3KAIROS

K A Z A L OALBUM............................................................................2

UVODNIK........................................................................3

RAZGOVOR - PROF. LUCIJA ŠKRLJ.........................4

NAJLJEPŠI GRAD NA SVIJETU....................................7

STRANI JEZICI............................................................8

DRŽAVNA PRVAKINJA..........................................10

SREDNJOVJEKOVNI FESTIVAL................................12

TROGIRANI U VATERSTETTENU............................13

IZLET U ZAGREB.......................................................14

ALBUM..................................................................15

BISER MORA.................................................................19

NATJECANJE IZ PRVE POMOĆI................................19

CIJELI JE SVIJET POZORNICA.............................20

LITERATI - IZREKE....................................................21

ODBOJKA.... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22

MEĐURAZREDNA NATJECANJA...........................23

NOGOMET......................................................24

ŠKOLSKI VRT..............................................................25

TENA LUKAS............................................................26

TAJNA USPJEHA.......................................................27

KAKO IZGLEDATI MRŠAVIJE....................................28

ŠALE............................................................................30

ALBUM..........................................................................31

UVODNIK

KAIROSList SSŠ "Blaž Jurjev Trogiranin"Dr. Franje Tuđmana 1 - TROGIRTel.: 021/882511, e-mail: ss-trogir-502@skole.t-com.hrhttp://ss-strukovna-bjtrogiranin-trogir.skole.hr

Glavna urednica: Sandra DundićVoditeljica: Zdravka Marjanica, prof.Lektor: Ivana Klarin, prof.

Uredništvo: Katarina Rinčić, Valerija Čamber,Klara Jurčević, Petar Lukač, Matea Baran,Borna Tresaka, Marija Šarić i Joško Tomaš

Naslovna strana: Dio učenika na maturalnoj večeriZadnja strana: Vicematuranti / Maturalni ples Izdavač: SSŠ "Blaž Jurjev Trogiranin"Ravnatelj: Ivan Grga, prof.Naklada: 300 primjeraka

Kompjutorska obrada i grafi čka pripravaza tisak: Ivan Marjanica, dipl. ing.

Tisak: Obrt za grafi čku pripremu i tisak TECHNO,Seget Donji, Hrvatskih žrtava 45, tel.: 021/ 880 678

Dragi učenici!

Evo nas pri kraju još jedne školske godine. Ostavljamo još jednu srednjoškolsku godinu iza sebe, a neki od nas odlaze iz sred-nje škole te se pripremaju za svoj daljnji put. U ovom broju Kairosa

očekuju vas brojne zanimljivos� . Ukoliko se zbog ritma života osjećate kao da nosite težinu svijeta na svojim ramenima, za vas smo pripremili dosta vedrog životnog sadržaja. Naći će se tu i bon-ton i moda pa ćete uvidje� kako možete izgleda� lijepo i vitko. Mnogi od nas vole pročita� dobar sastav ili pjesmicu - Kairos je prava prigoda za to. Naši talen� rani učenici daju svoj maksimum i ne sum-njamo da ćemo jednog dana čita� upravo njihove knjige. Ova godina bila je ispunjena natjecanjima i smotrama iz raznih područja: talijanskog jezika, GASTRO natjecanja, prve pomoći, nogometa, od-bojke, kulinarstva... Naše učenice Sandra Dundić i Antonija Viljac pos� gle su izniman uspjeh na Državnom natjecanju iz talijanskog jezika, a San-dra je donijela i medalju s natjecanja GASTRO. U međuvremenu, učenica Tena Lukas učinila je cijelu školu ponosnom što još postoje takve učenice koje uspijevaju bi� dobre u školi, kvalitetne osobe i uspješne u sportu. Kairos vam donosi i savjete o zdravom pristupu životu, događanja u našoj školi i gradu, a sve to uz šalu i razbibrigu. Što se slika � če, kao i svake godine, tu su slike maturanata koji uspješno završavaju svoje srednjoškolsko ob-razovanje. Pogledajte fotografi je s prve matu-ralne večeri i uvjerite se u vrhunsku zabavu koja očekuje i ostale razrede u nadolazećim godinama.

Ostanite i dalje vedri i nasmijani uz Kairos!

Vaša urednica!

4 KAIROS

RAZGOVOR

U Z D R AV O M T I J E L U Z D R AV D U H Zdravlje je preduvjet za

kvalitetan život, a profesorica Lucija Škrlj ističe kako je to veoma isplativa investicija te navodi neke od smjernica kako biti vitalan u svakoj životnoj dobi.

Možete li se predstaviti čitateljima Kairosa?

Rođena sam u Trogiru prije 52 godine gdje sam završila osnovnu i prvi dio srednje škole (Šuvarova generacija), a drugi dio u Splitu. Trogir je uvijek bio grad u mom srcu, pa iako volim putovati, uvi-jek sam teško odlazila i rado se vraćala, posebno za vri-jeme studija. Odgojena sam u obitelji u kojoj je prevladavao tradicionalan odgoj. Moja se-stra i ja odgajane smo tako da jednog dana budemo od-govorne osobe, odnosno naš je odgoj sadržavao granice unutar kojih je uvijek postojala mogućnost izbora.

Kakav ste odgoj priuštili svojoj djeci - tradicionalni/liberalni?

U odgoju moje djece su-prug i ja uvijek smo uvažavali njihova mišljenja s ciljem da oni izrastu u kvalitetne osobe, što smo nadam se i uspjeli. Pobornici smo liberalnog s po-jedinim elementima tradicio-nalnog odgoja. Svaka obitelj, svaki roditelj može odabrati što će svom djetetu prezenti-rati kao uspjeh u životu. Mislim da je bitno odgoj usmjeriti na razvitak djetetove osobnosti.

Puno puta sam se uvjerila da je roditeljstvo niz pokušaja i pogrešaka.

Kako ste se odlučili za zanimanje profesora u kojem je nužna konstantna fi zička aktivnost?

Bavljenje sportom kao odabir životnog zanimanja nije bio moj slučajan izbor, nego nastavak nečega čime sam se bavila od najranije mladosti. Naime, već kao djevojčica od 10 godina počela sam treni-rati rukomet i zaljubila se u taj nepredvidivi i jako zahtje-van sport. Nakon završene srednje škole upisala sam DIF (danas KIF) te diplomirala u Zagrebu 1985. godine. Kroz fakultet upoznala sam i ostale sportove te uživam u svima, a nešto manje u borilačkim sportovima.

Što vam se sviđa u tom zvanju?

Ovo zvanje je veoma zanimljivo, jer je svaki dan drugačiji od prethodnog, nema ponavljanja. Ono obuhvaća puno toga, a bitan je rad s učenicima. Kako i na koji način promijeniti nečije osobine te razviti sposobnosti i unapri-jediti zdravlje mladog čovjeka - to je cilj naše struke. Ako ga uspijemo postići kod većine učenika, onda smo ga ost-varili. Čitala sam da najnovija istraživanja donose porazan podatak, a to je da u Hrvats-koj ima 70 - 90% nedovoljno aktivne djece, posebno u uz-rastu srednjih škola.

Uspijevate li u učenicima prepoznati potencijal za pro-fesionalno bavljenje spor-tom?

Osim rada u školi, dugi niz godina vodim školu ru-kometa za male djevojčice (uzrast 7-10 godina) u ŽRK „Trogir”. Svake školske godine upisujemo nove članice te već nakon par tjedana prepoznam potencijal malih sportašica, a hoće li se one jednog dana profesionalno baviti sportom, ovisi o puno čimbenika, a najviše o njima samima.

Na koji način motivirate učenike koji tjelesni odgoj smatraju nepotrebnim da shvate suprotno?

Teško je nekoga motivirati za nešto ako on to izričito ne želi, ali plan i program tjelesne

5KAIROS

RAZGOVOR

i zdravstvene kulture dosta su „šaroliki”. Sadržavaju puno različitih zadaća, počevši od teorijskih i motoričkih znanja pa sve do antropoloških i od-gojnih. Uvjerena sam da svaki učenik uvijek pronađe nešto za sebe u čemu je dobar. Možda će to biti neka sportska igra, skokovi, bacanja, trčanja, borilačke i plesne strukture… Ali istina je da je puno lakše motivirati učenika od učenice.

Vježbate li u privatnom životu i u slobodno vrijeme i kako održavate svoju kondiciju?

Redovito vježbam u slo-bodno vrijeme, iako ne ono-liko koliko bih željela. Trener sam i član rukometnih vet-eranki u našem gradu. To je udruga koja je osnovana prije 12 godina i okuplja bivše rukometašice različite životne dobi, zanimanja i interesa koje povezuje ljubav prema sportu. U početku je to bilo povre-meno, neobvezno okupljanje, a danas je to pravi klub s brojnim sportskim uspjesima. Natječemo se u III. županijskoj ligi jug i ove natjecateljske se-zone osvojile smo 3. mjesto, što je za svaku pohvalu s obzi-rom na razliku u godinama života nas i ostalih ekipa. ŽVRK „Trogir” sudjeluje i na dva do tri turnira veterana i veteranki godišnje u Hrvatskoj i izvan nje. Treniramo svakog vikenda u sportskoj dvorani „Vinko Kandija” i na taj način održavam kondiciju.

Možete li nam reći gdje ste sve do sada radili?

Nakon završenog fakulteta

prvo zanimanje mi je bilo u Brodotrogiru na poslovima ref-erenta za sport i rekreaciju. Bavila sam se organizaci-jom natjecanja i rekreacije za djelatnike. To je bio dosta za-nimljiv posao koji je zahtijevao puno kontakata s različitim ljudima te organizaciju ve-likih natjecanja, kao što su bile Radničke sportske igre. Početkom Domovinskog rata ukidaju se neproizvodna za-nimanja pa tako i moje radno mjesto. Prije 17 godina za-poslila sam se u našoj školi i od tada radim na poslovima profesora TZK.

