gnojidba tla

Download gnojidba tla

Post on 18-Jul-2015

124 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

MINERALNA GNOJIDBA Neke usporedbe s organskim gnojivima 1. Mineralna: koncentrirani fertilizatori sa pristupanim hranivima. Osnovu je dao LIEBIG (poticaj za prvi kotani superfosfat) N 0,5 15 25 82 vie Sadraj istih hraniva P2O5 0,25 14 18 73 vie K2O 0,5 12 40 60 vie

Stajski gnoj Za Liebiga Danas standard Maksimalni sadraj Superkoncentrati

2. Visoki prinosi visoka iznoenja hraniva iz tla Stoga, suvremena poljoprivreda ne moe bez mineralnih nojiva. Ona su danas GLAVNI, a organska DOPUNSKI izvor hraniva. Nekada je bilo obrnuto! 3. Ranije se mislilo da se plodnost tla ne moe odrati bez uporabe stajskog gnoja, da tlo gubi staru snagu, da mu opada plodnost. Miljenje je zastarjelo, trai reviziju. Zato? U tradicionalnoj: izvor je bio stajski gnoj, leguminoze. Iznoenje je bilo malo, 30-60 kg/ha NPK/god. Danas: bolje sorte, visoka agrotehnika, visoki prinosi iznoenja 90-150-300 kg/ha ne mogu se osigurati samo stajskim gnojem, ve prvenstveno mineralnim, koncentriranim gnojivima. 4.Bez mineralnih, inae plodna tla ne bi se mogla privesti kulturi. 5. Meutim, mora se istai da su organska gnojiva izvor energije za biokomponentu tla. Ali, to ne mora bezuvjetno biti stajski gnoj. To mogu biti druge vrste organske tvari korijenov sustav, etveni ostaci. Bitno je osigurati dovoljno organske tvari. Budui da mineralnih gnojiva poveavaju prinose-prirode podzemno i nadzemno, indirektno utjeu na vei promet organske tvari kroz tlo. Npr., danas su udvostrueni, utrostrueni prinosi: slame 4,0-7,0 t/ha, kukuruzovine 6,0-10,0 t/ha. Ako, se godinje gubi u tlu 2,0 t/ha organske tvari/ha, za pokrie bi bilo dovoljno 15 t/ha mase zelene gnojidbe ili 10,0 t stajskog gnoja, ili 5,0 t/ha slame ili kukuruzovine. 6. Utjecaj gnojidbe na sadraj humusa, P2O5, K2O u tlu. Tablica Zakljuak: sa stanovita plodnosti tla najbolja je ORGANSKO-MINERALNA GNOJIDBA. Tablica: Utjecaj mineralnih gnojiva i mineralnih gnojiva sa stajskim gnojem na sadraj humusa humus P2O5 K2O tretiranje (gnojidba) % mg mg Negnojeno 13,6 1,00 3,6 Stajski gnoj 18,1 1,25 6,2 Mineralna gnojiva 20,2 1,29 7,8 St. gnoj + NPK min. 27,3 1,52 7,4 gnojiva

253

7. Nedostaci mineralnih gnojiva: 1. ne unosi se u tlo organsku tvar 2. neka zakiseljavaju tlo i obratno "fizioloki kisela" i "fizioloko alkalna" gnojiva (usporedi Thomasovu drozgu i ( NH 4 ) 2 SO 48. Mineralna gnojiva sa Ca pozitivno utjeu na stvaranje sivih huminskih kiselina. Primjena samo stajskog gnoja daje vie smeih i himetomelanskih kiselina. 9. Mineralna gnojiva utjeu pozitivno na kakvou krme i stonih proizvoda. Meutim, prekomjerne koliine mogu utjecati tetno NO3 u pinatu nitrozni spojevi, kancerogeni. Vano upozorenje! Samo ponavljamo! Sve o mineralnim gnojivima, graninim vrijednostima opskrbljenosti za tlo i biljku, o ulozi elemenata u ishrani bilja, o proizvodnji i odlikama gnojiva, o simptomima nedostatka hraniva na biljkama opisano je u ISHRANI BILJA od Vukadinovia i Lonaria, Poljoprivredni fakultet Osijek, 1996. Zato se preporua prije OPB-a, poloiti ili nauiti Ishrana bilja i Fertilizacija! Sukcesija!

