2 KAIROS

ALBUM

UČENICI I DJELATNICI U RAZNIM PRIGODAMA

Maturanti na izletu u ZadruDržavno natjecanje TOKAR 2008 - ČakovecJoško Bilić s mentorom (desno)

Tea Parčina-Rešić sa srebrnom medaljom i njena mentorica na GASTRO 2008.

U školskom dvorištu

Učenici u kabinetu za nove tehnologije Susret maturanata u Kninu

3KAIROS

KAZALOUČENICI I DJELATNICI U RAZNIM PRIGODAMA..........2UVODNIK................................................................................3

UZ MLADE - VJEČNO DUHOVNO MLAD.........................4

POSJET IZRAELU...................................................................6

GLOBALIZACIJA....................................................................8

ANOREKSIJA I BULIMIJA....................................................9

OSTATAK SVIJETA I JA.......................................................10

"BIO JE TIH I MIRAN"..........................................................11

STRANI JEZICI......................................................................12

KABINET ZA NOVE TEHNOLOGIJE................................. 14

ALBUM...................................................................................15

VIŠENAMJENSKA DVORANA............................................19

GENERACIJA ZA POBJEDE.................................................19

MEĐUNARODNI GASTRO 2008.........................................20

ROBOTIKA.............................................................................22

GASTRO-SAJAM BARMENA..............................................23

DRŽAVNO NATJECANJE TOKARA....................................24

SPORTSKA ZBIVANJA.........................................................24

POSJET HIDROELEKTRANI ZAKUČAC...........................25

MATURANTI U KNINU........................................................25

MODA.....................................................................................26

GLAZBA.................................................................................27

MATURALNO PUTOVANJE GENERACIJE 2007/2008.....28

RAZBIBRIGA.........................................................................29

BILLBIJA.................................................................................30

NEZABORAVNA ŠPANJOLSKA GENERACIJE 2007/2008......31

UVODNIK

KAIROSList SSŠ "Blaž Jurjev Trogiranin"Dr. Franje Tuđmana 1 - TROGIRTel.: 021/ 882 511

Glavna urednica: Josipa GrozdanićVoditeljica: Zdravka Marjanica, prof.Uredništvo: Josipa Vukman, Franceska Stojan, Josipa Bikić, Stephanie Mirjam Ilak, Marija Miše, Ana Stipanović, Antonio Šoda i Ivana LučićLektor: Jasna Bekavac, prof.Kompjutorska obrada i grafička pripravaza tisak: Ivan Marjanica, dipl. ing.

Naslovna strana - Anamarija Petrović IV.bZadnja strana - Josipa Vukman I.a

Izdavač: SSŠ "Blaž Jurjev Trogiranin"Ravnatelj: Ivan Grga, prof.Naklada: 500 primjeraka

Tisak: Obrt za grafičku pripremu i tisak TECNO,Seget Donji, Hrvatskih žrtava 45, tel.: 021/ 880 678

Sponzor: ALPRO-ATT d.o.o. 21220 TROGIRtel.: 021/ 896 242 tel/fax: 021/ 896 243, 896 244e-mail: alpro-att@st.htnet.hr

Dragi moji čitatelji!

U rukama držite veličanstveno izdanje lista Kairos, posljednje ove školske godine. U ovom mod-erniziranom svežnju papira pročitat ćete zanimljive i poučne stvari. Predstavljamo vam državu Izrael, u slici i riječi, saznat ćete čime nas ta daleka zemlja oduševljava. Naši dragi učenici – novinari potrudili su se i ovaj put te su vam ponudili intervjue s profe-sorima i učenicima, pra�li sva natjecanja u kojima su sudjelovali talen�rani učenici naše škole. Ovog puta vidjet ćete više slika, uživat ćete gledajući slikovna predstavljanja ovogodišnjih maturanata, njihovu ekskurziju i strukovne izlete. Kao i u svakom predhodnom izdanju, nekoliko stranica posve�li smo stranim jezicima koji su aktualni u našoj školi te stvaralačkom radu učenika. Proza, poezija i slika-rske sposobnos� zastupljene su od prve do zadnje stranice.

Naravno, naš list služi i za zabavu, stoga vam donosimo šale i izreke, modu i učeničke poglede na određene �pove glazbe. Ali, kad smo već kod mode, sje�la sam se problema koji muče cijeli modni svijet, ali i milijune ostalih djevojaka – anoreksija i bulimija. Pročitajte, svakako ćete nešto nauči�!

Moram zahvali� iz svega srca suradnicima koji su nam pomogli učini� prošli broj Kairosa veoma zanimljivim, poučnim i zabavnim, jer je upravo to iz-danje ušlo u uže razmatranje za državno natjecanje i tako poboljšalo ukupnu reputaciju kako škole, tako profesora i učenika. Hvala vam najljepša! Samo tako nastavite, priključite se stvaranju blistave budućnos� lista i škole, vrata suradnje su širom otvorena!

Želimo posebno zahvali� svim profesorima koji su pomogli nama učenicima oboga�� ovaj broj svježim i zanimljivim idejama.

Hvala, hvala, hvala i još sto puta Vam hvala! Nadam se da ćemo i ubuduće uspješno surađiva�!

Vaša urednica

4 KAIROS

RAZGOVOR

Čast nam je pred-staviti čitateljima Kairosa našeg

dugogodišnjeg profesora i bivšeg, također dugogodišnjeg, uspješnog ravnatelja prosvje-tnih i odgojnih ustanova koji ističe važnost čitanja kojim produbljujemo i proširujemo vidike u svakoj životnoj dobi. Saznat ćemo kako živjeti s umjetnošću i za umjetnost te prenositi doživljajni i spoznajni svijet mladima.

Što našim čitateljima možete reći o sebi?

Zovem se Martin Vuković, profesor sam hrvatskoga jezika i radim u ovoj školi više od dvadeset godina.

Izabrao sam studij književnosti - dakle, volio sam odmalena čitati književna djela. Ljubav prema lektiri i čitanju odvela me na studij lijepe riječi i kad bih ponovno imao 18 godina, pored svih nevolja i nezgoda, ne bih dvojio: izabrao bih opet isto.

Čim sam se opredijelio na Filozofskom fakultetu za studij književnosti i slavistike, znao sam da ću raditi kao profesor i smatrao sam to lijepim zvan-jem. Nisam ni danas promijenio mišljenje, iako u društvu pro-svjeta nije dovoljno cijenjena - žalimo se na male plaće, vječiti smo nezadovoljnici. Ali kada sve zbrojimo i oduzmemo, rad u prosvjeti znači i određenu so-cijalnu sigurnost što je iznimno važno - pogotovo u današnje doba. Na koncu, najljepše je raditi s djecom. Tko radi s djecom, ostaje vječno duhovno

mlad, a godine prolaze... Bar lijepo zvuči!

Gdje ste počeli raditi?

Predavao sam desetak go-dina u Bosni i Hercegovini, u Lukavcu i Banovićima gdje su mi se rodila djeca. U tom živopisnom mjestu doživio sam uspone u životu i prosvjetnom radu kojih se rado sjećam. Potom sam radio u Splitu u Građevinskom domu i skrasio se u Trogiru.

Kako je raditi u pros-vjeti?

Osim rada u razredu, bio sam i na rukovodećim mjes-tima – direktor škole i đačkih domova u kojima sam se sedam – osam godina bavio odgojem. Posao je sličan ovome ovdje, ali domovi imaju raznovrsne i vrlo razvijene slobodne ak-tivnosti, tj. malo su drukčije organizirani.

Kako je biti ravnatelj, a kako profesor?

Rukovoditeljski posao u prosvjeti je lakši od rada u razredu. Ali neposredan rad u nastavi je mnogo ljepši i kreativniji jer se vide konkretni rezultati, upoznaju se djeca, ne predstavljaju samo gužvu na hodniku ili masu koja prolazi.

Što se Vas najviše dojmi?Najviše me se dojmi tra-

nsformacija djece u momke i djevojke: kad dođu prvašići u srednju školu – sitni, pre-padnuti, ni djeca ni momci ni cure, nego nešto između, ne poznaju se međusobno... I dok prođu četiri godine, te plašljive djevojčice postanu krasne djevojke, a mladići se protegnu, izduže, uozbilje se. Najednom, vidimo maturante – pa to su gotovi ljudi spremni za život. Činjenica da se takvo čudo događa ispred nas profe-sora – to je nešto najljepše.

Na jedan način, vi profe-sori ste ih odgojili, zar ne?

Malim dijelom - da, ali ne treba preuveličavati. Odgajaju ih profesori, obitelj, mediji, ali u smislu obrazovanja i dijelom odgoja, uloga profesora teško se može nadomjestiti.

Ima li velike razlike u prosvjeti danas i ranije?

Dugo sam u prosvjeti i znam je vrlo dobro, još malo pa ću otići u mirovinu. Nekada, kada sam ja bio učenik i mladi profesor, učilo se mnogo više.To je neusporedivo, ne mogu naći dobru paralelu. U to vri-jeme škola nije bila obvezna za svakoga, tj. za cijelu generaciju.

UZ MLADE – VJEČNO DUHOVNO MLAD

5KAIROS

RAZGOVOR

Išli su samo oni koji su imali sreće, oni probrani, oni koji su imali jake motive i velike želje. Za moju generaciju – sirotinju iz Imotske krajine – motiv je bio: moram završiti fakultet ili ću biti jadnik i bijednik cijeloga života. Da su mene ili moje prijatelje upisali na bilo koji fakultet, mi bismo ga završili; svi koji su otišli na razne studije, završili su ih samo da se završi i po-bjegne od bijede i siromaštva. Danas mladost živi ugodno i bezbrižno – roditelji se za sve brinu i upravo zbog ljepših uvj-eta življenja, motivi i želje se polako razvodnjavaju.

Što učenici vole u hrva-tskome jeziku?

Književnost vole više od gramatike, ali i književnost kako tko. Najbolji je pokazatelj le-ktira: većina čita zato što mora, a manji broj lektiru s vremenom zavole. Najbolji su učenici koji čitaju iz zadovoljstva bogateći sebe novim spoznajama i lje-potom pisane riječi.

Kako mediji utječu na kulturu čitanja?

Učenici gube previše vre-

mena buljeći u male ekrane ili internetske stranice, a dobivaju malo ili ništa kvalitetnog. Na televiziji se povećava broj pro-grama, ali i broj loših emisija. Gledajući bez uključivanja moždanih stanica, posebno u dobi kad najbolje usvajaju nova znanja, učenici ne samo što gube vrijeme već dolazi do zaglupljivanja, a u smislu morala demonstrira se način života koji nije niti naš hrvatski niti kršćanski. Sve to polako utječe na eroziju sustava vri-jednosti mladih. Televizor je izvrstan izum, ali programe bi trebalo selektivno gledati, tj. napraviti sebi plan – što ću gledati, a ne buljiti u bilo što samo da prođe vrijeme koje bi trebalo posvetiti učenju ili bilo kakvom korisnom radu.

Ljubitelj ste kazališta pa Vas se često može vi-djeti u HNK u Splitu. Što biste preporučili učenicima i budućim naraštajima više vezanim uz hladne medije?

Gledati kazališne pre-dstave je dobro iskorišteno vrijeme, jer s predstave čovjek izlazi zadovoljan i duhovno

ispunjen. Teatar objašnjava život s posebno specifi čnog gledišta. Učenike vodim u kazalište da nešto nauče i da ga zavole.

Što je sa školskim nat-jecanjima i kakvi su rezu-ltati?

Godinama vodim literarnu grupu i literati naše škole os-vojili su mnoga prva mjesta na županijskim i državnim natjecanjima. Otkad ih ja vodim, bili su četiri puta među deset najboljih na natjecanju Europa u školi. Čak smo imali prvo, drugo i šesto mjesto. Na Lidranu smo dva puta bili u fi nalu na završnoj smotri. Prošle školske godine naši su učenici bili među najboljim pripovjedačima, samo što konkurencija nije bila bogzna kakva.

