- sadnja ruža - gnojidba krumpira - sorte krumpira - mineralna

- Sadnja ruža

- Gnojidba krumpira

- Sorte krumpira

- Mineralna gnojidba duhana

- Otrovanje pčela

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 9 6 • v e l j a č a 2 0 1 5 . • g o d i n a X V I

Bosnia and Herzegovina’sChoice

BRZO, JEDNOSTAVNO I BESPLATNO DO POGODNOSTI! 1. KORAKIspunite bodovnu pristupnicu vjerodostojnim podacima

2. KORAKPreuzmite Vašu privremenu bodovnu karticu

3. KORAKPrikupljajte bodove i koristiteraspoloživi iznos u KM

Ako već imate magnetnu karticu Kluba Green Garden, odmah možete početi s prikupljanjem bodova!

*tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetna razdoblja*proizvodi označeni kao akcijski/sniženi ili pojedini posebno označeni proizvodi ne podliježu obračunu bodova

TABLICA BODOVANJA

POTROŠENIH 5 KM = PRIKUPLJEN 1 BODVrijeme trajanja bonitetnih razdoblja:

od 01. 10. do 31. 03.od 01. 04. do 30. 09.

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić

Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.Andrea Šaravanja, mr. oec.

Lektor: Blanka Kraljević, prof.

Fotografi ja na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Prvi broj glasila Green Garden u 2015. godini na svojim stra-nicama donosi veliki broj zanimljivih priloga iz različitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Najveći broj priloga vezan je za cvjećarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo te vinovu lozu. Početne stranice glasila namijenjene su ljubiteljima cvijeća, a od priloga izdvajamo onaj o ružama i nekim lukovičastim biljnim vrstama.

Početkom veljače u južnim područjima Hercegovine započi-nje sadnja krumpira. Kako bi proizvođačima olakšali izbor sorti, pripremili smo poseban prilog o novim sortama krumpira.

Ovih dana, na području Hercegovine, u tijeku je rezidba vo-ćaka i vinove loze, iza koje slijedi zimska zaštita. Za ljubitelje voćaka i vinove loze pripremili smo prilog vezan za tu tematiku. Za vinogradare smo pripremili i prilog o bolestima vinove loze čije simptome vinogradari mogu uočiti prilikom rezidbe vinove loze.

Ljubitelji voćaka mogu pročitati nekoliko zanimljivih priloga o japansko-kineskim sortama šljiva, nashi kruškama i oskoruši.

Ovo je samo dio sadržaja prvog broja glasila Green Garden u ovoj godini. Vjerujemo da će i ostali prilozi u ovom broju pronaći svoje čitatelje.

Uredništvo

Riječ urednikaThe fi rst issue of Green Garden in 2015. brings you many in-

teresting articles from different fi elds of agricultural production. The largest number of articles is related to the fi eld of fl oriculture, vegetable growing, fruit growing and vine. First pages are dedi-cated to the lovers of fl owers, and among all articles we recom-mend to read an article about roses and fl ower bulbs.

The beginning of February in south Herzegovina is time when many producers start with planting of seed potatoes. To make it easier for them to choose what varieties will they plant – we have prepared special article about new seed potato varieties.

These days, in Herzegovina, it’s time for pruning fruit trees and grape wine, and after that will follow winter protection. Fruit growers and winegrowers can fi nd special article about pruning. For winegrowers we also prepared article about grape wine dis-eases which symptoms can be seen during the pruning.

On the pages dedicated to the fruit lovers you can read a cou-ple of interesting articles about japanese-chinese varieties of plums, nashi pears and service tree.

This is only a part of everything that you can fi nd in the fi rst issue of Green Garden this year. We believe that other articles will also fi nd their readers.

Editor’s offi ce

Editor’s word

Sadržaj

Novosti, obavijesti, najave!!!U ovom broju između ostalog donosimo Vam i želimo predstaviti no-

vosti u našoj ponudi:

I u ovom broju Vam donosimo obavijesti o novim artiklima koje ima-

mo u ponudi i koje možete pronaći u svim našim Agrocentrima (Široki,

Brijeg, Mostar, Čitluk, Grude, Ljubuški). O svemu detaljnije pročitajte

u nastavku. Uživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim

pogodnostima koje imate kao član kluba Green Garden.

Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao

njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/

dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.

Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo

Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima.

Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete

poslati na e-mail: [email protected]

Proljetna sadnja ruža ......................................... 4

Gladiole i ljiljani - omiljene lukovice ................... za proljetnu sadnju ............................................ 6

Visibaba - vjesnik proljeća ................................. 8

Problemi s travnjacima nakon zime ...............10

Rikula - zeleno blago naših predaka ..............12

Mineralna gnojidba krumpira ..........................15

Naklijavanje i rezidba gomolja krumpira ........16

Pet najznačajnijih „žutih“ sorti krumpira u BiH 18

Povrtnjak zimi...................................................20

Zimske salate ................................................... 22

Novi materijali za vezanje voćaka i vinove loze ...................................................... 24

Oprez pri zimskoj rezidbi vinove loze ............26

Biolivo - najbolje organsko gnojivo za masline .........................................................28

Kinesko-japanske sorte šljive ......................... 29

Kako riješiti crnu pjegavost u vinogradima?...30

Radovi u voćnjaku tijekom zime .................... 32

“Nashi” kruške - nešto posve novo ............... 34

Voćarski alat koji se koristi u rezidbi voćaka ... 35

Oviphyt – parafi nsko ulje za zaštitu voćaka i vinove loze tijekom zime.................. 36

Pitanja i odgovori .............................................38

Cardinal crveni - najpoznatija stolna sorta vinove loze .............................................. 39

Mineralna gnojiva za gnojidbu duhana .........40

Otrovanje pčela .................................................46

Ivana Markota, dipl. ing.

Ruže vole mjesto na kojem ima dostatno svjetlosti, ali to ne znači da biljka mora cijeli dan biti

izložena suncu, pogotovo novije sorte koje vole polusjenu. Ali, važno je nagla-siti da ne postoji ruža koja bi lijepo ra-sla i obilno cvala u sjeni, a pogotovo ne ispod krošnji drveća ili borova! Moramo obratiti pažnju da na mjestu na kojem ćemo saditi ruže ima protoka zraka, ali ne i da je vjetrometina.

Poželjno je da se jame za sadnju iskopaju 15-20 dana prije sadnje. Du-bina jame je 30-40 cm, a isto toliko i širina. Zemlja mora biti usitnjena i ople-menjena sa 50% odstajaloga stajskog gnoja ili humusa-komposta.

Danas se u prodaji uglavnom nalaze sadnice čiji je korijen „obložen“ trese-tom a nadzemni dio parafi niran. Prije sadnje, skine se folija kojom je omotan korijen, te se sadnica ruže postavlja u pripremljenu rupu. Oko sadnice se na-grće pripremljena zemlja

Zemlju oko biljke potisnemo rukama i pazimo da nam biljka stoji uspravno, kao i da je cijepljeno mjesto obvezno na dubini 2-3 cm ispod razine zemlje. Tlo oko sadnice se lagano sabije. Kad se jama ispuni otprilike na 2/3 zemljom, lagano počnemo zalijevati vodom, pa-zeći pritom da nam ruža ne ode predu-boko u jamu, pa ju stoga podržimo dok voda lagano ne popuni sve praznine oko korijena. Nakon ovoga ružu nagr-nemo ostatkom pripremljene zemlje, napravimo oko ruže vijenčić od zemlje radi lakšeg otjecanja vode pod sam ko-rijen i ponovno zalijemo. Napominjemo da bi kod sadnje svaka biljka trebala dobiti oko 5 l vode.

Razmaci sadnje: Ako smo planirali napraviti ružičnjak, što znači da ćemo posaditi više grmova ruža u gredice, moramo znati koji su preporučljivi raz-maci da bi naša gredica izgledala baš kao kod profesionalaca ili u parkovi-ma... stoga navodimo minimalne raz-

make za pojedine sorte ruža. Naravno, ako želite pojedinačnu sadnju, a to zna-či da svaki grm stoji odvojen za sebe, razmaci mogu biti puno veći, ali na taj način nećete dobiti zatvorenu gredicu niti otočiće ruža.

Penjačice se sade na razmak od 120 cm. Grmolike ruže u gredici sade se na razmak od 50 cm (ako su u pitanju manji grmovi) pa sve do 200 cm (ako govorimo o robusnijim ružama). Dakle, razmak ovisi o sorti grmolike ruže i na-

činu njezina rasta. Čajevke se sade na minimalni razmak od 40 cm. Ako ruže sadimo u više redova, primjenjuje se cik-cak sadnja gdje se opet pridržava-mo razmaka od 40 cm između svake ruže. Floribunde (park ruže) u gredici se sade na razmak od 30-35 cm, tj. 3 kom. na 1 dužni metar. Isto tako, ako ih sadimo u nekoliko redova, koristimo cik-cak način sadnje. Mini ruže sadimo na razmak od 25 cm dok se ruže pokri-vačice tla sade sa na razmak ne manji od 80 cm.

4

BROJ 96 • VELJAČA 2015.

Proljetna sadnja ruža


Velik izbor sadnica:

ruža čajevki ruža puzavica ruža mjesečarki ruža stablašica ruža mini

Stipe Glavina, master struke

Lukovice za ljetnju cvatnju mogu se saditi od ožujka do svibnja. Na našem području najčešće se sade koncem ožujka ili početkom travnja. Među njima dominiraju gladiole i ljiljani.

GLADIOLE I LJILJANIomiljene lukoviceza proljetnu sadnju

Ukrasne lukovice ne podnose teš-ka zbijena tla, dobro uspijevaju u pjeskovitom ilovastom tlu. Pri-

godom sadnje lukovicu čvrsto utisnite u tlo, tako da baza bude u dodiru sa zemljom. Ako je samo spustite u rupu, ispod lukovice se stvori zračni džep, pa se ne može ukorijeniti. Dubina sadnje: općenito je pravilo da je dubina sadnje 2 do 3 puta veća od veličine (promjera) lukovice. Najčešći razmak sadnje je 8 do 10cm za sitne lukovice, a 10 do 20cm za krupnije. Lukovice uvijek sadite u skupi-nama, i to od 10 naviše iste vrste. Tako ćete dobiti mnogo ljepšu sliku.

Gladiolus sp. (gladiola)Dostojanstvenost njezinih cvjetnih

stapki unosi u vrt jednu novu notu. Temeljna značajka ove biljke jest: uspravna stabljika, macoliki listovi i šesterolatični cvjetovi, koji svi gledaju u istom smjeru. Cvjetovi dolaze u svim ni-

jansama duginih boja, a njihov promjer varira od 5cm u minijaturnih sorti do 15cm u divovskih. Sade se na sunčano mjesto, zaštićeno od vjetra, u svako dobro drenirano tlo. Dubina sadnje 10-13cm, razmak sadnje 10-15cm. Najbolje ih je saditi u skupinama 5-7 biljaka iste boje zajedno. Da bi gladiole nepresta-no cvale tijekom cijelog ljeta, sadimo ih od sredine travnja do sredine lipnja u razmacima od 14 dana (jer cvatnja jednogacvjetnog klasa ne traje duže od dva tjedna). Ako se biljke sade u skupini dovoljno blizu jedna druge, međusobno se podupiru i nije potreban (dodatni) potporanj. Osim kao vrtno cvijeće izvr-sne su i za rez.

Ime roda dolazi iz latinskog jezika, u značenju «mali mač», kao aluzija na oblik listova.

Lilium sp.(ljiljani, krin)Reputacija «teško uzgojivih» biljaka,

danas nije utemeljena. U posljednjih 30-ak godina hibridi ljiljana imaju nove

standarde u veličini cvijeta, snazi i ot-pornosti. Postoje ljiljani za gotovo svaki vrt. Veličina cvijeta varira u promjeru od 2,5 do 30cm, raspon boja obuhvaća cijeli cvjetni spektar, s iznimkom plave. Veliko variranje u visini biljke čine lji-ljane pogodnim vrstama za mnoge di-jelove vrta. Za sadnju ljiljana izaberite sunčano mjesto u vrtu. Ako biljke ne posadimo na dovoljno sunčano mje-sto, stabljike će se iskriviti u potrazi za suncem i dobit ćete nepravilne biljke. Za razliku od cvijeta, stabljika podnosi sje-nu, zato ljiljane valja saditi u travnjak ili među niske pokrivače tla.

Lukovice nemaju zaštitni omotač pa se lako osuše, o čemu moramo voditi računa. Lukovice svih sorti ljiljana sade se tako da vršak lukovice bude pokriven slojem zemlje debelim 10-ak cm. Zali-jevanje redovito i temeljito, tako da ne dopustimo da ljiljan ostane bez vlage. Ljiljani ne podnose presađivanje i naj-bolje uspijevaju na mjestu na kojem su jednom posađeni.

Postojeća paleta hibridnih ljiljana zadovoljava i najzahtjevnije ukuse.

Ljiljani su simbol čistoće i nevinosti. To je cvijet svečanih trenutaka. Žuti lji-ljan znak je brige i boli.

