koji se odvija takoer prije veere, jest unoenje slame. To je uvijek moj posao. Odem na dvorite, svetom vodom poprskam kokoinjac, svinjac i drugo, a nakon toga vratim se u kuu i ponem govoriti: Svinje se prasile, zeevi se kotili, make se omacile, a onda netko na mene baci kukuruz, bombone i slino. Zatim svi sjedamo za stol, pomolimo se te veeramo. Oboavam kada moja obitelj i ja zajedno idemo na polnoku. Tada sve svi-jetli, sve je okieno arenim aruljama. Sutradan, na sam Boi, idemo na svetu misu, onu jutarnju, a poslije dorukujemo slasnu peenicu. Svi smo raspoloeni i veseli. Nakon ruka odemo rod-bini estitati Boi te se za-jedno s njima proveselimo, druimo se s prijateljima radujui se roenju Isusa Krista. Za mene je Boi najljepi blagdan i najbolje razdoblje u godini. To je vrijeme ljubavi, sree, mira i veselja kada je obitelj na okupu i svi se zajedno radu-jemo.Marija Ljulj 1.bNi tisuu noi nakon...Bila je to stvarno pametna djevojka, poprilino glasna, puna ivotne energije i optimizma. Imala je onaj specifi an smijeh. Meu masom uenika to se sli-jevala prema kolskim vratima, uvijek bih ju prvu opazio. Nju i njen osmijeh ne bi smele ni prve jesenske kie niti hladne zime. Bilo je mnogo njenih osobina koje sam volio, ali joj to nikada nisam htio rei smatrajui kako nju i njene osobine nikada neu izgubiti. Uostalom, mrzio sam to to mi je postala potrebna, nisam htio priznati sebi, a kamoli njoj ili kome drugome. Mislio sam kako ovaj svijet nee izgubiti nekoga poput nje, nekoga tko nam treba i u dobrim i u loim vremenima, nekoga tko e se boriti.Promatrao sam je ve neko vrijeme. Bilo je neto u njoj to me fasciniralo, mada nisam siguran to me to fasciniralo, nisam siguran zato me fascini-rala neija tuga, posebno njena. Ali u nainu njenog tugovanja bilo je neeg prekrasnog i poseb-nog. Pribliavajui se koli vie se nije isticala svojom galamom, poprilino je zaostajala za vese-lom druinom, sa slualicama u uima (siguran sam kako je sluala nekakvu srceparajuu baladu). Imala je taj obiaj, kada je neraspoloena, samu sebe jo jae dotui tunim pjesmama. Sjetivi se toga, iskrao mi se jedan osmijeh shvaajui koliko zapravo detalja znam o njoj. Ali i dalje, valjda po staroj navici, opazio bih je prvu. S onom dugom naranastom kosom, neuredno razbacanoj po njenim krhkim leima, s onim hodom i onim oima koje bih prepoznao u moru drugih, iako sam se bojao tog pogleda. Bojao sam se onoga to mi je moja podsvijest govorila da u njoj vidim. Promotrio bih je dok je u kolskoj klupi odsutno gledala u kapljice kie to su se polako, ali neumorno slijevale niz prozorsko staklo. Promatrao bih je i kada bih na trenutak pomis-lio kako ju ne vidim, pa bi me gledala onako sjetno, zasigurno se suzdravajui to od suza, to od bijesa. Znam ja, i odvie nego li dobro razlog njene tuge. Nije ni ona mali borac kad je tolike go-dine u sebi mogla opratati, prela-ziti preko svega, utjeti borei se protiv mene i moga ponaanja. Borei se povrh svega sa samom sobom i svojim ponosom kojeg je toliko puta zgazila poradi mene. Zaklinjala se kako joj suze nee pokvariti maskaru na dugim tre-pavicama, a ja bih se dao kladiti da je nou, daleko od pogleda, plakala. utjela je. Premiljala se. Zatim me je pogledala. Stidljiva, umiljata i odluna. Tim pogledom mi je rekla sve. Umorila se jurei mene skitnicu. A ja, one veeri na maturalnom plesu htio sam joj priznati sve. Sve to sam tajio... ali nisam. Ni tada, ni na no njenog vjenanja. Ni tisuu noi nakon...Klara Jurevi 2.b26 KAIROSSJEANJAV I N K O C O C EPozna pjeva Vinko Coce, trogirski slavuj, preminuo je u 59. godini 27. listopada 2013. u KBC Split, nakon viemjesene bitke s tekim dijabetesom i povienim krvnim