Slika: Simptomi manjka hraniva na kukuruzu GNOJIDBA DUIKOM Vrste N gnojiva ope napomene - nitratna - amonijska - amonijsko-nitratna - amidna U tlu svi oblici prelaze u NO3. Ovi se ne veu za adsorpcijski kompleks, ispiru se, usvajaju ih biljke, mikroorganizmi. U anaerobnim uvjetima postupkom denitrifikacije prelaze u elementarni duik i odlaze u atmosferu. Amidni oblik: cijanamid, urea NH4 nitrifikacija (nitritna pa nitratna faza). U ureji je amidni duik nestabilan, ide NH4 volatizacija. Zato, ureju treba unijeti u tlo, ne ostavljati na vjetru i suncu. Pri povoljnim temperaturama za 3-4 dana hidrolizom prelazi u

254

NH4 NO3, pa ispiranje i usvajanje od strane biljke. Meutim, i amidni duik se usvaja, naroito folijarno.

Slika: kruenje N u prirodi

Slika: Strukturna formula nekih oblika N u tlu NO3 gnojiva: brzo djelovanje, ali i gubici. Vano, praktino: budui da kulture trae kontinuiranu opskrbu duikom kroz cijelu vegetaciju, da N- oblici tee ka NO3 koji se brzo gube ili su viak u ishrani, postavlja se pitanje, kako osigurati pravilnu ishranu cijeloj vegetaciji?

255

Vie je naina! 1. Gnojidba u vie navrata obroka prije oranja, prije sjetve ili sa sjetvom, prihrana. 2. Zatita od prebrze hidrolize i nitrifikacije a) usporavanje hidrolize uree tretiranjem uree sa derivatima krotonske kiseline (CD urea) ili aldehidima (form- i acet- aldehidima) ili ugljenima. Visoka cijena.! b) usporavanje nitrifikacije spreavanjem rada nitrifikacijskih bakterija pomou INHIBITORA NITRIFIKACIJE. Dva su: 2-kloro-6-triklormetilpiridin ili N-SERVE, ili 2-amino-4-kloro-6-matilpirimidin- AM, ili KN3- KALIJEV AZID Vukadinovi spominje jo nekoliko preparata (vidi Ishranu bilja ) Dodaju se gnojivu 1%. Ne djeluju u suhom tlu. c)Veliinom estica gnojiva. Ogranieno je samo do 4 mm radi rasipanja gnojiva.

Sl.: Tipini simptom manjka N na listu kukuruza-V slovo

Manjak duika na usjevima utilo i slab rast i razvoj

Slika: Spaljivanja donjeg lia kod kukuruza-PAZI !!-slino je manjku vode-ua!! Uinci N-gnojiva na tlo a) NO3 i (NH4)SO4 zakiseljuju tlo. NH3- ispoetka jako alkalizira sredinu, ak moe i blokada mikroelemenata. Kasnije, nitrifikacijom tendira zakiseljavanju. b) Vapneni duik alkalizira sredinu (54% CaO) c) Urea u poetku neutralizira, pa podie pH, konano zakiseljava. - Kalijev nitrat (NaNO3), 13,4% N, 44,2% K2O, dobije se iz NaNO3 i KCl, odvajanjem i kristalizacijom. - Amonijev klorid (NH4Cl), 28% N, na Dalekom Istoku za riu. - Amonijevi fosfati: mono- (NH4H2PO4) i di- [(NH4)2H-PO4] te amonijev fosfat-sulfat - amonijev polifosfat perspektivno fosforno gnojivo. Sporodjelujua N-gnojiva mogu biti organski spojevi, koje spominje Vukadinovi ( vidi!).

256

Neki detalji o duinim gnojivima Sirovine: 1. prirodne salitre- ilska salitra 2. sinteza NH3- Haber-Bosch-ov postupak N NH3 gnojiva- NH4, NO3. Izvor je atmosfera. 3. Norveka salitra 4. Vapneni duik Budunost: za duik nema krize zbog kruenja duika u prirodi Loe strane ilske salitre: NaNO3: Na+ je peptizator koloida u tlu. Neprijatelj strukture! Dobra strana norveke salitre: 1. Ca++ je koagulator koloida, taloi sekundarne minerale gline. Ca(NO3)2 2. Preko Ca-zasienih sivih huminskih kiselina povezuje oborene estice u strukturne agregate. Tablica: DUINA GNOJIVAR. Broj 1 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Naziv Gnojiva 2 ilska Salitra (Natrijska) Norveka Salitra (Kalcijska) Vapneno-Amonijska Salitra (Kalkamon) Amonijski Fosfat Vapneni Duik (Kalc. Cijanamid) Sintetska Mokraevina (Urea) Amonijski Nitrat Amonijak (Plinoviti) Uan Amonijana Voda Sadraj Hraniva 3 16% 15,5% 20,5% Ili Vie 20,5% A) Uljeni 21% B) U Gran. 20% C) Neulj. 21% 46% 32,5-34% 82% 20,6-24,7% Oblik Hraniva I Osobine Gnojiva 4 Nitratni Duik; Gnojivo Navlai Vlagu Nitr. Duik; Gnojivo Jako Navlai Vlagu Nitr. I Amon. N; Gnojivo Jako Navlai Vlagu Amon. Duik; Gnojivo Slabo Navlai Vlagu Cijanamidni N; Gnojivo Navlai Vlagu I Co2 Amidni Duik Amon. Nitratni N; Gnoji-Vo Jako Navlai Vlagu Amonijski Duik Amonijski Duik Sporedni Sastojci 5 28% Cao 10-20% Cao, 0,07,5% Mgo Kod Navedenog Sadraja Duika 59% So3 54% Cao