Kako provodite slo-bodno vrijeme?

Volim more, volim ribolov i noćnu tišinu, ali volim biti okružen glasnim i razdraganim unucima koji dolaze prazni-cima. Dakle, slobodno vrijeme poklanjam najdražima: obitelji i moru.

Koji biste Vi citat oda-brali iz književnih ili fi lozo-fskih djela kao svoj životni moto i poruku čitateljima Kairosa?

«Ljubite se kao što sam ja ljubio vas.» (Novi Zavjet, riječi Isusa Krista)

«Treba obrađivati svoj vrt.» (Voltaire).

Razgovarala: Renata Iveljić IV.b

6 KAIROS

PUTOVANJA

POSJET IZRAELU

Pr o š l o g o d i š n j e uskrsne blagdane nisam provela s

ukućanima kao prethodnih godina. Otputovala sam sedam dana na hodočašće u Izrael vidjeti gdje je Isus proveo svoje 33 godine.

Državica, od Splita udaljena oko 1500 km, oduševila nas je i pomalo naporan put pretvorila u odmor. Sva su nam osjetila uživala.

U Izraelu se isprepleću mnoge prirodne suprotnosti pa Isusovu domovinu s pravom možemo nazvati rajem na zemlji. Naime, reljef je raznolik: ravnice, planine, brežuljci i pustinje taj kraj čine fascinantnim. Izrael ima očaravajući i raznovrstan biljni svijet: banane, palme, datulje, masline i mnogo drugih biljaka kojima ne znam ni ime.

Sveta zemlja je po-dijeljena na 3 dijela: Gali-leju, Judeju i Samariju. Još ljepšom je čine Galilejsko i Mrtvo more. Mrtvo more se nalazi u depresiji, - 427 m ispod uobičajene razine, a ima 30‰ soli. Moji pri-jatelji i ja imali smo pri-liku okupati se u njemu. Joj, koji doživljaj! Zbog vi-sokog saliniteta, u moru smo lebdjeli, ono nas je samo držalo na površini, a mi smo uživali čitajući no-vine i mažući se ljekovitim blatom.

Isus je propovijedao po cijeloj Galileji, u divnoj prirodi uz Galilejsko more.

Sveti Petar, prvi papa, rodio se u Kafarnaumu, gdje je bilo središte Isusovog naučavanja i gdje se nalaze ostaci sinagoge u koju je Isus dolazio. Po ruševinama, obiteljske kuće bile su iznimno male i međusobno povezane. Petrova kuća bila je u obliku osmerokuta i danas nad njom stoji crkva Sv. Petra.

Osam blaženstava Isus je objavio na Gori Blaženstava, na kojoj se nalazi mala bizantska crkva otkrivena 1935. go-dine. 28 km južno od Gore Blaženstava nalazi se Brdo Preobraženja ili Tabor gdje se Isus preobrazio pred trojicom svojih učenika. Stotinjak kilometara južno od Tabora, u blizini Mrtvog mora, smješten je Jerihon, najstariji grad na svijetu. Nastao je prije 10.000 go-dina i nalazi se u depresiji, tj. - 396 m ispod morske razine.

Mnogo je još prekrasnih mjesta u Svetoj zemlji, ali još uvijek najveličanstveniji među njima je Jeruzalem - Grad mira. Jeruzalem je bio najvažniji grad bibli-jskih vremena. On je danas svet za Židove, kršćane i muslimane. Smješten u brdovitoj Judinoj zemlji, postao je glavnim gradom Izraelaca. U njemu se Isus molio, krvavim znojem zno-jio, posljednji put večerao s učenicima, bio izdan, uhićen, bičevan, razapet i konačno uskrsnuo... Osim Isusa, u Gradu mira usnula je i Marija te dušom i tije-lom uznesena na nebo.

U Jeruzalemu, kao i u svim drugim gradovima Iz-raela, po vjerskoj strukturi prevladavaju Židovi, iako ima i kršćana i muslimana. Ljudi su veoma siromašni i na razne načine pokušavaju zaraditi: prodaju suvenire, prose, a neki i džepare. U tom gradu dogodilo se

Tabor - Brdo Preobraženja

7KAIROS

PUTOVANJA

Velika Bazilika sv. Groba izgrađena je na mjestu gdje je Isus bio razapet i položen u grob. Grob je danas uređen kao kapelica u kojoj su danju i noću upaljene 42 svijeće.

Do bazilike nas vodi Via dolorosa, tj. Ulica patnje kroz koju je Isus pred si-lnim mnoštvom nosio drveni križ.

Zid plača, Zapadni zid je poznata "građevina" u Jeruzalemu - bolje rečeno, ostatak građevine. U središtu Jeruzalema nalazio se sveti židovski hram od kojeg je ostao samo za-padni zid. Hram je dao sa-graditi kralj Herod Veliki 20. godine, a Židovi se u njemu mole od 70. godine. Mnogi posjetitelji nežidovskog po-drijetla se smiju kada ih ugledaju kako se ljuljaju. Zapravo, oni se ljuljanjem koncentriraju na molitvu.

nekoliko otmica: otimane su većinom mlade žene iz dru-gih država. Velika je razlika između njihovih i "europ-skih" žena. Dok su europ-ske za njih malo slobodnije, potječu iz drugih kultura, njihove se odijevaju se za nas neuobičajeno, mirne su, tihe, povučene i zamo-tane od glave do pete.

Tu razliku mogu prika-zati anegdotom s kupanja na Mrtvom moru. Cijela grupa je pošla na kupanje. Njihovi muškarci, kao i naši, bili su u hlačicama za kupanje. Ali žene su sje-dile u umjetnom hladu (pod suncobranom), zamotane, crvene u licu, znoj im je nagrizao oči... a mi, potpu-na suprotnost! U kupaćim kostimima s ručnicima u rukama, Židovkama smo bile vrijedne prezira toliko da su mirno promatrale sve što radimo i kako se ponašamo. Cijela skupina hrvatskih djevojaka zastala je od neugodnosti.

Djeca u Izraelu, a pogo-tovo u Jeruzalemu, prose i kradu brzinom munje. Nemoguće! Uberu masli-novu grančicu, stave ti ju u ruku i za nju traže jedan dolar. Trgovine su potpuna suprotnost. Turisti pljačkaju prodavače na svakom uglu. Cjenkanjem iznimno visoku cijenu spuste na sitniš.

Tijekom molitve muškarci i žene su odvojeni.

Pater Noster /lat. Oče naš/ je mjesto na kojemu je Isus narod naučio moliti molitvu kojom će se obraćati Svevišnjemu. Sada tu stoji nedovršena bazilika čije su zidine obložene keramičkim pločicama na kojima je napisan Oče naš na više od 60 jezika, uključujući i Brailleovo pismo. Pater Noster na hrvatskom jeziku smješten je unutar crkve uz kip Blažene Djevice Marije.

Na kraju, iako ovo nije uistinu sve, želim vam reći, ako ikada budete imali želju putovati, neka vam prvo odredište bude Izrael. Sa-vjet više: ne putujte sami, neka uskrsli Gospodin bude s vama.

SHALOM!

Pogled na Galilejsko more i grad Tiberijat

Pogled na Jeruzalem

MALI ARAPSKI RJEČNIK:

Ana bahebac /ana bahebak/ --Volim te!Maa salama /ma: salama/ ---Do viđenja!

Jalla! /jala/ --------------Idemo!Shalom / šalom/ ------------Zdravo!Shokran /šokran/ --------------Hvala!

Josipa Grozdanić III.a

8 KAIROS

AKTUALNO

Teško je zamisliti svi-jet u kojemu svi ljudi nose Tommy Hilfi ger

odjeću, Nike tenisice, šeću se pijuckaući Coca-Colu i ručaju McDonaldsov Big Mack? Za-pravo, većina ljudi to niti ne može! Možda niti ne želi jer se radi o nezdravoj hrani i piću, a nekome se ne sviđaju nave-dene marke odjeće! No, ono što se može napraviti je izmijeniti tu poprilično depresivnu sliku koju pružaju imena marki odjeće, obuće, hrane koju smo upravo spomenuli. Pri tome se ne misli kako bismo se trebali umjesto za Tommy Hilfi ger, odlučiti za Gap ili već neku drugu super cool marku koja osvaja tržište ležernim imidžem.

Primijenimo li navedene standarde u takvom uniformi-ziranom svijetu, cjelokupno čovječanstvo ostalo bi bez iz-bora i individualnosti: slušali bismo zvukove iste sintetičke glazbe, čitali iste knjige i slavili neoliberalnu fi lozofi ju ekonomije slobodnog tržišta. Zacijelo ste već prepoznali simptome, a jed-nom kada to učinite mnogo je lakše izvršiti dijagnozu, ona se zove globalizacija.

Globalizacija označava ekonomski, politički i kulturni proces koji je omogućen brzim razvojem zahvaljujući trans-portu i komunikaciji, a često je vođen željom velikih korporacija za osvajanjem novih tržišta.

Ekonomska globalizacija označava stvaranje i utvrđivanje pravila jedinstvenoga svjetskog tržišta u koje velike multina-cionalne korporacije ulažu sav kapital nastojeći odbaciti

konkurenciju. Politička globalizacija je

tijesno povezana uz ekono-msku. Postojanje jedinstvenog svjetskog tržišta smanjuje mogućnost nacionalnih država za poticanjem razvoja vlastite ekonomije, i to postavljanjem

pravila koja daju prednost stra-nim velikim tvrtkama. Mjesto donošenja odluka se prenosi iz državnih na međunarodne insti-tucije što osporava razvoj svake male ili nedovoljno razvijene države. Uostalom, vidimo što se događa čak bogatim zemljama i velikim poduzećima – pojedu ih veći od njih, a o državama u tranziciji ne treba ni govoriti.

Kulturna globalizacija je susret različitih svjetskih kultura i običaja. Protok robe, kapitala i ljudi preko državnih granica nosi sa sobom i protok navika, običaja i kultura.

Naravno, globalizacija ima i mnogo pristalica, ali i mnogo protivnika, tako da rasprava između predstavnika suprotnih mišljenja postaje iznimno vruća.

S jedne strane imamo stan-dardne nositelje globalizacije, sveti trijumfi rat međunarodnog monetarnog fonda (IMF), Svje-tske banke (World Bank) i sv-jetske trgovinske organizacije (WTO). Ljudi koji sjede u najvišim odborima navedenih institucija s pravom se sma-traju svećenicima ‘nove religije’ – ekonomije slobodnog tržišta.

Oni donose ključne odluke o tempu i metodama razvoja koje će koristiti i primijeniti pojedina zemlja ili društvo; oni odlučuju tko, gdje i kada bez suvišnog objašnjenja zašto ili kako.

Glede navedenih problema. pojavljuju se tu

i tamo zabrinuti pojedinci, intelektualci, grupe građana

kao što su MAMA u Hrvats-koj, Makedonski socijalni forum i drugi koji rade na alternativnim rješenjima globalizacije. No, iako daju nadu, ti su primjeri još uvijek prerijetki i nepovezani. Možemo se samo nadati da će se povezati i organizirati prije nego što bude prekasno.

Globalizacija, gledajući samo profi t, stvara duboki jaz između bogatih i siromašnih tako što se velike i moćne privatne tvrtke spajaju i šire, dok se mala poduzeća gube i nestaju. Uništavanje okoliša postojalo je, kao i nepravedna raspodjela dobara, i prije globalizacije, ali je globalizacija zaoštrila ove pro-bleme pa danas postoji globalno zagađenje zraka, uništavanje prirodnih ljepota (npr. brane na Neretvi)...

