MINERALNA GNOJIDBA

Neke usporedbe s organskim gnojivima 1. Mineralna: koncentrirani fertilizatori sa pristupačnim hranivima. Osnovu je dao LIEBIG (poticaj za prvi koštani superfosfat)

Sadržaj čistih hraniva N P2O5 K2O Stajski gnoj 0,5 0,25 0,5 Za Liebiga 15 14 12 Danas standard 25 18 40 Maksimalni sadržaj 82 73 60 Superkoncentrati više više više

2. Visoki prinosi – visoka iznošenja hraniva iz tla Stoga, suvremena poljoprivreda ne može bez mineralnih nojiva. Ona su danas GLAVNI, a organska DOPUNSKI izvor hraniva. Nekada je bilo obrnuto! 3. Ranije se mislilo da se plodnost tla ne može održati bez uporabe stajskog gnoja, da tlo gubi staru snagu, da mu opada plodnost. Mišljenje je zastarjelo, traži reviziju. Zašto?

U tradicionalnoj: izvor je bio stajski gnoj, leguminoze. Iznošenje je bilo malo, 30-60 kg/ha NPK/god.

Danas: bolje sorte, visoka agrotehnika, visoki prinosi iznošenja 90-150-300 kg/ha ne mogu se osigurati samo stajskim gnojem, već prvenstveno mineralnim, koncentriranim gnojivima. 4.Bez mineralnih, inače plodna tla ne bi se mogla privesti kulturi. 5. Međutim, mora se istaći da su organska gnojiva izvor energije za biokomponentu tla. Ali, to ne mora bezuvjetno biti stajski gnoj. To mogu biti druge vrste organske tvari – korijenov sustav, žetveni ostaci. Bitno je osigurati dovoljno organske tvari. Budući da mineralnih gnojiva povećavaju prinose-prirode – podzemno i nadzemno, indirektno utječu na veći promet organske tvari kroz tlo. Npr., danas su udvostručeni, utrostručeni prinosi:

slame 4,0-7,0 t/ha, kukuruzovine 6,0-10,0 t/ha. Ako, se godišnje gubi u tlu 2,0 t/ha organske tvari/ha, za pokriće bi bilo dovoljno 15 t/ha mase zelene gnojidbe ili 10,0 t stajskog gnoja, ili 5,0 t/ha slame ili kukuruzovine.

6. Utjecaj gnojidbe na sadržaj humusa, P2O5, K2O u tlu. Tablica Zaključak: sa stanovišta plodnosti tla najbolja je ORGANSKO-MINERALNA GNOJIDBA. Tablica: Utjecaj mineralnih gnojiva i mineralnih gnojiva sa stajskim gnojem na sadržaj humusa

humus P2O5 K2O tretiranje (gnojidba) % mg mg Negnojeno 1,00 3,6 13,6 Stajski gnoj 1,25 6,2 18,1 Mineralna gnojiva 1,29 7,8 20,2 St. gnoj + NPK min. gnojiva 1,52 7,4 27,3

253

7. Nedostaci mineralnih gnojiva: 1. ne unosi se u tlo organsku tvar 2. neka zakiseljavaju tlo i obratno

"fiziološki kisela" i "fiziološko alkalna" gnojiva (usporedi Thomasovu drozgu i ( NH 4 ) 2 SO 48. Mineralna gnojiva sa Ca pozitivno utječu na stvaranje sivih huminskih kiselina. Primjena samo stajskog gnoja daje više smeđih i himetomelanskih kiselina.

9. Mineralna gnojiva utječu pozitivno na kakvoću krme i stočnih proizvoda. Međutim, prekomjerne količine mogu utjecati štetno – NO3 u špinatu → nitrozni spojevi, kancerogeni. Važno upozorenje! Samo ponavljamo! Sve o mineralnim gnojivima, graničnim vrijednostima opskrbljenosti za tlo i biljku, o ulozi elemenata u ishrani bilja, o proizvodnji i odlikama gnojiva, o simptomima nedostatka hraniva na biljkama opisano je u ISHRANI BILJA od Vukadinovića i Lončarića, Poljoprivredni fakultet Osijek, 1996. Zato se preporuča prije OPB-a, položiti ili naučiti Ishrana bilja i Fertilizacija! Sukcesija!

