MINERALNA GNOJIDBA Neke usporedbe s organskim gnojivima 1. Mineralna: koncentrirani fertilizatori sa pristupanim hranivima. Osnovu je dao LIEBIG (poticaj za prvi kotani superfosfat) N 0,5 15 25 82 vie Sadraj istih hraniva P2O5 0,25 14 18 73 vie K2O 0,5 12 40 60 vie

Stajski gnoj Za Liebiga Danas standard Maksimalni sadraj Superkoncentrati

2. Visoki prinosi visoka iznoenja hraniva iz tla Stoga, suvremena poljoprivreda ne moe bez mineralnih nojiva. Ona su danas GLAVNI, a organska DOPUNSKI izvor hraniva. Nekada je bilo obrnuto! 3. Ranije se mislilo da se plodnost tla ne moe odrati bez uporabe stajskog gnoja, da tlo gubi staru snagu, da mu opada plodnost. Miljenje je zastarjelo, trai reviziju. Zato? U tradicionalnoj: izvor je bio stajski gnoj, leguminoze. Iznoenje je bilo malo, 30-60 kg/ha NPK/god. Danas: bolje sorte, visoka agrotehnika, visoki prinosi iznoenja 90-150-300 kg/ha ne mogu se osigurati samo stajskim gnojem, ve prvenstveno mineralnim, koncentriranim gnojivima. 4.Bez mineralnih, inae plodna tla ne bi se mogla privesti kulturi. 5. Meutim, mora se istai da su organska gnojiva izvor energije za biokomponentu tla. Ali, to ne mora bezuvjetno biti stajski gnoj. To mogu biti druge vrste organske tvari korijenov sustav, etveni ostaci. Bitno je osigurati dovoljno organske tvari. Budui da mineralnih gnojiva poveavaju prinose-prirode podzemno i nadzemno, indirektno utjeu na vei promet organske tvari kroz tlo. Npr., danas su udvostrueni, utrostrueni prinosi: slame 4,0-7,0 t/ha, kukuruzovine 6,0-10,0 t/ha. Ako, se godinje gubi u tlu 2,0 t/ha organske tvari/ha, za pokrie bi bilo dovoljno 15 t/ha mase zelene gnojidbe ili 10,0 t stajskog gnoja, ili 5,0 t/ha slame ili kukuruzovine. 6. Utjecaj gnojidbe na sadraj humusa, P2O5, K2O u tlu. Tablica Zakljuak: sa stanovita plodnosti tla najbolja je ORGANSKO-MINERALNA GNOJIDBA. Tablica: Utjecaj mineralnih gnojiva i mineralnih gnojiva sa stajskim gnojem na sadraj humusa humus P2O5 K2O tretiranje (gnojidba) % mg mg Negnojeno 13,6 1,00 3,6 Stajski gnoj 18,1 1,25 6,2 Mineralna gnojiva 20,2 1,29 7,8 St. gnoj + NPK min. 27,3 1,52 7,4 gnojiva

253

7. Nedostaci mineralnih gnojiva: 1. ne unosi se u tlo organsku tvar 2. neka zakiseljavaju tlo i obratno "fizioloki kisela" i "fizioloko alkalna" gnojiva (usporedi Thomasovu drozgu i ( NH 4 ) 2 SO 48. Mineralna gnojiva sa Ca pozitivno utjeu na stvaranje sivih huminskih kiselina. Primjena samo stajskog gnoja daje vie smeih i himetomelanskih kiselina. 9. Mineralna gnojiva utjeu pozitivno na kakvou krme i stonih proizvoda. Meutim, prekomjerne koliine mogu utjecati tetno NO3 u pinatu nitrozni spojevi, kancerogeni. Vano upozorenje! Samo ponavljamo! Sve o mineralnim gnojivima, graninim vrijednostima opskrbljenosti za tlo i biljku, o ulozi elemenata u ishrani bilja, o proizvodnji i odlikama gnojiva, o simptomima nedostatka hraniva na biljkama opisano je u ISHRANI BILJA od Vukadinovia i Lonaria, Poljoprivredni fakultet Osijek, 1996. Zato se preporua prije OPB-a, poloiti ili nauiti Ishrana bilja i Fertilizacija! Sukcesija!