Što nam možete reći o SSŠ „B. J. Trogiranin”? Kakvi su uvjeti rada i kakva je radna atmosfera?

Nastava TZK organizirana je u dvjema dvoranama: velikoj i maloj kako ih nazivaju naši učenici. Razumijem učenike kada dođu na nastavu i već s ulaza pitaju gdje su danas, pa kad dobiju odgovor: „U maloj”,

svi jednoglasno viknu: „Ajme neee…”

Uvjeti rada za nastavu nisu baš idealni jer je nas-tava TZK organizirana prije, odnosno nakon nastave u školi. Istovremeno rade tri razreda (dva u velikoj, jedan u maloj dvorani). U zimskom je razdoblju prilično hladno u obje dvorane bez obzira na grijanje. Ali ne žalimo se, jer znamo da ima puno škola u našoj županiji koje rade u daleko lošijim uvjetima. Sve ovo odnosi se na prostorne uvjete na koje mi kao škola ne možemo utjecati. Što se tiče materijalnih uvjeta (sprave, lopte, vijače, palice, čunjevi…), možemo samo izraziti zah-valnost našem ravnatelju koji nam svake školske godine omogući obnavljanje rekvizita. Često na seminarima čujemo pritužbe naših kolega iz osta-lih srednjih škola kako njihovi ravnatelji ne mare za naš pred-met pa je nabavka minimalna. Znamo da su to sve potrošna

6 KAIROS

Što biste preporučili mladima?

Mladima bih poručila da budu uporni u životu jer je ta čovjekova vrlina za mene važnija od talenta. Kad je mladi čovjek uporan, on će savladati sve prepreke kako bi ostvario željeni cilj.

I koje je vaše geslo za zdrav život?

Svaki početak je najteži, a zdravlje je isplativa investicija.

Razgovarala: Matea Baran 1.b

RAZGOVOR

sredstva, ali mi se trudimo da ih što bolje očuvamo. Stoga želim da učenici shvate naše povike prilikom nabijanja lopti koje nisu nogometne.

Što se tiče radne atmos-fere u dvoranama, ona je često puna adrenalina što i dolikuje sportskom ambijentu.

Kakvi su učenici danas, a kakvi su bili prije?

Tijekom dugo-godišnjeg rada s djecom, primijetila sam da je svaka sljedeća gener-acija učenika sve svjesnija svojih prava i tu poštivanje istih prestaje. Smatram da pravo donosi i veliku odgovornost. Liberalan odgoj u većini suvre-menih obitelji, ubrzan tempo života i velika izloženost djece negativnom utjecaju medija mogu dovesti do toga da ti isti učenici izrastu i u takve osobe što nije u njihovom interesu, a ni u interesu demokratskog društva.

Da ponovno birate, biste li krenuli istim putem?

Da ponovno biram, iz-abrala bih isti put. Ovaj posao volim, u potpunosti me ispun-java i ne vidim se u nijednom drugom.

Što znači sport u životu čovjeka bez obzira na dob?

Aktivan život je kvalitetan život. Čovjek je prirodno biće, stvoreno za kretanje, a redo-vito vježbanje bez obzira na dob, jedna je od najprirodnijih metoda očuvanja organizma i ublažavanja negativnih prom-jena koje nastaju starenjem organizma. Nemoguće je

nabrojati sve pozitivne aspe-kte fi zičke aktivnosti. Nikada nije prerano, a ni prekasno započeti s usvajanjem zdravih navika. Zato donesite odluku odmah.

Ide li danas suvre-mena tehnologija na uštrb sporta?

Defi nitivno, jer sjedilački način života doveo nas je vrlo visoko na listu najdebljih nacija. Neslavno 4. mjesto (is-pred nas su SAD, Kuvajt i Katar) na listi najdebljih nacija drže Hrvati, jer kako kažu neka istraživanja, 1 tonu čini 13 Hrvata, a po in-dexu tjelesne mase (većim od 25) zauzimamo 44. mjesto u svijetu. To su dosta porazne činjenice jer svi znamo kako de-bljina loše utječe na zdravlje čovjeka.

7KAIROS

PUTOVANJA

N A J L J E P Š I G R A D N A S V I J E T U

V enecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Vene-

� ae, tradicionalno hrvatski Mleci) glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu. Ima 271,367 stanovnika prema popisu iz 2004). Zajedno s Padovom čini metropolu Padova - Venecija s 1.600.000 stanovnika. Grad je poznat po kanalima, gon-dolama i bogatoj povijes� , većinom neovisnog grada koji je bio središte Mletačke Republike, kad je bio poznat i pod sljedećim nazivima: Dominantna, Presvijetla, Kraljica Jadrana, Grad vode, Grad mostova i Grad svjetlos� . Često ga s razlogom smatraju najljepšim gradom na svi-jetu.

Grad se nalazi na 118 manjih otoka u močvarnoj venecijanskoj la-guni u Venecijanskom zaljevu na sjeveru Jadranskog mora. Laguna se pros� re uz talijansku obalu između ušća rijeke Po na jugu i Piave na sjeveru. Od 272.000 stanovnika u općini Venecija njih oko 62.000 stanuje u povijesnom središtu; 176.000 na čvrstom tlu, a 31.000 na drugim otocima u laguni.

ZNAMENITOSTIBazilika svetog Marka je veneci-

janska katedrala i najpozna� ja crkva u Veneciji. Primjer je bizantske arhi-tekture u Europi i nalazi se na Trgu sv. Marka. Izvorno je bazilika bila kapela vladara Venecije, a ne grad-ska katedrala, dok 1807. godine nije postala sjedište venecijanske nad-biskupije. Ova građevina iz 11. st. raskošna je dizajna, iznutra potpuno ispunjena pozlaćenim bizantskim mozaicima, statusnim simbolom mletačkog bogatstva i moći te je zbog toga nazvana Zlatna crkva.

Duždeva palača je služila kao rezidencija duždeva (izabranih vo-jvoda) Mletačke Republike. Bilo je uvriježeno da nakon izbora, svaki dužd napus� svoj dom i nastani se u duždevoj palači za vrijeme trajanja njegovog mandata.

Sat svetog Marka nalazi se u tornju na Trgu sv. Marka, u sklopu stare vijećnice iz 15. stoljeća. To je jedan od prvih javnih astronomskih satova podignu� h u Europi.

Bazilika svete Marije od Zdrav-lja, poznata kao Salute, slavna je venecijanska crkva koja je sceno-

grafski smještena na uskom rtu između kanala Grande i uvale sv. Marka, tako da je vidljiva prilikom prilaza Trgu sv. Marka. Iako ima sta-tus manje bazilike, njen dekora� vni profi l i lokacija čine ju najfotografi -ranijom crkvom u Italiji.

Palača svete Sofi je izgrađena je od 1428.-1430. godine i smatra se najljepšom palačom na venecijans-kom kanalu Grande. Ovu staru palaču su oduvijek zvali “Ca’ d’Oro” (zlatna kuća) zbog pozlaćene i višebojne po-likromne vanjske dekoracije koja je nekad ispunjavala njene zidove. Na-cionalna knjižnica sv. Marka nalazi se u renesansnoj građevini, preko puta duždeve palače. Tu se nalaze knjige s najstarijim javnim rukopi-sima u Italiji i najvećom kolekcijom klasičnih tekstova na svijetu.

Galerija akademije je galerija muzejske umjetnos� do 19. stoljeća, a nalazi se na južnoj obali kanala Grande i po njoj je nazvan jedan od tri mosta preko kanala. Izvorno je izgrađena kao likovna akademija slavne venecijanske slikarske škole.

Pripremila: Sandra Dundić 4.a

8 KAIROS

STRANI JEZICI

Possibil i t ies of Tomorrow

The most common question is that of what tomorrow brings. For me, tomorrow means hope that something new and exciting will hap-pen or come to existence. My present state keeps me at home physically but, in my imagi-nation, I can be anywhere I want to be.

My heart yearns for a walk in a forest which I cannot do, at least not by myself, but I hope that day will come soon for there is a big po-tential for it to happen. Being confi ded to a wheelchair doesn’t bother me all that much for I have best of friends and family, but I just want to have a long walk with no one around just to think and enjoy nature for a bit.

Imagine a different world where technology is more advanced and where everyone with disabilities can use anything necessary for any kind of disability which, looking from my point of view, would be great and would ensure free-dom to go anywhere and enjoy life in its full potential.

I belive that life always fi nds a way and so does science, therefore, I might event get to walk again and enjoy long walks through for-ests and parks, beaches and cliffs; wherever I wish that is if I get to have some technological advancements implanted or mounted into my body. Well it remains to be seen but, until then, I will walk through my imagination.

Never will I be able to answer the question of what tomorrow brings but one thing is sure and that is the fact that human race has a big potential in everything; people just have to realize it and set a course for a better future even through the future is now. We will change for better and I know it.

Tomislav Rubić

Leben durch die Zeit

Leben beginnt mit der Geburt und endet mit dem Tod. Aber die Zeit herrscht immer und ewig. Jeder Mensch sieht die Zeit in einem anderem Aspekt. Die Bedeutung der Zeit än-dert sich. Manche sind total stressig, manche genieβen ihr Leben. Die Zeit liegt immer im Auge des Betrachters und man muss sich nur mal über einen Satz Gedanken machen und der Satz lautet: „Ja, ich habe jetzt Zeit“. Was mei-nen wir genau damit? Halten wir die Kontrolle über die Zeit oder sind wir nur kleine Spielbälle der Zeit? Setzen wir Leben immer gleich mit Zeit?- Langes Leben und viel Zeit? Ich meine, dass die Zeit wichtig ist, aber Freundschaft und Liebe sind viel mehr wichtiger. Was ist Liebe eigentlich? Jeder redet über sie, aber niemand kann sie genau defi nieren. Aber sie gibt dem ganzen Leben einen Sinn. Und Freundschaft? Es ist eine Beziehung zwischen Menschen, die sich Symphatie und Vertrauen zwischen ihnen zeigt. In einer Freundschaft schätzen und mögen die befreundeten Menschen einander. Und das sind die Schätze des Lebens. Die Zeit sollte nur ein Lebensbegleiter sein, und wir alle müssen ihren Wert schätzen.