Slika: Simptomi manjka hraniva na kukuruzu

GNOJIDBA DUŠIKOM Vrste N – gnojiva – opće napomene

- nitratna - amonijska - amonijsko-nitratna - amidna

U tlu → svi oblici prelaze u NO3. Ovi se ne vežu za adsorpcijski kompleks, ispiru se, usvajaju ih biljke, mikroorganizmi. U anaerobnim uvjetima postupkom denitrifikacije prelaze u elementarni dušik i odlaze u atmosferu. Amidni oblik: cijanamid, urea → NH4 → nitrifikacija (nitritna pa nitratna faza). U ureji je amidni dušik nestabilan, ide → NH4 → volatizacija. Zato, ureju treba unijeti u tlo, ne ostavljati na vjetru i suncu. Pri povoljnim temperaturama za 3-4 dana hidrolizom prelazi u

254

NH4 → NO3, pa ispiranje i usvajanje od strane biljke. Međutim, i amidni dušik se usvaja, naročito folijarno.

Slika: kruženje N u prirodi

Slika: Strukturna formula nekih oblika N u tlu

NO3 gnojiva: brzo djelovanje, ali i gubici. Važno, praktično: budući da kulture traže kontinuiranu opskrbu dušikom kroz cijelu vegetaciju, da N- oblici teže ka NO3 koji se brzo gube ili su višak u ishrani, postavlja se pitanje, kako osigurati pravilnu ishranu cijeloj vegetaciji?

255

Više je načina! 1. Gnojidba u više navrata – obroka – prije oranja, prije sjetve ili sa sjetvom, prihrana. 2. Zaštita od prebrze hidrolize i nitrifikacije

a) usporavanje hidrolize uree tretiranjem uree sa derivatima krotonske kiseline (CD urea) ili aldehidima (form- i acet- aldehidima) ili ugljenima. Visoka cijena.!

b) usporavanje nitrifikacije sprečavanjem rada nitrifikacijskih bakterija pomoću INHIBITORA NITRIFIKACIJE. Dva su: 2-kloro-6-triklormetilpiridin ili N-SERVE, ili 2-amino-4-kloro-6-matilpirimidin- AM, ili KN3- KALIJEV AZID Vukadinović spominje još nekoliko preparata (vidi Ishranu bilja ) Dodaju se gnojivu 1%. Ne djeluju u suhom tlu. c)Veličinom čestica gnojiva. Ograničeno je samo do 4 mm radi rasipanja gnojiva.

Sl.: Tipični simptom manjka N Manjak dušika na usjevima –Žutilo i slab rast i razvoj na listu kukuruza-V slovo

Slika: Spaljivanja donjeg lišća kod kukuruza-PAZI !!-slično je manjku vode-šuša!! Učinci N-gnojiva na tlo

a) NO3 i (NH4)SO4 zakiseljuju tlo. NH3- ispočetka jako alkalizira sredinu, čak može i blokada mikroelemenata. Kasnije, nitrifikacijom tendira zakiseljavanju.

b) Vapneni dušik alkalizira sredinu (54% CaO) c) Urea u početku neutralizira, pa podiže pH, konačno zakiseljava.

- Kalijev nitrat (NaNO3), 13,4% N, 44,2% K2O, dobije se iz NaNO3 i KCl, odvajanjem i kristalizacijom. - Amonijev klorid (NH4Cl), 28% N, na Dalekom Istoku za rižu. - Amonijevi fosfati: mono- (NH4H2PO4) i di- [(NH4)2H-PO4] te amonijev fosfat-sulfat - amonijev polifosfat – perspektivno fosforno gnojivo.

Sporodjelujuća N-gnojiva mogu biti organski spojevi, koje spominje Vukadinović ( vidi!).

256

Neki detalji o dušičnim gnojivima Sirovine: 1. prirodne salitre- čilska salitra 2. sinteza NH3- Haber-Bosch-ov postupak

N → NH3 → gnojiva- NH4, NO3. Izvor je atmosfera. 3. Norveška salitra 4. Vapneni dušik Budućnost: za dušik nema krize zbog kruženja dušika u prirodi Loše strane čilske salitre: NaNO3: Na+ je peptizator koloida u tlu. Neprijatelj strukture! Dobra strana norveške salitre: Ca(NO3)2 1. Ca++ je koagulator koloida, taloži sekundarne minerale gline.

2. Preko Ca-zasićenih sivih huminskih kiselina povezuje oborene čestice u strukturne agregate.

Tablica: DUŠIČNA GNOJIVA

R. Broj Naziv Gnojiva Sadržaj Hraniva Oblik Hraniva I

Osobine Gnojiva Sporedni Sastojci

1 2 3 4 5

1. Čilska Salitra (Natrijska) 16% Nitratni Dušik;