6


Martina Škegro, master struke

Visibaba - vjesnik proljeća

Visibaba je višegodišnja proljetna biljka velike rasprostranjenosti, od parkova, šuma, livada, te okuć-

nica. Raste obično samoniklo u prirodi. Kako je veoma omiljena biljka, jedan od ranih vjesnika proljeća, koju nerijetko nalazimo kako se probija ispod zaosta-log snijega u dvorištima okućnica gdje se često sadi i kao kultivirana biljka. Cvijet biljke je bijele boje prepoznat-ljivoga zvonastog oblika koji čine šest latica raspoređenih u dva kruga. Raz-množava se sjemenom ili lukovicom. Visibaba cvate od siječnja do travnja.

Visibaba je prepoznatljiva po svojim delikatnim, visećim bijelim cvjetovi-ma koji se pojavljuju već u veljači prije nego snijeg okopni. Iako je oprašuju pčele, proizvodnja sjemena je slaba te se visibabe većinom razmnožavaju dijeljenjem lukovica. Sjemenke visiba-ba sadrže i posebne masne tvorevine, tzv. elaiosome, kojima se hrane mravi. Mravi sjemenke s elaiosomima odvlače u mravinjake, te na taj način omogućuju njihovo rasprostranjivanje

Iz lukovice se u rano proljeće razvi-ja okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima i jednim cvijetom. Zvonast vjenčić tvori 6 latica raspoređe-nih u dva kruga. Izvanjske su latice bije-le, duguljaste, a unutrašnje su kraće, sa zelenom pjegom na vrhu. Mliječnobijeli cvjetovi pognuti su na stabljici. Miris joj je slab, a u mnogim državama je to za-štićena cvjetna vrsta.

Jeste li znali...Visibaba je jedna od najranijih proljetnica, te često cvjeta dok snijeg još nije

okopnio. Narodni naziv je vjerojatno dobila zbog cvijeta pognuta poput stare bake (babe), a stručni naziv potječe od grčkih riječi gala i anthos – mlijeko i cvi-jet (mliječno cvijeće) i pridjeva nivalis – snježni. Visibaba je i važna medonosna biljka jer je važan izvor nektara u najranije proljeće, te su njezini cvjetovi prila-gođeni oprašivanju pčelama. Pčele privučene nektarom, prvo dotaknu njušku tučka i oplode je s pomoću peluda koji su donijele s druge biljke, a zatim u potrazi za nektarom unutar tog cvijeta pokupe pelud koji onda prenose dalje.

8


NOVO

Vodoupijajuće kuglice su jednostavan, efektan i kori-stan dodatak sa velikom moći upijanja i zadržavanja vode. Koriste se u cvjećarstvu i povrtlarstvu, te po-sebno kao dekoracije i u cvjetnim aranžmanima zbog svog zanimljivog izgleda i rezervne opskrbe vo-dom. Kuglice možete kombinirati u većim ili manjim posudama, raznim vazama, sa cvijećem, svijećicama, lučicama itd. Mogućnosti sa kuglicama su mno-gobrojne, vrijeme je da Vaša mašta i kreativnost dođu do izražaja.

Problemi s travnjacima nakon zime

Mnogi ljubitelji travnjaka ostali su iznenađeni izgledom svojih travnjaka nakon otapanja sni-

jega. Naime, mnogi od njih žalili su se na problem mjestimičnog propadanja travnjaka koji se očituje velikim brojem „ćelavih mjesta“ promjera desetak cen-timetara.

Pojavu snježnu plijesni prouzročuju Microdochium nivale (Pink snow mold syn. Fusariun nivale), Typhula incarna-ta (Gray snow mold), Typhula ishikari-ens (Speckled snow mold), Sclerotinia borealis (Sclerotinia snow mold). Ovi uzročnici bolesti mogu se pojaviti poje-dinačno ili kao kompleks, što dodatno otežava njihovo suzbijanje. Među na-vedenim uzročnicima snježne plijesni najčešće se javlja Microdochium nivale.

Ovo je vjerojatno najraširenija gljivič-na bolest u Europi, najčešće napadane su trave fi nih i širokih listova kao Agro-stis, Lolium, Poa. Simptomi napada su najvidljiviji poslije zime iako je gljivica prisutna cijele godine. Neke trave po-

put Festuca rubra pokazuju izrazitu otpornost prema ovoj bolesti. Snježna plijesan napada oslabljene i prerasle biljke ,najčešće se pojavljuje na vlažnim i suviše zbijenim tlima,kao i nakon raz-doblja dugotrajnog zadržavanja snjež-nog pokrivača, izrazito se dobro razvija u uvjetima visoke vlažnosti i sniženih temperatura koje su ispod snježnog pokrivača

Simptomi na travnjacimaAko na travnjaku, nakon topljenja

snijega primijetite u rano proljeće svi-jetlosmeđe površine promjera oko 5 cm,sigurno je u tijeku napad snježne plijesni. Pod povoljnim uvjetima ove se površine mogu povećati i do 30 cm u promjeru, te daljim širenjem bolesti zaraženi dijelovi mogu zauzeti cijelu površinu travnjaka. Prvi znaci ove bo-lesti mogu se primijetiti već u jesen u obliku svijetložutih mrlja. Napad snjež-ne plijesni utječe na slabljenje biljaka koje nakon toga, uz neke sekundarne

infekcije, potpuno odumiru. Loše i kišo-vito vrijeme tijekom proljeća utječe na širenje micelija po cijeloj površini.

Mjere zaštite

Aerifi kacija - prozračivanje jedna od mjera koja može bitno pridonijeti nadzoru ove bolesti, zatim uklanja-nje snijega s travnjaka, zadnju košnju treba obaviti što niže da bi smanjili lisnu površinu prije zime. Travnjak treba prihraniti prije zime nešto većim postotkom kalija dok dušika treba dodati u vrlo maloj količini ili ništa, ovisno od analize tla. Previsoke pH vrijednosti također utječu na po-javu i razvoj bolesti. Osim toga gnoji-va na osnovi željeza (željezni helati) kojima se travnjaci prskaju koncem jeseni pomažu i smanjuju napad uz-ročnika bolesti U slučaju da sve ove navedene mjere nisu dostatne treba pristupiti u rano proljeće uporabi si-stematičnih fungicida.

Ivan Perić, dipl. ing.

10



GRANULIRANA MINERALNA GNOJIVA

KAN N 27 jednostavno anorgansko dušično gnojivo sa

sekundarnim hranjivom. Pakiranje: 5 kg

NPK 15:15:15 složeno granulirano mineralno gnojivo NPK 15:15:15. Pakiranje: 5 kg

NPK 8:16:24 složeno granulirano mineralno gnojivo NPK 8:16:24. Pakiranje: 5 kg

FERRO PLUS gnojivo na bazi mikroelemenata, granulirano gnojivo sa željeznim sulfatom. Pakiranje: 5 kg

GNOJIVO ZA TRAVNJAKsloženo granulirano mineralno gnojivo

za travnjake. Pakiranje: 5 kg

UREA N 46 jednostavno granulirano mineralno

dušično gnojivo. Pakiranje: 5 kg

NPK 7:20:30 složeno granulirano mineralno gnojivo

za voćke. Pakiranje: 5 kg

NPK 10:10:20 složeno granulirano mineralno gnojivo za krumpir

i korjenasto povrće. Pakiranje: 5 kg

RIKULA - zelenoblago naših predaka

Ivica Doko, dipl. ing.

Rikula, rukola, rikola ili riga je zapravo brzorastuća salata koja je če-sto znala krasiti vrtove naših baka. Iako je njezin uzgoj vrlo cijenjen u Dalmaciji i Primorju, sve češće se može naći i na našem jelovniku. To je i razumljivo ukoliko je poznato kako se radi o vrlo ljekovitoj biljnoj vrsti.

Povjesničari kažu kako je rukola u prehrambenom smislu rođena Rimljanka. Stari Rimljani su je vo-

ljeli ne samo zbog gastronomskih, nego i zbog ljekovitih svojstava. Uostalom, bila je najvažniji sastojak sirupa protiv kašlja i lijeka protiv skorbuta. Čak su joj pripisivali i afrodizijačka svojstva. Stoga, više nego raduje, činjenica da njezino sjeme danas možemo bez većih poteškoća nabaviti u bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Samo trebamo znati kako obično nalazimo dvije varijante, ranije navedenu brzorastuću salatu la-tinskog naziva Eruca sativa i divlju sala-tu latinskog naziva Diplotaxis tenuifolia. Da ne bi bilo zablude, riječ je o dvije varijante rikule i to divlje i kultivirane (stoga na Franchi vrećicama i stoji nat-pis coltivata). Kod “divlje” rikule listovi su samo malo više nazubljeni a ukus je jačeg inteziteta i malo više ljutkast. Inače, obje biljke dobro uspijevaju u vr-tovima, te se mogu uzgajati na gredici uporedo sa salatom ili špinatom.

Tehnologija uzgojaRikula se može sijati od veljače do

rujna u više navrata uz razmak redo-va 15 do 35 cm. Pošto se može uzga-jati gotovo na svakom tlu pogodna je i za krajnje, neiskorištene dijelove vrta. Međutim, najbolje je uzgajati na sunčanim mjestima i poluhladu s tim da samo vodimo računa da biljka ne oskudijeva u vlažnosti. U protivnom, uslijed velikih vrućina i suhog tla biljka

prebrzo procvjeta i formira žilave i gor-ke listove. Za 40 do 60 dana rukola se može brati i to tako što se lisne rozete

čupaju i peru te po potrebi prodaju u vezicama. Pored toga, listove možemo rezati i prodavati slično kao što radimo i s matovilcem. Obično se po četvor-nom metru postiže prinos od oko 2 kg. Treba znati i da rikolu, osim uzgoja u vrtu, možemo za potrebe domaćinstva proizvesti u posudicama na balkonu ili terasi.

Način pripremeRukola je idealna kao promjena ili

dodatak standardnim, redovitim sala-tama. Međutim, kad smo se malo po-trudili i već je uzgojili, ne trebamo stati samo na salatama. Stoga je možete svježu pomiješati s kuhanim krum-pirom i maslinovim uljem. Rukola se može pripremati i na lešo, poput blitve ili špinata, s maslinovim uljem, češnja-kom i peršinom kao prilog uz ribu pa i mesne obroke. Osim toga, mladi i sitno nasjeckani listovi rikule služe i kao deli-katesni ukras za jela od riže, tjestenine i krumpira. I što je najvažnije, ne zabo-ravite da je kao i ostalo lisnato povrće bogata vitaminom C, a u 100 grama rukole ima svega desetak kalorija.

12



SJEMENA ZAČINAZačini nisu zahtjevni za uzgoj. Neka Vam je začin pri ruci. Biljka koju ste sami uzgojili svježa je, ukusnija i zdravija. Asortiman Green Garden sjemena začina od ove godine proširen i obbogaćen sa novim vrstama začina i začinskog bilja. U širokoj ponudi Green Garden začina pronađite kadulju, kamilicu, komorač. kapare, kopar, mažuran i mnoge druge.

Mineralna gnojidba krumpiraLuka Bošnjak, master struke

Bitan čimbenik u tehnologiji pro-izvodnje krumpira za postizanje optimalnih prinosa i kvalitete

gomolja jest gnojidba krumpira. Iako izuzetno dobro reagira na primjenu stajskog gnoja, zbog nedovoljne količi-ne stajnjaka u našim se uvjetima uglav-nom u praksi primjenjuje kombinirana gnojidba stajnjakom i mineralnim gno-jivima ili samo gnojidba mineralnim gnojivima.

Pravilna gnojidba dušikom za krum-pir je od iznimne važnosti jer visoke doze dušika stimuliraju rast cime i odgađaju cvatnju i začinjanje gomolja. Nedostatak dušika znatno smanjuje prinos, uzrokuje žućenje lišća i kržljanje biljaka.

Fosfor pridonosi ranom razvoju krumpira i ranom zametanju većeg broja gomolja. Treba naročito paziti na gnojidbu fosforom u kiselih tala, kojima je pH 5 i niži, gdje dolazi do fi ksacije fosfora i on postaje manje pristupačan biljkama.

Kalij utječe na prinos i kvalitetu krumpira, uključujući specifi čnu masu, osjetljivost na modrice, tamnjenje po-slije kuhanja, sadržaj reducirajućeg še-ćera i kvalitetu čuvanja.

U Hercegovini, gnojidba putem tla je glavna i neizbježna kod svakog hobista ili proizvođača. Pored standardnih or-ganskih gnojiva, uz kompleksna mine-ralna gnojiva urod krumpira je znatno veći.

Osnovna gnojidba krumpiraOsnovna gnojidba se obavlja zajedno

s predsjetvenom pripremom tla. Glavni cilj ove gnojidbe je pružiti biljci dovoljno hranjiva (dušika, fosfora i kalija) u po-četku razvoja.

Sjemenarna nudi široku paletu kom-pleksno mineralnih gnojiva namijenje-nih za osnovnu gnojidbu krumpira, kao što je Nutri Veg, NPK 15-15-15, NPK 8-16-24, Amon Sulfan i Urea.