Ivana Perić 3.a

Ana Geić 2.a

9KAIROS

STRANI JEZICI

Internet: a blessing or a curse?

The most modern human creation is absolutely the Internet, the thing that makes our everyday life much easier. But, do we ask ourselves: what disad-vantages and harms does Internet bring us?

First of all, Internet connects the world. You don’t need to wait for weeks until your letter sent from Croatia arrives to Australia. You just need to spend full fi ve minutes typing the message on your personal computer and sending it. It takes less than three seconds until it is being read by your friend. It is cool and modern. Internet also provides a lot of other good things. For example, on the Internet you can collect knowledge from all aspects of human culture and society. You can take so called E-Learn-ing courses and study without having a book in front of you. And after all the hard work everything comes down to having fun. Facebook, Twitter and My Space, are just pieces of social networks where you can chat with your friends, tweet, overview pictures and videos or just meet great people. You can even be in front of the Eiff el Tower in Paris or in a nice and peaceful village in Great Britain just by sitting in front of your computer. It is also possible to buy variety of things on the Internet, from braclets and music albums to your new house. It is impossible to list every single thing that Internet provides because Internet provides the infi nite number of things.

Not just that Internet has good sides, but it also has bad sides. Firstly, on the Internet you can be abused and bullied, and that is one of the big-gest problems in our society. There are many bul-lies which sometimes represent themselves under false names. Secondly, there are thousands of sites full of explicit content which are not protected, nei-ther by law nor on the Internet. Thirdly, you can be contaminated with viruses or spyware which collect your personal information and fi les and use them illegally. You can also become addicted and have psyhical problems, damage your eyesight and even get brain cancer.

With all the virtues and fl aws, I think that the Internet is a good place if you use it properly and know where the limit is. People should be more educated about the Internet because Internet brings us good and bad things, and if we know how to use it, it changes into a better, more useful and helpful place.

Borna Treska 2.a

Lo Sport

Negli ul� mi 50 anni lo sport è diventato un importan� ssimo fenomeno sociale: sempre più spe� atori e telespe� atori, sempre più denaro inves� to. Sport è un modo per fuggire dai nostri problemi e dallo stress. Possiamo pra� carlo o seguirlo dal vivo o in tv e ci sen� remo meglio. Lo sport è molto importante per i bambini e loro devono pra� carlo, ma negli ul� mi anni non man-cano i problemi. I genitori hanno paura di por-tare i loro fi gli a una par� ta, specialmente una par� ta di calcio perché c’è un forte antagonismo tra le squadre. Oggi i � fosi sono molto violen� . Fanno tan� problemi e non pensano alla gente che viene allo stadio solo diver� rsi e vedere una bella par� ta. E poi, c’é anche la corruzi-one. Ques� problemi sono gravi perché lo sport dovrebbe essere un gioco nobile. Io vorrei che la situazione cambiasse in meglio, è importante per la nostra vita.

Sandra Dundić 4.a

Valerija Čamber 3.a

10 KAIROS

NATJECANJA

D R Ž AV N A P R VA K I N J A S D V I J E M E D A L J EUčenica naše škole San-

dra Dundić, usmjerenje hotelijersko – turistički tehničar, već dvije go-dine zaredom donosi razne medalje i priznanja svo-jim visokim plasmanom na županijskim i državnim natjecanjima. Tako je ona ove godine dvostruka pr-vakinja na Državnom natjecanju iz Gastra (u Omišu) i talijanskog jezika (u Varaždinu). Za školu koju pohađa Sandra tvrdi da je taman po mjeri i kad se s ljubavlju radi, rezul-tat je tu, kao što vidimo iz priloženog.

Koliko je kandidata bilo na Županijskom natjecanju iz talijanskog jezika i kako si se pla-sirala?

Na Županijskom natje-canju iz talijanskog jezika bilo je preko 20 natjecatelja, ali su bili podijeljeni u različite kategorije. Ja sam osvojila drugo mjesto.

Kad je bilo Državno natjecanje iz talijanskog i tko je sve sudjelovao?

Državno natjecanje je održano u Čakovcu od 14. do 16. travnja ove godine, a iz naše škole sudjelovale smo Antonija Viljac i ja. Osim talijanskog, natjecanje je bilo i za druge romanske jezike.

Kako ste se pri-premale i kako ste se plasirale?

Pripreme su bile vrlo in-tezivne. Profesorica Mirela Bernardi Marić je uistinu profesorica kakvu se samo može poželjeti. U svakom trenutku se trudila objasniti Antoniji i meni sve što je bilo potrebno. Na Državnom natjecanju ja sam osvo-jila prvo, a Antonija treće mjesto te smo tako u školu donijele dvije medalje.

Jesi li oduševljena rezultatom i kako si ga proslavila?

Oduševljena sam rezul-tatom s obzirom na to da je biti među najboljima u državi izniman uspjeh. Pro-slavila sam to naravno u krugu obitelji i prijatelja.

Nešto slično je bilo i prošle godine?

Prošle godine sam

bila prva na Županijskom, a druga na Državnom natjecanju pa sam ove go-dine odlučila biti još bolja.

Kakvi su ti dojmovi u SSŠ „B. J. Trogiranin“?

SSŠ „Blaž Jurjev Trogi-ranin“ je uistinu škola za koju sam odmah znala da je želim upisati. Jezici i turizam su za mene prava kombinacija.

Što kaniš po završetku srednje škole?

Želja mi je studirati engleski i talijanski jezik. Nadam se da hoću.

Kako je bilo na natjecanju GASTRO?

Regionalno natjecanje GASTRO održano je u Vodi-cama u veljači, a Državno od 12. do 14. travnja u Omišu. Pripreme za natjecanje također su bile veoma in-tenzivne, bilo je tu dosta posla jer se pola natjecanja odvijalo na hrvatskom, a pola na engleskom jeziku i nismo znali koja nas tema čeka.

Tko su tvoji mentori?Moji mentori su profe-

sorica Azra Parčina - Rešić za turističku destinaciju i profesorica Vinka Novak za engleski jezik kojima se ovim putem želim zahvaliti na svom uloženom trudu i podršci te na tome što su od početka vjerovale u mene. Također bih se željela zahvaliti i Tei Parčini

11KAIROS

NATJECANJA

koja mi je pružila svoje slo-bodno vrijeme kako bi mi u svemu pomogla.

U kojoj kategoriji si se natjecala?

Natjecala sam se u kat-egoriji „Destinacija” te je moj cilj bio nagovoriti po-duzetnike na kupnju proiz-voda koji prezentiram, tj. na posjet toj destinaciji. Moja destinacija je bio grad Omiš i zahvaljujući upravo ovom natjecanju, naučila sam mnogo o tom prekrasnom dalmatinskom gradiću.

Koji su učenici sudjelovali i tko vam je bio u pratnji?

Sudjelovali su učenici iz cijele države i to samo oni najbolji. Konkurencija je bila jaka i veoma kvalitetna. Učenici su ujedno bili i veoma kvalitetne osobe te sam odmah stekla nova pri-jateljstva. U pratnji su bili profesori mentori. S nama je bio i naš ravnatelj koji nam je osigurao i prijevoz.

Jesi li imala još koje natjecanje ove godine, osim dva navedena?

Osim ova dva natjecanja, bila sam također na Županijskm natjecanju iz engleskog jezika, ali se nažalost nisam plasirala na Državno, a ove go-dine je ono bilo izuzetno zahtjevno.

Jesi li očekivala visoki plasman na natjecanju GASTRO?

Očekivala sam jedino da

će se sav trud isplatiti. Znam koliko smo profesorica Azra Parčina-Rešić i ja radile na ovome i znala sam da ćemo dobro proći, ali baš prvo mjesto - bilo je to veoma ugodno iznenađenje.

Kako si se nakon toga osjećala?

Nema ljepšeg osjećaja na svijetu od toga da si najbolji u onome što radiš. Ali kad nešto radiš s ljubav-lju, ne može ni ispasti loše.

Kako je u školi koju pohađaš i kako gledaš na turizam budući da pohađaš navedenu školu?

U školi koju pohađam sve je zastupljeno u pravoj mjeri. S lakoćom savlada-vam program hotelijersko – turistički tehničar zato što me upravo taj smjer uvijek zanimao. Kao što sam to već spomenula, posebno mi je zanimljiva kombinacija stranih jezika i turizma. Tu se jednostavno pronalazim. Držim da je turizam naša budućnost i da Hrvatska ima nebrojeno

mnogo potencijala koji se samo trebaju razviti na pravi način. Hrvatski tur-izam treba mlade i up-orne ljude koji će pokazati da imamo mnogo više od sunca i mora.

Kako provodiš slo-

bodno vrijeme?Slobodno vrijeme uvi-

jek iskoristim za druženje s najdražima.

Što u životu smatraš bitnim?

Mislim da je u životu bitno biti dobra i poštena osoba. S vremenom se svi nedostatci nadopune, sve loše se ispravi, sve dođe na svoje kad-tad i život sve daje po zasluzi.

Što preporučaš svo-jim vršnjacima i čita-teljima Kairosa?

Neka uživaju u životu i nastave na sljedećim natjecanjima osvajati prva mjesta, kao što je to već tradicija u školi „Blaž Jur-jev Trogiranin“.