tlakom. Posljednji ispraaj legende hrvatske glazbe bio je na groblju u Trogiru.Vinko Coce dolazi iz jedne od najstarijih obitelji sa iovske strane dananjeg Trogira. Prema povijesnim izvorima, preci obitelji Coce su se ovdje nastanili jo u 16. stoljeu. Njegova glaz-bena nadarenost zamijeena je ve u osnovnoj koli. S 13 godina dopunjuje solfeggio kod maes-tra Marinka Lukasa, satovima za klarinet, a sa 15 godina kao tenor pjeva u vokalnom kvintetu Mali kan , osnovanom s ciljem izvoenja malih glazbenih formi iz 15. i 16. stoljea: villanela, frotolla itd.Coce je roen u Trogiru 22. prosinca 1954. godine. Nakon zavrene srednje kole radi u trogirskom brodogradilitu, a njegovo zanimanje za glazbu raste pa 1972. godine poinje suraiva s klapom Trogir uz koju ostaje sve do poetka sa-mostalne karijere. Paralelno s pjevanjem u klapi, Coce razvija svoj glazbeni talent u glazbenoj koli Josip Hatze u Splitu na odjelu solo pjevanja. kolu uspjeno zavrava potkraj osam-dese h godina. Godine 1983. primljen je za zborskog tenora u profesionalnom mjeovitom zboru HNK Split gdje pet godina uspjeno pjeva cjelovi operni repertoar.Samostalnu karijeru Coce poinje 1991. godine. Dvije go-dine poslije snima svoj prvi album Mirno spavaj, ruo moja koji je donio nekoliko hitova. Iste godine osvaja i Grand Prix na Splitskom fes valu zabavne glazbe pjes-mom Sia li se, Lungomare. Zajedno s klapom Trogir dobiva i nagradu Porin. Ovi su mu uspjesi osigurali popularnost na nacio-nalnoj razini.Zbog uspjene solis ke kari-jere, Coce 2000. postaje lanom Hrvatske glazbene unije te dobiva status slobodnog umjet-nika. Pored toga, Coce je stalni lan komornog zbora samostana sestara benedik nki i sv. Nikole u Trogiru. U lipnju 2003., u Trogiru je organiziran samostalni koncert Vinko i prijatelji na kojem su nastupili i Oliver Dragojevi, klapa "Trogir", "Tragos" te, kao pratnja, grupa "Delfi ni".U kolovozu 2003. Coce or-ganizira predstavljanje svjetskih, manje poznatih tenora pod nazivom Prvo meunarodno natjecanje mladih tenora, uz medijsku pozornost i pokrovi-teljstvo predsjednika RH S pe Mesia.Nagrade i priznanja 1993. Grand Prix Splitskog fes vala za interpretaciju pjesme Sia li se, Lun-gomare 1998. diskografska nagrada Porin za najbolji album folklorne glazbe (zajedno s klapom Trogir)Diskografi ja Mirno spavaj, ruo moja (1993.) Mama, adio (1995.) Ljubav je ka i cvit (1998.) Okruk selo (1999.) Dalmacija, more, ja i (2000.) Ribarska no (2001.) Ane, jel te baca (2002.) Odrii mi duu (2003.) Sounds of Dalma a Megamix (2004.) More sinje (2006.) Zlatna kolekcija (2006. - kompilacija) Na mostu ljubavi (2008.) Morska svitanja (2013.)Urednitvo27KAIROSSJEANJANelson Rolihlahla Mandela roen je 18. srpnja 1918. Bio je junoafriki politiar, prvi predsjed-nik koji je izabran demokratskim putem te prvi crnac koji je obavljao ovu funkciju (svibanj 1994. li-panj 1999.). Karijeru mu je obiljeila borba protiv apartheida.U mladosti je studirao pravo. Bio je aktivan u politikom pokretu za ostvarenje prava crne veine u Junoj Africi. Godine 1961. bio je jedan od osnivaa vojnog krila Afrikog nacionalnog kongresa koje je organiziralo sabotae. Zbog ove aktivnosti bio je optuen za teror-Paul William Walker IV. roen je u Kaliforniji (Glendale) 12. rujna 1973. Bio je ameriki fi lm-ski glumac. Prvi zapaeni uspjeh na fi lmu ostvario je 1999. godine fi lmom Varsity Blues. Najpozna ji je po ulozi u fi lmu Brzi i estoki (2001.) i njegovim nastavcima Prebrzi i preestoki (2003.), Brzi i estoki: Povratak (2009.) i Brzi i estoki 5 (2011.). Meu ostalim fi lmovima u kojima je glumio is-taknu ji su Running Scared i Into the Blue.Umro je kao suvoza u prometnoj nesrei 30. studenog 2013. u Valenciji (Kalifornija), zajedno sa svojim fi nancijskim savjetnikom koji je upravljao au-tomobilom. Marija Ljulj 1.b N E L S O N M A N D E L A PA U L W A L K E R izam te je proveo 27 godina u zat-voru (1964. 