Slika: Simptomi manjka hraniva na kukuruzu GNOJIDBA DUIKOM Vrste N gnojiva ope napomene - nitratna - amonijska - amonijsko-nitratna - amidna U tlu svi oblici prelaze u NO3. Ovi se ne veu za adsorpcijski kompleks, ispiru se, usvajaju ih biljke, mikroorganizmi. U anaerobnim uvjetima postupkom denitrifikacije prelaze u elementarni duik i odlaze u atmosferu. Amidni oblik: cijanamid, urea NH4 nitrifikacija (nitritna pa nitratna faza). U ureji je amidni duik nestabilan, ide NH4 volatizacija. Zato, ureju treba unijeti u tlo, ne ostavljati na vjetru i suncu. Pri povoljnim temperaturama za 3-4 dana hidrolizom prelazi u

254

NH4 NO3, pa ispiranje i usvajanje od strane biljke. Meutim, i amidni duik se usvaja, naroito folijarno.

Slika: kruenje N u prirodi

Slika: Strukturna formula nekih oblika N u tlu NO3 gnojiva: brzo djelovanje, ali i gubici. Vano, praktino: budui da kulture trae kontinuiranu opskrbu duikom kroz cijelu vegetaciju, da N- oblici tee ka NO3 koji se brzo gube ili su viak u ishrani, postavlja se pitanje, kako osigurati pravilnu ishranu cijeloj vegetaciji?

255

Vie je naina! 1. Gnojidba u vie navrata obroka prije oranja, prije sjetve ili sa sjetvom, prihrana. 2. Zatita od prebrze hidrolize i nitrifikacije a) usporavanje hidrolize uree tretiranjem uree sa derivatima krotonske kiseline (CD urea) ili aldehidima (form- i acet- aldehidima) ili ugljenima. Visoka cijena.! b) usporavanje nitrifikacije spreavanjem rada nitrifikacijskih bakterija pomou INHIBITORA NITRIFIKACIJE. Dva su: 2-kloro-6-triklormetilpiridin ili N-SERVE, ili 2-amino-4-kloro-6-matilpirimidin- AM, ili KN3- KALIJEV AZID Vukadinovi spominje jo nekoliko preparata (vidi Ishranu bilja ) Dodaju se gnojivu 1%. Ne djeluju u suhom tlu. c)Veliinom estica gnojiva. Ogranieno je samo do 4 mm radi rasipanja gnojiva.

Sl.: Tipini simptom manjka N na listu kukuruza-V slovo

Manjak duika na usjevima utilo i slab rast i razvoj

Slika: Spaljivanja donjeg lia kod kukuruza-PAZI !!-slino je manjku vode-ua!! Uinci N-gnojiva na tlo a) NO3 i (NH4)SO4 zakiseljuju tlo. NH3- ispoetka jako alkalizira sredinu, ak moe i blokada mikroelemenata. Kasnije, nitrifikacijom tendira zakiseljavanju. b) Vapneni duik alkalizira sredinu (54% CaO) c) Urea u poetku neutralizira, pa podie pH, konano zakiseljava. - Kalijev nitrat (NaNO3), 13,4% N, 44,2% K2O, dobije se iz NaNO3 i KCl, odvajanjem i kristalizacijom. - Amonijev klorid (NH4Cl), 28% N, na Dalekom Istoku za riu. - Amonijevi fosfati: mono- (NH4H2PO4) i di- [(NH4)2H-PO4] te amonijev fosfat-sulfat - amonijev polifosfat perspektivno fosforno gnojivo. Sporodjelujua N-gnojiva mogu biti organski spojevi, koje spominje Vukadinovi ( vidi!).

256

Neki detalji o duinim gnojivima Sirovine: 1. prirodne salitre- ilska salitra 2. sinteza NH3- Haber-Bosch-ov postupak N NH3 gnojiva- NH4, NO3. Izvor je atmosfera. 3. Norveka salitra 4. Vapneni duik Budunost: za duik nema krize zbog kruenja duika u prirodi Loe strane ilske salitre: NaNO3: Na+ je peptizator koloida u tlu. Neprijatelj strukture! Dobra strana norveke salitre: 1. Ca++ je koagulator koloida, taloi sekundarne minerale gline. Ca(NO3)2 2. Preko Ca-zasienih sivih huminskih kiselina povezuje oborene estice u strukturne agregate. Tablica: DUINA GNOJIVAR. Broj 1 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Naziv Gnojiva 2 ilska Salitra (Natrijska) Norveka Salitra (Kalcijska) Vapneno-Amonijska Salitra (Kalkamon) Amonijski Fosfat Vapneni Duik (Kalc. Cijanamid) Sintetska Mokraevina (Urea) Amonijski Nitrat Amonijak (Plinoviti) Uan Amonijana Voda Sadraj Hraniva 3 16% 15,5% 20,5% Ili Vie 20,5% A) Uljeni 21% B) U Gran. 20% C) Neulj. 21% 46% 32,5-34% 82% 20,6-24,7% Oblik Hraniva I Osobine Gnojiva 4 Nitratni Duik; Gnojivo Navlai Vlagu Nitr. Duik; Gnojivo Jako Navlai Vlagu Nitr. I Amon. N; Gnojivo Jako Navlai Vlagu Amon. Duik; Gnojivo Slabo Navlai Vlagu Cijanamidni N; Gnojivo Navlai Vlagu I Co2 Amidni Duik Amon. Nitratni N; Gnoji-Vo Jako Navlai Vlagu Amonijski Duik Amonijski Duik Sporedni Sastojci 5 28% Cao 10-20% Cao, 0,07,5% Mgo Kod Navedenog Sadraja Duika 59% So3 54% Cao