Razgovarala: Klara Jurčević 1.b

12 KAIROS

KROZ GRAD

SREDNJOVJEKOVNI FESTIVAL

U organizaciji Grada Trogira i Turističke zajednice, u Trogiru je održan Srednjovjekovni festival od 3. do 5. svibnja ove godine. Sudjelovalo je 97 izlagača te 20 prezentatora starih srednjovjekovnih zanata iz cijele Hrvatske, a najviše iz Koprivnice – suradnjom TZ Ko-privnice i TZ Trogira. Festival je ot-vorila dogradonačelnica Vedrana Zelalija zahvalivši svim sudionicima na dolasku i zaželjela gostima i domaćinima dobru zabavu za vri-jeme ovog festivala.

Manifestacija ima uporište u bogatoj srednjovjekovnoj povijesti Trogira. Cilj joj je vratiti grad 600

godina u prošlost, u vrijeme kada je Trogir bio jedan od najvećih kulturnih središta toga doba. Projekt se temelji na rekonstrukciji tadašnjeg života, počevši od trgovine i obrtništva do toga kako su se građani odijevali, što su jeli i pili, koju su glazbu slušali, kako su plesali, koji su im bili običaji te kako su se zabavljali.

Cijeli grad unutar povijesnih zidina do nedjelje bio je srednjo-vjekovna pozornica na kojoj se od-vijao bogat program. Pored domaćih udruga i društava (Rašpin Jute, Am-atersko kazališe, Vokalni ansambl „Frotolla“, Glazbena škola Josipa Hatzea, Mandolinski orkestar Okrug i učenici UNESCO-ve radionice SŠ Ivana Lucića), Trogiranima su u goste došli rapski samostreličari, kliški us-koci, viteško udruženje „Kumpanija” iz Pupnata s Korčule, koprivnički mušketiri i haramije, te Udruga „Anno domini“ iz Koprivnice.

Bogatom programu pridružili su se i trogirski obrtnici te učenici SSŠ

„Blaž Jurjev Trogi-ranin“ sa svojim profesorom Nikicom Ševom, koji su na gradskom trgu za posjetitelje pripremili s redn jov jekovnu marendu: sipu s bobom, tripice, gulaš, brudet, pal-entu, crni rižot, tjesteninu s bobom i pancetom …

Domaći i strani gosti mogli su uživati i kupiti dosta toga na izložbeno-prodajnim štandovima, kao na pr.: kaštelansku čipku i zla-tovez, slike nacrtane na crijepu, ka-menu bunju, kažun i kućicu, slavon-ski kulen, sir, ekološki sapun, vrličke fritule i uštipke, konzervirane inčune, kapare, matare, razne voćne likere i vina…,kao i međimursko - koprivnički logožar, tj. torbu.

Ova manifestacija privukla je brojne turiste s trogirske rivijere te tako doprinijela ranijem početku se-zone.

Marija Šarić 3.a.

13KAIROS

KROZ GRAD

T R O G I R A N I U VAT E R S T E T T E N UTjedan dana je grupa

učenika, nastavnika, glazbenika i starih poz-nanika bila u gostima u bavarskom partner-skom gradu.

Od 16. do 22. travnja u Vaterstettenu

u gostima je bila 80-oročlana grupa iz Trogira. Sa zborom Srednje škole Ivana Lucića i nekoliko učenika glazbenika došli su mladi ljudi kako bi Tro-girani upoznali bavarski partnerski grad. Učenice i učenici su upoznali Hum-boldt-gimnaziju u Vater-stettenu i tamo prezentirali, u atriju ispred oduševljene pub-like, isječak svog programa iz koncerta kojeg se prethodno moglo čuti u crkvi Peterikirche. Nakon prvih razgovora između nastavnika s obje strane dogov-orena je razmjena učenika za iduću školsku godinu. Tako će mladi ljudi prenijeti ideje part-nerstva na iduću generaciju.

Glavna tema posljednjih tjedana u Vaterstettenu

bili su predstojeći izbori župana nakon što je Gottlieb Fauth na-pustio ovu funkciju zbog bolesti.

Dana 14. travnja ni jedan od četiri kan-didata nije dobio apso-lutnu većinu, stoga je 28. travnja došlo do novih izbora

između kandidata iz CSU, Ro-berta Niedergesäßa i kandidata iz SPD-a dr. Ernsta Böhma. Uz-budljive izborne večeri Robert Niedergesäß je s 50,96 % jedva dobio svog izazivača Böhma (49,04%). Funkcije u općini Vaterstetten obavlja sada, do novih izbora u rujnu 2013. go-dine, drugi gradonačelnik Mar-tin Wagner.

Jednoglasnom odlukom Gradsko je vijeće u srpnju 2012. godine izglasalo da se na par-celi pored omladinskog cen-tra Vaterstetten izgradi novi školski centar kao zamjena za postojeću osnovnu i srednju školu u Baldhamu. Nova zgrada bi se pored škole trebala koris-titi i za cjelodnevnu skrb, pučku visoku školu, glazbenu školu i ostalo. Zbog toga je planiranje izvršeno sa svim budućim ko-risnicima. U ljeto bi se trebao raspisati natječaj za realizaciju. Nova školska zgrada bi trebala

biti gotova do jeseni 2016. go-dine.

Initiative Kinderbasar Vater-stetten (INKIBAVA) (Inicijativa dječje pijace Vaterstetten) slavi ove godine svoje 20-godišnje postojanje. Četiri puta godišnje obitelji imaju mogućnost pro-dati polovne besprijekorne predmete za bebe i djecu. Čisti utržak ove manifestacije daruje se potrebitoj djeci. Prošlih 20 godina sakupilo se značajnih 150.000 eura.

Kao jedna od prvih općina u regiji, Vaterstetten je za sebe iz-radio plan potreba vatrogasaca. S mjerama sadržanim u njemu općina konstatno održava vi-soku razinu rada vatrogasaca i još ga modernizira. S kon-ceptom vozila orijentiranim na budućnost planiraju se dugoročno nove nabavke i kon-tinuirano kvalifi cirano osoblje.

J. R.

14 KAIROS

PUTOVANJA

I Z L E T U Z A G R E B

Nakon dugo iščekivanja, stigao je i taj dan – 18. travnja ove godine. Sigurno se pitate zašto je taj obični četvrtak nama bitan, ali to je dan kada smo posjetili našu metropolu. Polazak je bio planiran u 06:30, no po običaju bilo je spavača pa smo, nervozni, nešto kasnije krenuli. Nakon prve stanke i kave, atmosfera je živnula, naravno u stražnjem dijelu autobusa. Tako smo uz smijeh, pjevanje, ali i povremeno spav-anje brzo stigli do Zagreba. Metropolu smo svi zamišljali drukčije. Osjećali smo se kao Ivica Kičmanović koji je iz malog sela došao u velegrad na školovanje. U jednom smo se svi složili: Zagreb je prekrasan grad. Kad smo stigli u Za-greb, otišli smo do Klovićevih dvora na Picassovu izložbu. Neke to nije previše zanimalo. Kava im je bila važnija od Picassa, tako da su oni otišli popiti svoju kavu, a preostali su otišli na izložbu. Os-tali smo fascinirani Picassovim slikama i njegovom posebnom umjetnošću. Zatim smo se popeli do Trga sv. Marka gdje se nalazi Hrvatski sabor. Crvenim smo tepihom poput zvijezda ušli u tu poznatu zgradu. S vodičem smo pogledali veliku Bašćansku ploču te nastavili crvenim te-pihom kroz povijest sabornice. S nama su išle profesorice Baturina, Knežević i Jaman.. Na ponos profesorice Knežević,

točno smo odgovorili na svako pitanje o politici i Hrvatskom saboru. Od svih prostorija najvažnija nam je bila ve-lika sabornica. U stvarnosti i nije toliko velika. Sjeli smo na galeriju te pomno promatrali slavna lica. Uporno smo ma-hali i nabacivali osmijehe, no većinom uzalud. Samo su rijetki uzvratili pozdrav. No sva naša pažnja je otišla na desnu stranu sabornice: Nevenku Bečić, Keru-movu slavnu seku i Jadranku Kosor. Sa znatiželjom smo promatrali sve oko sebe i slušali raspravu o sportu. Bili smo ponosni kad nas je jedan saborski zastupnik spomenuo u svom govoru: „ Pogledajte ovu mladu generaciju na galeriji, oni sigurno žele nešto treni-

rati“. Zatim smo svi izgubili koncentraciju kad se kamera okrenula prema nama. Unatoč zabrani fotografi ranja, mi smo to svejedno obavili, a zatim krenuli u nas-tavak razgledavanja. Tako smo došli u malu sabornicu, za koju nismo ni znali da postoji. Trebali su nas dočekati političari i odgovarati na naša pitanja, no dočekali smo samo praznu sabornicu. Ipak, imali smo jako dobrog vodiča koji nam je odgovorio na sva naša pitanja. Došao je kraj psjeta Hrvatskom saboru pa smo izašli, dogovorili se s profesorima da se sljedeći put vidimo u 18 sati na glavnom trgu. Slobodno vrijeme je svatko proveo na svoj način. Tada smo svi s razred-nicom pohitali pronaći prvi McDonalds. Kasnije smo išli u obilazak grada, trgov-ina i kafi ća. No na kraju je najzabavniji dio dana bio kad smo na Trgu bana Jelačića ugledali Jadranku Kosor kako ponosno šeće. Refl eksno smo joj vikali „Ej, Jaco!“ i ona je začuđena našom otvorenošću prišla te smo je zamolili za zajedničku fotografi ju, a nakon toga svi su htjeli i posebnu fotografi ju s njom. No ubrzo smo joj dosadili pa nam je pobjegla. Pomalo umorni krenili smo kući, zastavši na poznatom odmorištu Macola. Uz hrabru Imoćanku i zvuk pjesme sretno smo stigli kući, i naravno prespavali nastavu u jutarnjoj smjeni.