1990.). Nakon oslobaanja iz zatvora ponovno se bavio politikom. Bio je potivan zbog svog pomirljivog stava prema bijelcima i zbog napora koje je uloio kako bi ujedinio Junoafrikance koji su vjekovima ivjeli rasno i ple-menski podijeljeni.Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1993. godine, nagrade Sa-harov 1988. godine i mnogih drugih nagrada.Nelson Mandela umro je 5. pros-inca 2013. u 95. godini ivota. Marija Ljulj 1.b28 KAIROSZABAVAto je moda?Ljudi esto uju rije moda i jo je ee koriste mada u potpunosti ne znaju to ona znai. U uem smislu te rijei, moda je nain odijevanja ljudi, prolazna je i mijenja se, a u datom trenutku prihvaamo ju zbog njezine ljepote ili priklad-nosti. Moda se mijenja zajedno s onima koji je prihvaaju. Neki modu slijede, a neki ju stvaraju i uvode. Brojni kreatori esto ne razmiljaju o tome hoe li novi trend proljepati enu. Ljepota nije samo u lije-pom licu i lijepom tijelu. I ena prosjena izgleda moe biti uspjenija u ivotu od lijepe ene ako je dobro odjevena, to ne znai da mora slijediti sve modne trendove. Tajna dobrog izgleda je u dranju tijela, u tome kako ena nosi odjeu, bila ta odjea u modi ili ne. Moda se ne koristi samo u svrhu odijevanja, ali je njen vaan dio te kao takva, moda se razvija u okviru sociologije, a ne u okviru umjetnosti kako mnogi misle. Istina, postoje zanimanja koja obuhvaaju modu i odjeu, a temelje se na umjetnikim vjetinama (modni dizajneri, stilisti, kos-timografi ...), ali moda kao drutveni fenomen strogo je socioloka disciplina. No, kako god bilo, svijet je danas nezamisliv bez mode. Bila ona materijalna ili duhovna, mi ju volimo.Ana Gei 3.aM u d r e m i s l i- Ne idi nikamo dva put po istom tragu.- Ono to je konju najslae, najvie mu kodi.- Borba nije sama sebi svrhom, ona je samo put kako bi se ostvario postavljeni cilj.-Pobjeda u kojoj nisi vidio svoj poraz, nije pob-jeda.- Od pepela nema nita.- Ako je sueno, dogodit e se. - Psiholoke studije su pokazale da kada nekog ne moete izbaciti iz glave, to je zato to i ta osoba misli na vas.- Ono to uje ne mora biti tono, ali ono to vidi uvijek je.- Ma koliko bjeali jedno od drugog, sudbina nas spaja na neki udan nain. - I tiina ima neko znaenje, neki pogledi su rekli vie od rijei.- Sve se na kraju svede na osobu na koju pomisli pred spavanje.- Nita na svijetu se ne dogaa sluajno, nita ne nauimo pukim itanjem knjiga, ve kroz udarce koje smo primili. - Ponekad se treba prestati brinuti i poeti vjero-vati kako e sve biti dobro. Moda ne onako kako si planirao, ali sigurno onako kako treba biti.- Ne sudi situacijama u kojima nikad nisi bio.- Izgubljeno je samo ono ega smo se odrekli.- Ne trai savrenog, trai sebi slinog.- im prestane za neim uditi, to e i dobiti.Pripremila: Marija Juri 2.b29KAIROSRAZBIBRIGAD J E J I B I S E R Io Ne znam koliko imam godina. To se stalno mijenja. o Tata je odrastao na selu. On je kravu vidio uivo!o Jako sam se uplaio kad se mama razboljela. Pomislio sam da e nam tata kuhati.o Ja se ne svaam s roditeljima. Nisu moj nivo.o Kad se mama posvaala s tatom, prvi put sam vidio letee tanjure. o ivotno osiguranje je novac koji dobije onaj tko preivi smrtni sluaj.o Usvajanje je bolja mogunost. Tako roditelji mogu sami izabrati svoje dijete i ne moraju prihvatiti ba ono koje su dobili. o Krave ne smiju brzo trati da ne bi izlile mlijeko. o Crvi ne grizu jer imaju rep i naprijed i nazad. o Breskva je kao jabuka s tepihom.o Psi obino vole vodu, a neki ak toliko da u njoj i ive. To su morski psi. o Papa ivi u Vakuumu.o Za djevojice je bolje da se ne udaju, ali djeacima treba netko tko e im istiti i kuhati. o to moji roditelji imaju zajedniko? Paaa oboje ne ele imati vie djece. o Ti u stvari ne odluuje sam kad treba stupiti u brak. Bog to odluuje odavno unaprijed i ti na kraju vidi to ti se do-godilo.o Prvo mora nai nekoga tko voli iste stvari kao i ti. Ako na primjer ti voli nogomet, onda se i njoj to mora sviati i onda e ti donositi ips i pivo.Epitafi - Ovdje lei tko ne bjei.