Nutri Veg je kompleksno mineralno gnojivo s formulacijom NPK 10-10-20, uz dodatak magnezija, bora, sumpora i cinka.

Dopunska gnojidba krumpiraVrijeme dopunske gnojidbe je 30

dana nakon nicanja krumpira. To je period kad je biljci i novim gomoljima potreban dušik. Sjemenarna prepo-ručuje visoko topivo dušično gnojivo Amon Sulfan koje krumpiru omogućuje optimalan rast i razvoj te u konačnici, kvalitetu gomolja.

15


Ivica Ćutuk, dipl. ing.

Da bi se krenulo u proces naklijavanja i rezidbe krumpira moraju se osigurati kvalitetni skladišni uvjeti a to su: čisto, sterilizirano, prozračno skladište i sve to da ne bi došlo do oboljenja gomolja.

Naklijavanje i rezidba gomolja krumpira

Naklijavanje gomolja krumpira je proces kojim se skraćuje duljina vegetacije u polju, a samim tim

irazdoblje od sadnje do nicanja usjeva. Sadnjom gomolja koji su naklijali do-biva se ujednačno nicanje i ujednačen usjev u polju te ranije formiranje gomo-lja. Gomolje iz vreća slažemo u drvene ili plastične gajbe koje trebaju biti čiste i sterilizirane .

Naklijavanje gomolja krumpiraPrva faza je prednaklijavanje koja se

treba odvijati u mraku na temperaturi od oko 15-20oC zbog čega je potrebno grijati prostorije u kojima se nalaze

gomolji. U takvim uvjetima klice kroz nekoliko dana izrastu od 1-1,5 cm. Nakon što je prošla faza prednaklija-vanja potrebno je sniziti temperaturu prostorije na oko 10oC što se postiže premještanjem gomolja u osvijetljene dijelove prostorije ili se pale fl uoroscen-tne lampe ukoliko nedostaje prirodnog svijetla. Ta druga faza očvršćivanja kli-ce gomolja na svjetlu i temperaturi od oko 10oC traje i do nekoliko tjedana. Na kraju procesa naklijavanja klice trebaju biti dugačke 1-2 cm, tamnozelene boje s čvrstim skeletom. Da bismo zaustavili proces naklijavanja gomolja, potrebno je sniziti temperature na oko 5 oC čime se usporavaju fi ziološki procesi unutar gomolja. Samim time sjeme gomolja je u stadiju mirovanja i ako je potrebno može čekati dok ne nastupe optimalni uvjeti za sadnju u polju.

Rezidba gomolja krumpiraU Hercegovini se tradicionalno prije

sadnje krumpira radi i rezidba gomolja. Rezidba se primjenjuje kod sorti kru-pnije kalibraže koje se sade na ovom području primjerice Arnove, Artemis, Faluke, Carrere itd. Rezidba je postupak (koji se tradicionalno provodi u Herce-govini, Dalmaciji i otocima) i rezati se smije samo zdravo i fi ziološki mlado

sjeme. Rezidba se obavlja posebnim noževima koji se nakon svakog reza trebaju utopiti u formalin da bi na taj način spriječili širenje određenih bo-lesti i virusa koji se prenose rezanjem. Veličina gomoljne jedinice ne bi trebala biti manja od 40 g zbog ranih proljetnih mrazeva koji znaju, što kažu proizvo-đači, odnijeti mlade krumpire i onda novi izdanak u gredici nema dostatno primarnoga hranidbenog medija i ne može se ponovno regenerirati.

Rezanjem nastaje velika povrje-da gomolja i rez je idealno mjesto za napad bakterija i gljiva koji u lošim uvjetima sadnje mogu prouzročiti propadanje gomolja. Zato se sjeme krumpira reže do 15 dana prije sadnje da bi se u tom vremenskom razdoblju mogao stvoriti kalus koji štiti sami go-molj od ulaska bolesti. Izrezani gomolji krumpira ne smiju dugo stajati zato što dijelovi gomolja, odnosno „pilja“ gubi vodu i dolazi do dehidracije pilje zbog nedostatka vode i kao takva brzo propada. Druga važna stavka su gljivice koje znaju napasti izrezanu „pilju“ uko-liko ekološki uvjeti ne dopuštaju sadnju koja može potrajati i dulje razdoblje, pa je potrebno saditi deklarirano sjeme.

Najveći propusti koji se mogu javiti prigodom naklijavanja su pretjerano držanje gomolja u tami na kojima zbog nedostatka svjetla u klijalištu brzo izra-sta duga klica (4-5 cm) koja se prigo-dom rezidbe, sadnje lomi i cijeli proces ne daje zadovoljavajući učinak.

16


Pet najznačajnijih „žutih“ sorti krumpira u BiH

Sustavno ispitivanje, praćenje i uvođenje novih sorti krumpira se-lekcioniranih u svijetu, uz prethodnu provjeru u praksi u proizvod-nim hercegovačkim područjima, najsigurniji je način da se iz bogate ponude kvalitetnih sorti odaberu one koje su za naše uvjete naj-pogodnije.


Kad govorimo o sjemenskom krumpiru, sa žaljenjem ćemo ustvrditi kako je kod nas domaći

sortiment prilično oskudan. Osim toga, dosadašnja iskustva svjedoče da su najbolji proizvodni rezultati postignuti korištenjem proizvodnog i genetskog potencijala inozemnih sorti, nerijetko i onih koje u uvjetima gdje su selekci-onirane nisu imale veću perspektivu. A upravo zahvaljujući otvaranju tržišta, posljednjih 15-tak godina naši proizvo-đači imaju mogućnost sadnje i uzgoja najkvalitetnijih europskih i svjetskih sorata. Tako su u Hercegovini za krat-ko vrijeme, zbog svoje velike kvalitete „udomaćene“ strane sorte kao što su Romano,Liseta, Adora, Carera... Među-tim, svake se godine na tržištu pojavlju-ju nove, još produktivnije sorte izvrsnih

kulinarskih osobina. U tom pogledu posebno izdvajamo ove sorte: Arnova, Faluka, Artemis, Arizona i Markies.

Arnova je svakako najzanimljivija iz palete novih, ranih sorata žućkasto-

bijele boje pokožice. Zbog dobrih pro-izvodnih osobina stručnjaci predviđaju kako su napokon pronašli sortu koja će zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispjeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za 30-50 % rodni-

ja od nje. Stoga vjerujemo kako će za 2-3 godine Arnova potpuno zamijeniti Jaerlu za koju je već utvrđena brza de-generacija-izrođavanje, što dovodi do poteškoća u proizvodnji njezinasjeme-na. Arnova je vrlo rana sorta krumpira, iz skupine visokorodnih sorti, s krupnim gomoljima. Gomolji su svijetložute boje pokožice i svijetložute boje mesa. Što se tiče agrotehnike Arnova zahtijeva naklijavanje prije sadnje i dobro ogrta-nje zbog većeg broja krupnih gomolja.

Faluka je perspektivna srednje rana čija dužina vegetacije iznosi nešto više od sto dana. Gomolji imaju bijelu me-

kanu pokožicu, s mesom krem bijele boje. Osnovna prednost Faluke je u tomu što predstavlja jednu od najrod-nijih sorti krumpira Gomolji su krupni i ujednačeni, duguljasto-ovalni s plitkim okcima. Osim iznimno velike rodnosti Faluka je tolerantna na visoke tempera-

18


ture i nedostatak vlage, te je otporna na biljne bolesti (viruse, krastavost i trulež gomolja, bakterijsku bolest crna noga i dr.), a što je osobito važno većim proi-zvođačima krumpira. Osim toga, Faluka je dobra sorta B kulinarskog tipa što znači da je prikladna za različite namje-ne (kuhanje, pečenje i prženje). Drugim riječima, zbog toga što se gomolji ne raskuhavaju, pogodna je za pripravlja-nje različitih složenaca, krumpir juha i paprikaša premda zbog relativno ma-log sadržaja suhe tvari njezini gomolji mogu jednako dobro poslužiti i za pr-ženje pomfrita.

Artemis je vrlo rana sorta krumpira, iznimno atraktivnih gomolja. Gomolji

su krupni, izduženo-ovalnog oblika, žute boje pokožice i svijetložutog mesa. Artemis je sorta visokog uroda. Sorta traži dobro naklijavanje prije sadnje i

„pojačanu“ gnojidbu s dušikom. Dobro podnosi različite tipove tala. Posebno je zanimljiva za proizvodnju mladog krumpira.

Arizona je nova srednje rana sorta krumpira, žute boje pokožice i svijetlo žute boje mesa pogodna za svježu po-trošnju. Urod je iznimno visok s ujedna-

čenim, atraktivnim i krupnim ovalnim gomoljima. Arizona je jedna od najna-građivanijih sorti krumpira u Nizozem-skoj i jedna od najzastupljenijih sorti u proizvodnju u našem okruženju. Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje. Izra-zito lijepi, krupni, glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žute boje mesa su glavna značajka ove sorte. Ono što izdvaja ovu sortu od ostalih sorti krumpira su ujednačeni ,lijepi, atrak-tivni gomolji srednje krupnoće. Sorta

je posebno pogodna za proizvodnju merkantilnog krumpira za tržište jer ostvaruje iznimno visoke urode.

Markies je kasna sorta krumpira s velikim gomoljima, ovalno-izduženog

oblika. Gomolji su svjetložute boje po-kožice a meso je krem boje. Markies je vrlo zahvalna sorta za transport zbog velike otpornosti na oštećenja i ozlje-de. Pogodna je za uzgoj na svim tlima. Dobro podnosi sušu zbog jakog i dobro razgranatog korjenovog sustava. Što se tiče agrotehnike, dobro reagira na nakli-javanje i ne traži puno dušika. Gomolji ove sorte u idealni za kuhanje i pečenje.

I na koncu, dobro zapamtite nazive ranije opisanih sorti jer bliži se vrijeme nabave sjemenskog krumpira koji je za potpun uspjeh proizvodnje nužno pra-vodobno i na pravilan način naklijati.

19


Dado Marić, dipl. ing.

U odnosu na prethodni mjesec sjetva i sadnja povrća dobiva veće značenje, što se podjed-nako odnosi na otvoreni i za-štićeni prostor. Osim toga, pri-bližavanjem proljeća potrebno je izvršiti i pripreme oko izbora povrtnih kultura, nabavke sje-mena i gnojiva

Povrtnjak zimi

Približavanjem toplijeg vremena u povrtnjaku se lagano intenzivira-ju radovi. To se posebice odnosi

na sjetvu u zaštićeni prostor s ciljem proizvodnje prijesadnica koje se nakon potpunog razvitka sade na otvorenim ili zaštićenim prostorima. Međutim, kako se najviše sije hibridno sjeme, a ono nije jeftino, savjetujemo svim uzgaji-vačima da strogo vode računa o gustoći i dubini sjetve, ali i o pravilnom izboru hibrida povrća.

Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA g/m2 VRIJEME SJETVE

GRAŠAK 25 01.-20.02.

MRKVA 4 10.-28.02.

PERŠIN 3 10.-28.02.

ROTKVICA 3 10.-28.02.

ŠPINAT 3 01.-28.02.

CIKLA 3 20.-28.02.

Osim proizvodnje prijesadnica, tije-kom veljače obavlja se i sadnja krum-pira, proljetnog češnjaka, luka (arpad-žik), artičoke, šparoga i rabarbare. U Hercegovini je posebno aktualna sadnja ranog krumpira koji se već početkom svibnja nalazi na policama trgovina. Dakle, dok se u Hercegovini mladi krumpir vadi, u sjevernijim dijelovima zemlje u tijeku je sadnja i to pretežno kasnijih sorti krumpira. Međutim, prije sadnje krumpira poželjno je u tlo uni-jeti i neki od zemljišnih insekticida koji imaju dozvolu u krumpiru.

Dakle, bliži se vrijeme kad će u po-vrtnjaku biti veoma živo i vrijeme kada

uzgoj povrća (prijesadnica i konzumnog povrća) biva vrlo profi tabilan.

S druge strane, ljubitelje neobičnog i rijetkog povrća obavještavamo da je u Sjemenarnine agrocentre u Mosta-ru, Širokom Brijegu, Grudama, Čitluku i Ljubuškom, pristigla veća količina ovog sjemena. To znači da i ove godine možete posijati sjemena iz neobičnog svijeta tikava, tikvica, paprika, rajčica, krastavaca, kineskog kupusa i ostalog povrća koje inače nemate prigodu kupi-ti na policama trgovina ili na tržnicama.

20


POVRĆE U VRTU

U proljeće su najintenzivniji radovi u vrtu. Imati vlastito povrće, začine, voće i drugo bilje u svom vrtu vrijedno je svakog truda, zato je tu veliki izbor raznih vrsta sjemena Green Garden za sjetvu.

Bosnia and Herzegovina’sChoice SJEMENA

Zimske salateSalata je jedna od najzastupljenijih povrtnih kultura koja se na području Hercegovine uzgaja u dva ili tri turnusa. U proizvodnji su najčešće zastupljene puterice ali u zadnje vrijeme i kristalke sve više pronalaze put do kupaca.

