gnojidba psenice dušikom, sumporom i mikroelementima

3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII. 2014, Maribor (SLO)

Utjecaj gnojidbe dušikom, sumporom imikroelementima na prinos i kvalitetupšeniceDr.sc. David Gluhić, Poljoprivredni odjel Poreč,Veleučilište Rijeka (HRV)

Gordana Veber dipl. ing., Jurana d.o.o., Maribor (SLO)

PRINOS KVALITETA

3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)

Održivost proizvodnje pšenice

OTKUPNA CIJENA

ULAGANJE U TEHNOLOGIJUPROIZVODNJE

Otkupna cijena pšenice za 2013/2014 godinu (Hrvatska)

0,21

0,18

0,16

0,13

EUR/kg KN/kg

MAX

MIN.

0,18 Eur/kg

0,15 Eur/kg


Otkupna cijena pšenice za 2013/2014 godinu (Hrvatska)

Činjenica o cijeni pšenice (dvije cijene; direktan otkup-mali proizvođači;čuvanje u silosu-veći proizvođači):

• Čuvanje pšenice u silosu je za male proizvođače (cca. 10 ha) gotovoneisplativo (cca. 0,15 EUR/kg)

• Čuvanje pšenice u silosu je za srednje proizvođače (cca. 100 ha) jeuvjetno isplativo (za prinos od 5 t/ha pšenice, mogu ostvariti razlikudo max. 70 EUR x 100 ha = 7.000,00 EUR (cca. 0,18 EUR/kg)

Razlika u otkupnoj cijeni:

Nakon žetve:........ 0,15 Eur/kg

Prije žetve (I.-V. mjeseca)..... 0,18 Eur/kg

Razlika: 0,18-0,15 = 0,03 Eur/kg !!!!

Za 1 ha i prinos od 5.000 kg ......... Razlika: 0,03 x 5.000 kg = 150 Eur/ha

Čuvanje u silosu: 0,32 EUR/5 t/dan x 250 dana = 80 EUR/ha

150,00 – 80,00 = cca. 70,00 EUR/5 tona ili 1 ha


Glavno pitanje? Koji je veći problem u proizvodnji pšenice?

NISKA OTKUPNACIJENA ?

NISKIPRINOS/KVALITETA

PŠENICE ?




PŠENICE ?



TKO/KAKO DEFINIRA OTKUPNUCIJENU PŠENICE (5) ?

1. Stanje i cijena zaliha na svjetskom tržištu pšenice (sjeverna polutka – SAD,Kanada, Francuska, Ukrajina, Rusija, Kina, Indija; južna polutka – Australija,Južna Amerika; različito vrijeme žetve)

2. Industrijska cijena dušika (N) – visoka cijena dušika → visoka cijena pšenice

3. Veliki otkupljivači:

• Kada otkupljuju – onda je uvijek višak pšenice na tržištu

• Kada prodaju – onda je uvijek nedostatak pšenice na tržištu

4. Pekarska/Mlinarska industrija (potropotroššnja inja i cijena kruhacijena kruha –– vrlo vavrlo važžananparametar, kruhparametar, kruh –– socijalna kategorija sa drsocijalna kategorija sa držžavnom subvencijom)avnom subvencijom)

5. Tvornice stočne hrane (pšenica niže kvalitete) – vezano uz stočarsku proizvodnju


TKO/KAKO DEFINIRA PRINOS IKVALITETU PŠENICE ?

Prinos i kvalitetu pšenice određuje POLJOPRIVREDNIPOLJOPRIVREDNIPROIZVOĐAPROIZVOĐAČČ kroz:

• Izbor parcela za sjetvu pšenice (agroekološki uvjeti)

• Primjenu tehnologije (sjeme, zaštitna sredstva, gnojidba,mehanizacija)


PŠENICE ?


KAKO GNOJITI(PRIHRANITI)PŠENICU ZA VISOKI PRINOS IKVALITETU ZRNA (PROTEINI) ?

Kada govorimo o gnojidbi pšenice treba razlikovati:

• Osnovnu gnojidbuOsnovnu gnojidbu kod pripreme tla za sjetvu pšenice

• Sjetvenu/STARTNU gnojidbuSjetvenu/STARTNU gnojidbu posebno formuliranim startnimgnojivima

• Prihrana pPrihrana pššeniceenice (dušik, sumpor, mikroelementi,biostimulatori)

VISOKI PRINOS + KVALITETA =


POTREBE PŠENICE ZA HRANIVIMA ?