Ivan Uljević III.f

GLOBALIZACIJA

9KAIROS

AKTUALNO

Poremećaji u uzimanju hrane su opasni poremećaji

ponašanja koji su rezultat mnogobro-jnih čimbenika, a mogu uključivati emocionalne poremećaje i poremećaje ličnosti, pritisak u obitelji ili biološku predispoziciju i ku-lturu u kojoj postoji obilje hrane i opsjednutost mišlju o mršavosti. Ti poremećaji nazivaju se anoreksija i bu-limija.

Anoreksija je pore-mećaj koji oboljelog dovodi u stanje izglad-njivanja i mršavljenja, gubitka do čak 60% no-rmalne tjelesne težine. Po-lovica tih pacijenata koji su poznati kao oboljeli od anoreksije, smanjuju težinu strogim dijetama.

Bulimija je češća od an-oreksije, a karakteriziraju je ciklusi pretjeranog uzimanja hrane. Obično započinje u ranoj adolescenciji, najčešće kod mladih žena koje isprobavajući restriktivne dijete nailaze na neuspjeh te reagiraju pretjeranim uzi-manjem hrane. Nakon preobilnih i nekontroliranih obroka, hranu izba-cuju ili povraćanjem ili pomoću laksa-tiva, tj. dijetalnih pilula ili lijekova za smanjenje tekućine u tijelu. Ljudi s bu-lumijom, koji ne obole od anoreksije, normalne su ili malo povišene tjelesne mase koja može fl uktuirati više od 20 kg zbog ciklusa prežderavanja i izbacivanja hrane.

U proteklih je nekoliko go-dina bulimija uznapredovala većom brzinom od anoreksije. Mladi ljudi povremeno provociraju povraćanje nakon uzimanja prevelikih količina hrane, međutim, ne mogu se smatrati bulimičarima zato što u većine to ponašanje nestaje. Uzroci koji dovode do poremećaja u prehrani su emo-cionalni poremećaji, obiteljski utjecaj i genetički faktori, problemi povezani s rođenjem, kulturološki utjecaji te

biološki i medicinski faktori.Simptomi bulimije mogu biti vrlo

suptilni budući da ih žene s ovim poremećajem prikrivaju - iako su mršave, one nisu uvijek anoreksične.

Općenito su ljudi s bulimijom za-okupljeni hranom i mogu zlou-potrebljavati laksative, dijetne pilule, emetike (lijekove koji

potiču povraćanje) ili diure-tike (lijekove koji odstran-juju tekućinu iz tijela). Povraćanje može ponekad uzrokovati puknuće krvnih žila u očima i oti-canje žlijezda slinovnica koje tada izgledaju kao vrećice ispod uglova usta. Zbog prekomjerne kise-

line dolazi do karijesa i erozije zubne cakline te obolijeva zubno meso, a na koži se može pojaviti osip i

prištići. Ponovljeno izazvano povraćanje, pri čemu osoba gura

ruku u grlo, također može dovesti do malih ogrebotina i žuljeva na

vrhovima zglobova prstiju.

SimptomiPrimarni simptom anoreksije je

veliki gubitak težine zbog prestroge i kontinuirane dijete koja se može sa-stojati od redukcijske dijete ili ciklusa prekomjernog uzimanja hrane i na-mjernog pražnjenja. Simptomi mogu biti prikriveni u mladih žena koje imaju dijabetes i poremećaj uzimanja hrane. Takvi su ljudi normalne težine ili čak prekomjerne tjelesne mase, a ipak su anoreksični. Menstruacija može biti neredovita ili izostati. Koža može biti suha i prekrivena tankim dlačicama, a vlasi kose su najčešće tanke. Stopala i ruke su hladne, a ponekad i otečene. Želudac je često uznemiren i napuhan. Misli mogu biti konfuzne ili usporene, a bolesnik ima slabu memoriju i ne može donositi valjane prosudbe.

Jedan od najneobičnijih simpto-ma kod oba poremećaja u uzimanju hrane je iskrivljena predodžba o vla-

stitom tijelu. Iako se takva predodžba obično veže uz tešku anoreksiju, ona je češća kod bulimije. Ispitivanja su pokazala kako bulimičari češće pre-cjenjuju vlastitu težinu i postoji ve-liki disparitet /nepodudarnost/ između slike o sebi kako bi željeli izgledati i kako misle da izgledaju, nego kod oboljelih od anoreksije ili ljudi bez poremećaja u uzimanju hrane. Kad vide slike hrane, ljudi s bulumijom obično opisuju svoje tijelo većim nego što u stvari jest.

LiječenjePrva veća teškoća u liječenju

poremećaja uzimanja hrane je često otpor anoreksičnog pacijenta koji vje-ruje kako je mršavost normalna pa čak i privlačna. Bulimični, pak, pacijent smatra kako je namjerno izbacivanje hrane jedini način da se spriječi preti-lost. Anoreksiju mogu poticati čak i prijatelji koji su zavidni bolesni-ku na mršavosti ili sportski treneri i učitelji plesa koji potiču mršavost. Vrlo je važno informirati pacijenta i njegove bliske prijetelje i rođake o ozbiljnim posljedicima ovakvoga stanja i o važnosti liječenja. Pacijenti mogu odu-stati od programa ako imaju nerealna očekivanja, a ta su da će biti izliječeni samo radom s terapeutom. Prije nego što započnu s programom, treba im objasniti koliko je to bolan proces i zahtijeva puni angažman pacijenta i njegove obitelji. Kako bi se svladali ovi teški poremećaji, potrebno je iskušati nekoliko terapeutskih metoda. Povrat bolesti je uobičajen i zbog njega ne treba očajavati.

Bulimija se najbolje liječi kombi-nacijom antidepresiva i psihoterapije. Ishod liječenja kod bulimije je obično povoljniji nego kod anoreksije. Nakon oporavka, žene s anoreksijom često zadržavaju iskrivljenu sliku o vlas-titom tijelu. Međutim, dugoročna ispi-tivanja pokazuju oporavak kod većine ljudi koji se liječe od anoreksije.

Ana Stipanović II.b

ANOREKSIJA I BULIMIJA

Ivana

Rap

ić I.b

10 KAIROS

MLADI LITERATI

Putujem prema ostatku svijeta noseći cijeli svi-

jet u sebi. Predajem se u ruke onoga koji o svemu odlučuje i svima sudi. Skri-va� se od sebe veći je grijeh nego skriva� se od drugih. «Samo mišljenje koje živimo ima neku vri-jednost», napisao je jed-nom Hesse. Shva� la sam tu is� nu i sada znam što mi je čini� . Moram živje� mišljenje koje imam u svom umu, a ono me čini jedinstvenom. Najveći korak u mom životu je bio upoznavanje sebe. Shva� la sam ko-liko se slabo poznajem i prihva� la tu činjenicu kao nešto rješivo. Nakon što sam i druge i sebe iznenadila nekim svojim postupcima, upoznala sam veliki dio svoje osobnos� . Sada mogu sa sigurnošću reći da se na-pokom poznajem i shva� la sam svoje prioritete kojih ću se drža� . Spremna sam započe� put prema drugima. Hoću li na svom putu prema nepoznatome naići na ono nezamis-livo? I hoću li zna� izići bez gubi-taka? Očekujem trnovit put kojim ću kroči� sa strahopoštovanjem. Želim sazna� postoji li most preko vječnos� o kojem piše Bach.

Ostatak svijeta ima čudnu zadaću – zgazi� moje

snove, promijeni� moju osobnost. Šutke podnosim tuđe riječi osjećajući se izgubljeno i ostavljeno. Želim osje-� � sreću toliko veliku da molim svi-jet za tugu. A sreća mi svakodnevno klizi kroz dlan. I, gle, imam sreću! Imam ljubav i bezbroj poljubaca. Pitam se: «Postoji li ovo uis� nu?» Ali imam dušu koja se boji dopus� � srcu bliskost. Is� na, ljubav donosi sreću, ali i razočaranja i mučninu. Kako onda dopus� � jednoj duši da me upozna i otkrije moje strahove? «Postoje oni za koje vrijedi trud»,

reče mi jednom op� mizam. Otkri-vam sebe samu, novi dio sebe koji ta duša budi. Odjednom tu sreću trenutno gazi ta ista duša. Teško je povjerova� da je vrijedno trudi� se zbog sreće jer je kratka a tuga traje cijelu vječnost. Tada se nadam u po-noru straha, a ostaje samo sjećanje na ljubav. Mislim da ipak shvaćam. Ono što mi treba je vjera u is� nsku ljubav koju nedavno izgubih. Treba mi i snažna vjera u tugu jer: «Ljubav je tako kratka, a zaborav tako dug» (Neruda).

Pitam se zašto ljudi govore da vrijeme liječi sve rane

kad je često obrnuto. Vrijeme me guši, podsjeća na sve što sam ranije imala, na sve moje pogreške i ono što sam izgubila. Stoga, s razlogom se plašim promjena nakon kojih se gubim u okrutnos� vremena. Kad se osjećam izgubljeno, nema ništa ljepše nego proći ulicama i vidje� da je red stvari jednak kao prije i bi� sretan što se moja okolina nije promijenila. Ne želim misli� na sutra jer ne znam što me očekuje. Moj divlji duh mi ne dopušta mirovanje, zbog toga je lijepo zna� da postoji neka sigurnost koju nitko ne može sruši� . A vrijeme me pri� šće svojim hladnim dahom koji u meni budi bolne uspomene koje bi trebale bi� prošlost. Što vrijeme više odmiče sve češće se prisjećam onog kojeg

bi trebalo zaboravi� . Zašto mi vrijeme ne pomaže, već čini sve mnogo gorim? Vrijeme me s� šće i kako onda bi� sretna? Jedino ako iskoris� m svaku pri-liku, svaki lijepi dan. Ne smijem više propušta� to-liko toga dok život prolazi pored mene. Sada žalim za propuštenim osmijesima i zagrljajima. Predajem se takvom načinu života jer kako bi� sretna ako se ne odvažim. Malo hrabros� je

sve što trebam. I prijateljski, topao dah vremena koji će me podsje� � na lijepe trenutke. Stoga, poručujem vremenu neka bude sa mnom i neka mi pomogne.

Lucija Smoljić, II.a(mentor: prof. Martin Vuković)

OSTATAK SVIJETA I JA

Želim svojih deset minuta

Želim svojih deset minuta.

Ne želim biti još jedna bezimena osobakoju nitko neće pamtiti.Ne želim vjerovati da ne mogu promijeniti svijet(ako ne cijeli, onda svoj svijet).Ne želim prihvatiti da na ovom svijetu prevladavaju nevolje, tuga i jad.Cijelim svojim bićemosjećam sunce na licu i miris trave.Vjerujem u bolje sutra, vjerujem u ljubav.

I još uvijek vjerujem u dobrotu.

Doživjela sam mnogo razočaranja, ali ja sam dijetekoje vjeruje u bajke i sretan kraj.

Jelena Katić, IV.a(mentor: prof. Martin Vuković)

Ana Boban I.a

11KAIROS

MLADI LITERATI

Kako zamisliti život «u ritmu muzike za ples» kad se na radiju vrte vijesti poput:

«Jutros u četiri i trideset na državnoj cesti poginulo je šest osoba... Opljačkana je poslovnica Fine... Branitelj počinio samoubojstvo...» U glavi više ne čujete ništa drugo do onih ključnih riječi poput: ubojstvo, provala, napad, silovanje... Kao kad gledate daljinu pa se usredotočujete na jednu točku, a sve ostalo postaje magla. Kako zamisliti život drugačiji od ovog, kada nas mediji svakodnevno bombardiraju lošim vijestima koje ja-vnost pasivno prima dok nas neka bru-talna vijest ne šokira. Onda guramo nos gdje nam nije mjesto - u živote drugih jer je sve važnije i aktualnije od problema koji se nakupljaju pred našim vratima.