Marija Šarić 3.a

19KAIROS

SMOTRE

NATJECANJE IZ PRVE POMOĆI

Ovogodišnji „Biser mora“ održan je od 20.3. do 24.3. u Supetru na otoku Braču u organizaciji Saveza kuhara mediteranskih i eu-ropskih regija i suorganizaciji Grada Supetra, TZ grada Supetra, Svpetrvs hotela; pod pok-roviteljstvom Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore, Splitsko – dalmatinske županije, TZ Splitsko – dalmatinske županije i Grada Splita. Naša škola je sudjelovala u kat-egoriji juniora.

Nakon dugog iščekivanja došao je dan polaska na Brač. Nikolina Rapić, Ivona Vu-jica i moja malenkost bile smo uzbuđene zbog natjecanja. U pratnji mentora Nikice Ševe i ravnatelja Ivana Grge uputili smo se u popodnevnim satima prema Splitu i ukrcali se na trajekt koji je krenuo u 18.30. Na Brač smo stigli za sat vremena i smjestili se u hotel Sv-petrvs. Ujutro smo obukle svoje kuharske odore i krenule prema natjecateljskim mjestima. Na raspolaganju smo imale dva sata vremena za pripremu svog jelovnika: predjelo, glavno jelo i desert. Mi smo pripremale mediteransku juhu, piletinu sa šljivama u umaku i parfe od jabuka, sve uz dekoraciju. Time smo postigle zapažene rezultate osvojivši treće mjesto. Potom su svi sudionici imali četiri dana za druženje i zabavu. Tako smo upoznali mnogo naših vršnjaka ku-hara, sklopili nova prijateljstva i stekli životno iskustvo. Bilo je nezaboravno!

Emanuela Čančar 3.d

Nakon dugih i napornih priprema došao je i taj dan, dan Županijskog ntjecanja. Marija Šarić, Anđela Petrić, Ružica Rajić, Anđela Oštrić, Mateo Stojan, naša mentorica prof. Ljerka Đajić i moja malenkost uzbuđeno smo dočekali taj dan.

Ujutro smo se spremili na put do Splita i u 8 sa� morali smo bi� na dogovorenom mjestu po-laska. U autobusu je bilo zabavno - pjevali smo, pričali i šalili se. Kad smo napokon došli u Split, dočekao nas je momak po imenu Marin koji nas je vodio kroz cijelo natjecanje. Oko 10 sa� smo se svi spus� li u dvoranu OŠ Ravne Njive i organizatori Županijskog natjecanja iz prve pomoći su nam rekli pravila natjecanja. Nakon što smo svi skupa otpjevali himnu, organizatori su izvlačili kuglice s imenima gradova koji su bili na natjecanju. Bile su dvije glavne grupe natjecatelja - Pomladak i Mladi, a mi smo bili u ekipi Mladih. U Pomlatku je bilo 11, a kod Mladih 9 natjecateljskih ekipa. Mi smo bili pod rednim brojem 8, veoma uzbuđeni i uznemi-reni s velikom tremom. Prvo smo pisali testove, a za� m čekali na red za natjecanje u prak� čnom dijelu. U međuvremenu, dok smo čekali da dođemo na red, svi smo se nadvikivali kako što treba radi� . Malo smo i prošetali i zabavljali se. Kad smo došli na red, imali smo veliku tremu. Prvo smo išli u sobu za reanimaciju i tu smo dobro prošli. Kad smo izašli iz sobe za reanimaciju, bili smo veseli jer smo dobili neke pohvale. Nakon nekoliko minuta zvali su nas u sobu gdje su bili ozlijeđeni. To smo na brzinu obavili i ispostavilo se da smo bili dosta dobri. Po završetku čekali smo 10-ak minuta i išli u hotel Za-greb na objed, a hrana je bila odlična. Nakon toga smo čekali proglašenje rezultata natjecanja. Nismo bili među prve 3 najbolje ekipe, ali bili smo 4. Svi smo se svejedno zabavili i uživali. Prošli smo kroz cijeli hotel i krenuli prema Trogiru. U autobusu smo prepričavali svoje dojmove o natjecanju. Neki su bili razočarani i nadali su se boljem uspjehu, dok su neki bili zadovoljni - jer važno je sudjelova� .

Marija Šarić 3.a

VIII. MEĐUNARODNI KULINARSKI FESTIVAL „BISER MORA“

20 KAIROS

LITERATI

Cijeli svijet je pozornica

Kad smo bili mali, roditelji, učitelji i svi dobri ljudi govorili su nam da uživamo u svakom trenutku jer je djetinjstvo najljepše razdoblje u životu svakog čovjeka. To je pe-riod neiskvarenosti i veselja kada se sve gleda kroz ružičaste naočale. Nažalost, kako sve što je li-jepo kratko traje, tako i djetinjstvo brzo prođe i eto nas već u problemima kojih postajemo svjesni. Gurnuti smo u svijet pun izazova gdje nevolje vrebaju na svakom koraku. Kako ih zaobići i oduprijeti im se? Gdje su nestali dobronam-jerni ljudi iz našeg djetinjstva? Zašto su naše ružičaste naočale odjednom postale sive? To su pitanja na koja tražimo odgovor. Odrastajući postajemo svjesni činjenice da danas više nego ikad, ima toliko nepravde i nelogičnosti, zla i nasilja, crnog i bijelog u svijetu koji nas okružuje. U ovakvom crno-bijelom svi-jetu samo najjači, najhrabriji i najizdržljiviji mogu opstati. Mislim da je došlo vrijeme da se i mi popnemo na pozornicu i svojim radom i trudom, odri-canjima i moralnim vrijednos-tima pokušamo učiniti svijet boljim i zanimljivijim.

Ana Geić 2.a

Ivona – najbolja prijateljica

Jedne noći sanjala sam čudan san. Odjednom sam se stvorila pred vratima svoje duše. Vidjela sam mnoge osobe, ali najveća je bila moja prijateljica. Ona je zračila posebnom svjetlošću. Moja prijateljica je dobra i volim je kao samu sebe. Ona uvijek osjeća ono što nitko nikad ne bi mogao. U njoj su sve moje tajne, svi moji dobri i loši trenutci. Ona mi je jedna od najdražih osoba na svijetu. Učinila je moju tugu srećom, a da nije rekla ni riječ. Bila je uz mene kad su me svi napustili. Pomogla mi je kad mi je bilo najteže. Sa mnom je proživjela sve. Davala mi je savjete koje mi nitko nije mogao dati. Ra-zumjela me kako me nitko nije ni htio pokušati razumjeti. Promijenila je moj život na bolje. Bez nje moj život ne bi imao smisla. Ona je osoba koju neizmjerno volim i koja mi svaki dan stavi osmijeh na lice i kad ga ne želim, jer ona je tako posebna osoba koju nitko drugi ne može zamijeniti. Nebo puno zvijezda, udaljen-ost od Trogira do Indije, kapi vode u moru, put od Zemlje do Plutona… - sve to ne može dočarati koliko mi znači naše prijateljstvo. Kad igram igru tko će prije zaplakati, zamis-lim život bez nje i pobijedim, kao što smo ona i ja sve pobjeđivale. Volim je najviše zbog toga što zrači poseb-nom svjetlošću.

N. N.

Rodni kraj

Dalmaciji svak se divi

topla, nježna uvik živi.

Nalet bure katkad znaj

proći će kroz ovaj kraj.

Voliš sunce, more, znaj

dođi u moj rodni kraj.

Marija Šarić 3.a

Andrea Konsa 2.a

21KAIROS

LITERATI - IZREKE

Mojoj majci

Moja majka je najbolja žena,znam da joj nikad neću biti niti sjena.

Ona je moje najveće blago pa joj pišem ovu pjesmu zato.

Ti si žena za sva vremena, ti si zlato s kojim se ponosim,ti si medaljon u mome srcu,koji nikad neće izblijedjeti.

Kada budeš zvijezda na nebu,kada budeš sjajila najvećom svjetlošću,

izmolit ću jednu molitvu za teda nam se duše ponovo sretnu.

Marija Šarić 3.a

Abends werden die Faulen fl eiβig. Navečer su lijenčine marljivi.

Adel verpfl ichtet. Plemstvo obvezuje.

Man wird alt wie eine Kuh und lernt immer noch dazu. Netko je postao star kao krava, a još mora učiti.

Man ist so alt, wie man sich fühlt. Imaš godina onoliko kako se osjećaš.

Die Alten zum Rat, die Jungen zur Tat.Stari za savjet, mladi za akciju.

Wie der Anfang, so das Ende.Kakav početak, takav kraj.

Aller Anfang ist schwer.Svaki početak je težak.

Der Apfel fällt nicht weit vom Stamm.Jabuka ne pada daleko od stabla.

Wie die Bezahlung, so die Arbeit.Koliko para, toliko muzike.

Wie die Arbeit, so der Lohn.Kakav posao, takva plača.

Arbeit ist die Hälfte der Gesundheit.Rad je polovica zdravlja.

Erst die Arbeit, dann das Vergnügen.Najprije radi, a onda sladi.

Guter Anfang ist halbe Arbeit.Dobar početak je polovica posla.

Ein Arbeiter ist seines Lohnes wert.Svaki je radnik vrijedan svoje plaće.

Ärzte und Lehrer kann man nie zu gut bezahlen.Liječnike i učitelje nikada ne možeš dovoljno platiti.

Pripremila: Valerija Čamber 3.a

Valira Čamber 3.a

Valerija Čamber 3a

22 KAIROS

SPORT

Županijsko natjecanje

Dana 11. 3. 2013. SSŠ “Blaž Jurjev Trogiranin” bila je domaćin Županijskog natjecanja u odbojci srednjih škola za mladiće i djevojke.