Gnojivo Navlači Vlagu

–

2. Norveška Salitra (Kalcijska) 15,5% Nitr. Dušik; Gnojivo

Jako Navlači Vlagu 28% Cao

3. Vapneno-Amonijska Salitra (Kalkamon)

20,5% Ili Više

Nitr. I Amon. N; Gnojivo Jako Navlači Vlagu

10-20% Cao, 0,0-7,5% Mgo Kod

Navedenog Sadržaja Dušika

4. Amonijski Fosfat 20,5% Amon. Dušik; Gnojivo Slabo Navlači Vlagu 59% So3

5. Vapneni Dušik (Kalc. Cijanamid)

A) Uljeni 21% B) U Gran. 20% C) Neulj. 21%

Cijanamidni N; Gnojivo Navlači Vlagu I Co2

54% Cao

6. Sintetska Mokraćevina (Urea) 46% Amidni Dušik –

7. Amonijski Nitrat 32,5-34% Amon. Nitratni N; Gnoji-Vo Jako Navlači Vlagu

–

8. Amonijak (Plinoviti) 82% Amonijski Dušik – 9. Uan

10. Amonijačna Voda 20,6-24,7% Amonijski Dušik – Praktično pitanje: Ima li razlika u primjeni ili djelovanju KAN-a i UREE?, npr. u prihrani pšenice? i čemu dati prednost? U globalu nema, no treba napomenuti: 1. Kod prve prihrane pšenice u zimi, pred kretanje vegetacije (kraj veljače- početak ožujka) prednost ima KAN. Zašto? Iz više razloga:

1) Dok su temperature tla niže, mikrobiološka aktivnost je slaba (ispod +5°C prestaje) a ureju treba transformirati u NH4

+ i NO3- oblik (nema encima). Karbamid se tada

slabije usvaja.

257

2) Dok su temperature niže pšenica preferira NO3- oblik ispred NH4, nema ga!- ispran, a

NH4 ne prelazi još dovoljno u NO3. (+5°C- mikroorganizmi). Znači, u tlu dominira NH4

+, a još i pridolazi iz ureje!

3) Visoka koncentracija NH4+ dovodi do "trovanja" biljaka jer, zbog slabe fiziološke

aktivnosti pšenice kod nižih temperatura, nema KETO-kiselina da vežu NH3, te postaje štetna koncentracija NH4

+ iona- "zagušenje sa NH4+".

4) Tlo je golo, usjev još nije pokrio tlo u dovoljnoj mjeri. Ureja na suncu i vjetru

podliježe gubitku N – VOLATIZACIJI.

2. U VLATANJU, obično u travnju mjesecu, NEMA razlike, ili KAN ili UREJA. Zašto? 1) Temperature su iznad +8°C, jaka je mikrobiološka aktivnost i prelazak karbamidnog

oblika u NH4+ i NO3

- teče brzo.

2) Pšenica na višim temperaturama podjednako usvaja NH4+ i NO3

-.

3) Nema opasnosti od "ugušenja" sa NH4+. Fiziološki procesi su jaki – toplo je!

4) Usjev je prekrio tlo (vlatanje!) i nema više tolike opasnosti od volatizacije.

3. U KLASANJU: ni sada nema razlike!.Ali, sada su važni i drugi momenti

Za primjenu po tlu: često je tlo suho (svibanj); ni KAN ni UREJA neće djelovati. Zato folijarno urea. Ako je vlažno ili KAN ili UREA po tlu. Za folijarnu prihranu otopina ureje (za pšenicu može do 33%, ali bolje ≈ 15%). Oprez: za druge kulture znatno manje. Primjena pred večer, za oblačnog vremena – Pržotine!

Primjena UAN-a (kod tekućih gnojiva!) - Prije sjetve - Nakon sjetve sa herbicidima - U prihrani pšenice u busanju

U vlatanju – pržotine – NE!

Slika: Oprez za kukuruz sa UAN-om-pržotine Pržotine na pšenici nakon vlatanja

258

GNOJIDBA FOSFOROM

P – gnojiva – opće namjene Fosfor ima dvostruku ulogu:

1. On je hranivo 2. Čimbenik je.plodnosti tla – povoljno utječe na strukturu, sadržaj i kakvoću humusa, simbiotske fiksatore dušika, i na korisnu saprofagnu mezofaunu tla. Uzima se kao indikator plodnosti tla. 3.Promjene u tlu: prolazi iz topivih u manje topive spojeve, od monokalcijevog fosfata-Ca(H2PO4)2 prema oktakalcijevom fosfatu-Ca4H(PO4)3 * nH2O i hidroksil apatitu Ca5(PO4)3OH, a tim redoslijedom smanjuje se i topivost u vodi. U tlima s umjerenog sadržaja kalcija, postupak ide do dikalcijeva fosfata i nije štetan (korijen- kiseline- apsorpcija). Ali, uz obilje Ca → Ca fosfati – štetno!. U tlima s malo Ca, a dosta mobilnog Fe i Al u kiselim tlima, javlja se fiksacija i nastaju teže topivi oblici → štetna fiksacija. Krivci su Al i Fe-ioni i amorfni oblici seskvioksida. Ove su činjenice važne za meliorativnu gnojidbu. Inače, fosfatni ion je slabo pokretan u tlu. Zato, unošenje gnojiva u sve slojeve – prije oranja ( osnovna gnojidba ), pred ( dopunska gnojidba )i sa sjetvom( "start"). Ako prijeti fiksacija, i niska je opskrbljenost tla fiziološki aktivnim hranivima, preporuke su za obavezno LOKALNO unošenje pri sjetvi – STARTNA gnojidba. 5 cm sa strane, bočno i 5 cm ispod sjemenki.