Što je to što ljude zapravo čini ljudima? Je li to način na koji

govorimo, izgledamo ili se ponašamo? Je li to osmijeh za dobro jutro? Što je to čime se toliko dičimo i što nas čini su-periornom vrstom? Je li to znanje kojim vladamo svijetom ili je to nešto u nama o čemu ne znamo mnogo, a zove se hu-manost? Ako je to dio nas, gdje je taj dio bio u Luki Pezelju, sinjskom ubojici koji je brutalno prekinuo mladi život Kristine Šušnjare jer je slučajno ušla u njegov automobil? Nažalost, nije jedina žrtva, sjetimo se samo Anđele Bešlić čiji je krvnik Ivan Bulj mučki šutio do zadnjeg trenutka nadajući se kako će sve pasti u zaborav, a njegov gnusni čin proći nekažnjeno. Gdje je bilo suosjećanje prema bližnjemu kada se sve svelo na animalne porive?

Mora li svako carstvo nakon što doživi vrhunac propasti,

pa tako i ovo naše? Ovu civilizaciju smo stvorili, a često je nismo dostojni jer u našim postupcima nema ničega civiliziranog jer nagoni upravljaju našim bićem. Neki ljudi su ostali kao primati, životinje u prašumi gdje se i majmuni od kojih smo navodno potekli bolje ophode jedni s drugima. Što očekivati, kako živjeti i preživjeti u svijetu koji se

ruši, kako zaštiti vlastitu djecu? Društvo će s nama suosjećati tek kada dođe do tragedije. Pomalo licemjerno, zar ne? I što da onda razuman čovjek učini kada sve što dobiva su mutni signali, ni naprijed ni natrag, zapravo nigdje.

Vlada opći «stop» koji

traje već duže vrijeme. Kako bi se roditelji, pa i sama njihova djeca koja su glavni plijen grablježivaca trebali ponašati? Današnja mladež je nakon učenja željna druženja i zabave. Kako se razveseliti, a ne biti u opasnosti? Ovakvi slučajevi izazivaju strah i nitko ne zna što bi trebalo učiniti. Tre-bamo li se svi zatvoriti i zabarikadirati vrata i pro-zore sada kada ni vlastitim susjedima, istim onim ljudima s kojima smo se do sada smi-jali i dijelili trenutke života, ne možemo vjerovati? Trebamo li djeci oduzeti i ono malo slobode koja im je pružena? Bez obzira koliko roditelji imali povjerenja u svoju djecu, ne mogu imati povjerenja u osobe koje ih okružuju. Maska koju gradimo oko nas je prekrasna, ali što ona skriva? Smrt je postala uobičajna pojava na koju smo jednostavno otupili, postali imuni na nove slučajeve.

U novinama čitam: «Bio je tih i miran. Od njega se zadnjeg

očekivalo da napravi tako nešto?» «Tih i miran» - to susjedi iznanci često kažu za ubojice i pljačkaše. Ježim se već na te tihe i mirne. Znači li to da su tihi najgori, a neodgojeni i bučni divljaci koje škole kažnjavaju i izbacuju najbolji? Znači li to da bi svi trebali biti divljaci pa bi onda naše apsurdno društvo postalo bolje?

Žrtve «tihih i mirnih» ne završavaju nužno u zatvorenom lijesu dva

metra pod zemljom, već često u bolnici gdje je slomljena ruka od «slučajnog pada», a

šljiva pod okom i potres mozga

posljedica toga «što se

tek probudila i bilo je mračno, pa nije vidjela zid».

Kako onda izbjeći opas-nost i pronaći put u

mirnu budućnost u ovoj prašumi nelogičnosti i ljudskih

poriva kada pas koji puno laje i reži ne grize, a umiljati ubija?

Laž, dio svakodnevice i komunikacije, kad iziđe

na vidjelo ruši uspostavljeno povjerenje. Ovdje se nameće pitanje možemo li vje-rovati ljudima koji nas okružuju? Ako ne, ne dovodi li nas to do paranoje i općeg nepovjerenja zbog kojeg su nove gene-racije hladnije i bezosjećajnije, pa je

ubojstvo kao ljenčarenje besciljno, ne-potrebno i uobičajeno, a obitelji koje zadesi takva nesreća zauvijek uništava. Iako ne želimo priznati, svi smo povezani i ovisimo jedni o drugima. Nastavimo li se prepuštati sudbini sveopći strah koji vlada i dok radimo najosnovniju radnju, na primjer prelazimo cestu, nadvladat će sve i doći ćemo do točke bez povratka. Uništavajući jedni druge, uništit ćemo nešto što je nekad bilo najljepše: život. Praksa dokazuje da će tihi i mirni uvijek ostati osobe za koje vrijede dvostruka pravila.

Tea Parčina-Rešić, IV.a(mentor: prof. Martin Vuković)

"BIO JE TIH I MIRAN"

Josipa Bikić I.b

12 KAIROS

STRANI JEZICI

La planete au trésor

Toi qui crois que la terre est rondeTu ne te doutes pas une secondeQue ton historie pourrait changerSi tu ne veux plus rester dans l’ ombreAvant qu’ un beau jour ne fondetou tes espoirsQue tu te sens un peu partout étranger

Viens il existe un nouveau mondeOù la lune est toujours blondeEt les étoiles restent allumerNe crois pas tout ce qu’ on raconteCe qu’ on peut lire dans les contes Si tu veux voir la liberté

Prends entre tes mains ton destinMes les voiles des ce matinPour la planetes où tu veux vivrePrends le large rien ne te retiensC’ est ta vie elle t’ appartientSi tu veux être un homme libre

Viens tu verras la route est longueParfois le ciel devient sombreEt les nuages sont encore loinsMême si de fatigue te tombesAie le courage de continuer ton chemin

Dis toi que rien n’ est écritL’ avenir se construitIl n’y a que toi pour savoirQu’ elle sont vraiment te enviesIl n’y a que toi pour savoirQu’ elle sens donner à ta nie

Prends entre tes mains ton destinMes les voiles dès ce matinPour la planete où tu veux vivrePrends le large rien ne te retiensC’ est ta vie elle t’ appartientSi tu veux être un homme libreRien qu’ en homme enfi n libreEnfi n libre, enfi n libre.

Francesca Stojan I.a

Josipa Bikić I.b

Tu

Tu, solo, tuChe mi fai felice,Insime alla mia trist ezzaPer te.

Nuovo qiorno,Nuova sera,E tu, Dove sei?Cosa io farr o?Non lo so, Ma tu, solo, tu...

Antonela Hasanagić IV.a Josipa Bikić I.b

13KAIROS

STRANI JEZICI

Spring is in the air

When somebody says the word ‘spring’ we usually think of nature and love. For me, spring is the best time of the year. I love spring. Finaly holidays are here, knocking on our door. Everybody is in love.

Every single thing around us is grow- ing and b lossom- ing. I just love to hear the birds sing- ing around us. Everybody has someone to be with. I like to spend time with my friends. We don’t have to do anything special, just hang out in the sun. I don’t like winter because it is so cold, and I’m always waiting for spring to come. Everybody is in love, and so am I. I close my eyes and I see you in front of me. I like your smell, your touch, your hair. I like everything about you. Every single day I think about you. I think if two people love each other they can do everything. I don’t think I could ever live without you.

You are the fi rst thing I think of in the morning and the last one when I go to bed. I can’t live without you.

Petra Bekavac I.a

Ivana Gagić I.a

Josipa Bikić I.b

Trogir – eine Museumstadt

Trogir ist eine Hafenstadt in Kroatien und liegt in Mittel-dalmatien etwa 25 Kilometer westlich von Split. Die gesamte Altstadt von Trogir zählt seit 1997 zum Weltkulturerbe der UNESCO.

Geschichte - Trogir war schon im 3. Jahrhundert v. Chr. als griechische Siedlung Tragurion bekannt. Durch den schnellen Aufstieg des nahe gelegenen Salona verliert Trogir seine einstige Bedeutung. In der Zeit des Zuzugs kroatischer Stämme lassen sich Flüchtlinge aus dem zerstörten Salona in der Stadt nieder. Ab dem 9. Jahrhundert ist die Bevölkerung den kroatischen Herrschern tributpfl ichtig. Die Stadt wird im 11. Jahrhundert Bischofssitz (BISTUM 1828 aufgehoben), im Jahr 1107 erkennt der ungarische König Koloman der Stadt die Autonomierechte zu. Im Jahr 1123 wird Trogir von den Sarazenen eingenommen und fast bis auf die Grundmauern zerstört. Die Stadt erholt sich schnell und erlebt im 12. und 13. Jahrhundert einen starken wirtschafttlichen Aufschwung. Im Jahr 1242 sucht Köng Béla IV. hier vor den Tataren Zufl ucht. Im 13. und 14. Jahrhundert wählt das zum Fürstentum von Bribir gehörende Trogir seine Fürsten am häufi gsten aus den Reihen der Familie Šubić; unter ihnen ragt Mladen III. (1348) hervor. Im Jahr 1420 beginnt die lange Zeit der venezianischen Herrschaft. Nach dem Fall Venedigs im Jahr 1797 ist Trogir bis 1918 österreichisch (mit Ausnahme der französischen Besitzung von 1806-1814) und fällt danach an das Königreich der Serben, Kroaten und Slowenen. Später wird es Teil der Sozialistischen Föderativen Republik Jugoslawien. Seit 1990 gehört Trogir zum unabhängigen Staat Kroatien.

Welterbe und SehenswürdigkeitenDie gesamte Altstadt von Trogir zählt seit 1997 zum

Weltkulturerbe der UNESCO. Der Ort gilt als herausragendes Beispiel für städtebauliche Kontinuität.

Die romanische Stadt Trogir stellt nicht nur an der Adria den am bestan erhaltenen romanisch-gotischen Komlex dar, sondern in ganz Osteuropa. In dem mitelalterlichen, von Stadt-mauern umgebenen historischen Stadtkern befi nden sich ein erhaltnes Schloss, ein Turm, etwa zehn Kirchen und eine Reihe von Wohnhäusern und Palästen aus den Perioden der Romantik, Gotik, Renaissance und des Barocks.

Zu den Hauptsehenswürdigkeiten zählen: St. Laurentius Kahtedrale aus dem 13. Jahrhundert. Das westliche Haupt-portal ist ein Meisterwerk von Radovan und das wichtigste Werk im romanisch-gotischen Stil in Kroatien / Stadttor und Stadtmauer / Festung Kamerlengo aus dem 15. Jahrhundert / Fürstenpalast aus dem 13. Jahrhundert / Gross- und Klein-palast Cipiko aus dem 15. Jahrhundert / Stadtloggia aus dem 15. Jahrhundert / Fussballplatz an der Festung Kamerlengo und direkt am Meer...

Pripremila: Magdalena Bašura I.b

14 KAIROS

Kabinet za nove tehnologije, tzv. “c” tehnologije u sebi sadrži

dva podsustava: CAD /CAM; CAD – crtanje, dizajniranje potpomog-nuto računalom i CAM – proizvo-dnja pomoću računala. Ovaj dobro opremljeni prostor je prvenstveno namijenjen budućim računalnim tehničarima u strojarstvu u kojemu stječu znanja i vješ� ne programi-ranja za upravljanje CNC stro-jevima. Osim računalnih tehničara, kabinet koriste i elektrotehničari, obrađivači na NUAS itd. Posebnost ovog kabineta je ta što je u potpu-nos� oformljen na donatorskoj os-novi 2002. godine, a opremljen je svim potrebnim sredstvima i op-remom. Najvrjedniji dio kabineta čine edukacijski CNC strojevi, nova računala s najsuvremenijim so� -verom za ovu vrstu tehnologije, interface veza RS232, LCD projek-tori i niz druge visoko sofi s� cirane opreme. Opće je poznato kako Republika Hrvatska tehnološki zaostaje za Europskom unijom u kojoj obrtnici i male tvrtke u proizvodnji isključivo koriste CNC strojeve. U nas je to još uvijek prava rijetkost u velikim gospoda-rskim sustavima. Radi se o visoko produk� vnim strojevima tako da

jedan CNC stroj zamjenjuje deset klasičnih, dok jedan programer i operater može opsluživa� više CNC strojeva. Jednom napravljen program može se nebrojeno puta koris� � bez pomoći čovjeka. Dakle, računalo dobrim dijelom preuzima ulogu čovjeka.