Za prosječan urod od 5 t/ha pšenica treba:

• 100-150 kg/ha N

• 37-42 kg/ha P2O5

• 50-75 kg/ha K2O

Osnovna gnojidba kod pripreme tla• U osnovnoj gnojidbi kod pripreme tla za pšenicu koriste seNPK ili pojedinaNPK ili pojedinaččna gnojivana gnojiva

• Prosječna količina NPK gnojiva je: 400400--600 kg/ha NPK 7600 kg/ha NPK 7--2020--30 ili NPK 030 ili NPK 0--1010--30 i sl.30 i sl.

• ToToččna kolina količčina NPK gnojiva utvrđuje se na osnoviina NPK gnojiva utvrđuje se na osnoviANALIZE TLAANALIZE TLA

• Kod analize tla preporuča se osnovna analiza (N,P,K, pH) +mikroelementi. Za pZa pššenicu su posebno vaenicu su posebno važžni: cink (Zn),ni: cink (Zn),mangan (Mn) i bakar (Cu)mangan (Mn) i bakar (Cu)

• Cijena analize (makro+mikro elementi): 450,00 kn + PDV450,00 kn + PDV ili60,00 EUR + PDV

• 1 uzorak za 1-5 ha površine


Sjetvena (STARTNA) gnojidba• STARTNA gnojidba predstavlja primjenu posebno formuliranihposebno formuliranihstartnih gnojivastartnih gnojiva (visoka količina fosfora) prilikom sjetve pšenice

• Različite formulacije na tržištu – odabir prema tehnološkimpotrebama

• ZaZašštoto su startna gnojiva važna u postizanju visokog prinosa zrnapšenice?

• Startna gnojiva se polažu neposredno uz sjeme, te sjeme imaodmah na raspolaganju potrebna hraniva (fosfor, kalij)

• Startna gnojiva su posebno formulirani proizvodi i nemanemanegativnog antagonizma na relaciji fosfornegativnog antagonizma na relaciji fosfor –– kalcijkalcij

• Startna gnojiva nisu podložna ispiranju

• Startna gnojiva služe za brz i jak razvoj korijenaza brz i jak razvoj korijena, u prvimfazama rasta (bolje iskorištavanje hraniva i vode u tlu)

• ProsjeProsječčna doza primjene: 25na doza primjene: 25--40 kg/ha40 kg/ha (ovisno o uvjetima irokovima sjetve)


STARTNA GNOJIVA vs. DAP (18-46)

• STARTNO GNOJIVO (Seed Sprint): 25 kg/ha – 19.000mikrogranula/m2

• DAP 18-46: 250 kg/ha – 800 granula/m2


STARTNA GNOJIVA vs. DAP (18-46)


STARTNA GNOJIVA DAP (18-46)


Glavna uloga startnih gnojiva:

RAZVOJ KORIJENA

Jači korijen → više hraniva → više vode →veća lisna masa → viši prinos

DAP (18-46) STARTER


Vrste startnih gnojiva


• Tri vrste startnih gnojiva:Tri vrste startnih gnojiva:

•NP+micro gnojiva (40-45% P2O5)

•NP+micro+huminske kiseline (Seed Sprint)

•PK (Turbo Seed PK 47-31+1% Zn)

• Dva oblika:Dva oblika:

• mikrogranulirana

• tekuća

Prihrana pšenice• Provodi se nekoliko puta tijekom vegetacijeProvodi se nekoliko puta tijekom vegetacije

• Granulirana (“suhasuha” prihrana) i tekutekuććaa gnojiva

• Glavni elementi u prihrani pšenice (7):

• DUDUŠŠIK (N)IK (N) – ELEMENT VISINE I KVALITETE PRINOSA

• SUMPOR (S)SUMPOR (S) – ELEMENT “PROTEINA”

• SILICIJ (Si)SILICIJ (Si) – ELEMENT OTPORNOSTI

• MIKROELEMENTIMIKROELEMENTI – ELEMENTI RAZVOJA I OPLODNJE

• BIOSTIMULATORIBIOSTIMULATORI – ANTISTRES UČINAK

• FOSOR (P)FOSOR (P) – ELEMENT ENERGIJE

• KALIJ (K)KALIJ (K) – ELEMENT “SUHE TVARI” ili hektolitarskemase


Prihrana pšenice – silicij (Si)• “NoviNovi” element u prihrani pšenice

• PPššenica troenica trošši 50i 50--150 kg Si/ha150 kg Si/ha za jedan proizvodni ciklus(Barker i Pilbeam, 2007)

• Silicij (Si) je važan:

• Veću otpornost na sva gljivična oboljenja pšenice (rđa,pepelnica)

• Veću otpornost na nepovoljne agroekološke uvjete (niskatemperatura, nedostatak vode, visoka temperatura)

20% SiO + alge

3-5 lit./ha


Prihrana pšenice – dušik (N)• “GLAVNIGLAVNI” element u prihrani pšenice

• Različiti oblici dušičnih gnojiva na tržištu (granulirani, tekući, saproduženim efektom, bez biureta....)