259

Slika: Svih 8 slika indikacija su da je usjev kukuruza i suncokreta heterogen zbog manjka fosfora(plavičasta boja) a da je glavni uzrok niski pH--treba nešto poduzeti!!!Jasno se vidi gdje je sijačica zatajila sa startnom gnojidbom!!!

Dušična gnojiva - Kalijev nitrat (NaNO3), 13,4% N, 44,2% K2O, dobije se iz NaNO3 i KCl, odvajanjem i kristalizacijom. - Amonijev klorid (NH4Cl), 28% N, na Dalekom Istoku za rižu. - Amonijevi fosfati: mono- (NH4H2PO4) i di- [(NH4)2H-PO4] te amonijev fosfat-sulfat - amonijev polifosfat – perspektivno fosforno gnojivo.

Sporodjelujuća N-gnojiva mogu biti organski spojevi, koje spominje Vukadinović ( vidi!). Neki detalji o dušičnim gnojivima

Sirovine: 1. prirodne salitre- čilska salitra 2. sinteza NH3- Haber-Bosch-ov postupak

N → NH3 → gnojiva- NH4, NO3. Izvor je atmosfera. 3. Norveška salitra 4. Vapneni dušik Budućnost: za dušik nema krize zbog kruženja dušika u prirodi Loše strane čilske salitre: NaNO3: Na+ je peptizator koloida u tlu. Neprijatelj strukture! Dobra strana norveške salitre: Ca(NO3)2 1. Ca++ je koagulator koloida, taloži sekundarne minerale gline.

2. Preko Ca-zasićenih sivih huminskih kiselina povezuje oborene čestice u strukturne agregate.

260

Tablica: FOSFORNA GNOJIVA Red. Broj

Naziv Gnojiva Sadržaj Hraniva

Oblik Hraniva I Osobine Gnojiva Sporedni Sastojci Gnojiva

1 2 3 4 5 1.

Sirovi Fosfat (Hiperfosfat)

20-30% (Iznimno 38%)

Trikalcijev Fosfat Netopiv U Vodi

Promjenljive, Ali Male Količine Fe, Al, Si, Mg, S I Dr.

2.

Precipitat 20-35% Dikalcijev Fosfat

Netopiv U Vodi -

3. Termofosfati 19-28% Dikalcijev Fosfat

Netopiv U Vodi Ca, Si, Na, K, Mg, B

4. Elektrofosfati

19% P2o5 Trikalcijev Ortofosfat Netopljiv U Vodi

Silikati (Olivin I Serpentin)

5. Defluorizirani Sirovi Fosfat

30% P2o5 Trikalcijev Ortofosfat Netopljiv U Vodi

Kao Kod Sirovog Fosfata Ali Bez Fluora

6. Superfosfat Obični

14,5-20% Monokalc. Ortofosfat Topiv U Vodi

Sadra 24-50%

7. Superfosfat Amonizirani

14,5-20% Monok. Ortof. T. U Vodi Slabije Od Običnog Superf.

Do 6% N U Obliku Amonijaka

8. Superfosfat Koncentrirani

35-50% Monok. Ortof. T. U Vodi Slabije Od Običnog Superf.

Male Količine Sadre

9. Thomasov Fosfat

14-16% Silikokarnotit (5 Cao, P2o5, Sio2) Netopiv U Vodi

45% Cao, Nešto Mg, S, Mn

10.

Pelofos 17-18% Pretežno Trikalcijev

Ortofos. Netopiv U Vodi Si, Al, Fe, Cao 22-46%, Mgo 2-14%, Mn 1-4%, So3 1-17%

11. Kalij-Metafosfat 57% P2o5 35% K2o

Uz spomenuta P-gnojiva , u praksi se sreću još : - Amonijevi fosfati: djelovanje fosforne kiseline i amonijaka

- Monoamonijev fosfat (MAP) – 12% N, 48-52% P2O5, potpuno topiv u vodi, koristi se više za koncentrirana kompleksna gnojiva

- Diamonijev fosfat (DAP) , , 16-18% N, 46% P2O5, potpuno topiv u vodi, isto za koncentrirana kompleksna gnojiva

- Amonijev fosfat-sulfat, dobiva se iz amonijaka, sumporne i fosforne kiseline - Aluminijevo-kalcijevi fosfati, moraju biti 3/4 topivi u alkalnoj citratnoj otopini.