Dosadašnja iskustva u edu-kaciji računalnih tehničara

u strojarstvu su vrlo dobra te smo prepozna� na županijskoj i državnoj razini, a slijedom toga uključeni u incijalni program ro-

bo� ke – zajedno sa svega če� ri škole u Hrva-tskoj. Budući da nove tehnologije vrlo brzo napre-duju (dvije do tri godine), naše upravljačke je-dinice EMCO-F1 i COMPAKT5 su pomalo zastarjele. U međuvremenu

se pojavila treća generacija upravljačkih jedinica koje su dobile najveće tehničke škole u Repub-lici Hrvatskoj. Reakcije učenika su veoma pozi� vne i stoga nerijetko višak slobodnog vremena provode upravo u ovom kabinetu. Izrada programa zah� jeva krea� vnost i tehnologičnost, a svaki stavak se može provjeri� na simulatoru. Kad je program gotov, slijedi transfer programa pomoću interface veze na upravljačku jedinicu, tes� ranje programa, a nakon toga računalo preuzima upravljanje strojem dok se čovjek može bavi� drugim po-slovima. Kako smo prošle školske godine uselili u novi dio zgrade, ušli smo u program opremanja od strane Ministarstva prosvjete, znanos� i športa RH, tako da usko-ro očekujemo najnoviju generaciju CNC strojeva. Voditelj ovog kabi-neta je prof. Ante Parčina koji nas je o svemu navedenom podrobno informirao.

Uredništvo

KABINET ZA NOVE TEHNOLOGIJE

Voditelj kabineta prof. Ante Parčina

Proizvodi kabineta za nove tehnologije

15KAIROS

ALBUM

IV.a - hotelijersko-turistički tehničar (razrednica: prof. Renata Knežević)

IV.b - hotelijersko-turistički tehničar (razrednica: prof. Anita Grga)

16 KAIROS

ALBUM

IV.e - elektrotehničar (razrednica: prof. Silvana Jurić)

IV.f - računalni tehničar u strojarstvu (razrednica: prof. Marija Domić)

17KAIROS

ALBUM

III.c - konobar (razrednica: prof. Sanda Baturina)

III.d - kuhar (razrednica: prof. Lucija Škrlj)

18 KAIROS

ALBUM

III.g - instalater grijanja i klimatizacije / tokar / graditelj metalnog broda (razrednik: prof. Dragan Medar)

Maturanti na izletu u Zadru (2. svibnja 2008. godine)

19KAIROS

AKTUALNO

U novom dijelu školske zgrade SSŠ "Blaž Jurjev trogira-nin" početkom travnja ove godine otvorena je višenamjenska multi-medijalna dvorana, a nalazi se u jugoistočnom dijelu, djelatnicima i učenicima poznata kao dvorana broj 6.

Računalnu opremu koja se sastoji od 16 računala fi na-nciralo je Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i sporta RH u vrijednosti od 160.000,00 kuna, a sredstva za namještaj i ostalu opremu osigurala je Županija splitsko-dalmatinska. Uz navedeno, u dvorani se nalazi: televizor, DVD, HiFi linija, LCD projektor, printer, skener, fax, fotokopirni aparat... Uokolo su vitrine s knjigama, otprilike 3.000 naslova lektire i stručne literature.

Ovaj vrijedni prostor koji se prostire na 150 metara četvornih koriste i učenici i profe-

sori. U prvom redu, to je školska knjižnica (preseljena iz starog dijela koji će se nadalje koris-titi kao arhiv te za Carnet) i tu učenici mogu posuđivati knjige za lektiru, a ujedno je koristiti i kao čitaonicu. U njoj se održava nastava iz nekih predmeta, sa-tovi razrednika, različite izvan-nastavne aktivnosti, priprema se za natjecanja, održavaju semi-nari, predavanja, sastanci, pro-jiciraju fi lmovi... U sklopu ovog prostora nalazi se čajna kuhinja i

sanitarni čvor.Profesori dvoranu koriste za

održavanje sjednica razrednih i Nastavničkog vijeća, a razre-dnici za unos podataka o svom razrednom odjelu u tzv. E-mat-rice te za inventuru udžbenika kod učenika I. razreda u tekućoj školskoj godini. - U planu je da se u višenamjenskoj dvorani orga-

niziraju i izložbe, priredbe, tribine i razne radionice, ističe ravnatelj Ivan Grga.

Dvoranu broj 6 posebno vole učenicvi koji svaki slobodni tre-nutak provode u njoj pripremajući seminarske radove, maturalne radnje ili koriste slobodno vri-jeme za pretraživanje po Inte-rnetu.

Dragan Alajbeg IV.e

VIŠENAMJENSKA DVORANA

Knjižnica sa računalnom opremom

Ravnatelj Ivan Grga

U školskom listu se često piše o sports-

kim uspjesima polaznika škole "Blaž Jurjev Trogira-nin". Vođen tom činjenicom želim ne samo spomenuti, već i istaknuti jedan sportski fenomen.

Naime, ovogodišnji maturanti IV.e raz-

reda u odbojci su već dvije prethodne godine bili prvaci Škole. U svibnju će se održati ovogodišnje prvenstvo na kojemu se s realnim optimi-zmom očekuje da ponovno budu prvaci - treći put zare-dom jer su se pokazali daleko boljima od protivničke ekipe. Našem IV.e pobjeda će za-sigurno uljepšati zadnje dane srednjoškolskog obra-zovanja.

Pozivam sve učenike i djelatnike Škole

neka dođu u dvoranu "Vinko Kandija" bodriti viceprva-ke. Naravno, ne smijem zaboraviti nabrojiti devet veličanstvenih: Marko Babić, Marko Mašće, Ivan Jurić-Ćivro, Ivan Banić, Mario Petrović, Dario Šimera, Damir Mišetić, Vinko Čarija i Joško Bašić.

Na kraju želim kazati samo: "Bravo momci,

samo tako naprijed!"

Dragan Alajbeg IV.e

GENERACIJA ZA POBJEDE

20 KAIROS

NATJECANJA

Na razini Hrvatske održano je u Splitu regionalno

natjecanje 27. veljače o. g. na ko-jemu su sudjelovali predstavnici če� riju regija, a cijela je Dalmacija predstavljala jednu regiju. Bile su zastupljene sljedeće hotelije-rsko-turis� čke discipline: disciplina 7 – poslovanje recepcije hotela; disci-plina 8 – poslovanje putničke agen-cije i disciplina 9 – predstavlja-nje turis� čkog odredišta. Državna ra-zina natjecanja Gastro 2008 održana je u Poreču od 2. do 5. travnja o. g. gdje su sudionici po disciplinama pokazali svoja znanja i umijeća 3. i 4. travnja u hotelu Paren� umu. U disciplini 7 iz naše škole natjecao se Danijel Balek, 4.a – mentor prof. Nada Grga i u disciplini 9 – predstav-ljanje turis� čkog mjesta (des� nacije) Tea Parčina-Rešić 4.a – mentor prof. Azra Parčina-Rešić, tj. njena majka.

Do� čne škole su mogle pri-javiti jednog učenika i

jednog mentora za svaku od nave-denih disciplina (7, 8 i 9). Učenik se opredjeljuje za jedan strani jezik od če� ri ponuđena (engleski, njemački, talijanski i francuski), a slučajnim odabirom, tj. izvlačenjem na licu mjesta, formiraju se � movi (ekipe) koji će se natjeca� . Ekipu u disci-plini 7 (8) činila su dva učenika iz različi� h škola koji su trebali simu-lira� određenu situaciju na rece-pciji ili agenciji, gdje je jedan učenik gost (klijent), a drugi je repcionar (službenik agencije). Slijedi zamjena uloga i ponavljanje simulacije na stranom jeziku. U disciplini 9 ekipu čine tri ili če� ri učenika iz različi� h škola koji predstavljaju Poreč kao turis� čko odrediše na hrvatskom i jednom stranom jeziku.

Pritom je Tea Parčina-Rešić osvojila drugo mjesto

te dobila srebrnu medalju, na žalost samo ju je 0,5 bodova dije-lilo od prvog mjesta. Budući da je predstavljajući našu školu pos� gla tako sjajne rezultate, htjeli smo ču� kako je doživjela svoj uspjeh.

Tea, kako si se pripremala za

natjecanje?Prikupivši svu potrebnu liter-

aturu, polako sam učila, a moja me mentorica povremeno ispi� vala.

Kako je organizirano natje-canje?

Natjecanje je zamišljeno na način formiranja � mova od troje učenika iz različi� h škola koji imaju jedan dan kako bi osmislili sadržaj same prezenacije, tj. način na koji će turis� čka des� nacija, u ovome slučaju Poreč, bi� predstavljena turis� ma što zanimljivije, a pritom moraju bi� zadovoljeni svi kriteriji struke. U mom � mu su bile Mila Erak iz Šibenika te Ma� ja Ljuba iz Pule. Samu prezentaciju smo os-mislile u obliku televizijske emisije u kojoj sam ja izlagala svoj dio u pot-punos� na engleskom, a moji kolege na hrvatskom jeziku. Da smo u tome i uspjeli, govori sama činjenica što nam je zlato pobjeglo za pola boda. No, ja sam i sa srebrom više nego zadovoljna.

Jesi li iznenađena pos� gnućem i kako se osjećaš poslije uspjeha?

Kako se radi o � mskom radu, lutrija je bila tko će zajedno s tobom radi� i koliko ćemo dobro koordini-ra� , uzevši u obzir činjenicu da smo

se u Poreču tek upoznali. Bila sam sigurna u svoje sposobnos� znajući koliko sam truda uložila, stoga i nisam bila pretjerano iznenađena uspjehom jer sam ga na neki način od same sebe i zah� jevala. Doživljavala sam to kao posao koji treba obavi� , a ne kao natjecanje. Naravno, nakon što sam saznala re-zultate bila sam presretna i ponosna što sam mogla predstavlja� svoju školu na državnoj razini.

Tko su bili sudionici natje-canja?

Natjecanje ima međunarodni karakter te su uz učenike turis� čkih škola iz Hrvatske sudjelovali i učenici iz Danske, Austrije, Mađarske te Bosne i Hercegovine.

Jesi li imala tremu pred natjecanje?

Tremu sam imala na Županijskom natjecanju. Ipak, to je bio moj prvi susret s takvom vrstom natjecanja, dok je na Državnom bila posve druga priča. Kada sam bila upoznata s cijelim protokolom, trema je najednom nestala kad je sve otpočelo.

MEĐUNARODNI GASTRO 2008

Tea Parčina-Rešić sa srebrnom medaljom

Prof. N. Grga, Tea i prof. A. Parčina-Rešić

21KAIROS

NATJECANJA

Kako se osjećaš s obzirom da su � oba roditelja djelatnici naše škole, tj. profesori?

Ne smatram to ni prednošću ni manom. S izazovima se suočavam sama, ali uvijek je dobro zna� da su � roditelji tu, “pri ruci”, pogotovo kada trebaš nešto sitniša za kavu.

Odlična si učenica, što te po-taknulo da se upišeš u ovu školu? Bi li ju preporučila novim naraštajima?

Kako sam još od malih nogu bo-ravila u prostorijama ove škole, raz-vila sam neku vrstu simpa�je prema samoj ustanovi i ljudima koji rade u njoj, a kada je došlo vrijeme za upis, shva�la sam da mi može pruži� ade-kvatno obrazovanje koje bih stekla i u nekoj drugoj školi. Novim gene-racijama bih svakako preporučila ovu školu iz više razloga - osim što ima izvrsne profesore, pruža uv-jete za obrazovanje koji su zasig-urno jedni od najboljih u Hrvatskoj. Učionice su u potpunos� opremljene što olakšava i poboljšava rad i profe-sora i učenika.