• Osnovni postulati prihrane dušikom (N):

• Prihrana u fazi BUSANJA → RAZVIJENOST lisnogaparata

• Prihrana u fazi VLATANJA → INTENZITET RADA lisnogaparata

• Prihrana u fazi KLASANJA → AKTIVNO STANJE lisnogaparata


Prihrana pšenice – dušik (N)• U intenzivnoj proizvodnji pšenice moguće su 4 prihrane:


PRINOSPRINOSPROTEINIPROTEINI

Prihrana pšenice – dušik (N)• U intenzivnoj proizvodnji pšenice moguće su 4 prihrane:


KoliKoliččinu duinu duššika za prihranu potrebno jeika za prihranu potrebno jeutvrditi na osnovi Nmin analize tlautvrditi na osnovi Nmin analize tla

Nmin metododom se utvrđuje :

•količina mineralnih oblika dušika (raspoloživi N) – amonijski initratni dušik (cijena analize: cca. 10,00 EUR), pred busanje i vlatanjeza ozima žita, u zoni do koje dopire trenutno korijenov sustav, jer jekoličina mineralnog dušika određena prethodnim usjevom (gnojenje,rezidualni N, žetveni ostaci), i agroekološkim prilikama.

• Nmin metoda predstavlja sintezu svih djelujućih čimbenikaraspoloživosti dušika (mineralni dušik, organski, mineralizacijaorganske tvari).

• Bolji se rezultati postižu kada su poznate potrebe usjeva u dušiku (mrežapokusa, očekivani prinos, broj biljaka/m2), raspored nitrata po profilu,efikasnost korištenja N (iznešeni N/Nmin <=90%), genetska specifičnost idr.

1. Prihrana pšenice – početakbusanja (2-3 lista)


Period: 15/12-15/02

0 kg N/ha 30 kg N/ha

• Rana sjetva

• Tlo dobre strukture

• Dobar raspored oborina

• Pšenica počinje busati

• Kasna sjetva

• Tlo loše strukture

• Kišovita jesen

• Pšenica nije počela busati

Oblikgnojiva:

granulirani(KAN)

2. Prihrana pšenice – krajbusanja/početak vlatanja (klas 1 cm)


Period: 15/02-15/03


• Dobro razvijena pšenica

• Zdrava zelena boja lista

• Dobar raspored oborinatijekom zime

• Predkultura (travnasmjesa)

• Slabo razvijena pšenica

• Kišovita zima

• Predkultura ostale žitarice

Oblikgnojiva:

•granulirani(KAN,UREA)

•tekući

3. Prihrana pšenice – puno vlatanje (2čvor)


Period: 15/03-15/04


• Dobro razvijena pšenica

• Zdrava zelena boja lista

• Dobar raspored oborinatijekom proljeća

• Visoki porast stabljike

• Slabo razvijena pšenica

• Kišovito proljeće

Oblikgnojiva:

•granulirani(KAN,UREA)

•tekući

4. Prihrana pšenice –“zastavica”/početak klasanja


Period: 15/04-15/05


• Sorte “lošije” kvalitete (zastočnu hranu)

• Sorte “bolje” kvalitete

• Usjevi pšenice boljegpotencijala (vrlo važno;ciljana gnojidba zaKVALITETU)

Oblikgnojiva:

•tekući

GRANULIRANA GNOJIVA TEKUĆA GNOJIVA


• KAN 27% N

• UREA 46% N

• Amonij-sulfat granulirani 20% N

• Sa produženim djelovanjem (Nu-Slow)

• UREA 46% N + voda (biuret!)