- U ovom grobu lee kosti moje ene. Vjeni san: mir kod nje, ali i kod mene.- Boe, smijala bih se, ali nemam ivota.- Ovdje lei Ivan jer ne moe stajati, umro je.- Ovdje poiva onaj koga vie nema.- ivot tee i odjednom stane. Ti si lego mrtav, za nas ima nade!- Doite ivi u posjet mrt-vima prije nego to smrt pos-jeti vas.- Tamo gdje si ti,jednom sam bio ja, a ovdje gdje sam ja,jednom e biti ti.- Ovdje leim ja, a gleda ti. Bilo bi bolje da lei ti, a gledam ja.- Kad sam umro, moji zbog toga i dan-danas pate, jer sam prije smrti podigao kredit, a oni otplauju rate.Pripremila: Viktorija Vukorepa 1.a30 KAIROSRAZBIBRIGA A L EOD JUER - Draga, to ima za ruak?- Nita, mili!- Pa i juer je bilo nita!- E, pa skuhala sam za dva danaORIJENTACIJAOdluio Mujo rijeiti se make pa je strpa u auto i iz-baci u drugom kvartu. Maka se, naravno, odmah vratila kui. Sutradan Mujo odveze maku u udaljeniji kraj grada i tamo je ostavi.Maka se opet isti dan vratila kui.Poludi Mujo, odveze maku u umu daleko od grada i izbaci je. Na povratku kui, normalno, zaluta i izgubi se u umi. Poslije nekog vre-mena nazove Fatu:- Fato, je l stigla maka?- Jest.- Daj mi je malo na tele-fonGDJE SVE NISAM BIOSjeli Mujo i Suljo u kavanu, i nakon par piva povede se pria o godinjim odmorima. Suljo se pohvali kako je ljetos bio na Jadranu, a Mujo e frajerski:- E moj Suljo, gdje ti ja sve nisam bio! Havaji, Sejeli, Kanari, Bora-Bora, Aus-tralijaSuljo ga zadivljeno gleda i upita:- I gdje jo?Mujo se zamisli, pa ree:- E, da, nisam bio ni u Ja-panu, AmericiKOBNI SMSRazgovaraju dva pri-jatelja:- Zamisli, sino oko ponoi stigne mi SMS: Trebaju li Vam drva?- Ja odgovorim: Ne treabaju!- I?- I jutros pogledam iza kue, kad ono nema drva!?OBITELJSKISino mi crko Internet pa sam malo sjedio s obitelji.Fini neki ljudiBABA, BABAOstavila sam danas laptop na podu.Baba je pomislila da je to vaga.Ukratko, baba mi je teka 600 eura.ANONIMUSJavi se Mujo u radijsku emisiju i voditelj mu kae:- Recite nam svoje ime.- Ja bi osto anoniman.- Zato?- Pa da ne bude poslije: Mujo reko ovo, Mujo reko ono!SLUBA JE SLUBASubota, rano jutro, tri ena za tramvajem, mae i vie na sav glas- Stani, staniiiii! Molim te, stani, zakasnit u na posao! Primijete je putnici u tramvaju i uz pogrde viknu vozau da zaustavi. Voza uspori, otvori vrata i ona uspije ui. Nakon to je dola do daha, klimne vozau i ree:- Ajmo, karte na pregled!DOKTOREEEEE!Ponedjeljak, sedam ujutro. U tramvaju guva. Iznenada, izmeu s snu h ljudi, zauje se Mujin glas:- Doktora! Ima li ovdje dok-tora?!S druge strane tramvaja javi se ovjek i pone se probija prema Muji:- Evo me!Konano se doktor probije do Muje i uplaeno ga pita:- U emu je problem? Kako Vam mogu pomoi?A Mujo e rjeavajui krialjku:- Bolest grla, est slova, znate li?N A J B R I O T A C Tri dj aka priaju iji je ot ac najbri.Jedan kae: Moj ot ac je nogom a i tako je brz da, kada utne loptu na gol s 11 m ara, ot ri i sam je uhvati.Drugi kae: Moj ot ac je jo bri, on baci kamen s brda i stri dolje pa ga uhvati.Tr i r e: Moj ot ac je najbri. On radi u opini do tri sata, a v u pola tri je kod kue.31KAIROSALBUMK R O Z K O L U

Recommended

View more >