Koji su � predme� najdraži?Nisam nikad voljela odjeljiva�

predmete na najdraže i najgore. To ovisi o mnogo stvari. Moji interesi se

�jekom života, pa tako i školovanja, mijenjaju te se i “ljubav” prema predme�ma mijenja. Ako redovito radiš, svaki � predmet može bi� najdraži.

Ti si sad maturan�ca, što namjeravaš studira� i gdje?

Najvjerojatnije ću studira� eng-leski i francuski u Splitu na Filozo-fskom fakultetu. No, nikad se ne zna - možda se predomislim u zadnji tren.

Hoće li � nedostaja� ova škola i trenuci koje si ovdje provela?

Srednja škola kao ustanova mi neće nedostaja�. Nedostajat će mi osobe s kojima sam �jekom če�ri godine dijelila školske klupe te pro-fesori i koliko-toliko bezbrižni dani koje sam provodila unutar nje.

Imaš li hobije? Pišeš li pjesme?Pjesme sam pisala kada sam

bila mlađa, a u međuvremenu se interes za takvu vrstu stvaralaštva izgubio. Volim putova� i upoznava� nove kulture što sam naslijedila od svoje majke, a s vremenom je ta ljubav prema novim vidicima post-ala i jedna vrsta hobija.

Naravno, osim tebe, tko je još zaslužan za pos�gnute rezultate?

Osim mene, za pos�gnute rezu-ltate prvenstveno je zaslužna moja majka i mentorica, prof. Azra. Za-hvalna sam svojoj mentorici, kao i ostalim profesorima, na razumi-jevanju što su me oslobodili ispi�-vanja za vrijeme natjecanja.

Što je sve uključivala nagrada za osvojeno drugo mjesto?

Dobila sam srebrnu medalju, monografiju Eufrazijeve bazilike, godišnju pretplatu na časopis “Tur-izam plus”, priznanja i diplomu te bodove za upis na fakultet. I ono najvažnije, stekla sam nove prijatelje i sklopila nova poznanstva.

Kako provodiš slobodno vri-jeme?

Slobodno vrijeme najradije pro-vodim u opuštanju gledajući dobar film, čitajući, slušajući glazbu ... Za-

nima me i novinarstvo pa ponekad pišem i kri�čke osvrte ili priče.

Kakvu glazbu voliš?Ne slušam samo određeni žanr

glazbe. Ako mi se nešto svidi, nasta-vljam to sluša� i nadalje, bilo da se radi o rap-u, pop-u ili nekoj drugoj vrs� glazbe. Jedino cajke ne slušam, smatram da takva vrsta glazbe i nema nekakve vrijednos�.

Što misliš, hoće li novouređena škola pridonije� uspješnijem učenju i ugodnijem boravku u školi?

Svakako, modernizacija škole zasigurno će privući nove generacije kojima tehnologija nije stran pojam i koji se njome svakodnevno služe. Sama činjenica da im to ova škola može ponudi� veliki je plus, a uz to i prijenos informacija je mnogo brži i učenje olakšano.

Gdje se zamišljaš za 15 go-dina?

Hehehe, ne znam ni gdje ću bi� sutra, a kamoli za 15 godina. Nikad se ne zna na koji će me put život odves�. Želje su jedno, no stvarnost je drukčija.

Kako izgleda tvoj izlazak u grad?

U zadnje vrijeme imam mnogo obveza pa baš i ne izlazim često, ali kad iziđem, to je obično s društvom na piće i ples ili pak u kazalište ili kino - ovisi gdje nam se tu večer ide. Sve biva potpuno spontano i bez nekakvih velikih dogovora tjedan dana unaprijed.

Razgovarala: Josipa Grozdanić III.a

Tea i ravnatelj Ivan Grga

Mila Erak, Tea, prof. Azra i Matija Ljuba

22 KAIROS

NATJECANJA

Mobilni se roboti kreću u pros-toru što znači

da imaju sustave za pokre-tanje, prepoznavanje oko-line i određivanje relativnog položaja. Postoji mnogo različitih vrsta mobilnih ro-bota, a razlikuju se po građi sustava za pokre-tanje, navođenje i slično. Razlikujemo mobilne ro-bote pokretane kotačima, nogama, podvodne ro-bote itd. Dijele se na: au-tonomne mobilne robote i teleoperacijske mobilne ro-bote. Autonomni mobilni ro-boti razlikuju se od teleope-racijskih mobilnih robota po razini sposobnosti samosta-lnog izvođenja zadatka. Radni zadaci mobilnih robota uve-like se razlikuju od radnih za-dataka industrijskih robota. U početku te razlike se nisu toliko uočavale, ali jačanjem industrijske robotike, razvi-jali su se i mobilni roboti. Od pedesetih do sredine osam-desetih godina ovoga stoljeća, mobilna robotika se svrstav-ala u podskupinu industrijske robotike. Ali od sredine osa-mdestih godina se mobilna robotika počinje izdvajati u sa-mostalnu, prije svega znanst-venu disciplinu, koja se, za razliku od industrijske robotike, temelji na iskustvima bioloških istraživanja građe i ponašanja živih organizama.

Robotika je znanstveno - tehnička disciplina čiji

je cilj izradba i unapređivanje robota, automatiziranih stro-

jeva ko-

jima upravlj-aju elektronička računala pomoću upravljačkog pro-grama i informacija primljenih preko elektroničkih osjetila - senzora.

Značajke suvre-menih robota

Samostalnost u radu: primjenom senzora i upra-vljanjem pomoću računala, robot potpuno automatski (sa-mostalno) izvodi postavljene radne zadatke.

Reprogramabilnost: mo-gućim izmjenama programa, isti robot može obavljati različite radne zadatke.

Ove karakteristike omo-gućavaju robotima veliku primjenjivost, učinkovitost te preciznost i brzinu u radu.

Robotika u našoj školi

Naša škola sudjeluje u susretima LIGE KU-

MPANIJE što p o d r a z u m i -jeva druženje učenika i s t u d e n a t a

pet hrvatskih škola:

1. Genesis - Srednja stru-kovna škola „Blaž Jurjev

Trogiranin.“ Učenici: Alen Čaljkušić, Ivan Grga, Vjekoslav

Fištrović. Mentor: prof. Petar Pilić.

2. Robo-ruđer Crew - Tehnička škola Ruđera

Boškovića. Učenici: Božidar Matasić, Goran Turčić i Miroslav

Vavra. Mentori: prof. Ognjen

Čučković, prof. Neven Maleš i prof. Goran Nuskern.

3. SPLIT-TEH - Tehnička škola Split.

Učenici: Toni Grubišić, Ivan Koncani i Dino Pavlić.

Mentor: prof. Vicko Marušić. 4. Stroters - Strojarska tehnička škola Osijek.

Učenici: Petar Čoklo, Antonio Mikulić i Hrvoje Stipanović. Mentor: prof. Mario Slivka. 5. T35L4 - I. tehnička škola

Tesla. Učenici: Dino Jović, Filip Kovačić-Popov i Christian

Chouri. Mentorica: prof. Andrea

Štancl.

ROBOTIKA

23KAIROS

NATJECANJA

Svaka pojedina škola ima svog robota, a

predstavljaju je tri učenika. Susreti se uvijek organiziraju na drugoj lokaciji tako da svaka navedena ustanova ima priliku biti domaćin. Ide se redoslijedom: Zagreb, Osijek, Zagreb, Trogir te natjecanje u Zagrebu. Split smo nažalost morali preskočiti radi uskrsnih praznika.

Sa svakim susretom za-daci postaju sve teži i dolaze u većem broju. Pripreme za pojedini susret traju otprilike 15 dana, učenici se doista moraju truditi da budu što bolji kako ne bi ispali iz konkre-ncije. Zasad se pokazao velik interes za robotiku na našim prostorima te se nadamo kako će se to zanimanje proširiti na veći broj učenika. Programi-ranje se vrši na programskom jeziku JAVA, a piše se preko programa RoboProject JDE. Učenici svih 5 škola kažu: “Kad jednom shvatis logiku programiranja, zadaci se ne

doimaju tako teškima.“Dosad su održani susreti u

Osijeku, dva puta u Zagrebu, a sljedeći će biti u Trogiru 24.5. 2008. koji je ujedno i po-sljednji jer nakon njega slijedi natjecanje u Zagrebu.

Na prvom susretu u Zag-rebu imali smo dva zadatka: trebali smo programirati koo-rdinaciju robota; na drugom koji se održao u Osijeku dobili smo također dva zadatka čijim smo rješavanjem trebali poka-zati sposobnost pogramiranja s infracrvenim senzorima, a na trećem susretu u Zagrebu dočekala su nas tri zadatka koja su obuhvaćala sve se-nzore i koordinacije robota.

Svi sudionici natjecanja ROBOTIKE pokazali su izni-man uspjeh i talent te su se

priključili sudjelovanju radi ljubavi prema tehnologiji, a svakim daljnjim druženjem može se vidjeti napredak u području robotike.

SSŠ «Blaž Jurjev Trogi-ranin» pokazala je iznimno znanje na području robotike. Ovo je prvi naraštaj koji je sudjelovao na natjecanju te se nadamo kako će iduće gene-racije biti uspješnije od nas, a naš trud biti njihov oslonac u daljnjem razvoju znanja iz robotike.

Vjekoslav Fištrović IV.f

Od 5. do 9. ožujka ove godine u Splitu,

na Žnjanu održan je Gas-tro-sajam na kojemu su se natjecali najbolji barmeni

i učenici koji su spravlja-li koktele. Tu su mnogi mladi barmeni pokazali svoje vještine, a nazočni su mogli probati sve pri-premljene napitke. Bar-meni su koktele radili po vlastitim receptima, a po-bijedio je Jure Vojković.

Na ovo natjecanje su bili upućeni učenici

konobari naše škole, i to prvog dana - u srijedu, učenici drugog, a u subotu učenici trećeg razreda. Us-prkos tmurnom i kišovitom vremenu, navedeni učenici su pratili tijek natjecanja koje je za njih bilo eduka-tivnog karaktera.

Boško Žuljević II.c

GASTRO-SAJAMBARMENA

24 KAIROS

NATJECANJA

U Tehničko – industrijskoj i obrtničkoj školi u Čakovcu 17. i 18. travnja 2008. godine održano je natjecanje tokara na razini države na kojemu je iz SSŠ «Blaž Jurjev Trogiranin» sudjelovao Joško Bilić, učenik III.g razreda.

Natjecanje se sastojalo od teori-jskog i praktičnog dijela; za prvi dio učenika je pripremao prof. Ignacije Jadrić, a za drugi dio prof. Nenad Zanze.

U praktičnom dijelu naš je učenik bio prvi, za razliku od teorijskog u kojemu se nije pokazao u najboljem svjetlu te je od 15 sudi-onika zauzeo četvrto mjesto.

Evo što nam o svemu kaže Joško Bilić:

- 16. travnja ove godine me-ntor Zanze i ja krenuli smo prema Čakovcu. Dug je put bio pred nama, više od 500 km autocestom. Odsjeli smo u hotelu «Park» gdje nas je ljuba-zno dočekao domaćin natjecanja. Sobu sam dijelio s učenikom iz Zagreba – ni na kraj pameti nam nisu bili Hajduk i Dinamo, sve priče su se svodile na ono što nas sutra čeka. I jedan i drugi se nadamo i očekujemo što bolji rezultat.

17. travnja. Od nastavnika pri-

mam posljednje upute, dao mi je niz korisnih savjeta, a sad je na meni red – moram se osloniti na svoju glavu i ruke. Nakon napisanog testa iz teorije, osjećam olakšanje i zadovoljstvo, iako sam mogao biti i bolji. Praktični dio radim u po-sljednjoj grupi, a slobodno vrijeme provodim u radionici. Uzbuđenje je prisutno, ali moram se sabrati i prići stroju, a bitka u stotinkama milime-tara i minutama je započela. Pobije-dio sam i stotinke i minute. Sretan sam odlazeći u hotel na zajedničku večeru.