Praktino pitanje: Ima li razlika u primjeni ili djelovanju KAN-a i UREE?, npr. u prihrani penice? i emu dati prednost? U globalu nema, no treba napomenuti: 1. Kod prve prihrane penice u zimi, pred kretanje vegetacije (kraj veljae- poetak oujka) prednost ima KAN. Zato? Iz vie razloga: 1) Dok su temperature tla nie, mikrobioloka aktivnost je slaba (ispod +5C prestaje) a ureju treba transformirati u NH4+ i NO3- oblik (nema encima). Karbamid se tada slabije usvaja.

257

2) Dok su temperature nie penica preferira NO3- oblik ispred NH4, nema ga!- ispran, a NH4 ne prelazi jo dovoljno u NO3. (+5C- mikroorganizmi). Znai, u tlu dominira NH4+, a jo i pridolazi iz ureje! 3) Visoka koncentracija NH4+ dovodi do "trovanja" biljaka jer, zbog slabe fizioloke aktivnosti penice kod niih temperatura, nema KETO-kiselina da veu NH3, te postaje tetna koncentracija NH4+ iona- "zaguenje sa NH4+". 4) Tlo je golo, usjev jo nije pokrio tlo u dovoljnoj mjeri. Ureja na suncu i vjetru podlijee gubitku N VOLATIZACIJI. 2. U VLATANJU, obino u travnju mjesecu, NEMA razlike, ili KAN ili UREJA. Zato? 1) Temperature su iznad +8C, jaka je mikrobioloka aktivnost i prelazak karbamidnog oblika u NH4+ i NO3- tee brzo. 2) Penica na viim temperaturama podjednako usvaja NH4+ i NO3-. 3) Nema opasnosti od "uguenja" sa NH4+. Fizioloki procesi su jaki toplo je! 4) Usjev je prekrio tlo (vlatanje!) i nema vie tolike opasnosti od volatizacije. 3. U KLASANJU: ni sada nema razlike!.Ali, sada su vani i drugi momenti Za primjenu po tlu: esto je tlo suho (svibanj); ni KAN ni UREJA nee djelovati. Zato folijarno urea. Ako je vlano ili KAN ili UREA po tlu. Za folijarnu prihranu otopina ureje (za penicu moe do 33%, ali bolje 15%). Oprez: za druge kulture znatno manje. Primjena pred veer, za oblanog vremena Protine! Primjena UAN-a (kod tekuih gnojiva!) - Prije sjetve - Nakon sjetve sa herbicidima - U prihrani penice u busanju U vlatanju protine NE!

Slika: Oprez za kukuruz sa UAN-om-protine Protine na penici nakon vlatanja

258

GNOJIDBA FOSFOROM P gnojiva ope namjene Fosfor ima dvostruku ulogu: 1. On je hranivo 2. imbenik je.plodnosti tla povoljno utjee na strukturu, sadraj i kakvou humusa, simbiotske fiksatore duika, i na korisnu saprofagnu mezofaunu tla. Uzima se kao indikator plodnosti tla. 3.Promjene u tlu: prolazi iz topivih u manje topive spojeve, od monokalcijevog fosfata-Ca(H2PO4)2 prema oktakalcijevom fosfatu-Ca4H(PO4)3 * nH2O i hidroksil apatitu Ca5(PO4)3OH, a tim redoslijedom smanjuje se i topivost u vodi. U tlima s umjerenog sadraja kalcija, postupak ide do dikalcijeva fosfata i nije tetan (korijen- kiseline- apsorpcija). Ali, uz obilje Ca Ca fosfati tetno!. U tlima s malo Ca, a dosta mobilnog Fe i Al u kiselim tlima, javlja se fiksacija i nastaju tee topivi oblici tetna fiksacija. Krivci su Al i Fe-ioni i amorfni oblici seskvioksida. Ove su injenice vane za meliorativnu gnojidbu. Inae, fosfatni ion je slabo pokretan u tlu. Zato, unoenje gnojiva u sve slojeve prije oranja ( osnovna gnojidba ), pred ( dopunska gnojidba )i sa sjetvom( "start"). Ako prijeti fiksacija, i niska je opskrbljenost tla fizioloki aktivnim hranivima, preporuke su za obavezno LOKALNO unoenje pri sjetvi STARTNA gnojidba. 5 cm sa strane, bono i 5 cm ispod sjemenki.