Dobiju se kalciniranjem i mljevenjem aluminijevog-kalcijevog fosfata iz zapadne Afrike (u Francuskoj – FOSFAL)

- POLIFOSFATI, visoko koncentrirana kompleksna gnojiva na bazi linearnih polimera sa 100 %i više P2O5.

OH OH | | – O – P – O – P – O –

| | OH OH Poredak polifosfornih kiselina može se predstaviti kao: H3PO4 – metafosforna; H4P2O7 – pirofosforna; H5P3O10 – tripolifosforna; H6P4O13 –

tetrafosforna; Za korištenje fosfora od strane biljaka potrebna je HIDROLIZA uz molekule vode.

261

Pucanje lanca: O O O O || || || || – O – P – O – P – O – P – O – → HO – P – OH | | | | OH OH OH OH H OH - Magnezijsko-amonijski fosfat (MgNH4PO4), slabo topiv u vodi - Kalijev metafosfat (K3PO4), gotovo netopiv u vodi, traži HIDROLIZU!

Pitanje! Što je to "gnojidba na zalihu" i "meliorativna gnojidba" Odnosi se samo P i K Gnojidba na zalihu je gnojidba P i K za 2-3-4 godina unaprijed, dvo-tro-četverostrukim količinama odjednom, jedne godine, a kasnije (2-3-4 god.) se gnoji samo dušikom. Štedi se samo u primjeni, ne gazi se tlo.

Meliorativna je pak zahvat izvođenja jake gnojidbe s ciljem podizanja razine opskrbljenosti tla fosforom i kalijem. Npr., želimo prevesti tlo sa 5 na 10 mg P2O5/100 g tla. Iz vježbi znamo, za ≈ 30 cm dubine. Str- 1,5, 1 mg/100 g. odgovara 45 kg P2O5 ili K2O/ha

Dakle, manjka 5 mg (10-5)*45 = 225 kg P2O5/ha ili 1406 kg 16% Thomasove drozge/ha.

Slijedećih godina se redovito gnoji i fosforom i kalijem i dušikom! Kada je dozvoljena gnojidba na zalihe?

Kad je dobra opskrbljenost tla P i K, bez problema u ishrani kultura (cca>15 mg/100 g tla, tj. nema štetne fiksacije, može se obaviti ovakva gnojidba. U protivnom, treba obavljati redovitu gnojidbu svake godine! Kada meliorativna fosforom?

Ako prijeti teška fiksacija, ne preporuča se. Ali, ako se provodi, onda svakako lokalno, uz redove, pojačanim količinama. Međutim, ako se planira meliorativna gnojidba, a postoji jaka fiksacija, tada se svakako preporuča eliminirati uzrok štetne fiksacije: pH, Al, Fe, Mn. To su

- Kalcizacija - sa niskog pH - sa visokog pH

Sl.: Bolji kukuruz na parcelici s kalcitom Vrlo dobro djelovanje samo Thomasove drozge

262

Za ublažavanje štetne fiksacije korisno je svakako koristiti stajski gnoj, kombinirano s drugim mjerama.!

Sl.: Bolji kukuruz sa fosfatizacijom od klasike Pazi!!!antocijan u hladnoći!!!

Sl.: Tipični simptom manjka P –kukuruz—plavkasto ljubičasta boja i crvenilo Ako nema sredstava za meliorativnu gnojidbu, a vlada akutni manjak fosfora, onda: Privremeno, dok se ne pribave sredstva, Udvostručiti količine fosfora u redovitoj gnojidbi. Npr., ako je prosjek gnojidbe za neku površinu 120 kg P2O5/ha, onda je to 240 kg P2O5/ha, a distribucija (raspodjela) slijedi: - dio zaorati (90-110 kg P2O5/ha), a dio (80-90 kg) pred sjetvu (kod tanjuranja), s

tim da se kod širokorednih usjeva primjeni "startno" sa sijačicom ≈ 50 kg (aktivnog) P2O5/ha, ili praktično 180-200 kg N:P:K 10:30:20, a dio u prihrani.

Slika: Parcelica s dobrim kukuruzom je pognojena s 50 kg P2O5 startno uz red

263

Neki detalji o fosfornim gnojivima Sirovine: 1. Nalazišta fosfata – Bliski istok, sj. Afrika, bivši SSSR, SAD, Oceanija. U prirodi ima oko170 minerala, ali je svega 0,28% fosfora u zemljinoj kori. 2. Thomasova drozga dobiva se u preradi željezne rude. Budućnost: Od svih hraniva, P bi prvi bio u krizi – zbog ireverzibilnosti tijeka, tj. malo ga se vraća u tlo (kosti, urbani prostor).