Sljedeći dan, 18. travnja, predviđen je za obilazak nekoliko poduzeća. Ugodno sam iznenađen primjenom novih tehnologija, ekološkim pristupom, predanošću i radišnošću ljudi. U sklopu jednog poduzeća je restoran gdje je priređen objed i proglašenje rezultata. Već sam znao, ali sada je i službeno potvrđeno - osvojio sam četvrto mjesto. Miješa se u meni i veselje i tuga, jer samo dva boda dijele me od prvog mjesta. Na kraju ipak pre-vladava zadovoljstvo: četvrti sam u Hrvatskoj.

Joško Bilić III.g

DRŽAVNO NATJECANJE TOKARA

U drugom polugodištu školske godine 2007./2008. održana su

sportska natjecanja na kojima su učenici naše škole opet testirali /u raznim sportovima/ svoje sportske kvalitete. Moram naglasiti kako su ravnopravno sudjelovale muške i ženske ekipe.

Održano je Gradsko natjecanje između dviju trogirskih srednjih

škola. Naša se škola natjecala u ru-kometu (muška i ženska ekipa), odbojci (muška i ženska ekipa), košarci (muški) i nogometu (muški). Odmjeravajući snage s protivničkim timovima, iz naše škole pobjedu su odnijele muška rukometna momčad, muška i ženska odbojkaška postava te se plasirale na Zonsko natjecanje.

Sva tri tima su na sreću svla-dala i protivnike sa Zonskog

natjecanja, tj. učenike Gimnazije - Sinj što ih je odvelo još jednu stubu više – do Županijskog natjecanja srednjih škola (rukomet muški) koje je održano u Splitu 14. travnja 2008. Naši mladi rukometaši izborili su prvo mjesto te osvojili medalje i osigurali mjesto na poluzavršnom Državnom natjecanju koje je održano u Splitu 21. travnja. Rukometaši SSŠ „Blaž Jurjev Trogiranin“ su pritom osvojili pohvalno treće mjesto, ali to nije bilo dovoljno za plasman u fi nale jer samo ekipa koja izbori prvo mjesto dobiva mogućnost igre u samoj završnici.

Iz tehničkih razloga, nakon Zo-nskog natjecaja, muška i ženska

odbojkaška postava su odustale od daljnjeg sudjelovanja u sportskim akti-vnostima na županijskoj i državnoj ra-zini.

P o svemu sudeći, u našoj školi je ove godine rukomet zauzeo

titulu najuspješnijeg sporta zahvaljujući ambicioznim dečkima! Čestitamo!

Ana Marić IV.b

SPORTSKA ZBIVANJA

Rukomet: "Strukovna" - "Gimnazija"

25KAIROS

AKTUALNO

Nakon kraćeg planiranja, učenici IV.e razreda /zani-manje elektrotehničar/ o� šli su 22. travnja ove godine u posjet hidoelektrani Zakučac. U ranim jutarnjim sa� ma okupili su se na parkingu iznad Sportske dvorane «Vinko Kandija». Prikupili su potrebni novac i krenuli u pratnji profesora Filipa Tironija i profesorice Mirjane Radić, a u Solinu im se pridružio i profesor Goran Krnić.

Putovanje do Omiša potrajalo je oko 40 minuta. Došavši ispred hidroelektrane Zakučac, učenici su se malo protegnuli fotografi rajući guske na vodi. Ubrzo je bio dopušten ulaz u hidroelektranu te je IV.e smješten u dvoranu gdje je s vodičem gledao fi lm o ovoj električnoj centrali. Hidroelektrana je naime postrojenje koje ene-rgiju vodotoka pretvara u električnu energiju. Zakučac dobiva vodu za pogon s brane Prančević koja je od samog postrojenja udaljena desetak kilometara, a prema svom obliku i dimenzijama pripada skupini visokih brana. Po snazi i proizvodnji električne energije, ovo je najveće postrojenje u slivu rijeke Ce� ne. Gradnjom betonske brane ostvaren je akumulacijski bazen volumena 6,8 milijuna m3. Kroz dva dovodna tunela i če� ri tlačna cjevovoda voda se dovodi do podzeme strojarnice u kojoj su ugrađena če� ri agregata.

Hidroelektrana Zakučac ima veliku proizvodnju električene energije i zbog svog visokog korisnog pada od 250,4 m. Prosjek godišnje proizvodnje je oko 1770 GWh, dok je instalirana snaga elektrane 486 MW, tako da je od nje veća samo nuklearna elektrana Krško. Stro-jarnica hidroelektrane Zakučac je u procesu revitalizacije te zbog toga učenici nisu bili u mogućnos� razgleda� taj dio postrojenja. Uspjeli su vidje� dispečerski centar s ko-jega se upravlja cjelokupnim postrojenjem. Nakon toga su se naši elektrotehničari, maturan� upu� li prema au-tobusu i krenuli u Trogir obogaćeni još jednim stručnim iskustvom.

Dragan Alajbeg IV.e

POSJET HIDROELE-KTRANI ZAKUČAC

Jutro kao i svako drugo, osim što s vjeroučiteljem putujemo u Knin na susret mladih kojega će činiti zajednička molitva i postizanje unutarnjeg mira. U autobusu smo molili i pje-vali.

Kada smo stigli, ugledali smo mnoštvo mladih koji su željni mira, molitve i prijateljstva. Počelo je upoznavanje, a zatim smo otišli na svetu ispo-vijed. Crkva se naglo punila te je otpočelo misno slavlje koje je predvodio nadbiskup i metropolit splitsko – makarski msgr. Marin Barišić u konce-lebraciji sa šibenskim biskupom Antom Ivasom. Bilo je prekrasno i svi smo pjevali kao jedan.

Kasnije je trebalo poći na tvrđavu, ali... Mi smo bili toliko gladni, kiša je rosila pa je odlu-ka pala – idemo nešto pojesti. Koga briga za tvrđavu! Otišli smo u restoran «Lovac» kojeg nam je preporučio naš Jozić. Sjeli mi i naručili pizze kad, vidi čuda, konobar nam kaže da nema dovoljno tijesta. Ma, zamisli?! Ništa zato. Kupili smo koliko ih je bilo na raspolaganju i sve to bratski podijelili. Šalili smo se, koliko-toliko najeli i uputili se nekamo na kavu.

Zaboravili smo na vrijeme, kadli vjeroučitelj Duško bane na vrata kafi ća... Pomislili smo – go-tovo je, sad smo ga naljutili, a on ništa, kao da je sve u najboljem redu. Bio je i on mlad pa nas razumije. Dolepršali smo s raznih strana, okupili se i krenuli autobusom kući. Pri povratku smo predahnuli uz još jednu kavicu.

Sve u svemu, izlet je bio odličan. Više od očekivanog. Druženje, smijeh, molitva. Ima li što ljepše?! Da, ima. Ljubav!

Anamarija Petrović IV.b

MATURANTI U KNINU

26 KAIROS

MODA

Drage djevojke!

Modni trendovi za proljeće/ljeto 2008. do-nose mnogo toga poznatog, već viđe-nog!

Nešto pomalo zaboravljeno i nešto obnovljeno te uz pokoju svježu nado-punu moći ćemo nositi odjeću iz nekih prošlih vremena i pritom biti u trendu - što znači da se moda i ove sezone uspješno reciklira.

Etno motivi, roke-rski stil i romantika za ovo proljeće i ljeto - defi nitivno su IN. Ljeto nam je iznimno važno godišnje doba, vrijeme

kada želimo izgledati što ljepše, imamo duge praznike,

druženja tijekom dana i dijela

noći, izlaske i već nam je aktualno u mislima, a s njim dolaze i slatke muke

oko izbora t r e n d y k r p i c a . H a l j i n e ,

cipele i tor-bice ne moraju biti kričavih boja da biste izgledale privlačno i bile u trendu. Pokoji

sofi sticirani detalj poput nabora ili cvijetnog

uzorka, učiniti će vaš outfi t profi njenim.

Ovo proljeće ne može proći bez suknji i suknjica jer znamo da je taj odjevni pre-dmet svoju popula-rnost stekao još u 19. stoljeću naglašavajući status nezaobilazne odjeće žene Zapada. Imao je mnogo us-pona i padova, ali, unatoč svemu i dan-danas to je dražesni, ženstveni i profi njeni dio odjeće pri samom vrhu popisa.

Dakle, važno je znati: valja iskoristiti što god je u ponudi. Svaka cura zasigurno u svojoj garderobi ima

PROLJEĆE – VRIJEME JE ZA PROMJENU

razno-razne traperice, u svim bojama trapera, koje se mogu kombinirati s majicama priro-dnih, nježnih i veselih boja.

Uz to, pokoji dodatak u obli-ku šala, pojasa, kožne torbe i naravno - nezaobilaznog na-kita, bit ćete mladenački, ali ukusno i ženstveno odjevene i ukrašene. Ničeg previše, ničeg premalo, prirodno. Pridodamo li nježni, svježi make up pa-stelnih, svijetlih nijansi, ostva-rit ćete PUN POGODAK!

Zato, drage moje, umje-reno i ženstveno!

Stephanie Mirjam Ilak II.b

Ivana Lučić I.c

27KAIROS

GLAZBA

Glazba je oduvijek bila dio sva-kodnevnoga života ljudi, posebno današnjih mladih koje viđamo u najrazliči� jim situacijama sa slušalicama u ušima. Među� m, ono što slušamo svjesno ili ne-svjesno utječe na naš život. Mladi se često znaju procjenjiva� prema vrs� glazbe koju slušaju pa se grupiraju u klanove. Ipak, ima onih kojima to nije važno jer shvaćaju da ne razmišljaju svi na jednak način pa tako i ne moraju sluša� istu glazbu. Najpopularniji glazbeni s� lovi među mladima su: ROCK, PUNK, METAL, HIP-HOP, RAP, TURBOFOLK...

Postoje i oni koji slušaju samo domaću glazbu pa

je i ona zastupljena među nave-denim vrstama. Evo kraćeg pri-kaza osobina pojedinih glazbenih žanrova.

PUNK

Glazba buntovnog karaktera koja se obraća mlađim ljudima čija su odjeća, jezik i ponašanje izazov tradicionalnom ukusu. Pankere se izgledom prepoznaje po odijevanju različi� h košulja, starki, itd. Popularni bendovi su Green Day, Sex Pistols...

METAL

Postoji više vrsta metala: heavy metal, trash metal, black metal, new metal...Poznate grupe su System of a Down, Me-tallica, Slipknot, Iron Maiden...Ljubitelji metala uglavnom nose crnu odjeću te su pozna� po dugoj kosi.

ROCKOvo je uglavnom dinamičnija

glazba s izrazi� m ritmom. Ljubi-telji rocka vole kožnjake i stare traperice, jeans odjeću i sl. Mladi i danas rado slušaju legendarne Beatlese, The Rolling Stonese, U2 itd.

GRUNGEGrunge ima osobine rocka i

punka, a najpozna� ji predstavnici su Nirvana, Alice in Chains, Mu-dhoney itd. Ovaj žanr je bio popu-laran u drugoj polovici devede-se� h, ali je mladi i dalje slušaju, pogotovo grupu Nirvana.

POP

Pop je lakša glazba s izraženim plesnim ritmom. Ovaj � p glazbe prevladava na radiopostajama,

a najviše je zastupljena prema ukupnoj prodaji nosača zvuka. Kraljicom popa zovu Madonnu, a slušaju se još i Shakira, Beyonce, Jus� n Timberlake, J.Lo...