Poredak u konkurenciji djevojaka1. SŠ fra A. K. Miošića - Makarska2. Gimnazija D. Šimunovića - Sinj3. V. gimnazija - Split Poredak u konkurenciji mladićaNajsjajnijim odličjem okitili su se domaćini Trogirani koji su odličnom igrom pokazali da su

opravdano prvaci Županije zadnjih pet godina.Za ekipu Trogira natjecali su se: Leo Andrić, Marin Tomić, Frane Malenica, Damir Botić, Mario

Božan, Bruno Križan, Petar Rožić, Ivan-Hrvoje Šarac, Josip Bogić, Jure Brešan.Drugo mjesto pripalo je SŠ Brač – Supetar.Treće mjesto pripalo je Graditeljsko-geodetskoj tehničkoj školi – Split.

Poluzavršno natjecanje skupine „Jug” 17. 04. 2013. u Šibeniku je održano poluzavršno natjecanje skupine „Jug” u odbojci za

učenike srednjih škola. Tu se susreću najbolje 4 ekipe iz 4 županije, a samo najbolja ekipa osigu-rava prolaz na Državno natjecanje. Na natjecanju su nazočili pobjednici svojih županija.

Našu županiju predstavljala je ekipa SSŠ “Blaž Jurjev Trogiranin” pod vodstvom profesorice Sandre Baturine.

Plasman nakon odigranih utakmica:

1. ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

2. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA (SSŠ “Blaž Jurjev Trogiranin")

3. ZADARSKA ŽUPANIJA

4. DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

S obzirom da je natjecanje obuhvaćalo 95 srednjih škola u 4 županije, drugo mjesto ima još veću težinu i vrijednost. Prošle godine smo se također plasirali u poluzavršnicu osvojivši treće mjesto.

Ove godine smo osvojili drugo, a iduće godine možemo očekivati prvo mjesto. Sastav naše ekipe: Leo Andrić, Frane Malenica, Damir Botić, Marin Tomić, Bruno Kržan,

Josip Bogić, Mario Božan, Jure Brešan, Ivan-Hrvoje Šarac, Petar Rožić, Petar Sučić.

Borna Treska 2.a

O D B O J K A

23KAIROS

SPORT

Odbojka (Ž)

Prijavljene ekipe: 1.a, 2.a, 1.b, 3.a i 4.b. Ove su školske godine ženske ekipe odigrale ligu i u tom natjecanju najuspješnija je bila ekipa 1.a razreda koja je nastupila u sljedećem sastavu: Ana Bagarić, Mia Brkan, Anne Eleonore Djolo, Paula Kamberović, Lelian Listeš, Ružica Rajić, Julija Sabljić i Ana Špika.

Odbojka (M)

Prijavljene ekipe: 1.e, 2.b, 1.a/b, 2.e, 2.f, 1.f, 3.d i 4.f. Muške ekipe odigrale su dva kola i fi nalno razigravanje, a sudjelovali su: 1.a/b, 2.e i 4.f razred. Najuspješnija je bila ekipa 2.e raz-reda koja je nastupila u sastavu: Marko Sabljić, Stipe Ercegovac, Frane Cemović, Ante Beljan, Krešimir Matas, Damir Botić, Stjepan Krešić, Mario Božan, Neven Barbić i Josip Rapić.

Stolni tenis (M)

U stolnom tenisu sudjelovali su predstavnici sljedećih razreda: 1.a,1.e, 2a, 2.b, 2.f, 3.b, 3.d, 3.f i 4.b. U fi nalnom razigravanju ostali su predstavnici: 1.e – Jakov Bilić, 1.b – Karlo Bilić, 2.e – Damir Botić, 2.b – Danijel Aruković i 3.f – Ante Prgin. Najuspješniji je bio učenik 1.e razreda Jakov Bilić.

Rukometaši naše škole bili su uspješniji od SŠ Ivana Lucića – Trogir na Gradskom natjecanju i od TIŠ Ruđera Boškovića na Zonskom natjecanju te su tim pobjedama ostvarili pravo natjecanja na nivou županije. Županijsko natjecanje održano je u Trogiru 8. travnja ove godine, a sudjelovale su ekipe srednjih škola iz Hvara, Omiša i Splita.

Nakon međusobnih razigravanja najuspješnija je bila ekipa SŠ Omiški gusar. Naši momci su zauzeli II. mjesto, a nastupali su u sastavu: Vinko Medić 3.d, Ivan Ivković 3.d, Nikola Bruno Antunović 2.f, Stipe Ercegovac 2.e, Jure Brešan 4.f, Ivan Šarac 4.f, Stipan Šego 1.g, Marko Radan 1.e, Marko Mamut 1.f, Damir Božić 1.a, Marin Barišić 2.b i Hrvoje Princivali 4.b.

Joško Tomaš 4.e

M E Đ U R A Z R E D N A N AT J E C A N J A

24 KAIROS

SPORT

N O G O M E TMeđurazredno natjecanje u nogometu

Za učenike naše škole ovo natjecanje se organizira već 11 godina za redom. Sve je započelo 2002./2003. godine kad su na kraju te školske godine bili najbolji konobari 2. razreda. Sljedeće školske godinu isti je razred opet bio na tronu.

Nakon odlaska dobre generacije konobara, kuhari preuzimaju primat. Računalni tehničari bili su najbolji šk. godine 2005./2006. Sljedeće dvije godine zare-

dom elektrotehničari osvajaju prvo mjesto. 2008./2009. opet su kuhari broj jedan, nakon toga elektrotehničari, a zatim računalni tehničari. 2011./2012. su hotelijersko-turistički tehničari prvi put osvojili prvenstvo, a ove godine opet kuhari.

Osvajanje prvenstva škole po zanimanjima

1 x HTT2 x konobar2 x računalni tehničari3 x elektrotehničari3 x kuhari

Ovogodišnje međurazredno natjecanje u nogometuNatjecanje se održavalo od 12. 10. 2012. do 3. 5. 2013. Sudjelovala su 23 razreda i kup

– sistem je odigran u tri kola. Natjecanje se održavalo svakog petka 7. i 8. školski sat u Sportskoj dvorani „Vinko Kandija“- Natjecanje je bilo podijeljeno u dvije grupe (1. i 2. razredi : 3. i 4.raz-redi).

Nakon odigranog 1. kola, prolaz u 2. kolo ostvarili su sljedeći razredi: 1.a/b, 1.c, 1.d, 1.e, 1.f, 2.b, 2.f, 3.c, 3.d, 3.f, 4.e.

Sudionici 3. kola: 1.d, 2.f, 2.b, 1.a/b, 3.d, 4.e.Finale se igralo od 12. 4. – 3. 5., a sudjelovali su: 1.a/b, 2.f, 3.d.

Rezultati 1. kola:2.b – 2.a 11 : 33.d – 4.f 5 : 31.e – 2.g 3 : 03.c – 3.g 4 : 12.e - 1.a/b 3 : 53.f - 4.b 1 : 41.g - 1.c 1 : 62.f - 2.d 7 : 64.a - 1.f 3 : 42.c - 1.d 0 : 33.e - 4.e 4 : 6

25KAIROS

SPORT

Š K O L S K I V R TRadno i zabavno

Povremeno ekipa učenika naše škole uređuje školski vrt, uz kućnog majstora Ne-nada Zanzu i stručno vodstvo prof. Ljerke Đajić. Obično treba pokositi travu ili oblikovati živicu. Prošle su jeseni pobrane masline. Tako će se poslovi oko održavanja vrta nastaviti sve do vrućih ljetnih dana. Učenici s navedenim iskustvom ističu kako je lijepo družiti se s prirodom i slušati cvrkut ptica. Naravno, oni imaju već sličnih iskustava i kod kuće u svojim vrtovima. Naravno, današnji mladi bježe od ovakvih poslova i radije su uz TV ekrane. Vrt je blagodat za čovjeka, a tehnologija je nužno zlo, ističu neki od njih te dodaju kako su njihovi predci živjeli zdravije i hranili se zdravije. Tako bi danas kod mladih bilo manje poroka kad bi se oni više rekreirali uz ovakve poslove. Jedno je sigurno: svaki rad čovjeka oplemenjuje, a druženje s prirodom je nešto posebno. U to se treba uvjeriti.

Nikola Vukman 4.b

Rezultati 2. kola:2. b - 1.e 5 : 23.d - 3.c 11 : 11.a/b - 1.c 3 : 13.f - 4.e 3 : 61.f - 1.d 3 : 7 Rezultati 3. kola:2.f - 2.b 4 : 33.d - 4.e 11 : 21.a/b – 1.d 5 : 1

FINALE2.f - 1.a/b 4 : 21.a/b - 3.d 2 : 13.d - 2.f 5 : 1

KONAČAN POREDAK1. mjesto: 3.d2. mjesto: 2.f3. mjesto: 1.a/b

Sudionici:3.d: D. Lovrić, D. Kajić, J. Jadrić, A. Šunjić,

A. Duišin, M. Spaić, D. Melvan. V. Medić, M. Volarević, M. Ramljak, I. Ivković.

2.f: S. Korčulanin, M. Čović, A. Duvančić, A. Turković, A. Žarković, B. Antunović, F. Lovrić, F. Đolić.

1.a/b: E. Haskić, K. Brkić., K. Bilić, I. Radić,

K. Berić, I. Vukman, K. Pavković, D. Alajbeg, M Kedžo, A. Balić.

Petar Lukač 2.e

26 KAIROS

SPORT

T E N A L U K A SR e p r e z e n t a t i v k a

Hrvatske u tenisuLijepo je kad čovjek pre-

pozna svoj talent te slijedi taj put. Još je zanimljivije kako se mlada osoba s tim nosi i kako je spremna u tome poučavati i druge.

Možeš se predstaviti za školski list.

Zovem se Tena Lukas i maturantica sam 4.b razreda SSŠ „B. J. Trogiranin“

Tvoj životni put je malo poseban pa nam možeš ispričati kako je prošlo tvoje djetinjstvo i odrastanje.