• Tekući UAN/AN

• Amonij-tiosulfat (za proteine)

• Posebno formulirana otopineUREE bez biureta/amonijaka(Folur N)

• Metilen-urea (Time Life N)

• Kalcij-nitrat (Calitech)

• Sa inhibitorima nitrifikacije

• Osnovna prednost:Osnovna prednost:

• Primjena ne ovisi o klimatskim uvjetima

• Kombinacija saherbicidima/fungicidima/insekticidima

TEKUĆA GNOJIVA


Prihrana pšenice – Sumpor (S)• “GLAVNIGLAVNI” element u kvaliteti pšenice

• Sumpor je važan za sintezu svih aminokiselina u biljci

• Problem moderne proizvodnje pšenice – PUNO DUŠIKA –MALO SUMPORA – NISKA KOLIČINA PROTEINA

• Glavna prihrana: prije klasanja, tekutekuććii Amonij-tiosulfat 4-6lit./ha (ista doza kod simptoma nedostatka sumpora-žvepla)

• Granulirana gnojiva u ovoj fazi imaju vrlo slab i spor učinak(gusta lisna masa, malo vode, visoke temperature)

• Biljka NE MOŽE usvojiti elementarni sumpor iz tla! (samoSO2 ion)


Prihrana pšenice – Sumpor (S)


Prihrana pšenice – Mikroelementi (1)• Pšenica za pravilan vegetativan razvoj i dobru oplodnjuzahtjeva gnojidbu mikroelementima

• Pšenica traži: Zn, Cu, Mn, Mo, Co, Fe

• Prihrana u tri (3) tretmana:

• faza 2-3 lista – II. Etapa organogeneze (formiranjezačetaka koljenaca i listova) – razvoj buduće lisne mase

• faza 4-5 lista – III. Etapa organogeneze (diferencijacijacvata/klasa) – direktan utjecaj na broj cvijetova u klasu ivisinu prinosa

• faza vlatanja - opcija


Prihrana pšenice – Mikroelementi (2)• Primjena:

• Gnojiva sa samo jednim mikroelementom

• Gnojiva sa više mikroelemenata

• Veliki izbor gnojiva i formulacija na tržištu

• Prosječna doza primjene 1 kg ili 1 lit./ha

• Kompatibilni sa primjenom zaštitinih sredstava (herbicid,fungicid, insekticid)


Prihrana pšenice – Mikroelementi (3)• Dobra ishrana mikroelementima – veći broj zrna u klasu


Zona loše oplodnje(-4 do -5 zrna pojednom klasu)

Prihrana pšenice – Mikroelementi (4)• Formiranje začetka klasa (III. Etapa organogeneze) – slikanopod elektronskim mikroskopom (J. S. GARDNER, W. M. HESS,E. J. TRIONE, 1985)


Prihrana pšenice – Mikroelementi (5)• Zašto su mikroelementi, formiranje klasa i broj zrna važni?

• Jer direktno utječu na visnu prinosa pšenice/ha


Istraživanje koje su proveli Delibaltova i Kirchev (2010) na primjenu sortepšenice Albena, prinos i broj zrna po hektaru značajno se razlikuju podutjecajem agroekoloških uvjeta:• 2004/2005..... 5,3 t/ha .... Broj zrna na 1 ha = 97.011.200.... 1 zrno = 0,054 grama1 zrno = 0,054 grama

• 2005/2006..... 5,7 t/ha..... Broj zrna na 1 ha = 114.000.000Broj zrna na 1 ha = 114.000.000... 1 zrno = 0,050 grama

• 2006/2007..... 4,9 t/ha..... Broj zrna na 1 ha = 103.684.000... 1 zrno = 0,047 grama

POTENCIJALPOTENCIJAL sorte Albena kroz dobru oplodnju (114.000.000 zrna/ha) i dobrugnojidbu (masa 1 zrna 0 0,054 grama) iznosi 6,15 tona/ha6,15 tona/ha.

Prihrana pšenice – Mikroelementi (5)NEDOSTATAK CINKA (Zn)


Opis: Nekroze smeđe bojena starom lišću, sa tamnosmeđim rubom

Izvor fotografije: Yara, Australia

Čimbenici koji uvjetuju nedostatak:Organska tla, visoki pH, visoka količinafosfora u tlu (DAP, superfosfati)

Prihrana pšenice – Mikroelementi (5)NEDOSTATAK MANGANA (Mn)


Opis: Klorotične pruge nastarom lišću, svjetle boje


Čimbenici koji uvjetuju nedostatak:Organska tla, visoki pH, potopljena tla

Prihrana pšenice – Mikroelementi (5)NEDOSTATAK MOLIBDENA (Mo)


Opis: Slab rast, nizak rast,sušenje vrha lista


Čimbenici koji uvjetuju nedostatak: Kiselatla, mineralna tla

Prihrana pšenice – Biostimulatori (1)• Zbog potrebe za visokim prinosom, visokom kolivisokim prinosom, visokom količčinominomproteina i zdravom lisnom masomproteina i zdravom lisnom masom, biostimulatori (preparatina bazi aminokiselina) dobivaju svoje redovno mjesto utehnologiji gnojidbe pšenice.