Dobra strana Thomasove drozge: Sadrži 45% CaO u vrlo aktivnom obliku. Ako se u gnojidbi za kulturu traži 150 kg

P2O5/ha, onda je to, prema sadržaju od 15% P2O5, 1000 kg Thomasove drozge ili 450 kg CaO, ili kao blaža kalcizacija. Tablica Prinos zrna kukuruza (t/ha- 14% vlage) u pokusu s meliorativnom gnojidbom različitim fosfornim gnojivima 1986 god. – Feričanci, lesivirano pseudoglejno tlo

Prinos t/ha

Razina Meliorativne Gnojidbe – P2O5 U Tlu Standard 10 mg* 20 Mg* 30 Mg*

Fosforno Gnojivo

156 kg/ha 100 g Tla

Prosjek

(A)

Kompleksno 8 : 26 : 26 Superfosfat

7,14 8,19 8,43 8,37 8,03

Kompleksno 8 : 26 : 26 Thomasova Drozga (75%)

7,17 9,30 9,65 10,01 9,03+

Kompleksno 8 : 26 : 26 Sirovifosfati (30% P2O5)

7,30 7,29 7,25 7,27 7,28

Kompleksno 8 : 26 : 26 Th. Drozga + 10 T Kalcita

8,23 9,34 9,79 9,87 9,31+

Prosjek (B) 7,46 8,53++ 8,78++ 8,88++ 8,41 *Meliorativno 10, 20, 30 mg/100 g tla = 450 + 156, 900 + 156 i 1350 + 156 kg P2O5/ha Gnojidba ostalih godina = N: P2O5: K2O = 240: 156: 156 kg/ha

Tablica: Prinos kukuruza (t/ha- 14% vlage) u pokusu s fosfatizacijom, kalcifikacijom i gnojidbom stajskim gnojem – Feričanci (1984-1986), (Jurić i sur. 1986d)

PRINOS t/ha Razina fosfatizacije – P2O5 u tlu (B) 10 mg* 15 mg* 20 mg*

Osnovni gnojidbeni tretmani (A)

Standard 120 kg/ha 100 g tla

Prosjek

(A)

Kontrola

7,57 7,92 8,42 8,36 7,82

Stajski gnoj (40 t/ha)

7,74 8,56 8,61 8,62 8,38++

Kalcijev hidrat (7 t/ha)

8,70 9,18 9,23 8,87 8,99++

Stajski gnoj + kalcijev hidrat

8,78 8,86 9,30 9,24 9,05++

Prosjek (B)

8,20 8,63++ 8,89++ 8,77++ 8,56

* Meliorativna gnojidba 10, 20, 30 mg/100 g tla = 450, 675 i 900 kg P2O5/ha

264

GNOJIDBA KALIJEM Gnojiva: - Kalijev nitrat, 13,4% N; 44,2% K2O - Kalijev metafosfat, 55-57% P2O5 i 30-35% K2O Ostala gnojiva u tabeli-niže!! Osvrt na gnojidbu kalijem

Iako su geološke rezerve velike – primarni i sekundarni minerali (ilit, vermikulit), aktivacija je mala. Zato gnojidba!

Neke činjenice: K-soli su topive, ali je jača adsorpcija, naročito na: - sekundarne minerale gline - koloide i - humusne koloide Glineni obuhvaćaju tri grupe:1. Kaolinitna skupina 2. Montmorilonitna skupina 3. Ilitna skupina

Tablica: KALIJEVA GNOJIVA

r. broj naziv gnojiva sadržaj hraniva oblik hraniva i osobine gnojiva sporedni sastojci gnojiva

1 2 3 4

1. kainit (kainit-silvinit)

12-15% (12-22%)

klorid, kristalična grublje zrnata sol, malo navlači vlagu

2.

40% kalijeve soli

38-42% k2o

klorid, kristalična fino zrnata sol. malo navlači vlagu

0-1% cao, 0-6% MgO 0-13% so2

3.

50% kalijeve soli

48-52% k2o

klorid, kristalična fino zrnata sol. malo navlači vlagu

0-3% cao, 0-3% mgo 0-7% so2

4.