259

Slika: Svih 8 slika indikacija su da je usjev kukuruza i suncokreta heterogen zbog manjka fosfora(plaviasta boja) a da je glavni uzrok niski pH--treba neto poduzeti!!!Jasno se vidi gdje je sijaica zatajila sa startnom gnojidbom!!! Duina gnojiva - Kalijev nitrat (NaNO3), 13,4% N, 44,2% K2O, dobije se iz NaNO3 i KCl, odvajanjem i kristalizacijom. - Amonijev klorid (NH4Cl), 28% N, na Dalekom Istoku za riu. - Amonijevi fosfati: mono- (NH4H2PO4) i di- [(NH4)2H-PO4] te amonijev fosfat-sulfat - amonijev polifosfat perspektivno fosforno gnojivo. Sporodjelujua N-gnojiva mogu biti organski spojevi, koje spominje Vukadinovi ( vidi!). Neki detalji o duinim gnojivima Sirovine: 1. prirodne salitre- ilska salitra 2. sinteza NH3- Haber-Bosch-ov postupak N NH3 gnojiva- NH4, NO3. Izvor je atmosfera. 3. Norveka salitra 4. Vapneni duik Budunost: za duik nema krize zbog kruenja duika u prirodi Loe strane ilske salitre: NaNO3: Na+ je peptizator koloida u tlu. Neprijatelj strukture! Dobra strana norveke salitre: Ca(NO3)2 1. Ca++ je koagulator koloida, taloi sekundarne minerale gline. 2. Preko Ca-zasienih sivih huminskih kiselina povezuje oborene estice u strukturne agregate.

260

Tablica: FOSFORNA GNOJIVARed. Broj 1 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Elektrofosfati Defluorizirani Sirovi Fosfat Superfosfat Obini Superfosfat Amonizirani Superfosfat Koncentrirani Thomasov Fosfat Pelofos Kalij-Metafosfat 57% P2o5 19% P2o5 30% P2o5 14,5-20% 14,5-20% 35-50% 14-16% 17-18% Naziv Gnojiva 2 Sirovi Fosfat (Hiperfosfat) Precipitat Termofosfati Sadraj Hraniva 3 20-30% (Iznimno 38%) 20-35% 19-28% Oblik Hraniva I Osobine Gnojiva 4 Trikalcijev Fosfat Netopiv U Vodi Dikalcijev Fosfat Netopiv U Vodi Dikalcijev Fosfat Netopiv U Vodi Trikalcijev Ortofosfat Netopljiv U Vodi Trikalcijev Ortofosfat Netopljiv U Vodi Monokalc. Ortofosfat Topiv U Vodi Monok. Ortof. T. U Vodi Slabije Od Obinog Superf. Monok. Ortof. T. U Vodi Slabije Od Obinog Superf. Silikokarnotit (5 Cao, P2o5, Sio2) Netopiv U Vodi Preteno Trikalcijev Ortofos. Netopiv U Vodi Sporedni Sastojci Gnojiva 5 Promjenljive, Ali Male Koliine Fe, Al, Si, Mg, S I Dr. Ca, Si, Na, K, Mg, B Silikati (Olivin I Serpentin) Kao Kod Sirovog Fosfata Ali Bez Fluora Sadra 24-50% Do 6% N U Obliku Amonijaka Male Koliine Sadre 45% Cao, Neto Mg, S, Mn Si, Al, Fe, Cao 22-46%, Mgo 214%, Mn 1-4%, So3 1-17% 35% K2o