Salata je jednogodišnja povrtna kultura iz porodice glavočika. Bo-gata je vitaminima i mineralima,

primjerice folnom kiselinom. Konzu-mira se svježa, sirova (bez termičke obrade) kao prilog s različitim začinima ili preljevima. Salata je povrtnica kratke vegetacije, što ovisi od tipa, sortimenta, sezone i uvjeta uzgajanja. Forme sala-te čiji su listovi cjelovitog ruba, glatke površine i nježnog tkiva poznate su pod nazivom maslenke ili puterice, a one s listovima nazubljenog ruba, nabrane površine, i hrskave strukture s izraže-nim lisnim žilama kristalke.

Sorte koje se uzgajaju tijekom zime

Nansen - rana sorta, otporna na niske temperature. Glavica okrugla, umjereno zatvorena, optimalne veličine. Listovi široki, okrugli i mekani, svijetlozelene boje. Dužina vegetacije je 65 dana.

Atrakcija- srednje rana sorta. Glavica je optimalne veličine, dobro zatvorena, listovi okrugli, svijetlozelene boje, de-beli i mekani. Dužina vegetacije je 70 dana.

Zimska rjavka-srednje rana sorta. Listovi okrugli srednje veličine, mekani i hrskavi. U proljeće stvara velike glavice zelenohrđavocrvene boje.

Sjetva ovih navedenih sorti „zimskih salata“ obavlja se početkom veljače, a za berbu dospijevaju u rano proljeće.

Agrotehničke mjereSalata je povrtna kultura osjetljiva na

kiselost i zaslanjenost tla tako da bi tla za njezin uzgoj morala biti što bliža ne-utralnoj pH reakciji. Može podnijeti du-gotrajni uzgoj na istoj površini, no ipak je poželjna barem jedna pretkultura iz

druge porodice. Zbog kratke vegetaci-je, salatu je moguće uzgojiti dva do tri puta godišnje, a često se salata uzgaja i kao međukultura. Za sjetvu na otvo-renom bitno je da površinski sloj bude mrvičaste strukture. Na težim tlima te na izrazito pjeskovitim tlima preporu-čuje se u površinski sloj unijeti treset ili organska gnojiva tipa Biorex ili PIC Italpolina zbog poboljšanja struktu-re, te boljeg očuvanja vlage. Na malim površinama se uglavnom sije ručno na blago uzdignute gredice. Nakon sjetve potrebno je prskanjem navlažiti tlo. Ta-kođer, kako bi tlo duže zadržalo vlagu te kako bi sjeme prije niknulo potrebno je tlo prekriti agrotekstilom. Salatu je


najbolje sijati u nekoliko navrata radi berbe uvijek svježih glavica. Salata se prorjeđuje u više navrata, tako da se postigne konačni razmak između bilja-ka 25-30 cm, a razmak redova 30 cm.

22


Fruttortouniverzalno

gnojivo za sve poljoprivredne

kulture

Phenixnamjensko

gnojivo za voćke i

vinovu lozu

Biorexorgansko gnojivo za

povrtne kulture

PICorgansko gnojivo za

lisnatopovrće

Biolivonamjensko

gnojivo za masline

ORGANSKA GNOJIVA

Novi materijali za vezanje voćaka i vinove loze

Kod vinove loze razlikujemo vezivanje mlade loze, vezanje jednogo-dišnjih rodnih lastara (lukova) pri dugoj rezidbi i vezivanje zelenih lastara. Ali, trebate znati da kod mukotrpnog vezanja loze posao može biti znatnije olakšan primjenom profesionalnih traka

Mladen Karačić, dipl.ing.

Sjemenarnini agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama, Čitluku i Ljubuškom u ponudi imaju gumene trake za vezenje vinove loze i voćaka (različite debljine), te ostali materijal koji se koristi za vezanje u voćnjacima i vinogradima

U nasadu vinograda često svaki trs ima svoj vlastiti kolac. Uz kolac se veže stablo trsa, a krakovi se

vežu uz glavnu žicu. Cilj samog vezanja je da se dobije uspravno stablo i pra-vilni krakovi na kordunicama. Stablo se vezuje špagom ili odgovarajućim plastičnim materijalima. Međutim, općenito gledano, za vezivanje stabla, krakova i lucnjeva upotrebljavaju se veziva od različitih materijala kao što su: kudeljni konopac (špaga), rafi ja, plastični lik, plastični lančići ili posebna gumena veziva.

Profesionalne trake za vezanje voćaka i vinove loze

Iako se u Hercegovini, u svrhu veza-nja, ponajviše koristi lik posljednjih se godina uočila i prednost profesionalne trake za vezanje vinove loze. Naime, po-jedini vinogradari su zamijetili da uslijed stalnog debljanja i ja-čanja stabla vez kontinuirano tre-

ba i popuštati, odnosno, obnavljati jer se vezivo lako usijeca u stablo. Na taj način dolazi do poremećaja u kolanju sokova, što pak može imati nesagle-dive posljedice po cijeli trs s obzirom na činjenicu da se vezanje loze vrši na nekoliko mjesta. Kako bi udovoljili po-trebama vinogradara, a u svrhu vezanja vinove loze, nabavljene su ranije spo-menute profesionalne trake koje su na-činjene od plastično-gumiranog mate-rijala s praznom sredinom. Zahvaljujući tomu, navedene trake se lako rastežu te se zbog toga i ne usijecaju u dije-love trsa. Kako svoju funkcionalnost profesionalne trake zadržavaju nekoli-ko godina, tako se i samo mukotrpno vezanje smanjuje čime je i cijeli posao učvršćivanja loze bitno olakšan. Iste te trake mogu se, osim u vinogradima, ko-ristiti i u voćnjacima.

Škare za vezanje vinove loze

Unatrag nekoliko godina na tržištu su se pojavile na-

ednost ke

ve-i

-

Šv

mjenske „škare“ za vezanje vinove loze koje su se pokazale iznimno praktičnim alatom koji omogućava brzo vezanje vinove loze. Za vezanje vinove loze, pomoću škara, potreban je samo jedan radnik. Navedene škare moguće je kupi-ti u svim bolje opskrbljenima poljopri-vrednim ljekarnama.

24


Gumeno vezivo za vezivanje voćaka, vinove loze i ostalih drvenastih kultura. Vezivo je idealno za vezivanje navedenih kultura jer ne dolazi do urezivanja u biljno tkivo (koru).

Oprez pri zimskojrezidbi vinove loze

Prigodom rezidbe mogu se na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova vinove loze uočiti promjene koje u nekim slučaje-vima mogu upućivati na razvoj opasnih bolesti, odnosno zarazu s nekim uzročnicima biljnih bolesti. Koje bolesti se mogu uočiti prigo-dom rezidbe na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova?

Luka Bošnjak, master struke

To su najčešće crna pjegavost ili (fomopsis), esca ili apopleksija i eutipoza ili sušenje krakova vinove

loze. Uočavanje simptoma bolesti važ-no je da bi se prigodom rezidbe podu-zele neke preventivne mjere zaštite, a to je, prije svega, kompletno uklanjanje takvih zaraženih dijelova vinove loze iz vinograda, čime se smanjuje izvor zara-ze i širenja bolesti, te spašava ostatak zdravog dijela trsa od daljnjeg propa-danja.

Esca ili apopleksijaPosljednjih godina veliku pažnju vi-

nogradara širom svijeta, pa i kod nas, zaokuplja pojava bolesti zvane eska ili apopleksija ili apoplektično venuće ili sušenje vinove loze, o kojoj se još ne zna dostatno, pa se svake godine uve-like mijenjaju pogledi na ovu bolest i njezine uzročnike. Iako eska nije u biti nikakva nova ili nepoznata bolest vino-ve loze, ipak je ona danas još prilično nejasna, unatoč brojnim istraživanjima u svijetu i unatoč tome što je po simp-tomima poznata još iz drevnih antičkih vremena.

Simptomi eskeTipični simptomi eske u vegetaciji

javljaju se na lišću vinove loze u vidu nekroza ili paleži između lisnih žila, koje se ponekad mogu pojaviti izne-nada u vrlo kratkom roku. U početku razvoja bolesti ovi se simptomi na lišću

javljaju u vidu crvenkastožute boje, koja daljnjim razvojem bolesti prelazi u smeđu boju, zbog nekroze i sušenja zahvaćenih dijelova lista.

Vrhovi mladica također venu, a može doći i do venuća i sušenja grozdova. Simptomi mogu zahvatiti cijeli trs (pogotovo u slučaju mlađih trsova,

koji venu i mogu se vrlo brzo potpuno osušiti) ili samo dijela trsa (u slučaju starijih trsova).

Razvoj ovakvih simptoma ipak ne mora nužno dovesti do potpunog suše-nja trsova vinove loze.

Uzrok ovakvih simptoma na lišću i drugim organima vinove loze su pato-loške promjene u unutarnjem staničju loze, koje se na presjeku trsa zahvaće-nog bolešću ogledaju u vidu razorenog staničja žutobijele boje, koje nastaje zbog djelovanja fi totoksina i enzima gljiva uzročnika.

Ovakve promjene se upravo dobro uoče prigodom rezidbe. Kao uzročnici

26


ove bolesti danas se, prema najnovijim saznanjima, uglavnom navode vrste gljiva iz roda Fomitiporia (sinonim Phellinus), i to vrste Fomitiporia mediterranea i Fomitipo-ria punctata.

Često se uz ove vrste kao gljive uzročnici eske navode i gljive iz rodova Phaeoacre-monium (P. aleophilum) i Phaeomoniella (P. chlamydospora), a prema najnovijim podatcima, vrste gljiva iz rodova Phaeoa-cremonium i Phaeomoniella više su ka-rakteristične za jednu drugu bolest koja je po simptomima jako slična eski, a zove se petrijeva bolest vinove loze.

SuzbijanjeGlavne mjere zaštite od ove bolesti su is-

ključivo preventivne, kao što su: korištenje zdravoga sadnog materijala, premazivanje rana od rezidbe zaštitnim voćarskim vo-skom kako bi se spriječio ulaz spora gljive u biljku, te u slučaju pojave bolesti ukla-njanje zaraženih trsova iz vinograda. Da se bolest ne bi prenosila, škarama za vrijeme rezidbe treba provoditi i dezinfekciju škara-ma. Od izravnih ili kemijskih mjera zaštite fungicidima za sada, na žalost, ne postoje fungicidni pripravci kojima bi se uspješno mogla spriječiti pojava ili širenje ove bole-sti. Postoje podatci o različitoj osjetljivosti/otpornosti nekih kultivara vinove loze, pa se tako kao izrazito osjetljivi kultivari na-vode Sauvignon, Cabernet Sauvignon i dr.

Eutipoza ili sušenjekrakova vinove loze

Ova se bolest po simptomima često može zamijeniti s eskom, ali i s nekim simptomima crne pjegavosti ili tzv. fo-mopsisa. Tipični simptomi ove bolesti su skraćeni internodiji mladica i njihov kržljav ili žbunast rast. Lišće je obično klorotično i žuto. Zbog takvih simptoma u rano pro-ljeće može se zamijeniti s napadom grinja. Tijekom zime, odnosno prigodom rezidbe na presjeku rozgve ili dijelova trsa mogu se uočiti nekroze ili promjene boje stanič-ja, najčešće u vidu slova V, koje se šire od središnjeg dijela prema izvanjskom. Bolest obično zahvaća jedan dio trsa, a s vreme-nom se širi na cijeli trs. Uzročnik je gljiva Eutypa lata. Suzbijanje bolesti je preventiv-no, i to odstranjivanjem zaraženih dijelova trsa prigodom rezidbe i njihovo spaljivanje, te premazivanje rana fungicidima na bazi benzimidazola.


27

Mario Ćubela, dipl. ing.

Biolivo je namjensko organsko gnojivo za jesensku i proljetnu gno-jidbu maslina, koje osim osnovnih NPK hranjiva sadrži i Bor koji je vrlo bitan za maslinu jer pomaže pri oplodnji

Biolivo - najbolje organsko gnojivo za masline

Poznato je da maslina može uspi-jevati na plitkim, skeletoidnim tli-ma koja su siromašna humusom i

mineralnim tvarima gdje mogu doživjeti preko dvjesto godina. To joj omogućuje njezina otpornost prema suši koja je rezultat dobre razgranatosti korijenove mreže. No, takva stabla su slabe bujno-sti, nemaju redovite prirode, a rodnost im je niža nego na stablima uzgojenim na plodnim i prikladnim tlima.

Ukoliko se maslina uzgaja na skelet-nim tlima slabo opskrbljenim hranjivi-ma, ona ne postiže dovoljan ukupni prirast jednogodišnjih izboja koji su os-nova za rodnost. Dužina jednogodišnjih izboja je mala, pa nema obilne cvatnje, zametanja plodova i rodnosti.