60% kalijeve soli

58-62% k2o

klorid, kristalična fino zrnata sol. malo navlači vlagu

5.

kalijev sulfat

48-52% k2o

sulfat, kristalična fino zrnata sol. ne navlači vlagu

0-2,5% cao, 0-2% mgo, 39-48% so2

6.

patent kalij (kmg)

21-30% k2o

sulfat. gnojivo ne navlači vlagu 0-6,5% cao, 6-19,5 mgo, 32-56,5 so3

7.

kalijev nitrat

44,2% k2o

13,4% n

8.

kalijev metafosfat

30-33 k2o

55-57% p2o5

U normalnim tlima: na glineno-humusne koloide vezana je većina K-iona, 10% od ukupnih u otopini tla. U mineralnim tlima: glavni dio je u sekundarnim mineralima gline. U pjeskovitim tlima: na humusnim koloidima

Mehanizam vezivanja K na sekundarne minerale gline

1. Kaolinitna skupina: (kaolinit, halojzit) U ove grupe su međulamelarni prostori manji od promjera K-iona i oni ne mogu

prodrijeti u unutrašnjost minerala. Vezivanje je samo na vanjsku površinu . Zato nema štetne fiksacije.

2. Montmorilonitna skupina (montmorilonit, beidit) 2:1 (Si – Al – Si) Voda ekspandira međukapilarne prostore (10* veći kapacitet adsorpcije od 1. skupine).Međulamelarni prostor je nešto veći od promjera K-iona . Ioni mogu ući u

265

međulamelarni prostor ,ali teže izlaze iz njega "ukliješteni su".Zato tu ima štetne fiksacije , no samo dijelom . 3. Ilitna skupina (hidrirani tinjci, ilit) 2 : 1 (Si – Al – Si)

Slika: Sekundarni minerali gline I mogućnost fiksacije K

U ove skupine interlamelarni prostor je otprilike širok koliko je promjer K-iona. Ioni

ulaze u međuprostor ,ali vrlo teško izlaze iz njega . Zato ovdje vlada štetna fiksacija kalija Dakako, pitanje je, kako spriječiti ili ublažiti štetnu fiksaciju kalija? Jedan od efikasnih načina je humusna gnojidba, odnosno organska gnojidba, na primjer stajskim gnojem. Stajski gnoj omogućuje presvlačenje mineralnih koloida tla organskim koloidima, lančaste i končaste strukture, pune negativnih valencija (COO-), koje lako vežu i lako otpuštaju K. Slikovito rečeno: humusne komponente djeluju kao" nabačena mreža" i svojom končastom i lančastom razgranatom strukturom "hvataju" K-ione koji bi prodrli u interlamelarne prostore sekundarnih minerala gline Za ishranu bilja važan je izmjenljivi K i količina. fiziološki aktivnog kalija. Aksiom pravilne gnojidbe: Dobra opskrbljenost tla kalijem! Smatra se da je to: - za lakša tla 15-20 mg/100 g tla - za srednje teška 20-40 mg/100 g tla - za teška tla 40-60 mg/100 g tla

266

Sl.: simptomi manjka kalija na pšenici(zagasita boja, slab turgor), međužilna kloroza na soji

Sl.: Heterogen kukuruz, sušenje rubova listova—znak manjka kalija na kukuruzu

Sl.: Soja sa manjkom i normalna biljka Međužilna kloroza na soji –manjak kalija

Sl.: Slab kukuruz , polijeganje u berbi, Sl.: Reakcija kukuruza na kalizaciju—standardna nezavršeni klipovi–manjak kalija gnojidba (dolje) i kalizacija (gore lijevo i desno)

267

Osvrt na gnojidbu kalijem Sirovina: Dovoljno ih ima u prirodi, 3% u litosferi, silikati, ortoklas itd., zatim

prirodna nalazišta K-soli: silvinit, kainit, karnalit (Europa: Njemačka, Španjolska, Francuska, Rusija; Izrael, SAD, Kanada, mora i oceani).

Dilema: Dodati K-sulfat ili K-klorid!

Duhan, krumpir, loza, paprika, hmelj, voćke preferiraju K-sulfat jer Cl-ion loše utječe na kakvoću. Za kukuruz opet radi S, kojega čak traži više od N.

Pitanja:1. Gnojidba na zalihe?

2. Meliorativna gnojidba? 3. Ako nema sredstava?

Općenito, tumačenja su kao i za fosfor. Pazi! Ovdje je riječ o kaliju, pa ne treba kalcizacija i ne radi se o fiksaciji na seskviokside, Al i Fe. Isto tako, radi se o gnojivu 10:20:30 i K-solima. GNOJIDBA MAGNEZIJEM Nedostatak u kiselim, ispranim tlima. Može i zbog antagonizma s Ca. Povoljan odnos Mg:Ca = 1:6,5. U kalcizaciji dolomit. Granične vrijednosti opskrbljenosti (Mihalić): -pjeskulje 5 mg/100 g tla - ilovače 7 mg/100 g tla - teška tla 12 mg/100 g tla Gnojiva: Patentkalij (K-Mg sulfat), Thomasova drozga, pelofos, superfosfat, termofosfat, elektrofosfat, sirovi fosfati, KAN, (ako se dodaje dolomit) Magnesia Nitrophoska 3% Mg. Ako je blokada u tlu: folijarno MgSO4