Uz spomenuta P-gnojiva , u praksi se sreu jo : - Amonijevi fosfati: djelovanje fosforne kiseline i amonijaka - Monoamonijev fosfat (MAP) 12% N, 48-52% P2O5, potpuno topiv u vodi, koristi se vie za koncentrirana kompleksna gnojiva - Diamonijev fosfat (DAP) , , 16-18% N, 46% P2O5, potpuno topiv u vodi, isto za koncentrirana kompleksna gnojiva - Amonijev fosfat-sulfat, dobiva se iz amonijaka, sumporne i fosforne kiseline - Aluminijevo-kalcijevi fosfati, moraju biti 3/4 topivi u alkalnoj citratnoj otopini. Dobiju se kalciniranjem i mljevenjem aluminijevog-kalcijevog fosfata iz zapadne Afrike (u Francuskoj FOSFAL) - POLIFOSFATI, visoko koncentrirana kompleksna gnojiva na bazi linearnih polimera sa 100 %i vie P2O5. OH OH | | OPOPO | | OH OH Poredak polifosfornih kiselina moe se predstaviti kao: H3PO4 metafosforna; H4P2O7 pirofosforna; H5P3O10 tripolifosforna; H6P4O13 tetrafosforna; Za koritenje fosfora od strane biljaka potrebna je HIDROLIZA uz molekule vode.

261

Pucanje lanca: O O O || || OPOPOP O | | | OH OH OH H OH O || || HO P OH | OH

- Magnezijsko-amonijski fosfat (MgNH4PO4), slabo topiv u vodi - Kalijev metafosfat (K3PO4), gotovo netopiv u vodi, trai HIDROLIZU! Pitanje! to je to "gnojidba na zalihu" i "meliorativna gnojidba" Odnosi se samo P i K Gnojidba na zalihu je gnojidba P i K za 2-3-4 godina unaprijed, dvo-tro-etverostrukim koliinama odjednom, jedne godine, a kasnije (2-3-4 god.) se gnoji samo duikom. tedi se samo u primjeni, ne gazi se tlo. Meliorativna je pak zahvat izvoenja jake gnojidbe s ciljem podizanja razine opskrbljenosti tla fosforom i kalijem. Npr., elimo prevesti tlo sa 5 na 10 mg P2O5/100 g tla. Iz vjebi znamo, za 30 cm dubine. Str- 1,5, 1 mg/100 g. odgovara 45 kg P2O5 ili K2O/ha Dakle, manjka 5 mg (10-5)*45 = 225 kg P2O5/ha ili 1406 kg 16% Thomasove drozge/ha. Slijedeih godina se redovito gnoji i fosforom i kalijem i duikom! Kada je dozvoljena gnojidba na zalihe? Kad je dobra opskrbljenost tla P i K, bez problema u ishrani kultura (cca>15 mg/100 g tla, tj. nema tetne fiksacije, moe se obaviti ovakva gnojidba. U protivnom, treba obavljati redovitu gnojidbu svake godine! Kada meliorativna fosforom? Ako prijeti teka fiksacija, ne preporua se. Ali, ako se provodi, onda svakako lokalno, uz redove, pojaanim koliinama. Meutim, ako se planira meliorativna gnojidba, a postoji jaka fiksacija, tada se svakako preporua eliminirati uzrok tetne fiksacije: pH, Al, Fe, Mn. To su - Kalcizacija - sa niskog pH - sa visokog pH

Sl.: Bolji kukuruz na parcelici s kalcitom

Vrlo dobro djelovanje samo Thomasove drozge

262

Za ublaavanje tetne fiksacije korisno je svakako koristiti stajski gnoj, kombinirano s drugim mjerama.!

Sl.: Bolji kukuruz sa fosfatizacijom od klasike

Pazi!!!antocijan u hladnoi!!!

Sl.: Tipini simptom manjka P kukuruzplavkasto ljubiasta boja i crvenilo Ako nema sredstava za meliorativnu gnojidbu, a vlada akutni manjak fosfora, onda: Privremeno, dok se ne pribave sredstva, Udvostruiti koliine fosfora u redovitoj gnojidbi. Npr., ako je prosjek gnojidbe za neku povrinu 120 kg P2O5/ha, onda je to 240 kg P2O5/ha, a distribucija (raspodjela) slijedi: - dio zaorati (90-110 kg P2O5/ha), a dio (80-90 kg) pred sjetvu (kod tanjuranja), s tim da se kod irokorednih usjeva primjeni "startno" sa sijaicom 50 kg (aktivnog) P2O5/ha, ili praktino 180-200 kg N:P:K 10:30:20, a dio u prihrani.