Rođena sam u sportskoj obitelji. Mama i tata su mi profesori TZK i bivši aktivni sportaši. Sestra Tanja je mag-istra kineziologije i moj kondi-cioni trener, a brat Feliks mag-istar ekonomije. Otkad sam se rodila bila sam na teniskim terenima i gledala brata i se-stru kako igraju. Moja prva igračka bio je reket za tenis i loptice. Već sam s pet godina počela trenirati tenis, a rezul-tati su brzo dolazili.

Ti si bivša / sadašnja učenica SSŠ „B. J. Trogi-ranin“. Kako se uz sportski angažman uspijevaš školovati?

Prve dvije godine bila sam redovan učenik. Prošle školske godine potpisala sam menadžerski ugovor te sam veći dio godine morala provesti u Estess akademiji u Seefeldu (Austrija) i na turnirima po Eu-ropi, tako da sam polagala razredni ispit na kraju školske godine. Isto se ponovilo i ove

godine i ispiti su mi upravo u tijeku. Zahvaljujući kolegama koji su mi posuđivali svoje bilježnice, razrednici i svim nastavnicima koji su imali ra-zumijevanja za moj sportski angažman, nadam se da ću i ovu godinu uspješno završiti. Naravno, državnu maturu neću polagati sada, već kad budem spremna za dobar re-zultat.

Gdje si trenutno i čime se baviš?

Trenutno sam kod kuće u Kaštelima gdje liječim povredu mišića desne ruke, učim za školu, polažem razredne ispite i treniram.

Opiši nam svoj angažman oko treninga.

Moj svaki dan počinje u 7.30, potom slijedi doručak i priprema za trening. Treniram od 8 do 11 sati. Čim dođem kući, ponavljam školsko grad-ivo, slijedi objed i ponovo u 4 poslijepodnevni trening do 7 sati. Nakon večere opet učim i tako svaki dan dok traje škola.

Koje si rezultate do sada postigla?

Reprezentativka sam Hrvatske za juniorsku ekipu. Seniorska sam prvakinja u singlu, parovima i mješovitim parovima. Igrala sam dva fi -nala na ITF seniorskim turnir-ima i nekoliko četvrtfi nala. Proglašena sam najboljom sportašicom grada Kaštela za prošlu godinu, što mi jako puno znači.

Sad završavaš srednju školu i gdje sebe vidiš u

budućnosti? Što smatraš bitnim?

Još dugo se vidim u tenisu. Moji želje i ciljevi su veliki, no hoću li ih ostvariti ovisi u prvom redu o mom zdravlju i da ovakvih povreda, poput ove koja mi se dogodila ove zime, bude što manje. Ako ne uspijem ostvariti sve što želim ili se zasitim tenisa, sigurno ću nastaviti školovanje. No, hoće li to biti neki fakultet u Americi ili kod nas, vidjet ćemo. Moj je moto da treba živjeti dan po dan i nikad ne odustajati jer se jedino tako mogu ostvariti ciljevi.

Koje nam zanimljivosti iz svoje karijere možeš is-taknuti?

Proputovala sam cijelu Europu, bila u Rusiji, Turskoj i Dominikanskoj Republici. Up-oznala sam mnoge tenisače i tenisačice, stekla puno pri-jatelja iz cijelog svijeta. Svaki turnir je priča za sebe - novi grad, novi prijatelji i nove dogodovštine. Teško mi je bilo što izdvojiti. Moja dva najdraža događaja su prvenstvo države i maturalni ples.

Kako je živjeti odvojeno od roditelja i domovine?

Moram priznati, nije lako i da uz mene nije moja starija sestra koja mi puno pomaže i živi sa mnom, bilo bi još puno teže. Međutim, današnja tehnologija je čudesna, tako da se svaki dan čujem s roditeljima putem skypa i pričamo kako nam je protekao dan. Veselim se svakom dol-asku u Kaštela jer tu me čeka

27KAIROS

SPORT

TA J N A U S P J E H Aneki drugi život i moji stari pri-jatelji koji su uvijek uz mene i podržavaju moj izbor.

Kako gledaš na osniv-anje vlastite obitelji?

Znate onu pjesmu od Ar-sena „ 18 mi je godina tek”. Još sam premlada za razmišljanje o tako ozbiljnim stvarima, bit će vremena za sve. Sad je jako teško imati platonsku vezu na daljinu.

Što bi preporučila svo-jim vršnjacima?

Volim sve ljude i mislim da je svatko kovač svoje sreće. Moja preporuka za sve glasi: da bi čovjek uspio, treba proći kroz suze, znoj i veliki rad te na kraju dolazi ono ve-liko zadovoljstvo kad ostvariš svoje snove.

Imaš li kakvu preporuku za čitatelje školskog lista?

Budite sretni što idete u najbolju školu na svijetu - „Blaž Jurjev Trogiranin“, održavajte prijateljske odnose, okrenite se oko sebe i uživajte u životu jer ovo su nam svima najljepše godine. Nikad ne odustajte od svojih snova i ciljeva!

Razgovarala: Marija Šarić 3.a

Zadivljujuće je da svaki dan možemo odabrati kakav ćemo stav prihvatiti za taj dan. Ne možemo promijeniti svoju prošlost, ne možemo promi-jeniti ljude oko sebe. Jedino što možemo jest igrati na jedinu kartu koju imamo, a ona je naš stav. Ono što nam se dogodi čini 10% našeg života, a preostalih 90% je način na koji mi na to reagiramo. Tako stav bitno utječe na naš život i važniji je od činjenica. Važniji je od prošlosti, obrazovanja, novca, okolnosti, neuspjeha, uspjeha, od onog što drugi ljudi misle ili govore ili čine. Važniji je od izgleda, talenta ili vještina. Stav će nešto stvoriti ili uništiti (dom, tvrtku…).

Uspjeh započinje sva-kodnevnom disciplinom, kao što je napisati domaću zadaću na vrijeme, održati obećanje (dano roditeljima, prijatelji, učiteljima – ali i samom sebi) te isto tako držati svoje troškove pod kontrolom. Nemoj stalno čekati da ti netko drugi kaže što trebaš napraviti. Radije sam preuzmi inicijativu. Hodaj otvorenih očiju i naćuljenih ušiju. Uči iz pozitivnih primjera. Kako? Promatraj ih, razgov-araj s njima, čitaj o njima, budi radoznao, pokaži da te nešto zanima i budi svjestan da učiti znači i doživjeti neuspjeh. Bez ovih jednostavnih osnova bit će jako teško dosegnuti sljedeću razinu na kojoj će ti se pružiti prilika utjecati na stvari i događaje oko sebe u

skladu sa svojim snovima.Neki ljudi misle da tajna

uspjeha leži samo u inteligen-ciji. Međutim, iza nekih velikih ljudi krije se tek prosječna in-teligencija. Uspješni pojedinci imaju niz određenih kvaliteta od kojih svaka ima važnu ulogu. Iznimne intelektualne sposob-nosti u kombinaciji sa snažnim osjećajem usmjerenosti, uz odgovarajuću raznu emocio-nalne inteligencije ono je što vodi te ljude na vrh.

Čudesno izgleda kako su se uspješni ljudi našli na pra-vom mjestu u pravo vrijeme. Većina će ljudi odustati kada se suoči s poteškoćama. Up-orni nastavljaju dalje i ne boje se riskirati, što je bitna karak-teristika uspješnih ljudi. Netko je jednom rekao da uspješni ljudi upadaju u oči – isticat će se gdje god da ih staviš. To je točno, oni će pronaći prilike tamo gdje ih prije nije bilo. Obični ljudi smatraju da ovi geniji imaju nešto posebno u sebi zbog čega se uspi-jevaju održati na vrhu. Možda je to nesposobnost osobe da se suoči sa slabostima i neuspjesima, ali ta tajnovitost oko tajne za lagan i brz uspjeh samo je dimna zavjesa. Tajne NE postoje, već samo osobe koje naporno rade i koje imaju hrabrosti držati se svojih uvjerenja i ideja i nakon toga kada su svi drugi odustali.

Uredništvo

28 KAIROS

MODA

Svi znamo da većini nas nije lako održavati vitku liniju. Svaka čast izuzecima! Kad bi to bilo lako, svi bismo nosili veličinu 38, izgledali zategnuto i bez celulita. Vi planirate smršavjeti, ali sada – što je tu je, morate se snaći kako znate i izvući najbolje što se da iz trenutne situacije. Pomoći ćemo vam da izgledate mršavije i to samo uz pomoć odjeće i modnih dodataka.

Nositi grudnjak prave veličine

Ne biste vjerovali koliko žena nosi krivu veličinu grudn-jaka. Ako su vam košarice pre-male sve će se „izlijevati” iz njih, a ako su prevelike izgledaju kao osušene grožđice iza mora tkanine. A ako pak opseg grud-njaka nije pravilne veličine – ili nećete imati pravilnu podršku za grudi ili ćete pak završiti s rolicama masnih naslaga koje se vide ispod odjeće.

Obratite pozornost na sve to. Kada isprobavate je li grud-njak, koji ste odabrali, dobar za vas on jednostavno mora odmah kliknuti na mjesto. Oko leđa mora biti dovoljno velik i ne smije stezati, košarice moraju biti duboke i dovoljno velike. Grudi moraju biti u njima ugodno fi ksirane, ne smiju „ispadati“ iz košarica.

Ne nositi preveliku niti premalenu odjeću

Mnogo žena svoju kilažu

pokušava sakriti ispod veće odjeće. Međutim, to je kontra-produktivno. S većom odjećom izgledate još deblje. Stoga oda-

berite odjeću vaše veličine.Tako na TV-u gledamo kako

se Jelena Rozga žali da se za blagdane udebljala nekoliko ki-lograma, a ustvari je jasno kao dan da se uvukla u premale hlače.