Sl.: Simptom manjka Mg na kukuruzu-pruge crtice i međužilno mramoriranje na listu loze .Granične vrijednosti (Vukadinović)

Tlo: izmjenjivi oblik do 20% od izmjenjivačkog kompleksa ili 20-400 ppm, a povoljan 5-15% KIK-a (kapaciteta izmjene kationa) Biljka: dobra opskrbljenost 0,15-0,35% ST (suhe tvari).

268

Tablica Prinos zrna (t/ha- 14% vlage) u pokusu meliorativnom gnojidbom kalijem i fosforom na hipogleju Posavine, AIK "Jasinje", Gundinci

GUNDINCI CERNA 84/85 1986

Redni Broj

Inačice

kukuruz pšenica soja kukuruz soja 0 0 0 0 2,32 3,99 1,44 2,56 2,56 1 NS PO KS 4,86 4,76 1,67 2,64 2,43 2 NS PS KS 4,98 4,77 1,59 2,48 2,40 3 NS P10+S KS 5,45 4,58 1,61 2,36 2,56 4 NS P15+S KS 4,82 4,38 1,57 4,52++ 2,63 5 NS P20+S KS 4,70 4,36 1,73 5,37++ 3,05++

6 NS P25+S KS 5,13 4,53 1,60 4,91++ 2,81++

7 NS PS KO 3,26 4,38 1,58 2,36 2,54 8 NS PS K10+S 7,61++ 4,81 2,11++ 3,75++ 2,70+

9 NS PS K15+S 8,03++ 5,08 2,23++ 6,08++ 2,79++

10 NS PS K20+S 8,17++ 5,01 2,22++ 7,35++ 2,95++

11 NS PS K25+S 8,96++ 5,05 2,18++ 7,62++ 2,83++

12 NS PO KO 3,14 4,53 1,58 2,82 2,67 13 NS PS KS 3,04 4,86 1,65 2,57 2,43 14 NS P10+S K10+S 7,08++ 4,63 2,06++ 4,55++ 3,07++

15 NS P15+S K15+S 8,21++ 5,04 1,97++ 6,59++ 3,02++

16 NS P20+S K20+S 8,33++ 5,13 1,90++ 7,50++ 2,99++

17 NS P25+S K25+S 8,69++ 5,02 2,01++ 7,79++ 3,05++

5,93 4,72 1,82 4,66 2,75 S= standardna količina N:P2O5:K2O = 240:120:160 kg/ha za kukuruz u Gundincima, a 240:120:180 u Cerni; za pšenicu 220:100:144; za soju 120:120:140 u Gundincima, a 120:120:180 u Cerni. +,++= statističke razlike prema standardu NS PS KS. Indeksi P10-P25 i K10-K25 znače meliorativnu gnojidbu prema razini 10-25 mg P2O5 i K2O/100 g tla.

GNOJIDBA SUMPOROM

Gnojiva: gips, stajski gnoj, superfosfat, K-sulfat, patentkalij, (NH4)2SO4, Thomasova drozga, pelofos. Jaki potrošači: Krucifere, zob, kukuruz, leguminoze. Manjak: često na vapnenim tlima bogatim željezom i humusom slabe mineralizacije, ili tlima siromašnim humusom. Simptomi: slični dušiku.

Slika:Simptom manjka sumpora na kukuruzu- svjetla boja lista –slično dušiku

269

GNOJIDBA ŽELJEZOM

Manjak: odlučujući su pH i redoks potencijal Gnojiva: pelofos, superfosfat, Thomasova drozga, Fe-sulfat, Fe-oksalat. U nedostatku: EDTA (etilendiamino-tetraacetat), HEDTA (SEQUESTRENI), DTPA. Dva su rješenja u slučaju manjka:

a) gnojiva u tlo, b) bolje folijarno (0,1-0,2%).

Pazi, postoje sekvestreni Fe za tlo i posebno za folijarnu primjenu. Simptomi manjka na biljci su međužilna kloroza!, najčešće kod pH>7,0 ili pH<3,5. Naročito su osjetljivi bagrem, breskva, kruška, vinova loza. Kritična granica: 50-150 ppm u suhoj tvari biljke. Za utvrđivanje manjka u biljci, važan je i povećani omjer P/Fe i K/Ca, a manji N/K.

Slika: Simptom manjka željeza na kukuruzu

Slika: Simptomi manjka željeza na kukuruzu , breskvi i lozi

270