S druge strane maslina je vrlo osjet-ljiva prema slaboj prozračnosti i suvišku vode u tlu. Stoga su tla glinene ili ilo-

vasto-glinene teksture koja su slabo propusna za vodu, neprikladna za uzgoj maslina ako se prethodno ne popravi njihova dreniranost agromeliorativnim zahvatima. Prikladna tla za uzgoj ma-slina su pjeskovito-ilovasta i ilovasta, duboka, drenirana, dovoljno opskrblje-na humusom i mineralnim hranjivima, te neutralne reakcije. Mogu biti slabo kisele ili slabo alkalične reakcije, ali ako su kisela i ne sadrže dovoljno kalcija, tada se preporuča kalcifi kacija.

Redovita gnojidba organskim gnoji-vima je vrlo važna u popravljanju svoj-stava loših tala (skeletnih i glinenih) jer osim hranjivih elemenata, gnojivom se unosi organska tvar koja povećava sa-držaj humusa, popravlja strukturu tla i povoljno utječe na mikrobiološku aktiv-nost.Kod težih glinenih tala popravlja prozračnost i toplinu, a kod laganih skeletnih tala organska tvar zadržava vlagu i ublažava sušu.

Za gnojidbu maslina posebno su prikladna organska gnojiva na koje maslina pozitivno reagira. Jedno takvo gnojivo je Biolivo.

Biolivo je 100% organsko gnojivo s poboljšanim načinom otpuštanja du-šika. Naime, osnovna značajka ovog gnojiva je da postupno otpušta dušik kojeg biljka postupno usvaja. Dakle, nema ispiranja dušika bez obzira na kiše tijekom zime. Osim fosfora (3%) i kalija (3%), ovo gnojivo je osobito bo-gato organskim ugljikom (42%).

Organsko gnojivo Biolivo je optimal-no za gnojidbu maslina zahvaljujući i dodatku bora. Bor je mikroelement neophodan za vegetativni razvoj, koji potiče sintezu nukleinskih kiselina i klorofi la. Glavna funkcija bora vezana je za oplodnju, jer bor pomaže pri oplodnji i primjenom bora povećava se postotak oplođenih cvjetova.

Razdoblje uporabe gnojiva je jako dugo, od zime do proljeća. Preporuča se ovo gnojivo primijeniti najkasnije do dva tjedna prije kretanja vegetaci-je. Količina gnojiva iznosi 70-80 kg/dulumu.

28


Kinesko-japanskesorte šljive

Šljiva je vodeća voćna vrsta u BiH. Sve do 80-tih godina prošlog stoljeća doslovce se uzgajala samo sorta Požegača. Ipak, posljed-njih godina se sortiment šljive bitno promijenio tako da danas po-

stoji veliki broj sorti.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Bosna je oduvijek bila poznata po proizvodnji šljive kojoj itekako godi njezina umjereno kontinen-

talna klima. Tako su glavna proizvodna područja šljive u našoj zemlji na po-dručju sjeveroistočne Bosne, te u sjeve-rozapadnoj Bosni, iako je njezin uzgoj zastupljen i u slijevu rijeke Bosne, te istočnim područjima.

S druge strane, u Hercegovini se šljiva proizvodi više za osobne potrebe premda postoje i malo veća proizvodna područja, poput istočne Hercegovine (Nevesinje) i područje Rame, odnosno Prozora.

Na području Hercegovine zadnjih dvadesetak godina bilježi se porast sadnje ljetnih i ranih jesenskih sorti. Osim njih sve češće se traže i kinesko-japanske sorte. Razlog tomu je blizina jadranske obale gdje najčešće i završa-vaju plodovi ove cijenjene voćne vrste.

Sorte koje se najčešće uzgajaju

Bleck AmberAmerička sorta koja sazrijeva oko

20. srpnja. Plodovi su krupni, skoro crne boje, svjetložutog i čvr-stog mesa. Meso je prot-kano crvenim šarama i odlične je kakvoće. Sorta je srednje buj-nog rasta, visoke rod-nosti. Bleck ambert je samoneoplodna sorta, te se preporuča sadnja oprašivača (Friar, Santa Rosa, Golden Plum).

Bleck BeautSorta je podrijetlom iz Amerike (Ka-

lifornija). Dozrijeva početkom srpnja. Plodovi su osrednje krupni. Pokožica ploda je tamne ljubičastocrne boje, a meso ploda je žutocrveno, čvrsto i od-lične kakvoće. Sorta je bujnog rasta, ne baš obilne rodnosti i samoneopodna. Kao dobri oprašivači za ovu sortu pre-poručuju se: July Sun, Santa Rosa.

Queen RoseQueen Rose je američka sorta koja

dozrijeva oko 20. srpnja. Odlika sorte

su krupni (oko 150 gr) plodovi, crve-noljubičaste boje pokožice te žutog i srednje čvrstog mesa, odlične kakvoće. Sorta je bujnog rasta, ali u punu rod-nost dospijeva vrlo sporo. Rađa redoviti i obilno. Sorta je samoneoplodna, a kao dobri oprašivači preporučuju se: Friar, Midnight Sun i Green Sun.

FriarFriar je američka sorta koja dozrije-

va oko 10 kolovoza. Plodovi su krupni, tamnoljubičaste boje pokožice s ta-mnim lenticelama, te s mnogo maška u vrijeme berbe. Meso ploda je svjetlo žuto i vrlo čvrsto. Sorta rano prorodi,

stoji veliki brojojau k

og irot

ma e. --je rtaadnta Rosa,

su krupni (oko 150 gr) plodovi crv

stoji veliki broja sazrijeva oko krupni, skoro i čvr-t-

, nja a Rosa

j sorti

ve-g i ć

j sorti

ve

j sorti.i.orti

a redovito rađa. Samoneoplodna je, te su joj potrebni oprašivači (Santa Rosa, Morettini 355, Bleck Amber)

FreedomSorta je podrijetlom iz Amerike (Ka-

lifornija) koja dozrijevo oko 10. rujna. Plodovi su izrazito krupni, plavoljubiča-ste boje pokožice s naglašenim lentice-lama. Meso ploda je čvrsto i žuto obo-jeno. Sorta rano prorodi, a karakteizira je srdnje bujan rast. Samoneoplodna je, te se sadi uz oprašivače (Friar, Black Amber, Santa Rosa).

29


Kako riješiti crnu pjegavost u vinogradima?

Pojava ove opasne bolesti može postati jedan od glavnih problema u uzgoju vinove loze, pogotovo kod osjetljivih kultivara (plavac mali, žilavka, kardinal, debit, škrlet, vranac, i dr.) Uzročnik bolesti je gljiva Phomopsis viticola.


Bolest se nekad nazivala eskorio-za, iako se pod tim nazivom po-drazumijevaju i neke druge bole-

sti vinove loze. Fomopsis je kao bolest postao problem nakon smanjene upo-rabe fungicida na bazi bakra, koji su se prije više koristili, a imali su fungicidno djelovanje i na ovu bolest.

Simptomi bolestiSimptomi se tijekom vegetacije naj-

bolje uočavaju na mladicama, i to na bazalnim internodijima (najčešće drugi i treći internodij), u obliku izduženih i ulegnutih tamnih lezija, koje zbog ra-zvoja bolesti pucaju i poprimaju izgled rak ranica. U zimsko vrijeme simptomi se na odrvenjenoj rozgvi očituju izbjelji-vanjem izvanjskog dijela ili kore rozgve, iako to ne mora uvijek biti slučaj kod zaražene rozgve, jer simptome izbjelji-vanja rozgve mogu prouzročiti i druge fi topatogene gljive kao npr. Botrytis, Botryosphaeria i dr.

Također se na rozgvi dobro uočavaju tamne lezije ili ranice koje su se javile još na mladicama tijekom vegetacije. Iz takve rozgve u rano proljeće izbijaju crna plodna tijela ili piknidi, u kojima nastaju piknospore, koje onda šire zarazu. Također pupovi na zaraženoj rozgvi zaostaju u razvoju i kasnije se otvaraju ili nikako ne polaze. Mladice koje izbiju iz takvih pupova često su zakržljale i zaostale u razvoju. Ako za rezidbu ostavimo zaraženu rozgvu, pupovi ili ne potjeraju ili potjerale mla-dice budu jako zakržljale, pa iduće godi-ne ne mogu poslužiti za daljnu rezidbu. Bolest, stoga, iz godine u godinu iscr-

pljuje biljku, stalno smanjujući urod, a može doći i do sušenja zaraženog dijela čokota. Zaraza piknosporama događa se već rano u proljeće (tijekom travnja), na početku vegetacije, pa je to idealno vrijeme za zaštitu od ove bolesti, iako prvo tretiranje treba provesti još u raz-doblju zimskog mirovanja i početkom vegetacije.

SuzbijanjeOd agrotehničkih preventivnih mje-

ra suzbijanja najbitnije je pripaziti na rezidbu i kompletno iznošenje zaraže-ne rozgve iz vinograda, kao i njezino spaljivanje, jer je takva rozgva stalan

izvor zaraze. Pri rezidbi uvijek moramo ostavljati isključivo zdravu rozgvu.

Druga mjera koju treba napraviti u razdoblju mirovanja prije kretanja vegetacije već je spomenuto prskanje fungicidima, i to u koncentracijama koje su do tri puta veće od onih u vegetaciji. To su uglavnom fungicidi na bazi bakra kao npr.: Nordox 75 WG, Cuprablau Z, Champion 50 WP i dr.

Na početku vegetacije (počevši od faze 9-11 po BBCH skali) treba nastaviti s prskanjem, i to barem dva puta slje-dećim fungicidima: Star 80 WP, Delan 700 WDG, Polyram DF, Quadris KS, Globaztar SC, Daconil 720 SC.

30


XXL

OVIPHIT 1 lit.

+

CUPRABLAU Z 100 g

=

ZIMSKI PAK XXL

za 30 litara

Za suzbijanje štetnika i uzročnika biljnih bolesti na voćkama i vinovoj lozi tijekom mirovanja vegetacije

Ne, nije vrijeme za odmaranje jer i za hladnih i snježnih zimskih dana u voćnjaku uvijek ima posla. Prije svega, treba ga zaštititi od voluharica i divljači (zečeva, srna i divljih svinja). U tu svrhu dobro dođu za-štitne mreže koje se jednostavno i s lakoćom stavljaju na voćke. Postavljene plastične mreže ne treba vezati jer se one proširuju kako i sama voćka raste. Dakle, dovoljno je mreže postaviti i biljke su nam za-štićene od štetnih glodavaca a što je posebice važno za netom posađene jednogodišnje voćne sadnice.

Bijeljenje voćakaPored toga, početkom zime je dobro

obijeliti i debla voćaka kako bi ih zašti-tili od pucanja kore. Za bijeljenje se rabi suspenzija dobre mazivosti, a koja se dobije na sljedeći način: u 5 litara vode dodaje se 5 kg gašenog vapna, 0,3 kg kuhinjske soli i 0,5 kg močivog sumpora (Chromosul 80 ili Thiovit jet). Premazi-vanje se obavlja četkom, a premazuje se deblo i račvište grana. Cilj bijeljenja debla voćaka je zaštita od pucanja kore. Kako se trenutno voćke nalaze u stanju mirovanja tako mogu izdržati dosta ni-ske temperature. Međutim, za vedrijih i sunčanijih dana kora voćaka se lagano zagrijava čime one ponovno počinju i «raditi». Uslijed kolanja sokova pokre-nutih tijekom sunčanih dana, dolaskom noći voćke ostaju nezaštićene što dovo-di do opasnog pucanja njihove kore. S druge strane, bijeljenjem debla odbija-mo sunčeve zrake, te se kora ne zagrija-va a time ne dolazi do njezina pucanja. Navedeno bijeljenje voćaka pomaže i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova krošnje. Pored navedenih mje-ra u voćnjaku ne smijemo zanemariti i još jednu.

Zaštita od mraza Naime, ukoliko to još nismo uradi-

li, nužna je zaštita i agruma od mraza i jakih sjevernih vjetrova. U tu svrhu, prije početka zime, stabla agruma se omotavaju namjenskim mrežama. A svi se dobro sjećamo kako je posljednje

dvije godine, zbog jače i hladnije zime te mraza, u južnoj Hercegovini nastra-dao veliki broj stabala agruma, upravo zbog njihovoga neadekvatnog ili nika-kvog zaštićivanja. Stoga, to ove godine nipošto nemojte zaboraviti!