Nosite uzorke koji naglašavaju oblik tijela

Ako ste ravne građe, oda-berite boje koje će stvoriti dojam fi gure pješčanog sata. A ako ste jedna od onih sretnica ko-jima kilogrami ne idu u struk – naglasite upravo taj dio tijela. Ako su pruge u pitanju – radije birajte okomite, koje izdužuju, od vodoravnih koje proširuju. Odlična opcija su i asimetrične pruge koje izdužuju i čine vas mršavijima i višima.

Tamnije boje

Činjenica je da tamnije boje prividno sužavaju, no to ne znači da morate biti od glave do pete u crnom. Tamnija siva, tamnoplava i čokoladno smeđa su odlične opcije. Koristite i igru svjetla i sjene. Svjetlijim bojama odvucite pažnju na dijelove tijela koje želite istaknuti, a tamne na one koje želite prikriti.

Slojevito odijevanje

Tko kaže da se punije žene ne mogu odijevati slojevito? Uska, čvršća majica s narame-nicama ispod košulje može vam pomoći da prikrijete naslage oko trbuha. Kod takvog odijevanja ograničite se na maksimalno

tri sloja. Za gornji sloj birajte strukiranu odjeću – strukiranu košulju, vestu, sako ili jaknu. Nemojte birati komade od pre-debelih ili prenakićenih materi-jala (volani ili debela vuna). Ako želite izgledati uže svjetlije boje stavite u donji sloj, bliže tijelu, a tamnije izvana, a ako vam je trbuščić problem krenite obrnuto – prvo najtamnije, pa prema sv-jetlijima.

Nabavite donje rublje koje oblikuje tijelo

Što god tko mislio o tome, čvrsto donje rublje koje oblikuje tijelo zaista pomaže kod zate-zanja problematičnih dijelova. Zaista se isplati investirati u kvalitetno donje rublje!

HLAČE I SUKNJE

Nabavite hlače s prednjim bočnim šavovima

Odlična optička varka - ako netko pogleda ravno u vas i vidi šavove na nogavicama – iz-gledamo mršavije nego što za-pravo jesmo.

Odaberite hlače s nešto višim strukom

Iako vam hlače s niskim strukom možda izgledaju seksi – što su hlače niže to su veće šanse da vam iskoče naslage u području struka/bokova. Nešto više hlače će puno bolje pri-kriti višak koji imate na tom području.

K A K O I Z G L E D AT I M R Š AV I J E ?

29KAIROS

MODA

Donji dio u jednoj boji

Odaberite istu boju hlača, suknje, najlonki i cipela ako želite izgledati mršavije.

Tamnije hlače i suknje za sakrivanje oblina

Ako su vam stražnjica i bo-kovi problematični, odaberite crne ili tamnoplave (smeđe, ljubičaste) hlače ili suknju i ma-jicu u svjetlijoj boji koja privlači pažnju.

Odaberite pravu suknju

Ako imate veću stražnjicu, klonite se haljina i suknji A-linije i odaberite nešto uži kroj (ništa preusko). Ako želite izgle-dati viši, nemojte se odlučiti za suknju ili haljinu koja je duža od duljine tik ispod koljena. Nara-vno, nemojte odabrati ni nešto prekratko - kraće od sredine bedara.

MAJICE, KOŠULJE, HALJINE

Odaberite pravi izrez

Izbjegavajte jako zatvorene majice. Radije odaberite V-izrez. Ovakav izrez izdužuje vrat, lice izgleda dulje i mršavije, a sitnije izgleda i cijeli gornji dio tijela. Jako zatvorene majice s druge strane skraćuju vaše tijelo, pa vam lice i gornji dio tijela iz-gledaju puniji.

Pokažite malo kože

Ako imate lijepe ruke i dekolte – svakako ih pokažite. Gole ruke i malo dekoltea (s V izrezom) pomažu vizualno prod-uljiti tijelo, a i to što ćete izgledati

kao seksi bomba neće odmoći.

Haljine i košulje na prek-lop

Nema se tu što nadodati – odlične su za punije žene iz dva razloga: prekrivaju višak na trbuhu, a V-izrez sužava.

Defi nirajte struk

Ovo bi tehnički gledano moglo ići i pod modne dodatke koji slijede, ali ovdje ih spo-minjemo zato što se to odnosi na košulje i haljine. Ako imate haljinu ili košulju koja je malo preširoka, nemojte se bojati „suziti” je remenom. Remen može pomoći naglasiti ili pri-kazati fi guru pješčanog sata, a tako izgledate mršavije.

Izdužite torzo

Ako želite izgledati mršavije, onda vizualno izdužite torzo – i to tako da remen stavite di-rektno ispod grudi ili pak oda-berite odjeću koja je sužena u tom dijelu.

MODNI DODATCI

Odaberite prave cipele

Cipele na visoku petu pomoći će da vam tijelo izgleda više, mršavije i ženstvenije. U njima vam noge izgledaju duže i mršavije, mijenja se i držanje tijela koje postaje uspravnije. U ravnim cipelama ne naglašavate ništa. Ako niste naviknuti na vi-sinu, počnite s nižim i puni-jim petama kako biste se lakše naviknuli. Kad već govorimo o punim petama, cipele s takvom petom odaberite ako imate jače zglobove ili listove.

U cipelama boje kože (na golu nogu ili najlonke boje kože) izgledat ćete viši i mršaviji. Ob-ratite pozornost i na to kako izgledaju cipele. U nekim ci-pelama ćete djelovati niži (kao što su cipele s remenčićem preko zgloba), dok ćete u dru-gima izgledati viši (cipele s ot-vorenim prstima ili sandale).

Pravilno koristite nakit

Ako želite istaknuti dekolte, stavite lančić koji nije ni presi-tan niti prekrupan, ili pak viseće naušnice koje će pažnju skre-nuti na vaše lice, a ne na tijelo. Ako želite izduljiti tijelo odaberite dugački lančić (ili više tankih lančića) koji se spuštaju sve do struka.

Odaberite pravu torbicuAko odaberete veliku torbu

izgledat ćete viši, a isto vri-jedi i ako odaberete jako malu torbicu. Što je rješenje? Um-jerenost. Odaberite torbu sred-nje veličine.

Nosite marame

Ako želite odvratiti pozor-nost s tijela na lice, marama ili svileni šal su odlično rješenje.

Nevezano za odjevne pred-mete (iako smo to spomenuli kod cipela), zaista obratite po-zornost na držanje tijela. Hodajte uspravno, podignute glave i au-tomatski ćete izgledati mršavije.

Samo zato što imate neko-liko kilograma viška (ili još više) to ne znači da se ne možete dotjerati. Držite se ovih sav-jeta i sigurno ćete čuti „Izgledaš mršavije. U čemu je tvoja tajna?”

Katarina Borozan 2.a

30 KAIROS

RAZBRIBRIGA

Što je ironija?Kad u ulici Nikole Tesle nes-

tane struje.Kad si u zatvoru, a zoveš se

Slobodan.Kad � cijeli život sole pamet,

a umreš od šećera.Kad si ateist, a zoveš se Bo-

goljub.Kad si tužan, a zoveš se

Srećko.Kad u pus� nji umireš od žeđi,

a imaš vodu u koljenu.

Baba, babaSjede Mujo i Suljo u kući te

dolazi baba i pita ih hoće li im skuha� kavu, a oni odgovaraju:

-Poslije, baba, nema frke.Prođe desetak minuta, dolazi

opet baba i pita hoće li im sku-ha� kavu, a oni odgovaraju:

-Poslije, baba, nema frke.Nakon pola sata dolazi baba

i govori:-Evo vam kava, a kad dođe

Frka, skuvat’ ću i njemu.

Bosanac, opet!Sjede u vagonu Kinez, Ameri-

kanac, Bosanac i Nijemac. Odjed-

nom ustane Kinez i baci kroz prozor košaru punu riže. Amerikanac ga po-gleda i začuđeno pita:

-Zašto si bacio rižu, pa šteta je…

-Mi u Kini imamo riže k’o pijeska – veli Kinez.

Malo kasnije, ustane Ameri-kanac i baci

svežanj dolara kroz prozor. Ni-jemac se prenerazi i pita:

-Zašto baci dolare van?-Pa mi u Americi imamo dol-

ara k’o u priči – veli Amerikanac.Sjede oni dalje tako, na to

Nijemac poglelda Bosanca, a Bo-sanac će brzo:

-Nemoj da � slučajno padne na pamet!

Bi� muškoPita dijete oca.-Što znači bi� muško?Otac odgovara dubokim gla-

som:-Ponaša� se odgovorno i

brinu� se o svojoj obitelji…A dijete odgovara:-Kad porastem i ja želim bi�

muško kao mama!

PitanjaaaaaTata zove sina:-Sine, idi kupi kolu!-U boci ili u konzervi?-U boci.-Hladnu ili običnu?-Hladnu.-Da � kupim u ovom dućanu

do nas ili u onom preko puta?-Svejedno!-Hoćeš li mi � da� novac ili

mama?-Ja ću � da� , samo idi kupi!-Sada ili kasnije?-S tobom je nemoguće priča� ,

ići ću sam po kolu. Idi u sobu!Sada ili kasnije?-Sadaaa! Ako ne odeš istući

ću te tako da nećeš moći sjes� na stolicu!

-Na drvenu ili na plas� čnu?

Naaajbolje!Pitaju Amerikanca koja je

najbolja stvar na svijetu?- Havaji, brdo hamburgera…Pitaju Rusa koja je najbolja

stvar na svijetu?- Kamion votke…Pitaju Bosanca koja je

najbolja stvar na svijetu?- Kad sam ono bio u vojsci

na Triglavu, zima 82/83., vani 20 ispod nule, pola če� ri ujutro, ja ležim kraj tople peći, kad ulazi desetar i kaže: „Suljo, odmah na stražu!“

A ja nisam Suljo…

Š A L E