Slika: Parcelica s dobrim kukuruzom je pognojena s 50 kg P2O5 startno uz red 263

Neki detalji o fosfornim gnojivima Sirovine: 1. Nalazita fosfata Bliski istok, sj. Afrika, bivi SSSR, SAD, Oceanija. U prirodi ima oko170 minerala, ali je svega 0,28% fosfora u zemljinoj kori. 2. Thomasova drozga dobiva se u preradi eljezne rude. Budunost: Od svih hraniva, P bi prvi bio u krizi zbog ireverzibilnosti tijeka, tj. malo ga se vraa u tlo (kosti, urbani prostor). Dobra strana Thomasove drozge: Sadri 45% CaO u vrlo aktivnom obliku. Ako se u gnojidbi za kulturu trai 150 kg P2O5/ha, onda je to, prema sadraju od 15% P2O5, 1000 kg Thomasove drozge ili 450 kg CaO, ili kao blaa kalcizacija. Tablica Prinos zrna kukuruza (t/ha- 14% vlage) u pokusu s meliorativnom gnojidbom razliitim fosfornim gnojivima 1986 god. Ferianci, lesivirano pseudoglejno tloFosforno Gnojivo Prinos t/ha Razina Meliorativne Gnojidbe P2O5 U Tlu Standard 10 mg* 20 Mg* 30 Mg* 156 kg/ha 100 g Tla Prosjek (A)

Kompleksno 7,14 8,19 8,43 8,37 8,03 8 : 26 : 26 Superfosfat Kompleksno 8 : 26 : 26 7,17 9,30 9,65 10,01 9,03+ Thomasova Drozga (75%) Kompleksno 8 : 26 : 26 7,30 7,29 7,25 7,27 7,28 Sirovifosfati (30% P2O5) Kompleksno 8 : 26 : 26 8,23 9,34 9,79 9,87 9,31+ Th. Drozga + 10 T Kalcita Prosjek (B) 7,46 8,53++ 8,78++ 8,88++ 8,41 *Meliorativno 10, 20, 30 mg/100 g tla = 450 + 156, 900 + 156 i 1350 + 156 kg P2O5/ha Gnojidba ostalih godina = N: P2O5: K2O = 240: 156: 156 kg/ha

Tablica: Prinos kukuruza (t/ha- 14% vlage) u pokusu s fosfatizacijom, kalcifikacijom i gnojidbom stajskim gnojem Ferianci (1984-1986), (Juri i sur. 1986d)Osnovni gnojidbeni tretmani (A) Kontrola Standard 120 kg/ha 7,57 PRINOS t/ha Razina fosfatizacije P2O5 u tlu (B) 10 mg* 15 mg* 20 mg* 100 g tla 7,92 8,42 8,36 Prosjek (A) 7,82 8,38++ 8,99++ 9,05++ 8,56

Stajski gnoj 7,74 8,56 8,61 8,62 (40 t/ha) Kalcijev 8,70 9,18 9,23 8,87 hidrat (7 t/ha) Stajski gnoj + 8,78 8,86 9,30 9,24 kalcijev hidrat Prosjek 8,20 8,63++ 8,89++ 8,77++ (B) * Meliorativna gnojidba 10, 20, 30 mg/100 g tla = 450, 675 i 900 kg P2O5/ha

264

GNOJIDBA KALIJEM Gnojiva: - Kalijev nitrat, 13,4% N; 44,2% K2O - Kalijev metafosfat, 55-57% P2O5 i 30-35% K2O Ostala gnojiva u tabeli-nie!! Osvrt na gnojidbu kalijem Iako su geoloke rezerve velike primarni i sekundarni minerali (ilit, vermikulit), aktivacija je mala. Zato gnojidba! Neke injenice: K-soli su topive, ali je jaa adsorpcija, naroito na: - sekundarne minerale gline - koloide i - humusne koloide Glineni obuhvaaju tri grupe:1. Kaolinitna skupina 2. Montmorilonitna skupina 3. Ilitna skupina Tablica: KALIJEVA GNOJIVAr. broj 1 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. naziv gnojiva 2 kainit (kainit-silvinit) 40% kalijeve soli 50% kalijeve soli 60% kalijeve soli kalijev sulfat patent kalij (kmg) kalijev nitrat kalijev metafosfat sadraj hraniva 3 12-15% (12-22%) 38-42% k2o 48-52% k2o 58-62% k2o 48-52% k2o 21-30% k2o 44,2% k2o 30-33 k2o oblik hraniva i osobine gnojiva 4 klorid, kristalina grublje zrnata sol, malo navlai vlagu klorid, kristalina fino zrnata sol. malo navlai vlagu klorid, kristalina fino zrnata sol. malo navlai vlagu klorid, kristalina fino zrnata sol. malo navlai vlagu sulfat, kristalina fino zrnata sol. ne navlai vlagu sulfat. gnojivo ne navlai vlagu sporedni sastojci gnojiva