Prstenasto zarezivanje koreNa vrlo bujnim jabukama i kruškama

(ne i na koštunjičavim voćkama) koje na zadovoljavaju urodom, prstenasto zarezivanje kore može se primijeniti

kao krajnje sredstvo za obuzdavanje vegetativnog rasta i poticanja većeg stvaranja cvjetova. Potkraj proljeća oko debla uklonite usku traku kore i kam-bijskog sloja, na visini od oko 1 m. Ta mjera umanjuje dotok hranjiva i hor-mona u korijenje, pa se oni nakupljaju u gornjem dijelu stabla. Prstenasto se zarezivanje mora provesti vrlo pažlji-vo jer stablo može usahnuti. Najprije izmjerite širinu trake koja na malom stablu mora biti samo 3 mm; širina se postupno povećava do 1 cm na vrlo veli-kim stablima. Cijelom širinom debla no-žem izrežite traku kroz koru i kambijski sloj do tvrdog drveta i uklonite je. Ranu zatvorite s nekoliko slojeva ljepljive vo-dootporne vrpce, koja mora prekrivati ranu bez dodirivanja kambijskog sloja. Rana bi tijekom jeseni trebala zacijeliti i tada možete ukloniti ljepljivu traku. Sljedeće godine stablo bi trebalo pro-izvesti mnogo više cvjetova, a time i plodova-jer svaka biljka na ozljeđivanje reagira obnavljanjem


Nee nniiijjee vrijeme za odmaranje jer i za hladnih i snježnih zimskih dana u voćnj

1. zalijepite ljepljivu vrpcu oko debla, što će vam pomoći da načinite dva usporedna reza. Prsten bi trebao biti širok 3 mm-1 cm, ovisno o starosti i veličini stabla

2. Usporedne rezove trebali biste načiniti kroz koru i kambijski sloj. Tupom stranom oštrice noža oprezno uklonite prsten kore.

3. omotajte vodootprnu ljepljivu traku oko prstena, tako da prekriva ranu, ili da ne dodiruje kambijski sloj. Traku uklonite kada rana zacijeli.

32


KALEMARSKIBosnia and Herzegovina’sChoice

Voćarski vosak se koristi prilikom svih oblika kalemljenja. Voskom se premazuju presjeci grana za vrijeme zimske rezidbe, u vrijeme mirovanja vegetacije, kao i za vrijeme proljetne (zelene) rezidbe. Voćarskim voskom se premazuju rane na stablima nastale od mraza ili drugih klimatskih nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana. Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…).

“NASHI” KRUŠKEnešto posve novo

U potrazi za neobičnim i nesvakidašnjim voćnim vrstama, “Nashi” kruške su pravi izbor. Domovina “Nashi” krušaka su Kina i Japan, odakle se polako šire u ostala područja. U Kini su poznate kao “Li” ili “Cha-li” sorte, a zapadna literature ih zajedničkim imenom na-ziva “Nashi”.

Europa je za njima pokazala za-nimanje tek zadnjih dvadesetak godina, prije svega zbog neobič-

nog, za većinu naših potrošača nedoj-mljivog okusa. Za razliku od europskih sorata kruške drukčijeg su oblika ploda zbog kojega se uvriježilo mišljenje da su nastale križanjem jabuke i kruške. U nastanku nashi krušaka, korištene su autohtone vrste i podvrste roda Pyrus. Najcjenjenije sorte su nastale od Pyrus serotine i Pyrus bretschneideri, kineskih autohtonih sorata.Kao podloge za cje-pljenje koriste se sjemenjaci navedenih autohtonih sorata.

Uvjeti uzgojaNashi kruškama pogoduju područja

s dovoljno toplim ljetima, ujednačenim rasporedom oborina tijekom godine i nešto većom relativnom vlagom zraka. Što se tiče tla nemaju posebnih zahtje-va. Pogoduju im tla koja se koriste i za uzgoj europske kruške.

Stabla Nashi krušaka su nešto buj-nija od europskih. Većina sorata rađa

na dvogodišnjem drvetu, no ima i onih koje rode na jednogodišnjem odnosno trogodišnjem. Sorte koje rađaju na sta-rijem drvetu traže nešto oštriju rezidbu.

Nashi kruške cvatu dosta rano. Skoro sve sorte cvatu prije Viljemovke. Ve-ćinom su samooplodne no ima i onih koje trebaju drugu sortu za oplodnju, pri čemu treba voditi računa kod na-bavke sadnog materijala. Većina sorata iznimno dobro rađa, a karakteristično je da lipanjskog opadanja plodova gotovo da i nema, te je stoga potrebno provo-diti prorijeđivanje plodova. Dozrijevanje plodova je sukcesivno i u pravilu traje do 14 dana. Pokožica plodova Nashi


Na području BiH uzgoj “Nashi“ krušaka moguć je samo u njezinim južnim područjima (južna Hercegovina) zbog posebnih klimatskih zahtjeva. Budući da su po izgledu i okusu ploda”nešto posve drugo” od nama bliskih europskih krušaka-proizvođači su za njih posebno zainteresirani.

krušaka je vrlo osjetljiva, vrlo lako se oštećuje, stoga teško podnose tran-sport. Plodovi Nashi krušaka po okusu se ne mogu uspoređivati s europskim sortama, koje su mnogo plemenitijih organoleptičkih svojstava. Ovisno o uvjetima skladištenja plodovi se mogu čuvati 2-6 mjeseci.

SORTIMENT

Kosui (Blagotvorna voda)Nalazi se među pet vodećih sorata u

Japanu. Stablo je dosta bujno. Plod je velik (150-200 grama), spljoštenookru-glastog oblika. Meso ploda je žućkasto, dosta žitno. Sorta dozrijeva deset dana prije Viljemovke.

Shinseiki (Novo stoljeće)Japanska sorta koja je u Italiji i Fran-

cuskoj preporučena za komercijalni uz-goj. Stablo je srednje bujno, razgranate krošnje. Najviše rađa na dvogodišnjem drvetu. Plod je srednje velik do velik (150-250 grama), spljoštenookrugla-stog oblika, žutozelene boje. Meso je tvrdo i sočno. Dozrijeva pet dana poslije Viljemovke.

34


Voćarski alat koji se koristi u rezidbi voćaka

Za kvalitetnu, lakšu i bržu rezidbu potrebno je odabrati odgova-rajući i za rad pripremljen alat, koji treba biti oštar, čist, prikladne konstrukcije i izrađen od kvalitetnog materijala. Za rezidbu se upo-trebljavaju voćarske škare, voćarski noževi, pile i pribor za oštrenje (turpije i razne vrste bruseva).

Stipe Glavina, master struke

Voćarskim škarama (nožicama) – režemo tanje grane (promje-ra do 25 mm). Upotrebljavaju se

kad nije neophodno potrebna velika kvaliteta prereza, jer se njima ne mogu izvesti precizni presjeci bez nagnječenja kore i drveta, a svako takvo nagnječenje nepovoljno utječe na zacjeljivanje rana. Škare moraju biti propisno stegnute, tako da ne pružaju veliki otpor rezaču, a isto tako poželjno je da nisu previše labave, jer time drobe i nagnječuju sta-ničje kore i drveta oko presjeka. Najpri-kladnije su voćarske škare koje imaju dvije susretne oštrice. Za rezidbu debljih grana koriste se posebne škare koje su konstrukcijski prilagođene za te zahva-te. Tim škarama se režu grane debljine 30-50 mm. Isto tako postoje škare sa tzv. telepatskim drškama za rezidbu grana koje su u višim dijelovima krošnje i koje rezač s tla ne može dohvatiti obič-nim škarama za deblje grane.

Voćarski nož (hipa) - služi nam kad želimo postići precizan i ravan presjek, stoga, najčešće ga koristimo kod rezidbe mla-dih voćaka, kad odstranjujemo štrljak ili prikraćujemo podlogu iznad mjesta cijepljenja. Nji-me možemo i zagladiti rane na debljim granama, nakon reza pilom, jer pilom se stanič-je kore i drveta jače oštećuje. Nož s obje strane nije isti, s jedne strane je ravan, a s druge je uzdignut od oštrice prema gore. Oštrimo ga brusom, ali nikad onu ravnu stranu, i kod reza ravna strana uvijek je okrenuta prema dijelu koji ostaje na voćki. Njime uvijek režemo na potez, a ne na pritisak. Najčešće ga koristimo u manjim voćnjacima, jer rad s njim je sporiji, pa time i skuplji.

Pile – koristimo ih kod prikraćivanja ili odstranjivanja debljih grana. Imamo

i e -o

dva tipa pila koje koristimo pri rezidbi: list i luk pile. Luk pile mogu biti izra-đene s pomičnim i nepomičnim listom.

Najviše se koristi sklopiva voćarska pila. Listovi pile urađeni su tako da se na njima nalaze zupci koji su postavljeni tako da je svaki drugi zubac blago izvijen u dru-gom smjeru. Listovi se izrađuju s veličinom zubaca od 3 do 5 mm. Najprikladnije su pile sa srednje velikim zupcima. One s malim zupcima nisu prikladne jer se pri rezidbi nabija pilje-vina između zubaca, pa nisu

uč inkov i-te. Dok one s ve l ik im

zupcima jače oštećuju staničje kore i drveta, čime je kasnije otežano zarastanje tih rana. Pile se oštre turpijicama, i to svaki drugi zubac u suprotnom smjeru.

35


Oviphyt – parafi nsko ulje za zaštitu voćaka i vinove loze tijekom zime

Tijekom zime na mnogim voćnim vrstama i vinovoj lozi prisutni su razni štetni organizmi. Iako ti

štetni organizmi u zimskom razdoblju u pravilu ne čine štete, ipak se suzbijaju jer ako ih se ne suzbije tijekom zime oni tijekom vegetacije mogu pričiniti ozbilj-ne štete.

Zaštita tijekom zime kod većine voćnih vrsta s razlogom se smatra osnovnom zaštitom, jer u voćnjacima u kojima je pravodobno provedena kvali-tetna zaštita tijekom zime, tad tijekom vegetacije ima daleko manje problema s mnogim štetnim organizmima. Goto-vo da i nema voćne vrste na kojoj zašti-ta protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi.

Oviphyt je insekto-akaricid koji se koristi za suzbijanje štetnih vrsta kukaca koji prezimljavaju u različitim stadijima na voćkama i vinovoj lozi,

Oviphyt

možete

koristiti i za

zaštitu agruma

(mandarina,

limun, naranča,

grejpfrut i dr.)

od štitastih

uši koje na

ovim voćnim

vrstama

pričinjavaju

velike

probleme.

Velimir Lasić, dipl. ing. Za razliku od mineralnih ulja (bijelo ulje) čija je primjena dopuštena samo na voćkama, vinovoj lozi i drugim

drvenastim biljkama tijekom miro-vanja vegetacije, parafi nska ulja se mogu koristiti i u vegetaciji. Parafi nska ulja djeluju gušenjem jaja i jedinki (lisne uši, štitaste uši, grinje, lisne buhe...) koje pre-zimljuju na voćkama i lozi. Mogu biti fi totoksična pa se trebaju primjenjivati uz oprez (paziti na koncentraciju). Bolje ih je koristiti pri nižim temperaturama i suhom vremenu. Problem pri visokim temperaturama je vodeni stres, pa dolazi do venuća lista, a kod

vlažnog vremena ulje isparava sporije pa može doći do paleži.

Ne smiju se koristiti u smjesi sa sumporom i barem 2 tjedna od tretira-nja sumporom.

Parafi nska ulja su malo toksična za sisavce, a zbog načina primjene nisu štetna za korisne organizme.

te za suzbijanje jaja crvenoga voćnog pauka. Koristi se tijekom mirovanja vegetacije pa sve do pred cvatnju, u dozi od 6-7 l/ha i uz utrošak minimal-no 1000 l vode po hektaru.

36


Potražite u:Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255Agrocentar SJEMENARNA Ljubuški 039 833 700

PITANJA I ODGOVORISadnice cijepljenog oraha

Možete li mi objasniti zašto je u voćnim rasadnicima teško pronaći cijepljene, od-nosno, kalemljene sadnice oraha i koliko je vremena potrebno da sadnica-sijanac uopće dođe na rod? Unaprijed zahvalan!

Istina je da u voćnim rasadnicima uglavnom nemamo zastupljenu sadnicu kalemljenog oraha i da je u ponudi najče-šće njegova sadnica-sijanac. Razlog leži u složenosti i poteškoćama kod samih teh-nika cijepljenja oraha zbog čega na tržištu imamo i njihovu stalnu nestašicu. Jer, orah je za razliku od drugih voćnih vrsta, koje se same ukorjenjuju (primjerice lijeska) ili imaju na raspolaganju veliki broj tipo-va vegetativnih i generativnih podloga (primjerice jabuka), ograničen zapravo na samo jednu podlogu. Riječ je o podlozi uzgojenoj iz sjemena čime se razumljivo i produžava nerodno razdoblje sorte uz-gojene na takvoj podlozi. Jednostavno re-čeno sadnica-sijanac će rod donijeti puno kasnije u odnosu na cijepljeni orah. Po riječima voćara rasadničara to će biti već za 4-5 godina a po praktičnim iskustvima tek za 9-10 godina. Ako vas to pak može utješiti, sadnica-sijanac je nekoliko puta jeftinija od kalemljenih sadnica oraha.


Zaštita ruža od niskih temperaturaPosjedujem ozbiljniji nasad ruža koje

uzgajam na malo višoj nadmorskoj visini i u uvjetima kontinentalne klime. Stoga me i zanima, trebam li svoje ruže tijekom zime štititi od niskih temperatura, odnosno, tre-bam li provoditi njihovo zimsko zagrtanje?