• Učinak biostimulatora:

• Bolji rast i razvoj korijena i lisne mase

• Bolji cvatnja i oplodnja

• Bolji rast i razvoj zrna

• Veća otpornost na nepovoljne agroekološke čimbenike

• Veća otpornost pšenice kod primjene herbicida


Prihrana pšenice – Biostimulatori (2)• Osnovne karakteristike biostimulatora za primjenu uOsnovne karakteristike biostimulatora za primjenu uppššenici:enici:

• Prihvatljiva cijena

• Visoka količina slobodnih aminokiselina (današnjitehnološki optimum je 24% slobodnih aminokiselina)

• Tekući oblik (radi lakšeg mješanja sa sredstvima zazaštitu pšenice i herbicidima)

• Kada primjeniti biostimulator:

• Kod primjene mikroelemenata u fazi buasnja i vlatanja

• Kod primjene amonij-tioslufata u 4. prihrani sa ciljempovećanja proteina u zrnu

• U svim ekstremnim uvjetima (naročito napada bolesti)


Prihrana pšenice – Biostimulatori (3)• Izbor biostimulatora na trIzbor biostimulatora na tržžiišštu:tu:

• Veliki izbor različitih proizvoda (proizvodi na bazihuminskih kiselina nisu biostimulatori)

• Proizvodi na bazi ekstrakta algi također pripadaju ubiostimulatore

• Mikrobiološki preparati nisu biostimulatori


Prihrana pšenice – Kalij• Nedostatak kalija je vrlo rijetka pojava u uzgoju pNedostatak kalija je vrlo rijetka pojava u uzgoju pššeniceenice

• Kalij se dodaje u osnovnoj gnojidbi

• Nedostatak kalija javlja se:

• Kiselim tlimaKiselim tlima (nizak pH)

• Pjeskovitim tlimaPjeskovitim tlima

• Tlima sa visokom kolivisokom količčinom glineinom gline (ilit; fiksacija kalija)

• Kod velike kolivelike količčine oborinaine oborina (ispiranje iz zone korijena)


Prihrana pšenice – Kalij• Simptomi nedostatka kalija (izvor fotografija Yara, AU):


Prihrana pšenice – Kalij• Korekcija gnojidbe kalijem – folijarno radi brzog ufolijarno radi brzog uččinkainka


• Tekuće gnojivo na bazi K-helata sa 31% K2O i 3% dušika(UREA), doza primjene 5-10 lit/ha ili Trafos K (kalij-fosfit) PK 30-20; oba gnojiva za folijarnu gnojidbu pšenice

• Kompatibilan sa većinom fungicida za zaštitu pšenice

Gnojidba pšenice – SažetakVaVažžni koraci do visokog i kvalitetnog prinosa pni koraci do visokog i kvalitetnog prinosa pššenice:enice:

1. Analiza tla (makro i mikroelementi)

2. Osnovna gnojidba fosforom i kalijem (dušikom) naosnovi rezultata gnojidbe

3. Primjena startnih gnojiva u sjetvi

4. Primjena mikroelemenata u početku busanja i prijevlatanja

5. Dvije prihrane dušikom u proljeće za visoki prinos(količina dušika na temelju Nmin analize tla prijeprihrane) – granulirani/tekući

6. Prihrana tekućim amonijevim-tiosulfatom (ATS) zapovećanje količine proteina u zrnu

7. Primjena biostimulatora kod aplikacije herbicida i u svimstresnim uvjetima



Dr.sc. David Gluhić, Poljoprivredni odjel Poreč,

Veleučilište Rijeka (HRV)

Gordana Veber dipl. ing., Jurana d.o.o., Maribor


Više informacija o gnojidbi pšenice:

www.gnojiidba.info

Tematski portal na temu gnojidbe

www.gnojidba.info (HRV)

Gnojiva i tehnologija gnojidbe

e-mail: [email protected]

Tel: 098/435-129

www.jurana.com (SLO)

Gnojiva i tehnologija gnojidbe

e-mail: [email protected]

Tel: 02/4215-363

Fax: 02/4215-365

gnojidba psenice dušikom, sumporom i mikroelementima

Food