0-1% cao, 0-6% MgO 013% so2 0-3% cao, 0-3% mgo 0-7% so2 0-2,5% cao, 0-2% mgo, 39-48% so2 0-6,5% cao, 6-19,5 mgo, 32-56,5 so3 13,4% n 55-57% p2o5

U normalnim tlima: na glineno-humusne koloide vezana je veina K-iona, 10% od ukupnih u otopini tla. U mineralnim tlima: glavni dio je u sekundarnim mineralima gline. U pjeskovitim tlima: na humusnim koloidima Mehanizam vezivanja K na sekundarne minerale gline 1. Kaolinitna skupina: (kaolinit, halojzit) U ove grupe su meulamelarni prostori manji od promjera K-iona i oni ne mogu prodrijeti u unutranjost minerala. Vezivanje je samo na vanjsku povrinu . Zato nema tetne fiksacije. 2. Montmorilonitna skupina (montmorilonit, beidit) 2:1 (Si Al Si) Voda ekspandira meukapilarne prostore (10* vei kapacitet adsorpcije od 1. skupine).Meulamelarni prostor je neto vei od promjera K-iona . Ioni mogu ui u 265

meulamelarni prostor ,ali tee izlaze iz njega "uklijeteni su".Zato tu ima tetne fiksacije , no samo dijelom . 3. Ilitna skupina (hidrirani tinjci, ilit) 2 : 1 (Si Al Si)

Slika: Sekundarni minerali gline I mogunost fiksacije K U ove skupine interlamelarni prostor je otprilike irok koliko je promjer K-iona. Ioni ulaze u meuprostor ,ali vrlo teko izlaze iz njega . Zato ovdje vlada tetna fiksacija kalija Dakako, pitanje je, kako sprijeiti ili ublaiti tetnu fiksaciju kalija? Jedan od efikasnih naina je humusna gnojidba, odnosno organska gnojidba, na primjer stajskim gnojem. Stajski gnoj omoguuje presvlaenje mineralnih koloida tla organskim koloidima, lanaste i konaste strukture, pune negativnih valencija (COO-), koje lako veu i lako otputaju K. Slikovito reeno: humusne komponente djeluju kao" nabaena mrea" i svojom konastom i lanastom razgranatom strukturom "hvataju" K-ione koji bi prodrli u interlamelarne prostore sekundarnih minerala gline Za ishranu bilja vaan je izmjenljivi K i koliina. fizioloki aktivnog kalija. Aksiom pravilne gnojidbe: Dobra opskrbljenost tla kalijem! Smatra se da je to: - za laka tla 15-20 mg/100 g tla - za srednje teka 20-40 mg/100 g tla - za teka tla 40-60 mg/100 g tla

266

Sl.: simptomi manjka kalija na penici(zagasita boja, slab turgor), meuilna kloroza na soji

Sl.: Heterogen kukuruz, suenje rubova listovaznak manjka kalija na kukuruzu

Sl.: Soja sa manjkom i normalna biljka

Meuilna kloroza na soji manjak kalija

Sl.: Slab kukuruz , polijeganje u berbi, nezavreni klipovimanjak kalija

Sl.: Reakcija kukuruza na kalizacijustandardna gnojidba (dolje) i kalizacija (gore lijevo i desno) 267

Osvrt na gnojidbu kalijem Sirovina: Dovoljno ih ima u prirodi, 3% u litosferi, silikati, ortoklas itd., zatim prirodna nalazita K-soli: silvinit, kainit, karnalit (Europa: Njemaka, panjolska, Francuska, Rusija; Izrael, SAD, Kanada, mora i oceani). Dilema: Dodati K-sulfat ili K-klorid! Duhan, krumpir, loza, paprika, hmelj, voke preferiraju K-sulfat jer Cl-ion loe utjee na kakvou. Za kukuruz opet radi S, kojega ak trai vie od N. Pitanja:1. Gnojidba na zalihe? 2. Meliorativna gnojidba? 3. Ako nema sredstava? Openito, tumaenja su kao i za fosfor. Pazi! Ovdje je rije o kaliju, pa ne treba kalcizacija i ne radi se o fiksaciji na seskviokside, Al i Fe. Isto tako, radi se o gnojivu 10:20:30 i K-solima. GNOJIDBA MAGNEZIJEM Nedostatak u kiselim, ispranim tlima. Moe i zbog antagonizma s Ca. Povoljan odnos Mg:Ca = 1:6,5. U kalcizaciji dolomit. Granine vrijednosti opskrbljenosti (Mihali): -pjeskulje 5 mg/100 g tla - ilovae 7 mg/100 g tla - teka tla 12 mg/100 g tla Gnojiva: Patentkalij (K-Mg sulfat), Thomasova drozga, pelofos, superfosfat, termofosfat, elektrofosfat, sirovi fosfati, KAN, (ako se dodaje dolomit) Magnesia Nitrophoska 3% Mg. Ako je blokada u tlu: folijarno MgSO4