Praktino pitanje: Ima li razlika u primjeni ili djelovanju KAN-a i UREE?, npr. u prihrani penice? i emu dati prednost? U globalu nema, no treba napomenuti: 1. Kod prve prihrane penice u zimi, pred kretanje vegetacije (kraj veljae- poetak oujka) prednost ima KAN. Zato? Iz vie razloga: 1) Dok su temperature tla nie, mikrobioloka aktivnost je slaba (ispod +5C prestaje) a ureju treba transformirati u NH4+ i NO3- oblik (nema encima). Karbamid se tada slabije usvaja.

257

2) Dok su temperature nie penica preferira NO3- oblik ispred NH4, nema ga!- ispran, a NH4 ne prelazi jo dovoljno u NO3. (+5C- mikroorganizmi). Znai, u tlu dominira NH4+, a jo i pridolazi iz ureje! 3) Visoka koncentracija NH4+ dovodi do "trovanja" biljaka jer, zbog slabe fizioloke aktivnosti penice kod niih temperatura, nema KETO-kiselina da veu NH3, te postaje tetna koncentracija NH4+ iona- "zaguenje sa NH4+". 4) Tlo je golo, usjev jo nije pokrio tlo u dovoljnoj mjeri. Ureja na suncu i vjetru podlijee gubitku N VOLATIZACIJI. 2. U VLATANJU, obino u travnju mjesecu, NEMA razlike, ili KAN ili UREJA. Zato? 1) Temperature su iznad +8C, jaka je mikrobioloka aktivnost i prelazak karbamidnog oblika u NH4+ i NO3- tee brzo. 2) Penica na viim temperaturama podjednako usvaja NH4+ i NO3-. 3) Nema opasnosti od "uguenja" sa NH4+. Fizioloki procesi su jaki toplo je! 4) Usjev je prekrio tlo (vlatanje!) i nema vie tolike opasnosti od volatizacije. 3. U KLASANJU: ni sada nema razlike!.Ali, sada su vani i drugi momenti Za primjenu po tlu: esto je tlo suho (svibanj); ni KAN ni UREJA nee djelovati. Zato folijarno urea. Ako je vlano ili KAN ili UREA po tlu. Za folijarnu prihranu otopina ureje (za penicu moe do 33%, ali bolje 15%). Oprez: za druge kulture znatno manje. Primjena pred veer, za oblanog vremena Protine! Primjena UAN-a (kod tekuih gnojiva!) - Prije sjetve - Nakon sjetve sa herbicidima - U prihrani penice u busanju U vlatanju protine NE!

Slika: Oprez za kukuruz sa UAN-om-protine Protine na penici nakon vlatanja

258

GNOJIDBA FOSFOROM P gnojiva ope namjene Fosfor ima dvostruku ulogu: 1. On je hranivo 2. imbenik je.plodnosti tla povoljno utjee na strukturu, sadraj i kakvou humusa, simbiotske fiksatore duika, i na korisnu saprofagnu mezofaunu tla. Uzima se kao indikator plodnosti tla. 3.Promjene u tlu: prolazi iz topivih u manje topive spojeve, od monokalcijevog fosfata-Ca(H2PO4)2 prema oktakalcijevom fosfatu-Ca4H(PO4)3 * nH2O i hidroksil apatitu Ca5(PO4)3OH, a tim redoslijedom smanjuje se i topivost u vodi. U tlima s umjerenog sadraja kalcija, postupak ide do dikalcijeva fosfata i nije tetan (korijen- kiseline- apsorpcija). Ali, uz obilje Ca Ca fosfati tetno!. U tlima s malo Ca, a dosta mobilnog Fe i Al u kiselim tlima, javlja