Vrijedi pravilo kako će ruže dobro prezi-miti samo ukoliko ih u jesen pravodobno i kvalitetno zagrnemo. Jer, u vašim uvje-tima uzgoja prvi jesenski mrazevi obično dolaze kada su ruže još nepokrivene. Zeleni listovi tada već za nekoliko dana požute i otpadnu što je znak da vegetacija potpuno prestaje. To je ujedno i znak da tek tada treba obaviti spomenuti posao zagrtanja. A zagrće se motikom i prave se humke, tako da sloj zemlje visine od 20-tak cm prekrije spojno mjesto (ka-lem) i izbojke. Postavlja se pitanje-što će biti s dijelovima biljke iznad humke. Oni će, naime biti izloženi mrazevima i hlad-noći, ali će isto tako tijekom orezivanja

u proljeće biti uklonjeni, pa ih i ne treba štititi od niskih temperatura. Spomenimo i kako zemlja korištena prigodom zagrta-nja mora biti fi no usitnjena a sve kako bi što bolje nalegla tj. kako bi sama humka bila kompaktnija. I na kraju, recimo da je zagrtanje obvezna mjera koja se provodi kod ruža čajevki i mjesečarki što znači da ruže puzavice i penjačice u pravilu ne traže posebnu njegu tijekom zime.

Mario Ćubela, dipl. ing.

Sylvana – nova sorta sjemenskog krumpira

Obzirom da namjeravam ove godine posaditi malo više krumpira, posebno ra-nih sorti, u Sjemenarninom agrocentru u Mostaru su mi preporučili da osim Arno-ve i Faluke, kupim i novu sortu Sylvanu. Možete li ukratko opisati o kakvoj sorti krumpira se radi.

Sylvana je nova rana sorta krumpi-ra namijenjena za proizvodnju mladog krumpira. Pokožica gomolja je žute boje a meso je također žuto. Gomolji su dosta krupni, vrlo ujednačeni,ovalnog oblika. Po sadnom mjestu sorta daje 6-8 gomolja. Sorta je karakteristična po visokom urodu.

Iako sorta ima dugu dormantnost i nije nužno potrebno naklijavanje prije sadnje, ali naklijavanje će svakako dati pozitivne efekte. U startu ne traži previše dušika, ali zato traži nešto više kalija zbog osjet-ljivosti na modrice. Sorta je prikladna za uzgoj na različitim tipovima tala, ali se ne preporuča sadnja u hladno tlo jer može doći do pojave babičavosti. Sorta nešto sporije niče, ali iza nicanja slijedi vrlo brzi porast cime i lišća. Gomolji se lako odva-jaju od cime. Gomolji se dobro čuvaju, ali treba izbjegavati skladištenje gomolja na temperaturi ispod 5oC jer gomolji brzo „ostare“. Sorta je umjereno osjetljiva na najvažnije gljivične bolesti.

Luka Bošnjak, master struke

Rezidba trešnjeKad i u koje vrijeme se obavlja rezidba

trešnje?Trešnja, kao ni druge koštunjičave voć-

ke, ne podnosi dobro rezidbu u mirovanju pa se ona odgađa do fenofaze bubrenja pupova ili do pred cvatnju. Tako da se re-zidba većim dijelom obavlja u vegetaciji

kad se početkom rasta nepoželjne mladice pinciraju ili potpuno uklanjaju. To se po-sebno odnosi na one koje rastu okomito duž osnovnih grana i one koje rastu prema unutrašnjosti krošnje jer je jako zasjenju-ju. Nakon što trešnja postigne svoju punu rodnost, njezina će se vegetativna aktiv-nost smanjiti, te je tada potrebna slabija rezidba. Svibanjske kitice traju i do dva-naest godina i same se obnavljaju. Zato je rezidba trešnje u punoj rodnosti vrlo jedno-stavna i obuhvaća izolaciju vrhova, te od-stranjivanje grana koje zasjenjuju krošnju.


Sorta trešnje ReginaOd poznanika sam dobio tri sadnice

trešnje sorte Regina. Obzirom da se prvi put susrećem sa tom sortom, molim vas da mi date nekoliko osnovnih karakteristika te sorte trešnje.

Nova sorta, podrijetlom iz Njemačke koja je tržišno sve zastupljenija među ko-mercijalnim sortama tamnocrvene trešnje. Stablo je bujna rasta sa širokim i dobro razgranatim krošnjama. Plod je krupan, čvrst, srcolika oblika, izrazito tamnocrve-ne boje, otporan na pucanje. Meso ploda je ugodnog okusa. Regina dobro podnosi zimske mrazeve i tolerantna je prema hladnijim vremenskim uvjetima s većom količinom padalina. Sorta kasnog vremena cvatnje i sazrijevanja (dozrijeva koncem lipnja). Potreban joj je oprašivač.

Dado Marić, dipl. ing.

Tangerina – mandarina ili nova vrsta agruma!

Dobila sam nekoliko plodova agruma koji me podsjećaju na mandarine. Prija-teljica koja mi ih je donijela kaže da je to tangerina. Plodovi su isti kao i plodovi mandarine samo imaju izraženiju naranča-stu boju. O čemu se radi?

Tangerina je, zapravo, mandarina s ne-što izraženijom narančastom bojom. Ova varijanta mandarine dobila je naziv po luci Tangier u Maroku, odakle je bila po prvi put izvezena u Europu 1841. godine. U počet-ku se voće zvalo ‘tangerine orange’ (kao i ‘mandarin orange’), ali se zatim skratilo do tangerine. Tangerina je zapravo ista mandarina, samo ona koja raste u Maroku.

Ivana Markota, dipl. ing.

38


CARDINAL CRVENInajpoznatija stolnasorta vinove loze

Posljednjih nekoliko godina na području Hercegovine sve više se sade stolne sorte vinove loze. Između desetak sorti koje se uglav-nom sade, sorta Cardinal je među vodećim.


Stolne sorte vinove loze koriste se za konzumiranje u svježem stanju ili prerađene sušenjem, konzervi-

ranjem, kandiranjem i sl. Neke od sorti mogu se koristiti i za pravljenje vina, ali za većinu to ne dolazi u obzir prven-stveno zbog svoje primarne namjene. Stolne sorte imaju puno manje šećera nego vinske, krupnije su bobice i imaju više mesa. Također zahtijevaju i drukči-ju tehnologiju uzgoja i njege i više ruč-nog rada. Kod stolnih sorata danas se isključivo koriste visoki uzgojni oblici, najčešće oblici pergola ili tendona, po-vezani jakom armaturnom mrežom. Sve to čini tehnologiju proizvodnje stolnoga grožđa potpuno nespojivom s uzgojem vinskih sorata, zato je i proizvodnja stolnoga grožđa danas postala strogo specijalizirana djelatnost s visokim po-četnim ulaganjima.

Uzgoj stolnih kultivara gospodarski je vrlo unosan, ali i odgovoran posao. Stoga pri izboru sortimenta treba vo-diti računa o mnogim čimbenicima koji određuju smjer proizvodnje. Općenito možemo reći kako su jedino neka po-dručja južne Hercegovine prikladna za robnu proizvodnju stolnoga grožđa, a takvu proizvodnju u ostalim područjima možemo organizirati samo za lokalnu potrošnju ili za potrebe kućanstva.

CARDINAL CRVENI - vrlo gospodar-ski važna sorta, uzgaja se u svim dije-lovima svijeta. Selekcionirana je u Ka-liforniji (SAD). Ima srednje zbijen veliki grozd, velike okrugle bobice. Bobice su krupne, tamno crveno ljubičaste boje, nježnoga muškatnog okusa i mirisa.

Grozd je velik ili vrlo velik, težine 300-600 grama, nekad i više. Cardinal je vrlo rodna sorta. Pogodan je za prijevoz, a užitan je od početka šare do tehnološke zrelosti što mu daje mogućnost berbe tijekom tridesetak dana. Cardinal dozri-

jeva vrlo rano, na području Hercegovine koncm srpnja odnosno početkom kolo-voza. Sok sadrži 14-18 % šećera i 4-5 g/l ukupnih kiselina. Cardinal je vrlo zanimljiva sorta za potrošnju u svježem stanju.

39


Mineralna gnojiva za gnojidbu duhana

Duhan je kao kultura othranio mnoge hercegovačke obitelji u prošlosti i iako je jedno vrijeme

bio gotovo zaboravljen, u novije vrijeme njegov uzgoj postaje sve zastupljeniji na hercegovačkim oranicama. Kako bi imali zadovoljavajući prinos i kvalitetu lista duhana, potrebno je kvalitetno odraditi pripremu tla i gnojidbu.

Kako odraditi gnojidbu, kojim gnoji-vom i u koje vrijeme uvelike ovisi o pret-hodnom korištenju zemljišta. Duhan bi trebalo obvezno uzgajati u plodoredu što i nije toliko čest slučaj zbog ograni-čenih obradivih površina, međutim važ-no je koliko toliko odmoriti zemljište nekom pretkulturom. Dobre pretkulture za duhan su strne žitarice, a loše pret-kulture su one koje su iz iste porodice kao i duhan (krumpir, rajčica…).

Priprema tla Kod pripreme tla najvažnije je kasno

jesensko oranje koje se izvodi na dubi-nu od 30-35cm. Koncem zime obavlja se drljanje uzorane površine kako bi se zatvorila zimska brazda jer se na taj na-čin čuva vlaga u tlu. Do sadnje duhana rotokultivatorom se obrađuje zemljište kako bi se uništili korovi koji su izrasli, te takvo zemljište treba pustiti da se slegne. Prije sadnje se razbija pokorica i rahli se tlo ponovno rotokultivatorom (frezom). Dobro prorahljeno i pripre-mljeno tlo spremno je za sadnju pre-sadnica duhana.

Gnojidba duhanaGnojidba duhana se odvija uspo-

redno s obradom tla. Idealno bi bilo u kasnome jesenskom oranju dodati 2/3 planiranoga mineralnog gnojiva. A ostatak u proljetnoj pripremi pred sadnju. Ovakav način gnojidbe je dosta rijedak i većinom se sva količina mine-ralnog gnojiva unosi pred sadnju. Gno-jidba je puno učinkovitija ako se koristi u trake nego širom. Također je ustaljena praksa da se mineralno gnojivo stavlja na ‘’križ’’ tik prije sadnje.

Izbor gnojivaDuhan kao kultura ima različite za-

htjeve za hranjivom od mnogih drugih kultura. Tako su najčešće formulacije koje se koriste za gnojidbu duhana one u NPK formulaciji gdje je udio dušika najmanji kao kod NPK 0-20-30, 7-14-21, 8-16-24, te 7-20-30. Ovisno o tlu bitno je unijeti 30-80 kg dušika, 80-160 kg fosfora te 210-240 kg kalija po hektaru površine. Što bi bilo prosječno

Stipe Glavina, dipl. ing. 60 kg po dulumu jedne od prethodno navedenih formulacija. Kao što je već navedeno ove formulacije je najbolje dodati u kasnu jesen ili rano proljeće a pred sadnju se dodaje dušično mineral-no gnojivo gdje je dušik u amonijačnom obliku. Bitno je naglasiti ulogu sumpo-ra kod gnojidbe duhana. Sumpor ima pozitivno djelovanje na kvalitativna svojstva kod duhana. On oslobađa blo-kirani fosfor i mikroelemente u tlu koje biljka lakše usvaja. Također sumpor je bitan jer pomaže izgradnji suhe tvari što pridonosi boljoj kvaliteti i boji lista duhana a može imati i sporedno fungi-cidno djelovanje i tako smanjiti zarazne bolesti duhana.

Svakako preporučamo prigodom izbora mineralnog gnojiva koristiti one formulacije NPK gnojiva obo-gaćene sumporom kao što su 7-20-30+3%S, 8-16-24 +4%S te za gno-jidbu pred sadnju i prehranu gnojivo Amosulfan koje sadrži 20% dušika i 24% sumpora.

40


FRIEND ANTIPARAZITNE OVRATNICE omogućuju sigurnu i potpunu zaštitu vašeg ljubimca odmuha, buha, krpelja i komaraca. Napravljene suna bazi prirodnih sastojaka biljnih vrsta kojeiskazuju posebno repelentno djelovanje na insekte te su jednostavne za korištenje, ugodne i bezopasne za vašeg ljubimca. U normalnim uvjetima ovratnicu zamijenite svakih 60 dana, a u slučaju povećane infi ciranosti ovratnicu češće zamijenite.

ZA PSA ZA PSA JUNIORA ZA MAČKU

Ključne prednosti Brit Care:

1. 100% ANTI-ALERGIJSKI SASTOJCI – JANJETINA I RIŽA / LOSOS I KRUMPIR

2. URAVNOTEŽEN PROFIL AMINOKISELINA

3. SADRŽI POSEBNE SASTOJKE KOJI POZITIVNO UTJEČU NA NUTRITIVNA SVOJSTVA HRANE

4. SADRŽI ULJE LOSOSA

5. SADRŽI JEDINSTVENE HRANJIVE TVARI

6. NE SADRŽI: Soju, govedinu, svinjetinu, pšenicu, kukuruz, GMO i druge negativne tvari.

ANTI-AGING COMPLEX URAVNOTEŽENOMJER AMINOKISELINA

OMEGA MASNE KISELINE MIŠIĆI ANTIALERGIJSKI SASTOJCI

JAK IMUNITET ZDRAV KOSTUR ZDRAVO SRCE

ODLIČNA PROBAVA ZDRAVA KOŽA I DLAKA ANTI-AGING COMPLEX

VITALNOST ANTIALERGIJSKI SASTOJCI

Iako je jesensko i zimsko razdoblje doba kad na podnici ili ispred košnica pronalazimo više uginulih pčela nego u toplom dijelu godine, ne mora uvijek značiti da se radi o redovitim zimskim gubitcima.