Sl.: Simptom manjka Mg na kukuruzu-pruge crtice i meuilno mramoriranje na listu loze .Granine vrijednosti (Vukadinovi) Tlo: izmjenjivi oblik do 20% od izmjenjivakog kompleksa ili 20-400 ppm, a povoljan 5-15% KIK-a (kapaciteta izmjene kationa) Biljka: dobra opskrbljenost 0,15-0,35% ST (suhe tvari).

268

Tablica Prinos zrna (t/ha- 14% vlage) u pokusu meliorativnom gnojidbom kalijem i fosforom na hipogleju Posavine, AIK "Jasinje", Gundinci GUNDINCI CERNA Redni Inaice 84/85 1986 Broj kukuruz penica soja kukuruz soja 0 0 0 0 2,32 3,99 1,44 2,56 2,56 1 NS PO KS 4,86 4,76 1,67 2,64 2,43 2 NS PS KS 4,98 4,77 1,59 2,48 2,40 3 NS P10+S KS 5,45 4,58 1,61 2,36 2,56 4 NS P15+S KS 4,82 4,38 1,57 4,52++ 2,63 ++ 5 NS P20+S KS 4,70 4,36 1,73 5,37 3,05++ 6 NS P25+S KS 5,13 4,53 1,60 4,91++ 2,81++ 7 NS PS KO 3,26 4,38 1,58 2,36 2,54 PS K10+S 7,61++ 4,81 2,11++ 3,75++ 2,70+ 8 NS ++ ++ ++ 9 NS PS K15+S 8,03 5,08 2,23 6,08 2,79++ 10 NS PS K20+S 8,17++ 5,01 2,22++ 7,35++ 2,95++ ++ ++ ++ 11 NS PS K25+S 8,96 5,05 2,18 7,62 2,83++ 12 NS PO KO 3,14 4,53 1,58 2,82 2,67 13 NS PS KS 3,04 4,86 1,65 2,57 2,43 ++ ++ ++ 14 NS P10+S K10+S 7,08 4,63 2,06 4,55 3,07++ 15 NS P15+S K15+S 8,21++ 5,04 1,97++ 6,59++ 3,02++ ++ ++ ++ 16 NS P20+S K20+S 8,33 5,13 1,90 7,50 2,99++ 17 NS P25+S K25+S 8,69++ 5,02 2,01++ 7,79++ 3,05++ 5,93 4,72 1,82 4,66 2,75 S= standardna koliina N:P2O5:K2O = 240:120:160 kg/ha za kukuruz u Gundincima, a 240:120:180 u Cerni; za penicu 220:100:144; za soju 120:120:140 u Gundincima, a 120:120:180 u Cerni. +,++= statistike razlike prema standardu NS PS KS. Indeksi P10-P25 i K10-K25 znae meliorativnu gnojidbu prema razini 10-25 mg P2O5 i K2O/100 g tla. GNOJIDBA SUMPOROM Gnojiva: gips, stajski gnoj, superfosfat, K-sulfat, patentkalij, (NH4)2SO4, Thomasova drozga, pelofos. Jaki potroai: Krucifere, zob, kukuruz, leguminoze. Manjak: esto na vapnenim tlima bogatim eljezom i humusom slabe mineralizacije, ili tlima siromanim humusom. Simptomi: slini duiku.

Slika:Simptom manjka sumpora na kukuruzu- svjetla boja lista slino duiku 269

GNOJIDBA ELJEZOM Manjak: odluujui su pH i redoks potencijal Gnojiva: pelofos, superfosfat, Thomasova drozga, Fe-sulfat, Fe-oksalat. U nedostatku: EDTA (etilendiamino-tetraacetat), HEDTA (SEQUESTRENI), DTPA. Dva su rjeenja u sluaju manjka: a) gnojiva u tlo, b) bolje folijarno (0,1-0,2%). Pazi, postoje sekvestreni Fe za tlo i posebno za folijarnu primjenu. Simptomi manjka na biljci su meuilna kloroza!, najee kod pH>7,0 ili pH