TURBOFOLKOvaj � p glazbe se ili obožava

ili mrzi. To su, popularno nazvani, narodnjaci. Hrvatska mladež sve više počinje sluša� turbofolk, koliko god se tome suprotstavl-jali njihovi roditelji. Najpozna� ji predstavnici su: Mile Ki� ć, Indira, Seka Aleksić, Bojan Bjelić...

DOMAĆA GLAZBANaravno, nismo zaboravile

ni na domaću glabu u kojoj ima kvalitetnog rocka, popa, rapa... Pozna� ji predstavnici su: Lana, Toni Ce� nski, Daleka Obala, Karma...

Nikolina Berić & Ivana Bekavac I.a

ŠTO SE SLUŠA U NAŠOJ ŠKOLI?

28 KAIROS

PUTOVANJA

MATURALNO PUTOVANJE GENERACIJE 2007./2008.

Nakon dugo željenog kraja nastavne go-dine, bližio se dan od-

laska na putovanje koje smo svi iščekivali kao Mesiju od samog početka srednje škole.

Nakon dugih i neprospa-

vanih noći krenuli smo iz Trogira. Možda smo previše očekivali od samog početka pa su prvi sati prolazili dosadno i napeto. Vje-rojatno je razlog tome bilo i to što se nismo vidjeli mjesec dana. Ali ukočenosti je brzo došao kraj kada su Kaća i Mia razbile na-petost i „podigle“ raspoloženje pjesmom te raspjevale ostatak društva uvijek spremnog za akciju. U takvom ozračju stigli smo i na prvo odredište: Veronu. Nakon šetnje gradom Romea i Julije, nastavili smo putovanje prema Francuskoj. Boravile smo u „Lucinom stanu“ (ipak je to Francuska!!). Noć u Cannesu začinile smo s malo balkanske (ne)kulture među uštogljenim Francuzima. Nipošto ne smijemo izostaviti vino jer biti u Francu-skoj, a ne popiti čašicu vina, po-tpuno je nezamislivo.

O narednih pet dana prove-denih u Španjolskoj moglo bi se

pisati danima. Teško se može opisati riječima odlazak na visinu od 95 m gdje se želudac okreće naopako. Iako je Port Aventura u potpunosti opravdala naša očekivanja, želja za adrenalinom samo je još više rasla. Jednako

strahovito i uzbudljivo bilo je i ku-panje u Loretu de Maru ili, bolje rečeno, borba s valovima pri kojoj je Krešo iz 4. f izgubio kupaće, a Miu su poprilično dugo izvlačili iz mora dok smo se nas dvije naslađivale s pješčane plaže.

Jedno od najvećih iznenađenja bila je viteška večera. Pravi dokaz da se tu može i te kako najesti bila je Kaća koja je pojela sve što je bilo ponuđeno, a da pritom nije ni za-mijetila predstavu koja se odvija ispred nje. Najluđi noćni provodi

bili su u diskoklubu Hollywood. U ritmu Justina Timberlakea i ostalih manje poznatih izvođača plesalo se do ranih jutarnjih sati. Bilo je tu svega i svačega. No, ono što zasigurno smijemo izd-vojiti bilo je: Banovo uzaludno očijukanje s konobaricom, Majina napojnica od 15 €, potjera za Ha-sinom pidžamom, Baličkino spa-vanje usred najvećih zbivanja...

Kako ne biste mislili da smo se samo zabavljali, bilo je tu i „sportskih aktivnosti“. Naime, posjetili smo svima poznati sta-dion u Barceloni Nou Camp što je najviše razveselilo našeg ra-zrednog Ronaldihna, tj. Danijela Baleka.

Nakon Marinelanda, prospa-vanog Flamengo showa, usli-jedio je povratak kući u pra-vom španjolskom stilu. Veselo okruženje nije mogla odbiti ni naša „španjolska mama“, profe-sorica Azra, te usprkos neispa-vanosti i gubitku glasa posljedni sati provedeni su raspjevano, no bilo je i suza...

Na kraju možemo samo reći kako je ovo maturalno putovanje bilo jedno od najljepših doživljaja u našemu životu koji zasigurno nećemo nikada zaboraviti .

Katarina Ćosić & Lucija Bojkić IV.a

29KAIROS

RAZBIBRIGA

VODORAVNO:1. Nagrada koju dobiva zvonar za svoj rad2. Latinska riječ u drugom jeziku3. Grčki kršćanski apologet4. Čokot; Pisac Tomislav5. Australski medvjedić; Boksač Rusevski6. Smočnice; Astatin7. Plod kukuruza sa zrnjem; Legenda8. Radij; Makar kolik9. Legende u budističkoj književnosti; Austrija10. Složeno slovo; Svetište Lara11. Zvrk; Kratica za Sound12. Ateiskinja - bezbožnica13. Egipatski bog Sunca; Filmski komičar Carrey; Emil Nodle14. Ruska luka na otoku Oma15. Glumica Hayworth16. Rastavni veznik17. Riječ negacije; Kemijski element - Sumpor18. Francuski pisac Claudie19. Rijeka na Peloponezu20.Majčin ili očev otac

OKOMITO:A - Trener NK SesveteB - Skladatelj Lisinski; Glumica RinaC - Obraditi tesanjem; Vodene biljke D - Povijesni gradić blizu Zadra; Muzej kamenih spomenika kultureE - Četvrtasti naprsnik u pravoslavnih kaluđeri; Vrsta riječnih ribaF - Glavni grad Latvije; Antičko ime Ljubljane; Tmurno vri-jeme pred kišu (tmura); NjemačkaG - Grad u slovenskom dijelu Istre; Zapovjednici grčkih Ila; TisućljećeH - Žaliti, oplakivati; Rodoskrvnuća; Duža razdobljaI - Zalog, depozit, zavjet; Bilježnica s notnim crtovljem; Sram

Napomena: Spajanjem slova koja se nalaze u kockama: A5, H2, G15, D11, F8, i I17 dobiva se rješenje upitnika.

Mirna Matan II.b

Josipa Bikić I.b

Mudre izreke

Čudno je to kako je malo potrebno da budemo sretni, a još je čudnije kako nam baš to malo

nedostaje.

Kad pripadam tebi, tad konačno potpuno pripadam i samome sebi.

Budite kao baklja na nebu, zračite ljubav i svjetlost.Zamislite tisuću takvih baklji, poput sjajnih zvijezda u dale-kim galaksijama koje možete vidjeti za vedre noći.Vi imate u sebi istu snagu da zračite ljubav i svjetlo i trebali biste sjajiti poput zvijezde, od trenutka kada se probudite pa do trenutka kad idete spavati.

Nije se teško zaljubiti, nego je teško to reći.

30 KAIROS

RAZBRIBRIGA

BILLBIJA

Što se dobije križanjem stonoge i papige?- Walkie talkie.

Kako se na japanskom kaže: „Tko mi je ukrao odijelo?“- KOMI MAKO SAKO? Zašto Crnogorac drži sjedalicu kraj kreveta?- Da se odmori kad se probudi. Što se dogodilo kad je Mujo prešao iz Hrvatske u BiH?- Nesvjesno je povećao pro-sjek inteligencije u obje zemlje! Koja je razlika između poli-cajca i vlaka?- Vlak ipak ima dva razreda. Što je to: Crno malo na grani stoji, ničeg se ne boji? Gavran sa strojnicom.A što je to: Crno malo na grani stoji, svačega se boji? Nestalo streljiva. Kako je nastao gušter? - Dali Bračaninu krokodila da ga hrani. Koja je razlika između pada s prvog i pada s desetog kata?- Pad s prvog kata: Tup... Aaaaaaaaaaaaa!- Pad s desetog kata: Aaaaaaaa ...Tup!

Antonio Šoda III.a

U početku bijaše Word. I Word bijaše u Billa. I Word bijaše Bill. I Word postade 2.0. I prebivaše među koris-nicima. Evo rodoslovlja Windowsa, Boga korisničkoga: UNIX-u se rodi DOS 1.0, DOS-u 6.22, 5 naraštaja.... A Windowsima 3.0 rodiše se Windowsi 3.1... Win-dowsi 95. U to vrijeme bijaše u pustinji Windows 3.11, a narod govoraše da su oni prorok Billov. A on im reče: „Ja sam glas koji viče iz kućišta: prip-ravite diskove svoje za onoga koji dol-azi.” U Redmondu življaše Intel i zaručnica mu Microsoft. I jedne večeri Microsoftu se ukaza anđeo Billov i reče: „Zdravo Microsofte, programera pun, Bill s tobom. Blago-slovljen ti među programerskim kućama i plod programera tvojih Windows 95.“ A Microsoft mu odgovori: “Evo službenika Billovih, neka nam bude po defaultu tvome.“

U ono vrijeme naredi kralj IBM neka se izvrši popis OS-ova kraljevstva njegova. I Microsoft ode u Chicago. I Microsoft bijaše išao od distributera do ditributera, jer Microsoftu bi vrijeme da rodi uskoro Windows 95. I ne nađoše smještaj, osim u jednom uredu. I Mi-crosoft u uredu, među činovnicima i au-tomatima za sokove, bezgrešno (deba-girano) iskompajlira Windows 95. A u to vrijeme tri kralja s Istoka bijahu prolazili tim krajem i ugledaše na nebu reklamu za Windows 95 te se uputiše prema uredu. Imena tim trima kraljevima bi-jahu: MacOS, UNIX i CP/M. I donesoše darove: grafi čko sučelje, multitasking i jednostavnost. Kralj IBM sazna za tog OS-a te naredi neka se izbrišu svi OS-ovi mlađi od godinu dana.

Tako Win95 dođe u Redmond, dojahavši na ISDN vezi. Narod se oku-pio i mahao pointerima IRCajući: „Blago-

slovljen onaj koji dolazi u ime Billovo!Hosana sinu DOS-ovu! Hosana u

visokoj memoriji!”. A konkurenti im govoraše:

„Zašto slavite ovaj OS?“. Korisnici odgovoriše: „Kad mi ne bi IRCali, screen saveri bi to ispisivali... jedan od vas će me večeras izdati.“ A Word97 upita: „Zar ja, OS-u moj?“

Win95 reče: „Pa i ti ponekad, ali ne večeras.“ IExplore3.0 na to reče: „Nikad te neću osta-viti!“. A Win95 odgovori: „Još ove

večeri, prije nego Scheduler pokrene defrag,

ti ćeš me tri puta z a n i -

jekati.Prvi koji

večeras bude licencirao tuđu tehnologiju bit će taj.“

...Win95 dovedoše kod antitru-stovskog suda. Tamo ga sud upita: „Jesi li ti kralj OS-ova?“ Win95 odgovori: „Ti kaza.“ Tada sud reče: „Perem ruke od ovoga OS-a, moje krivice na njegovom shutdownu nema.“ Tada ga izvede pred korisnike i reče: „Evo OS-a!“, a korisnici su telefonirajuću upućivali kojekakve uvrede customer support liniji. Win95 osudiše na smrt brisanjem windows di-rektorija. Tako odvedoše kompjutor s Win95 u ‘Golgota d.o.o.’ servis da obrišu direktorij. Putem do servisa on posrnu noseći program kojim će ga obrisati. U pomoć mu priskoči Excel, ponijevši teret za njega.

U “Golgoti d.o.o.” pored njega stajaše još dva kompjutora, lijevo s OS/2, a desno s MacOS-om. Na poza-dinu desktopa Win95 napisaše WINRI.

Neki službenici kockaše se za njegov OLE. Tada obrisaše direktorij i skinuše ga s diska.

Nakon tri dana, Bill preko Interneta remote reinstalira Win95 te on iziđe na svjetlo monitora.

Kasnije se Win95 ukaza aplikaci-

jama, ali nevjerni CorelDraw reče: “Ne vjerujem dok ne vidim.“Tada položi ogromnu sliku na clipboard i uvidje da Win95 uistinu uskrsnu.

Josipa Bikić I.b

31KAIROS

ALBUM

NEZABORAVNA ŠPANJOLSKA GENERACIJE 2007./2008.