Kruno Lažec, dr. vet. med.

Otrovanje pčela

Kad se temperatura zraka prvi put spusti na niže od 5 0C, pčele se jače stisnu u klupko i započinju

pravo zimovanje. Hladnoća većinu sla-bijih i starijih pčela usmrti i one padaju na podnicu ili još žive otpužu na leto gdje ugibaju. Kad razdoblje hladnoće potraje nekoliko dana, preostale pčele ne izlijeću i ne iznose uginule koje tada

vidimo ispred košnica i na podnici. Ako smo neuspješno ili nismo na vrijeme tretirali protiv varoe, može biti mnogo oslabljenih pčela koje ugibaju unatoč jakoj zajednici, što također vidimo kao pojačana uginuća na početku zimova-nja. Uglavnom, su to sve redoviti i oče-kivani gubitci. Pri obilasku pčelinjaka tijekom zime leto uvijek očistimo od snijega i leda, a također i od mrtvih pče-la, pri čemu procjenjujemo njihov broj.

Ponekad se kasnije tijekom zimovanja može dogoditi da pronađemo povećana uginuća pčela odjednom, ili propadanje cijele zajednice iako je u košnici bilo do-voljno hrane. Kad isključimo sve mogu-će uzroke uginuća (varou, bolesti ili slič-no), možemo posumnjati da je klupko stiglo do lošijeg ili štetnog meda (med-ljikovca), ili peluda čijom se potrošnjom u organizmu pčela gomilaju štetne tvari i dovode do pojačanog uginuća. Ako se nađe takvo stanje, treba se prisjetiti odakle potječe med, a pogotovo pelud koji smo pčelama ostavili za zimovanje. Kako za razliku od meda pčele pelud ne prerađuju nego samo dorađuju i skladi-šte, u njemu se mogu pronaći i neželje-ne tvari u količinama koje mogu našte-titi pčelama tijekom zimovanja. Uzrok iznenadnog i povećanog uginuća pčela u aktivnom razdoblju, ali i tijekom zi-movanja mogu biti i različita otrovanja. Zbog toga ovdje podsjećamo na otrova-nja različitim tvarima koje se koriste u zaštiti bilja, tvorničkim pogonima ili se slučajno mogu pronaći u pčelinjoj hrani. Najčešće se radi o trovanju pesticidima, ali i dimom tvornica, te medljikom, nek-tarom, peludom pa i kuhinjskom soli.

Otrovanja prouzročena pesticidima

Pesticidi su sintetičke, rjeđe pri-rodne, selektivno toksične tvari, na-mijenjene uništavanju štetnih biljnih i životinjskih organizama. Njihova pri-mjena najveća je u proljeće kad započi-nje sezona radova i takozvane kemijske zaštite u vrtovima, poljima, voćnjacima i vinogradima. Tad postoji i najveća opasnost za otrovanje pčela. Za pčele su najtoksičniji insekticidi, ali i neki herbicidi. Ako i sami upotrebljavamo navedena sredstva, trebamo pozorno proučiti upute proizvođača o koncen-tracijama i načinima primjene. Na taj način zaštit ćemo u prvom redu sebe, zatim pčele i ostale korisne kukce, a i što manje onečistiti okoliš. Insekticide dijelimo na kontaktne (djelovanje kon-taktom-dodirom) i na crijevne otrove (djeluju putem probavnog trakta). Od otrovanja u prvom redu ugibaju pčele sabiračice. Ovisno o vrsti i koncentraciji otrova, do uginuća može doći na mjestu tretiranja otrovom, na putu prema koš-

46


nici ili u samoj košnici. Kod jačih otro-vanja pčelinja zajednica izgubi naglo veliki broj sabiračica, oslabi, a može i u potpunosti propasti. Ako se radi o kon-taktnom otrovu, pčele sabiračice mogu ga unijeti u košnicu i prenijeti na kućne pčele. Isto tako, ako u košnicu unesu pelud onečišćen sredstvom koje djelu-je putem crijeva dolazi do otrovanja i ugibanja kućnih pčela i ličinaka. Kako bi se otrovanja spriječila, ne smiju se upo-trebljavati kemijska sredstva koja su otrovna za pčele u vrijeme cvatnje bilja-ka, kao ni u šumama tijekom medljiko-ve paše. Ako je tretiranje nužno, treba na vrijeme obavijestiti pčelare odre-đenog područja. Tad pčelar poduzima potrebne mjere. Ujutro, prije izlijetanja pčela treba zatvoriti košnice s pčelama i otvoriti uređaje za ventilaciju. Kad su pčele zatvorene dulje vrijeme, treba im davati vodu-u hranilicu ili prazno saće. U razdoblju dok su košnice zatvorene pčele ne smijemo bez velike potrebe uznemiravati, pa ni prihranjivati. Koliko dugo ćemo pčele držati zatvorene, ovisi o vrsti upotrijebljenog otrova i načinu na koji se primjenjuje (prskanje sa ze-mlje ili iz zrakoplova). Opasno razdo-blje se skraćuje u slučajevima jake kiše nakon tretiranja kemijskim sredstvom, jakog vjetra ili vrućina s temperaturama od 30 0C u hladu.

Otrovanja prouzročenatvorničkim dimom

Dim pojedinih tvornica sadrži otrov-ne tvari (olovni, fl uorovi spojevi) koje se nakupljaju na bilju u okolici, koje onda postaje otrovno za pčele, ali i druge vrste životinja, u prvom redu biljojede. Tvornički dim prouzročuje štetu u pro-mjeru od 5 do 6 km. Ponekad se može dogoditi da vjetar odnese otrovne tvari i na veće udaljenosti (do 20 km). Danas ipak većina tvornica ima specijalne ure-đaje koji sprječavaju izlazak otrovnih tvari, tako da bi ove vrste trovanja bile moguće tek u iznimnim slučajevima.

Otrovanje medljikomMedljika ili medna rosa javlja se na

šumama bjelogorice, crnogorice, rjeđe travama i žitaricama. Najčešće je proi-zvode štitaste i lisne uši. Od nje pčele rade med medljikovac. Sadrži teško probavljiv šećer melecitozu i veći po-stotak mineralnih tvari u prvom redu kalijevih i natrijevih soli. Za zimovanje pčela med medljikovac ne smije se kori-stiti zbog teške probavljivosti. Ponekad u medljici i medu medljikovcu možemo naći i organske otrove koji nastaju kao produkt nekih vrsta pljesni. Kod otrova-nja medljikom dolazi do degeneracije i obamiranja stanica srednjeg crijeva, a pčele posljedično dobiju proljev i ugiba-ju. To se događa osobito zimi, jer med sadrži veliku količinu teško probavljivih tvari, a pčele ne mogu redovito izlijetati

na pročisne letove. Ponekad kod pčele uočavamo gubitak dlačica i crni izgled.

Otrovanje nektaromNektar je slatki sok koji u cvjetovima

luče žlijezde nektarije, a sastoji se od vode i šećera. Uloga mu je privlačenje ku-kaca radi oplodnje cvijeta. Nema mnogo dokazanih slučajeva trovanja nektarom. Da bi došlo do ovog trovanja, mora cvasti puno otrovnih biljaka na jednom mjestu. Dokazano je trovanje nektarom biljke mrazovac, jer on sadrži alkaloid kolhicin.

Otrovanje peludomPelud je muško sjeme biljke čija je

zadaća oplodnja ženskih stanica. Sadrži veću količinu bjelančevina i različite vi-tamine. Pelud je zato pčelama izvor bje-lančevina, vitamina i minerala, ali pelud nekih vrsta biljaka (luk, duhan) sadrži otrove za pčele, prvenstveno alkaloide. Do trovanja može doći i zbog smrznu-tog ili pljesnivog peluda u saću tijekom zimovanja.

Otrovanje kuhinjskom soliDo ovog trovanja dolazi ako zimskoj

hrani dodajemo kuhinjsku sol. Od 0,2 do 0,5 % kuhinjske soli u hrani skraćuje život zatvorenih pčela, a od 1 do 5 % je vrlo otrovno. Otrovno djelovanje očituje se u propadanju crijevnih stanica. Zato pčelinjoj hrani koju sami pripravljamo moramo posvetiti posebnu pozornost.

Članak preuzet iz Gospodarskog lista

47


Polica AKTIV PLUS pruža sigurnu zaštitu od po-sljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju!

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM:— za slučaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM— za slučaj trajnog invaliditeta 10.000,00 KM— za slučaj 100% trajnog invaliditeta 15.000,00 KM— dnevna naknada za bolničko liječenje 10,00 KM

Odabirom uplate većeg iznosa godišnje premije i svo-te pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće.Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posje-tite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno i korisno osiguranje.www.croatiaosiguranje.ba

AKTIVPLUS

Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiHTel.: 00 387 39 703-841Fax: 00 387 39 700-130

e-mail: [email protected]

LOGOTIP d.o.o. za izdavaštvo i grafi čku djelatnost

www.sjemenarna.com

[email protected]

WEB SHOPSJEMENARNA

Zadovoljstvo naših kupaca i poslovnih partnera nas

vodi na svim područjima našeg poslovanja, zato smo

odlučili otvoriti vlastiti web shop i tako kupcima

na teritoriju cijele BiH omogućiti ugodnost kupovine

naših proizvoda iz udobnosti vlastitog doma.

Sjemenarna web shop Vam nudi:

(plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe),

(minimalna narudžba 60 KM)

Sve detalje o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našoj stranici - shop.sjemenarna.com

Želimo Vam ugodnu kupovinu!!!

Web Shop

ZANIMLJIVOSTIBanana – važna biljka u prehrani

Banana je četvrta biljka u svijetu prema uporabi za prehranu (nakon riže, pšenice i kukuruza). Banane su se u Jugoistočnoj Aziji koristile još u prapovijesti. Prvi Europljani koji su ih sreli bili su vojnici Alek-sandra Makedonskog u Indiji. U Africi su ih proširili Arapi, te europski kolonisti (Španjolci, Portugalci i Englezi) koji su ju donijeli u Južnu Ameriku. Najveći današnji proizvođači su In-dija, Brazil i Kina. U Ekvadoru i Kostarici banane čine glavninu izvoza.

Vanilija – vrlo skupi začinPrava vanilija je poslije klinčića drugi najsku-

plji začin na svijetu. To ne čudi kada se zna koliki je trošak potreban za njezinu proizvodnju. Izvan

domovine svaki se cvijet mora ručno oprašivati jer ne-dostaju specijalno prilagođene pčele za tu namjenu. Potrebno je 5-8 mjeseci da bi se mogli brati poluzreli plodovi a svaki nalet hladnoće tijekom tog razdoblja uništi berbu. Nakon toga plodovi se kratko zagrijavaju i potom fermentiraju 3-6 mjeseci i to prvo svakodnevno na suncu, a potom umotani u vunene deke. Preko noći čuvaju se u zrakonepropusnim spremnicima kako bi se sačuvala aroma. Danas se mahune vanilije prodaju na komad, pakirane u posebna pakiranja.

Evina jabukaEva je pojela jabuku i dala je Adamu

što je dovelo do konca zemaljskog raja...Dobro poznata zgoda koja dokazuje da su jabuke jedne od najstarijih voćnih vrsta. Uostalom, to potvrđuju i arheološke iskopine u kojima su pronađeni poluugljeni ostatci jabuka za koje se smatra da potječu iz željeznog doba. Dakle, čovjek ih je skupljao prije 5000 godina, a vjeruje se da su podrijetlom iz jugozapadne Azije, negdje s obronaka Himalaja. Rimsko carstvo je poznava-lo svega 36 sorti jabuka dok ih je danas između 7000 i 8000 sorata. Nije poznato koliku je veličinu imala Evina, ali se zna da je najteža jabuka uzgojena u Michiganu i težila je rekordnih 1416 grama, što je bilo posve dostatno da uđe u Guinessovu knjigu rekorda.

Noćurak cvate u poslijepodnevnim satimaNoćurak je višegodišnja biljka, no i

kod nas se može uzgajati kao jednogo-dišnja zeljanica. Svoj naziv zahvaljuje mnoštvu boja svojih cvjetova. Većina naziva u drugim jezicima povezana je, međutim, s činjenicom da se cvjetovi otvaraju tek kasno poslijepodne, a pred jutro se ponovno zatvaraju. Njegova navodna čaška je zapravo ovoj pricvjetnih listova. Korijen daje izrazito jako laksativno sred-stvo, a cvjetovi u Aziji služe za bojenje živežnih namirnica.

ce

domovd j

50

KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

CUPRABLU-Z

NORDOX 75 WG

CHAMPION 50 WP

- sadnja ruža - gnojidba krumpira - sorte krumpira - mineralna

Documents